H. DENZINGER, P.

HUNEnMANN, Zbirka saietaka uierovania,

cleJinicija i izjovo o ujeri i iudoredu,, Karitativni fond UPT' Dakovo,
ZOOZrstr.LX + 1330. (orig. Enchiridion symbolorum definitionum
et declarationum de rebus fidei et morum, Herder, Freiburg im
Breisgau, 199L37')

U malenomDakovu,u sjeni Strossmayerove katedrale,, zapodetje prije getjri

godinei zavr5en2002.u.tit znanstveniprojekt povijesno-ftlozofsko-teolo5ke
ilaraui: prijevod i izdavanjekapitalnog djela >Enchiridionsymbo.lorum
definitionu* et declarationum de rebusfidei et morum((na hrvatskijezik, pod
naslovom>>ZbirkasaZetaka vjerovanja,definicijaiizjavao vjeri i iudoredu<.No,
za to veliko djelovalja u p.uo* reduzahvalitiNijemcu_Heinrichu Denzingeru
(1819.-1883.;. Nat<onstudijafilologije,matematike, filozohje i teologrjeu
Wtirzburgu i Ri*u i trogbdisnjeduiobriZnidkesluZbe postaje profesor u
Wi,irzburlu.Dao semarljivoi znaladkina zama5an istraZivadki rad u odnosuna
saZetkeijerovanja i definicije u odnosuna vjeru i iudorede proiza5lihiz
naudavanjlopiih crkvenihrubo.u(bilo ih je l9 do njegovaistralivanja)i papa.
To je pouii.rno razdobljevi5eod osamnaest stoljeda-Njegov.jeistraZivadki rad
otrunj.n uspjehomi po prvi put je objavljen 1854.. god: pod naslovom
>Enchiridionsymbolorumet definitionumquae de rebus fidei et morum a
conciliisoecumenicis et summispontificibus emanaverumt<.
Toje bio velikdogadaj, posebno zavisokacrkvenaudili5ta, ali i svadrugaudili5ta
humanistidkoguimjerenjau svijetu. u svojoj recenziji.spomenutog;dj1ta
Hitzfelderpriirleeujeu ,itibing.nTheologishen Quartalschrift<: ...>sastavljadu
se ne moZeuskratiiilaskavopiiznanje,da na vrlo zadivljujudinadinispunio
je
svojeobeianjedaCe,pomoguinosti,datiStopotpuniji_gr9gled crkvenogudenja s
je silno
portbninl oLzirom na suvremenepotrebe<(DH,XLI)' .To djeto
vrednovano, Stosevidi i po tomeSto u 18 mleseci doZivljavajo5 dva izdanja.Peto
je izdanjebilo l g74.gob. To je ujedno zadnje izdaniekoje je uredivao sam
Denzinger.
Sljede6aizdanjauredujudrugi urednici,medukojimaje najpoznatiiiisusovac
Adolf Schonmltzer. zito r. ibirku svedo 36. izdanjanaznadivala skradenicom
DS. Nakon 36. izdanjazbirke,prihvatiose opseZnog posla Peter Hlinermann,
i skupinom vrsnih
prof"sorteologijeu ttiUingenu,'dau suradnjis >Herderom((
nouolt3.rc.izaanje>>Denzingera<,.
p-.iprani Trebalo je oY9prijasnje
znanstvenika
revidiratii dodatidoktrinarne dokumenie Crkve sve do 1988. godine.Na.temelju
dlsetogodiSnjeg mukotrpnog radaiza5loje 1991.god.3T.izdanie>>Denzing-era('
ali sad"dvoi.iid"no:latinskiinjemadki.P; prvi putaseta velebnazbirkanaslana
jednomsuvremenom Livomjiziku. Bilo jeio siinopotrebnoje.rsemnogistudenti
"pa teskorogu sluZitiklasidnimiezicima.Dakako,najviseza to
i znanstvenici,
navodi
i.eba zahvalitip. Hiinermanui >Herderu<.Stoga se otada ta zbirka
skra1enicomDH. pritom valjajolnapomenutidale novi urednik zbirke ne samo
Zbirku prosirio
n.,nog. stvari revidirao p...u povijesnim dokumentimai

