SKRIPTA IZ OBITELJSKOG PRAVA

OBITELJSKO PRAVO - skup pravnih pravila kojima se u pravnom sustavu uređuju odnosi među
članovima obitelji. Društveni odnosi koje regulira: odnosi između fizičkih osoba koje povezuje brak,
srodstvo po rođenju ili po tazbini ili neka druga pravno relevantna okolnost. Obiteljsko pravo
smatra se samostalna grana prava – ako su obiteljsko pravne norme izdvojene u zasebnu cjelinu i
čine samostalan dio pravnog sustava ili je pak dio građanskog prava – ako su odredbe
obiteljskopravnog sadržaja dio šireg, tj. građanskopravnog uređenja.

SADRŽAJ OBITELJSKOG PRAVA: je pravno uređenje specifičnih društvenih odnosa, onih koji su po
svojoj naravi intimni i obiteljski.osobito je važno što se u tim odnosima podiže i rađa potomstvo,
osigurava se opstanak pojedinca i obnova društvene zajednice. Pravno uređenje obiteljskih
odnosa sadrži:propise koji određuju između kojih osoba i uz koje pretpostavke pojedini odnos
nastaje, koje pravne učinke ima nastali odnos i uz koje pretpostavke i s kojim posljedicama dolazi do
njegova prestanka.

Obiteljskih odnosa ima nekoliko, a pravno su uređeni ODREDBAMA O:BRAKU, RODITELJIMA I

DJECI,SRODSTVU,POSVOJENJU I SKRBNIŠTVU i IZVANBRAČNOJ ZAJEDNICI ŽENE I MUŠKARCA.
Time su ujedno određene i osobe koje se smatraju članovima obitelji bračni i izvanbračni drugovi,
roditelji i djeca i drugi srodnici, posvojitelji i posvojčad te skrbnici i štićenici.
PRAVNI UČINCI OBITELJSKIH ODNOSA: subjekti na temelju pravnih normi obiteljskog prava
stječu prava i obveze. Za svaki pravno uređeni obiteljski odnos propisane su dvije osnovne
kategorije pravnih učinaka (sustav prava i dužnosti):osobnopravni učinci: osobna prava i dužnosti,
statusni dio obiteljskih odnosa(npr.ovisnost djece o roditeljima, srodnička solidarnost) i
imovinskopravni učinci:propisi koji uređuju materijalnu stranu života u obiteljskim odnosima(npr.
podmirivanje životnih potreba članova obitelji posebice onih koji su nesamostalni i ovisni o
drugim).U obiteljskom pravu težište je na PRAVNOM UREĐENJU osobnopravnih sadržaja (učinaka).
Osobne i imovinske obveze i pravna ovlaštenja su različito određena s obzirom da su i potreba
odraslih čl.obitelji, ali i djece različite.
Suvremeno obiteljsko pravo karakteriziraju:Jednakost žene i muškarca,Posebna pozornost
pravima i dobrobiti djece,Priznavanje izvanbračne zajednice,Rješavanje obiteljskih sporova
sporazumijevanjem umjesto sudskim sporom i Međunarodna dimenzija.Većina normi obiteljskog
prava su kogentne (stroge) norme jer se njima štite značajne društvene vrijednosti.

IZVORI OBITELJSKIH PRAVA: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine,Međunarodni

ugovori,Obiteljski zakon Federacije Bosne i Hercegovine,Provedbeni propisi i Pravna praksa. Ustav
Federacije Bosne i Hercegovine: Odredbe o OBITELJI I BRAKU nalaze se u Ustavu RH u dijelu koji
normira TEMELJNE SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINA. Odredbe o obitelji i braku (čl.61
ustava) i o dužnostima i pravima između roditelja i djece (čl.63) utječu na regulaciju obiteljskih
odnosa, ALI I NA DRUGA PODRUČJA PRAVA JER OBVEZUJU PRAVNI SUSTAV U CJELINI. USTAVNE
ODREDBE KOJE IMAJU ZNAČENJE NAČELA ZA SVE GRANE PRAVA I ZA DJELATNOST SVIH
INSTITUCIJA DRUŠTVA U VEZI S OBITELJSKIM ODNOSIMA: «Obitelj je pod osobitom zaštitom
države»čl.61, «Država štiti materinstvo, djecu i mladež, te stvara socijalne, kulturne, odgojne,
| www.PravoBiH.com
materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život»,«Država osobitu
skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditeji. «Čl. 63. Ustavna
norma koja se odnosi na brak i izvanbračnu zajednicu.Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj
zajednici i obitelji uređuju se zakonom» čl. 61. Zakonski urediti brak znači: propisati pretpostavke i
postupak sklapanja braka, propisati učinke braka(prava i dužnosti bračnih drugova) i propisati
pretpostavke za prestanak i posljedice prestanka braka. Ustavne odredbe o uređenju odnosa roditelja i
djece čl. 63 1. «Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da
samostalno odlučuju o odgoju djece.» «Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i
skladan razvoj njegove osobnosti»Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima
pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.» «Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne
roditelje.»