167
 DiacovensiaX

najnovijim dokumentima,nego.je crjelo djelo uvelike obogatioopseZnim,

preglednimi sustavnimkazalom,kazalomdokumenatatekazalomosoba i stvari.
Ta.kazalapomaluistraZivaduda brzopronadei proudiodredenugraduzbirkeu
kojem godrazdobljucrkvenepovijesti.
UbrzosutakopriredenuZbtrku(37. izdanje)izdalidvojezidnoTalijani,Francuzi
i Englezi.Priredilisu takovelik i radostan dogadajtu"i*u koji su sadmogli na
svom jeziku is.traliivatibogatuteolo5ko- frlozofstu ba5tinuCrkve tijEkom
dvadeset stoljeia.Stogaje bilo poZeljno- iakosmomalobrojninarod- d; seto
kapitalnodjelo unutarCrkvenadei na hrvatskomjeziku. O tom je razmisljaoi
snivaodr. Ivan Tirdum,predavadna Teologrjiu Dakovu.Poslaoje dopis na
stotinjakkolegai strudnjaka Siromdomovine-. Mnogi su pohvalilitu inicijativu,
ali su sa sumnjomgledalina ostvarenje opseZnog posla,hrvatskogprijevodai
izdanja.Napominjalisu da je to nemoguiebez zamasnogskupnig ruOu.Xo,
trojicaprofesorasu si to uzelakaoizazovi krenulana poruJ,polakoili ustrajno.
Takoje nakonmukotrpnog rada(ne5toviSeod tri godine)ugledaosvjetlojunu
>Denzinger(( i na hrvatskomjeziku, i to u Strossmaye.ovu gradu Elkovu. Iz
malenogDakovahitio je Stroismayeru Zagrebda njega i svoj narodobogati
kulturom svoga.duha pa nrje posve neobidnoda iz istog mjesta, iz sjine
Strossmayerove katedrale,kreneu Zagreb,i svugdjegdjeZive-Hrvati, Zbirkaftoja
u sebisadrZiduhovnanastojanjai proZimanjaCrkui iil.t om dvadesetstolje6a.
Upravo taj crkveni duh koji proZimaZbirku upedatljivje trag na svekoiikoj
hrvatskojkulturi.Onajejednostavno neodvojiva inezamisiivaAJztog duhovnog
hodairasta Crkve.StogajehrvatskiprijevodZbirke silno zna1ajan-n. rurnoru
teologe,etidarei povjesnidare, nego za sve one koji L.elepronicatihrvatsku
znanstveno - kulturnuba5tinutijekomtrinaeststoljeiahrvatskogabica.
Opravdanose nameie pitanje: Zailtoi u nas nije dvojezidnoizdanje?prvi je
razloguznatnomposkupljenju. To bi trebaobiti upravobiblijskipapir,osimtoga,
slovabi moralabiti znatnositnija,a time i pregiednost slaLija.'Nadalje,mnJgi
studentiionakosene bi sluZiliizvornimjezikom,a timei znanstvenici koji dobro
poznajuklasidnejezike lako mogu pri ruci imati njemadkoili koje drugo
dvojezidno izdanie te tako upotpuniti svoje istraZivanje.Priredivaeima-i
izdavadimabila je velika lelja da djelo svojom cijenom bude pristupadnoi
svakom studentu,jer Sto vrijedi izdavatineStoSto bi zbog skupoie ostalo
nepristupadno onimakoji ga najvi5etrebaju.Uostalom,Zbirkaje snimljenana
CD i drugo izdanje(budeli neophodno)moZese lako, uz pomodsuvrlmenih
tehnidkihpomagala, ureditii dvojezidno.Pritomse mogu otklonitieventualni
nedostatci prijevodai slogovnepogre5ke.
Ova Zbirka ie opienito prihvadenasa simpatijama,posebnou crkvenim
krugovimau kojima se i pnje poznavalo>Denzingera<<,
ali na latinskom.Nrje
dudo da je na pro5logodi5njemsveienidkomtedajuna Salatiu Zagrebubila
naizapaLenije
izdanje.Ponekisutu zama5nuknjigu uzimaliu ruke i glelali u njoj