Međunarodni ugovori kao izvori obiteljskog prava: Međunarodni ugovori čine dio unutrašnjeg
pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi nalaze se iznad zakona.Izvorima obiteljskog prava smatraju
se međunarodni ugovori u kojima postoje odredbe obiteljskopravnog sadržaja. Istaknuto mjesto
pripada pravnim aktima Un-a: OPĆA DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA (1948)( punoljetnim
muškarcima i ženama bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere priznaje se pravo
da sklope brak i osnuju obitelj, MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA
(1966), KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE PREMA ŽENAMA (1979):
ravnopravnosti muškaraca i žena, jednako pravo na sklapanje braka i na slobodan izbor bračnog
druga, te jednaka roditeljska prava i obveze prema djeci.KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA (1989):
djeci su priznata sva ljudska prava ali i određena posebna dječja prava zbog njihove ovisnosti o
odraslima. Dopunski međunarodni dokumenti: UN konvencija o pristanku na brak, minimalnoj
starosti za sklapanje braka i registraciji brakova.

ZAKONI KAO IZVORI OBITELJSKOG PRAVA: Obiteljskog zakona navodi TRI NAČELA na kojima se
temelji pravno uređenje obiteljskih odnosa:1. načelo uzajamnog poštovanja i pomaganja svih
članova obitelji,2. načelo zaštite dobrobiti i prava djeteta, te ODGOVORNOSTI OBAJU roditelja za
podizanje i odgoj djece,3. načelo primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te
mentalno oštećene i psihički bolesne odrasle osobe. Dopunski izvori obiteljskog prava među
zakonima: zakoni koji samo dijelom svog sadržaja sudjeluju u pravnom uređenju obiteljskih
odnosaUža skupina dopunskih izvora:1. Zakon o osobnom imenu,2. Zakon o državnim maticama,3.
Zakon o hrvatskom državljanstvu,4. Zakon o socijalnoj skrbi i 5. Zakon o rješavanju sukoba zakona s
propisima drugih zemalja u određenim odnosima.OBITELJSKI ZAKON UREĐUJE:brak,odnose
roditelja i djece,posvojenje,skrbništvo,učinke izvanbračne zajednice žene i muškarca i postupke
nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.

PROVEDBENI PROPISI KAO IZVOR OBITELJSKOG PRAVA:određuju pojedinosti o načinu primjene

pojedine zakonske odredbe,njima se ne može mijenjati ili dopunjavati pravno značenje ili smisao
pravnog pravila koji zakonska odredba sadrži. Obiteljski zakon određuje državna tijela koja su u
zakonskom roku, dužna donijeti provedbene propise. Ministar nadležan za poslove uprave ,
Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

| www.PravoBiH.com
Sudska praksa – tumačenje zakonskih normi, osiguravanje jedinstvene primjene zakona,
izjednačavanje sudske prakse. Običaji,iako teorija ne prihvaća ovaj pojam izvorom ima slučaja u
suvremenom životu kada se u intimnom obiteljskom krugu zadržavaju tradicionalna ustaljena
mišljenja,može se reci da običajno pravo nije izgubilo značenje izvora prava.
Pravna znanost,svoj utjecaj ostvaruje tako sto objavljuje rezultate analiza uređenja obiteljskih
odnosa te kritičkog propitivanja vrijednosti sustava koji istražuje.

Organ skrbništva (čl. 5. OZ): Za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih
članova obitelji, za rješavanje sporova između članova obitelji, kao i u svim slučajevima
poremećenih obiteljskih odnosa mjerodavan je centar za socijalni rad, kao organ skrbništva, sud i
osoba ovlaštena za posredovanje. U kantonima i općinama u kojima nije osnovan centar za socijalni
rad, poslove skrbništva određene ovim zakonom vrši općinska služba kojoj je povjereno vršenje tih
poslova. U slučaju da se osim povrede prava radi i o kršenju ljudskih prava i temeljnih sloboda
članova obitelji i posebno najboljih interesa djeteta, centar za socijalni rad, kao organ skrbništva,
sud i osoba ovlaštena za posredovanje prijavit će to Instituciji ombudsmana Federacije BiH i
zatražiti njezino sudjelovanje u postupku ako se kršenje uobičajenom procedurom ne može riješiti.
Centar za socijalni rad, kao organ skrbništva, sud i osoba ovlaštena za posredovanje dužni su
međusobno surađivati.

BRAČNO PRAVO: Skup propisa kojima se uređuju brak i odnosi u braku(zasnivanje braka, pravni
učinci braka i prestanak braka). Dio je obiteljskog prava. STROGOST PROPISA (ius cogens –
kogentno) važno je obilježje bračnog prava. Odredbe o pretpostavkama i postupku za zasnivanje
odnosno raskid braka ne dopuštaju odstupanja od propisanih pravila ponašanja.
Osobnopravni učinci koji nisu uređeni strogim propisima dopuštaju bračnim drugovima
sporazumno uređivanje odnosa , npr. prezime, mjesto stanovanja, dio imovinskih sadržaja.
Brak je društveni odnos koji je tijekom vremena postao pravno uređen odnos i poseban
obiteljskopravni institut. Zakonom uređena zajednica života žene i muškarca (čl. 6. OZ) Strukturalni
elementi braka:1. Načelo pristanka na brak – brak se može zasnivati samo na slobodnoj odluci žene i
muškarca,2. Načelo monogamije – u kršćanskom kulturnom krugu brak se shvaća kao duhovna i
tjelesna životna zajednica (jedne) žene i (jednog) muškarca.
3. Trajnost- u načelu do kraja života- što znači u načelu (ne apsolutnu) nerazrješivost braka. Iz tog
razloga se ne dopušta sklapanje braka s rokom ili pod uvjetom.4. Životna zajednica cjelokupnih
osobnosti bračnih drugova koja je prožeta partnerstvom i jednakopravnošću.

PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA:1. Pretpostavke za postojanje braka i 2. Pretpostavke za

valjanost braka. PRETPOSTAVKE ZA POSTOJANJE BRAKA: Smisao je zakonske odredbe o
pretpostavkama za postojanje braka je da građani i nadležna tijela znaju koji je to minimum zahtjeva
bez čijeg ispunjenja pravni poredak ne priznaje da je brak nastao. Postoje tri osnovna zahtjeva a to
su: različitost spolova,izjave o pristanku osoba koje sklapaju brak (iznimno preko punomoćnika) i
sudjelovanje ovlaštenog predstavnika vlasti (matičara) Bračni partneri mogu nakon sklopljenog
braka pred matičarom sklopiti brak i pred vjerskim službenikom. Ako pri sklapanju braka nije bio
| www.PravoBiH.com
ispunjen neki od ovih uvjeta ne nastaju pravni učinci braka. Pravo na tužbu za utvrđivanje da li brak
postoji ili ne, pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes, kao i organu skrbništva. različitost
spolova osoba koje sklapaju brak – Znači da se u pravni režim braka ne mogu uključiti i životne
zajednice istog spola,da je brak namijenjen muskarcu i zeni tj. Nevjesti i zeniku.Ako bi jedna od
osoba u braku naknadnom medicinskom intervencijom promijenila spol,ne primjenjuju se
pretpostavke za nastanak braka (koje se prosuduju u trenutku sklapanja braka),vec bi nastupile
odredbe o prestanku braka.
-izjava o pristanku osoba koje sklapaju brak – Brak ne moze nastati bez odgovarajuce izjave
volja zene i muskarca.Propisi ne dopustaju dakle da izjavu volja izvrsi zakonski zastupnik ni
oponomocenik. Izjavu daju usmeno na upit maticara pred kojim se brak sklapa u gradanskom
obliku.Nuzno je samo za nastanak braka da je pristanak izjavljen,potvrden,a ne mora odgovarati i
pravoj volji osoba (prisila). Ako osoba koja daje izjavu ima problema u komuniciranju s okolinom
(gluha,nijema,stranac...),izjavu daje u nazocnosti i strucnu pomoc kvalificirane osobe.
-sudjelovanje sluzbene osobe pred kojom se sklapa brak – Ako se brak sklapa u gradanskom
obliku tada je sluzbena osoba maticar.Kada se brak sklapa u vjerskom obliku,prepusteno je vjerskim
propisima pojedinih vjerskih zajednica,ciji je status odreden Ustavom RH.Obiteljski zakon samo u
ovom drugom slucaju propisuje pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi takav brak imao
ucinke gradanskog.cl 8 OZ kaze da brak u vjerskom obliku sklapa pred ovlastenikom vjerske
zajednice s koja s RH ima uredene pravne odnose.Takve odnose ima uredene samo Katolicka
Crkva,sto znaci da samo brak sklopljen pred ovlastenikom Katolicke crkve ima ucinke
gradanskog.No moraju biti prihvacena jos dva zahtijeva:-potvrda od maticara da su potvrda od
maticara da su ispunjene zakonom odredene pretpostavke za sklapanje braka,vrijedi tri mjeseca od
izdavanja.

B. Pretpostavke za punovažnost (valjanost) braka (bračne smetnje ⇒poništaj braka): Slučajevi u

kojima se smatra da sklapanje braka nije društveno poželjno (odstupanja od načela da je svakome
dopušteno sklopiti brak – Europska konvencija o zaštiti prava i temeljnih sloboda)1.Maloljetnost
:Iznimno, sud može u izvanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka ako: osoba je navršila 16
godina; postoje opravdani razlozi; osoba je tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti
koje proizlaze iz braka; brak je u interesu te osobe Zahtjev moze podnijeti osoba iskljucivo u svoje
ime.Sud prije odluke saslusa malojetnika,skrbnike i pribavi misljenje centra za socijalnu skrb.Sudska
dozvola daje se za sklapanje braka s odredenom osobom,za valjanost braka maloljetnika nije
potrebna suglasnost roditelja vec samo sudska odluka.Moze se saslusati i drugi supruznik.Nakon
cega ce sud donijeti odluku.Tuzbu na negativnu odluku moze podnijeti maloljetnik i
supruznik.Tuzbu na pozitivnu odluku mogu unijeti skrbnici i centar za socijalnu skrb.Rok je 15 dana
od rijesenja suda.