168
svojevrsno>cudo<< u nasojprevoditeljskoj i istraZivadkoj Zakljudimo
djelatnosti.
prbf. Ivana Zirdima i svesrdnopodupiran od
ouu ,.r.nziju: projektiniciranod
Pladka i Franje Grui6a, je
ostvario
auolicenjegouitrt ot.ga,profesoraLjudevita je
-
n. ,u,nJra-crkveno povijesno_i_teolosko podrudjeu nls' nego i
u.f if. Aogaa"u3
dogattaju Hrvata,koji neie bez
ostati utjecaja
,;-;ii;;lutiurotosko - znanstveni
na du"hov nu izgradnju i pozitivni
svekoliki napredakhrvatskognaroda'

BonaventuraDuda

Adetphi
RENE GIRARD, Vedo Sotsnu cadere come la folgore,
comme
Bdizioni, Milano, 2001,250 str. (orig. Je vois satsn tomber
I'dclair, Editions Grasset, Pariso 1999')

Oskudnavremenau kojimaZivimo ne pogadajusamopostmodernoga.ggvje\a'

t.roder i svekrsiane.To seposebno-ort}j..u suvremenoj teologljikojaje,
poslije zadnlega
Jin"i ,., izgubila onai sjaj koji je i.ll? pttj.. i nepo-sledno
".g"
granama, anaosobit
Koncila.To seistostanjJriroz.piimiletitiu svimteolo5kim
je, fundamentalna
nadinu fundam.ntufnoiteologiji.Nekada kao >apologetika<,
l.orogiju blistala,nastoje6inu-piauinadinpredstavitii >obraniti<vjero-dostojnost
kr5ianskeobiave.punut je situacrjapotPungd5ug.adija' RijetkosemoZenai6ina
zanimljivuknjigu iz fundamentahie ieoiogije.UglavngT:." to pomalonapornii
vrlo destodosadnisaZecisaZetaka ved p&natih teolo5kihteza.Zato je pravo
osuj.zenjei ugodnoiznenadenje da apologeti.fa ne dolaziiz teoloskihkrugova,
negood poznatolunun.uskogieoretidara knjiZevnosti RendaGirarda'

Girardje postaopoznatiavnosti svojomknj.igom>Nasiljei sveto<(1972'g')' u

odnosaprema
L":".i jL predst.ii" ,nolu glavna timadenji nasilja i njegova
uglavnom nastavljai
svetomui religija.u. d ,iirn ostalim knjigamaGirard kako
svojojnaj-novijojknjizi >Vidim Sotonu
produbljujesvojeosnovnete.z.e.U 5to
joi;.Ounputsvesvojedosada5nj eteze'Ono
padapoput*uni.,iCirard saZima koju on
je novo u onoi'k"LLijest.izridita ivrlo snaZna apologija kr5ianstva,
istide da knjiga ne
stavljakao prvi, iiaueiknjige.(zz):odmah na pod-etku-autor
u strogo teo.loskome
Zelibiti teoloska,ti.-auonun".t uni biti apologrjakrSianstva
obrana< kr56answa. Drugim rijedima, u knjizi sene
smislu,nego,untiopolo5ka
o kristovu boZanstvui
Zeli dok urinuti voiia egzisre";ij; ili govoriti izridito
,inu ukizatina nenadmasivost i snagukrs6anske
njegovojobjavi,-ffi se"namje
antropologije naspramsvih otlufin antropologija, posebicenaspramarhaidnih
iu. titove polpunolaZnima(155)' a
mitova. Girard se ne ustrudavanazvati (214).Svoje
krsdanstva
izjavrjujeda su i humanizami humanitarizam.plodovi
tlt"i"ielji na drugadijem poimanjui rje5avanju nasilja'

t69