2.Lišenje poslovne sposobnosti (pravno stanje) ili nesposobnost za rasuđivanje (činjenično

stanje)Iznimno, sud može u izvanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je
nesposobna za rasuđivanje ako utvrdi: da je ona sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz
njega proizlaze i da je brak očito u njezinome interesu.

| www.PravoBiH.com
3.Srodstvo po krvi i posvojenjem:Brak se ne može sklopiti između krvnih srodnika u ravnoj (osobe
koje potječu jedna od druge) i pobočnoj (osobe koje potjeću od zajedničkog pretka) crti do četvrtog
stupnja uključivo. Isto vrijedi i za odnos nastao potpunim posvojenjem. Brak ne mogu sklopiti
posvojitelj i njegovo posvojče u slučaju nepotpunog posvojenja. 4.Tazbinsko srodstvo:Brak se ne
može sklopiti između: svekra i snahe, zeta i punice, očuha i pastorke i maćehe i pastorka, bez obzira
da li je prestao brak čijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo. Iznimno, sud može u izvanparničnom
postupku dozvoliti sklapanje braka navedenim srodnicima ako utvrdi da postoje opravdani razlozi.

5.Postojanje prethodnog braka: osobama koji su već u braku ne dopušta se sklapanje novog braka
dok prethodni traje. Tim pravilom štiti se načelo monogamije koja je važna zbog ravnopravnosti
muškarca i žena u braku, obitelji i društvu te za pravnu sigurnost.

Prijetnja i zabluda:Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bračni partner pristao u strahu
izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobnosti drugog bračnog partnera ili o njegovoj
bitnoj osobini. Zabluda o osobnosti bračnog partnera: postoji kad je bračni partner mislio da sklapa
brak s jednom osobom, a sklopio ga je s drugom osobom. Zabluda o bitnoj osobini bračnog partnera:
postoji kad se radi o okolnosti koja bi drugog bračnog partnera odvratila od sklapanja braka da je za
nju znao, a naročito u slučaju krajnje opasne ili teške bolesti, trajne i neizlječive spolne nemoći,
trudnoće žene s drugim muškarcem i ranije osude zbog kaznenog djela učinjenog protiv
dostojanstva osobe i morala.

Osobna prava i dužnosti bračnih partnera: Dio učinaka braka kojim je određen temelj pravnog
statusa žene i muškarca kao subjekata u obiteljskopravnom odnosu. Zakonom su uređena ova prava
i dužnosti:
1. izbor prezimena
2. ravnopravnost, vjernost, uzajamno pomaganje, međusobno poštovanje i održavane skladnih
bračnih i obiteljskih odnosa
3. određivanje mjesta stanovanja, sporazumijevanje o rađanju i podizanju zajedničke djeci i o
obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici
4. izbor rada i zanimanja
Kogentno značenje dano je onim sadržajima koji su načelno temelj svake bračne zajednice:
- ravnopravnost
- vjernost,
- uzajamno pomaganje
- međusobno poštovanje bračnih drugova
- održavanje skladnih bračnih i obiteljskih odnosa

Zakonske odredbe o tim dužnostima ne mogu se primjenjivati prisilno i nema pravnih sankcija za
nepoštivanje osim pravne mogućnosti za rastavu braka. Ravnopravnost-provedba načela pridonosi
poštovanju osobe I dostojanstva supruznika.Za povredu ravnopravnosti od jednog prema drugom
supružniku,nema sankcije,već pravna mogućnost rastave.
Vjernost I uzajamno pomaganje-pojam vjernosti odnosi se prije svega na sferu seksualnog ponašanja
supružnika,ali I širem značenju npr.odanosti I privrženosti.Duznost vjernosti može se prekršiti u
| www.PravoBiH.com
jednokratnom ili ponovljenom preljubu.Na sto drugi supružnik može oprostiti,ignorirati ili
rastava.Isto tako supružnici su se dužni pomagati,savjetovati,njegovati,tješiti itd.Do povrede dolazi
kada jedan supružnik traži pomoć,a drugi mu je uskrati iako mu ju je mogao pružiti. Sankcije
nema,rastava.
Medusobno postivanje supruznika I duznost odrzavanja skladnih obiteljskih odnosa-poštivanje znaci
da svaki od njih nastoji razumjeti I uvažiti psihičke potrebe,nazore I težnje drugog.Kad jedan
supružnik drugog podcjenjuje,omalovažava,vrijeđa posebice pred drugim osobama,brak gubi
smisao. Dio koji se odnosi na održavanje skladnih bračnih I obiteljskih odnosa upozorava da životna
zajednica dviju različitih osoba nije statična. Važna spremnost na prilagođavanje na promijene koje
život donosi.
Izbor rada I zanimanja-daje se pravo svakom supružniku da samostalno odredi izbor rada I
zanimanja. Nije predviđeno sporazumijevanje supružnika,protivljenje ili zabrana ne moraju omesti
supružnika. Ako zbog samog izbora dođe do neslaganja,poremećaja,rastava.

Prava i dužnosti koje se uređuju sporazumno i ravnopravno: izbor prezimena

- mjesto stanovanja
- rađanje i podizanje djece
- obavljanje poslova u obiteljskoj zajednici
- Izbor prezimena-prilikom sklapanja braka supružnici se moraju sporazumjeti:
- 1.da svatko zadrži svoje prezime—nije im važna promjena prezimena.Pogoduje osobama
koje su do sklapanja braka postala poznata pod svojim prezimenom…
- 2.da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih—prezime žene ili muza,cesto
koristi, uglavnom prezime muza.
- 3.da kao zajedničko prezime umu oba prezimena—treba odlučiti koje ce biti na prvom,koje
drugom mj.
- 4.da samo jedno od njih doda prezimenu prezime drugog supružnika—na prvom mjestu
dotadanje pr.
- Određivanje mjesta stanovanja-zakon ih obvezuje da sporazumno odrede zajedničko mjesto
stanovanja,jer bez zajedničkog stanovanja teško je ostvariva bračna zajednica.
- Odlucivanje o radanju,podizanju djece te obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici-dužnost
sporazumnog odlučivanja o ovim pitanjima.Izgledi za postojanost braka povećavaju se ako
dođe do sporazumne odluke o potomstvu.Nakon čega rođenjem djece,supružnici imaju
prema potomstvu određene dužnosti,odgovornosti I prava.O podizanju odlučuju
sporazumno (skolovanje,cuvanje …). Pod poslovima se misli na održavanje domaćinstva I
podmirivanje potreba članova. Oko nesporazuma po pitanjima,nema sankcije,rastava.

Prestanak braka: Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smrću bračnog druga,
proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom. Prestanak smrću b. Druga ili
proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim. U trenutku smrti prestaje bračni odnos. Činjenica
smrti upisuje se u maticu umrlih i dokazuje izvatkom iz matice umrlih. (Zakon o državnim
maticama)

| www.PravoBiH.com
-smrcu supruznika I proglasenjem nestalog supruznika umrlim
U trenuntku smrti bracnog druga (jednog,ili obaju),prestaje brak.Cinjenica smrti upisuje se u
maticu umrlih i dokazuje izvodom iz te matice.Za prestanak braka proglasenjem nestalog bracnog
druga umrlim potrebno je pravomocno rjesenje suda:-starija od 60 godina,za koju se nije culo vise
od 5 g.
-osoba za koju se nije culo/vidjelo 5 g.
-osoba koja je stradala u nesreci,a nema info 6 mjeseci
-osoba nestala za rata,a nema info 1 g,od kraja rata
Ako se proglasena umrla osoba pojavi,toj osobi sudskim utvrdenjem identiteta vracaju se se sva
prava,ali ne I brak.U slucaju prestanka braka,svaki od supruznika moze zadrzati prezime koje je
imao u trenutku prestanka braka.Moze promijeniti prezime davsi izjavu maticaru u roku 6 mjeseci
od prestanka braka.
-ponistaj braka
Odredbe se primjenjuju u slucaju kada brak nije valjan,kada je brak sklopljen suprotno
pretpostavkama za valjanost braka.Parnicni postupak radi utvrdivanja braka,pokrece se tuzbom.
Sam sudski postupak mogu pokrenuti bracni supruznici,ali I centar za socijalnu skrb koji zastupa
interse drzavne zajednice,pravo na tuzbu je bez vremenskog ogranicenja.
Ako brak sklopi malojetnik,pravo na tuzbu imaju I njegovi skrbnici.Rok za pokretanje takve tuzbe
traje do maloljetnikove punoljetnosti.Prestankom roka za tuzbu (punoljetnoscu),nastaje zakonska
konvalidacija tj. Naknadno osnazenje dotad malojetnickog braka.Do takvog sklapanja dolazi ako
maticar napravi propust ili ako primi krivotvorene podtake o datumu rodenja.
Drugi slucaj u kojem dolazi do ponistaja braka od strane suda,jest ako ga sklopi osoba koja nema
poslovnu sposobnost ili je nesposobna za rasudivanje,moze I odbiti zahtjev za ponistaj ako su
nestale ove uklonjive smetnje.Ponistaj mogu traziti,bracni supruznici I centar za socijalnu skrb,u
roku od godine dana od vracanja poslovne sposobnosti.
Ponistaj braka zbog krvosrodnickih veza ili odnosa posvojitelj-posvojce.Pravo na tuzbu za ponistaj
imaju supruznici I centar za socijalnu skrb.
Slučajevi poništaja mnogo su rijedi nego oni rastave braka. brak sklopljen protivno odredbama o
pretpostavkama punovažnosti (valjanosti) braka, te ako brak nije sklopljen u cilju vođenja zajednice
života. Pravo na tužbu za poništaj braka pripada bračnim partnerima, svakoj osobi koja ima pravni
interes da brak bude poništen i organu skrbništva (osim zbog prijetnje i zablude – samo bračni
drug).

-rastava braka
Prvi put se pojavila pocetkom 19.stoljeca u Europi.Sama stopa rastavljenih brakova zabiljezena je
posebice sredinom druge polovice 20 st. prema danas. Rastava braka je prestanak braka za zivota
obaju supruznika odlukom suda na osnovi sporazuma supruznika ili utvrdenog uzroka za rastavu.
prestanak valjanog braka odlukom suda, za života bračnih partnera.
Bračni partner može tražiti razvod (tužba ili sporazumni zahtjev) braka ako su bračni odnosi teško i
trajno poremećeni. Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok
njihovo dijete ne navrši tri godine života.

| www.PravoBiH.com
Sporazumni razvod braka je moguć: a) ako je od sklapanja braka proteklo najmanje šest mjeseci, b)
ako postoji sporazum bračnih partnera, sklopljen u postupku posredovanja, o: ostvarivanju
roditeljske skrbi, uzdržavanju djeteta, uvjetima i načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih
kontakata djeteta s roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsku skrb i uzdržavanju bračnog partnera.
Sud će odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tiče djeteta nije u
djetetovom interesu. Prije pokretanja postupka za razvod braka, bračni partner ili oba bračna
partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb dužni su podnijeti zahtjev za
posredovanje osobi ovlaštenoj za posredovanje (Pravilnik o osnovnim elementima koje mora
sadržavati stručno mišljenje u postupku posredovanja prije pokretanja postupka za razvod braka -
organ skrbništva i dr.). Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i bračni partneri koji nemaju djecu
nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb.Osoba ovlaštena za posredovanje dužna je u roku od 8 dana od
podnošenja zahtjeva pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba bračna partnera da sudjeluju u
postupku (ne mogu njihovi punomoćnici). U postupku posredovanja ovlaštena osoba će nastojati
ukloniti uzroke koji su doveli do poremećaja bračnih odnosa i izmiriti bračne partnere. Po potrebi
preporučit će im da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban
savjet. Ovlaštena osoba upoznat će bračne partnere s posljedicama razvoda braka, a posebice s onim
koje se odnose na djecu. Ako se oba bračna partnera ne odazovu pozivu da sudjeluju u postupku
posredovanja, a ne opravdaju svoj izostanak, postupak će se obustaviti. Iznimno, postupak se neće
obustaviti u slučaju izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom bračnom
partneru. Ako se postupak obustavi sud će odbaciti tužbu podnesenu nakon obustave.Ako se u
postupku posredovanja bračni partneri ne izmire, ovlaštena osoba nastojat će da se oni sporazumiju
o tome s kime će živjeti njihovo malodobno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb
nakon punoljetstva, o njegovim osobnim odnosima s roditeljem s kojim neće živjeti, o njegovom
uzdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljske skrbi. Ako bračni partneri ne postignu sporazum ili
postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ skrbništva će na zahtjev ovlaštene
osobe ili po službenoj dužnosti odlučiti o tim pitanjima. Odluka važi do pravomoćnosti odluke o
razvodu braka. Ovlaštena osoba je dužna u roku od dva mjeseca okončati postupak posredovanja.

Izvanbračna zajednica: Zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri
godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete .Zajedničko obilježje braka i izvnb zajednice
je da imaju sličan životni sadržaj jer se u oba slučaja radi o zajednicama u kojima se zadovoljavaju
viševrsne potrebe odraslih osoba različitog spola (psihičke, emocionalne, seksualne, ekonomske,
itd.)Razlika između braka i izvnb. Zajednice je pravne naravi. Naime, brak se sklapa i prestaje na
način i uz ograničenja propisana zakonom odnosno ima normirane pravne učinke. Izvanbračna
zajednica se zasniva i raskida neformalno. Pravni status osoba koje žive u izvanbračnim
zajednicama uglavnom nije uređen propisima, pa o sudskoj praksi u pojedinoj državi ovisi kako se
rješavaju imovinski zahtjevi i sporovi koje pokreće žena ili muškarac nakon prestanka zajedničkog
života ili smrti jednoga od njih. Imovinski odnosi bračnih partnera: Bračni partneri mogu imati
bračnu stečevinu i posebnu imovinu. Bračna stečevina: imovina koju su bračni partneri stekli
radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine; pokloni trećih osoba
učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice, ukoliko drukčije ne proizlazi iz namjene poklona;
dobitak od igara na sreću; prihodi od intelektualnog vlasništva. Bračni partneri su u jednakim

| www.PravoBiH.com
dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili. Posebna imovina: Imovina
koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina; imovina koju za
vrijeme trajanja bračne zajednice jedan bračni partner stekne po pravnom temelju drukčijem
stjecanja bračne stečevine.Podjela bračne stečevine: ugovorom bračnih partnera; ako nema
ugovora vrši je sud.

Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajuće
roditeljske skrbi, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički, odnos. Time se ostvaruje: - pravo
čovjeka na roditeljstvo i na osnivanje obitelji; - pravo djeteta na sigurnost i odgoj u obitelji; -
društveni interes brige o djeci bez adekvatne roditeljske skrbi.Vrste posvojenja: Srodnicko
posvojenje:nastaje izmedu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne,posvojceta i nejgovih potomaka s
druge strane.Nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i duznosti koja iz tog proizlaze. Roditeljsko
posvojenje:nastaje izmedu posvojitelja s jedne,posvojceta i njegovih potomaka s druge strane.
Nastaju prava i duznosti roditelja i djece.Neovisno o vrsti posvojenja stvara se roditeljski
odnos,posvojitelji stjecu pravo na roditeljsku skrb. Srodnickim posvojenjem obuhvacen je siri krug
osoba,neraskidiv odnos.Dok u roditeljskog posvojenja obuhvacaju posvojitelj i posvojce i njegovi
potomci,odnos moguce uz ispunjenje odredenih pretpostavki i raskinuti.Dijete ima pravo znati da je
posvojeno. Posvojitelji su dužni upoznati dijete da je posvojeno najkasnije do njegove sedme godine
života, odnosno odmah nakon zasnivanja posvojenja ako je posvojeno starije dijete.Pretpostavke na
strani posvojitelja koje ga čine podesnim i sposobnim za odgovornu i zahtjevnu ulogu posvojitelja

- posvojitelj mora unaprijed pružiti garancije da posjeduje osobine i kvalitete koje će ga učiniti
dobrim roditeljem
- adoptivna smetnja – ako na strani posvojitelja postoji neka pretpostavka koja ne bi smjela
postojati ukoliko on želi posvojiti dijete.
Potpunim posvojenjem se između posvojitelja i njegovih srodnika, s jedne strane, i posvojčeta i
njegovih potomaka, s druge strane, zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. U
matičnu knjigu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji posvojčeta. Potpunim posvojenjem
prestaju međusobna prava i dužnosti posvojčeta i njegovih krvnih srodnika, osim ako dijete posvoji
maćeha ili očuh.Posvojitelji sporazumno određuju ime posvojčetu. Posvojče dobiva zajedničko
prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, sporazumno će odrediti prezime
posvojčeta. Ako se ne postigne sporazum o imenu i prezimenu posvojčeta će odlučiti organ
skrbništva. Osporavanje i utvrđivanje materinstva i očinstva nije dozvoljeno nakon zasnivanja
potpunog posvojenja.

Prava i dužnosti iz nepotpunog posvojenja: Nepotpunim posvojenjem nastaju između

posvojitelja, s jedne strane, te posvojčeta i njegovih potomaka, s druge strane, prava i dužnosti koja
po zakonu postoje između roditelja i djece, osim ako zakonom nije drukčije određeno.
Nepotpuno posvojenje ne utječe na prava i dužnosti posvojčeta prema njegovim roditeljima i
drugim srodnicima. Posvojitelji mogu odrediti ime posvojčetu. Posvojče dobiva prezime posvojitelja,
osim ako posvojitelj odluči da posvojče zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime
posvojitelja. Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak posvojčeta starijeg od 10 godina.

| www.PravoBiH.com
Posvojitelj može posvojčeta ograničiti ili isključiti iz prava nasljeđivanja, pod uvjetima predviđenim
u posebnom zakonu

Raskid nepotpunog posvojenja: Nepotpuno posvojenje može raskinuti organ skrbništva po

službenoj dužnosti ili na prijedlog posvojitelja ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi
malodobnog posvojčeta. O raskidu nepotpunog posvojenja organ skrbništva može odlučiti i na
zahtjev posvojitelja i punoljetnog posvojčeta ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. Ako
malodobno posvojče nema krvne srodnike koji su ga po zakonu dužni uzdržavati ili oni nisu u stanju
uzdržavati ga, organ skrbništva može rješenjem o raskidu posvojenja obvezati posvojitelje da
uzdržavaju posvojče, do godinu dana. Ako posvojitelj nije sposoban za rad i nema dovoljno
sredstava za život, organ skrbništva može rješenjem o raskidu posvojenja obvezati punoljetnog
posvojčeta da uzdržava posvojitelja, do godinu dana. U slučaju raskida posvojenja posvojče može
zadržati prezime posvojitelja.

Zajednički uvjeti za zasnivanje posvojenja:Posvojenje se može zasnovati samo ako je u interesu

posvojčeta. Ne može se posvojiti srodnik po krvi u ravnoj crti, ni brat, ni sestra. Skrbnik ne može
posvojiti svog štićenika dok ga organ skrbništva ne razriješi dužnosti skrbnika. Ne može se posvojiti
dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog rođenja. Ne može se posvojiti dijete malodobnih
roditelja. Iznimno, ovo se dijete može posvojiti po proteku 1 godine od njegovog rođenja ako nema
izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja, odnosno drugih bližih srodnika. Dijete čiji su
roditelji nepoznati može se posvojiti tek po proteku tri mjeseca od njegovog napuštanja. Posvojitelj
može biti državljanin BiH, a strani državljanin ako je posvojenje u najboljem interesu djeteta i ako
dijete ne može biti posvojeno u BiH. Stranac ne može posvojiti bez prethodnog odobrenja
federalnog organa mjerodavnog za poslove socijalne skrbi. Posvojitelj može biti samo osoba koja je
u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od posvojčeta najmanje 18 godina. Posvojitelji
koji zajednički posvajaju isto dijete mogu ga posvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete.
Ako postoje osobno opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba starija od 45 godina, ali dobna
razlika između posvojitelja i posvojčeta ne smije biti veća od 45 godina. Ako posvojitelji posvajaju
sestre i braću, ili sestre i braću po majci ili ocu, posvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uvjete
vezane za životnu dob samo u odnosu na jedno dijete. Posvojiti ne može osoba: a) kojoj je, dok traje
nesposobnost, oduzeta roditeljska skrb, b) kojoj je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, c)
koja ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno ostvarivati roditeljsku skrb. Posvojiti ne može ni
osoba kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od ovih okolnosti. Za posvojenje je potreban
pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta. Pristanak roditelja mora biti izričit u odnosu na
vrstu posvojenja.

Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja posvojčeta:

a) kome je oduzeta roditeljska skrb,

b) koji ne živi s djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zapustio skrb o djetetu,
c) koji je malodoban, a nije sposoban shvatiti značenje posvojenja,
d) kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost,
e) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete.

| www.PravoBiH.com
Posebni uvjeti za potpuno posvojenje: Potpuno se može posvojiti dijete do 10. godine. Potpuno
posvojiti dijete mogu bračni partneri zajednički, te maćeha ili očuh djeteta koje se posvaja.
Izvanbračni partneri koji najmanje pet godina žive u izvanbračnoj zajednici mogu potpuno posvojiti
dijete.

Posebni uvjeti za nepotpuno posvojenje: Nepotpuno se može posvojiti dijete do navršene 18.
godine. Za posvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati značenje posvojenja
potreban je njegov pristanak. Nepotpuno mogu posvojiti dijete bračni partneri zajednički, jedan
bračni partner uz pristanak drugog i maćeha ili očuh djeteta koje se posvaja. Osoba koja nije u braku
i izvanbračni partneri koji žive u izvanbračnoj zajednici koja traje najmanje pet godina mogu
nepotpuno posvojiti dijete ako za to postoje naročito opravdani razlozi.
Postupak zasnivanja posvojenja: Za vođenje postupka zasnivanja posvojenja mjerodavan je organ
skrbništva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta.Organ skrbništva na temelju priloženih,
odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje
posvojenja djeteta propisani zakonom. O podobnosti osobe koja želi posvojiti dijete organ
skrbništva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje od organa skrbništva njenog prebivališta, kao i
od obiteljskog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija i stručnjaka (socijalni djelatnik,
psiholog, liječnik, pedagog i dr.). U postupku zasnivanja posvojenja roditelj djeteta, bračni partner
osobe koja namjerava posvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za posvojenje pred organom
skrbništva.Roditelj svoj pristanak na posvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja
posvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života. Organ skrbništva upoznat će roditelja s
pravnim posljedicama njegovog pristanka i posvojenja prije nego on da pristanak na posvojenje.
Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od 30 dana. Roditelj čiji pristanak na
posvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati
posvojitelji, nije stranka u postupku.Organ skrbništva vodi spise predmeta i zapisnik o posvojenju,
te evidenciju i dokumentaciju o posvojenoj djeci. Podatci o posvojenju službena su tajna. Uvid u
spise predmeta o posvojenju dopustit će se punoljetnom posvojčetu, posvojitelju i roditelju djeteta
koji je dao pristanak za posvojenje. Organ skrbništva će dopustiti uvid u spise predmeta
malodobnom posvojčetu ukoliko utvrdi da je to u njegovom interesu.

Posvojiti ne može osoba:

1 kojoj je oduzeta roditeljska skrb,
2 koja je lišena poslovne sposobnosti bilo potpuno ili djelomično,
3 čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije požejljno povjeriti joj roditeljsku
skrb,
4 koja je krvni srodnik posvojčeta u ravnoj lozi i u pobočnoj do drugog stupnja srodstva,
5 izvanbračni roditelj – jer kod nas izvnb. Djeca uživaju ista prava u svim pravnim odnosima
kao i bračna djeca (za razliku od Njemačke, Norveške, Engleske, brojnim američkim
državama gdje mogu posvojiti),
6. skrbnik dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar za ss,
7. ako je starija od dobi određene zakonom

| www.PravoBiH.com
Postojanje vlastitog potomstva i ranije posvojene djece nije prepreka posvojenju. Posvojitelj je u
pravilu hrvatski državljanin, samo iznimno stranac ako je to od osobite koristi za dijete- dobrobit
procijenjuje czss, ministarstvo soc. skrbi daje odobrenje, neblagonaklonost je uzrokovana
ograničenim mogućnostima detaljnije provjere sredine u koju dijete odlazi, nemogućnost
poduzimanja interventnih mjera za slučaj potrebe od strane nadležnog tijela matične države
posvojčeta, Životna dob posvojitelja uređena je prema načelu adoptio imitatur naturam – od 21- 35
godina, starija od posvojenika najmanje 18 godina, Iznimno ako postoje opravdani razlozi starija od
35, ali dobna razlika ne smije biti veća od 45 godina
- nema ograničenja životne dobi za posvojitelja djeteta svog bračnog druga, kad se posvaja
više djece braće i sestara dovoljno je da jedan posvojitelj zadovoljava uvjete za jedno dijete.
- Posvojiti mogu bračni drugovi zajednički, jedan ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta te
jedan uz pristanak drugog roditelja, iznimno osoba koja nije u braku ako je to od osobite
koristi za dijete (najčešće «teže posvojiva» djeca- bolesni, preveliki).

ODNOSI RODITELJA I DJECE

Prava djeteta: dijele se na osobne i imovinske interese . Konvencija UN o pravima djeteta iz 1989.
obvezuju drzave potpisnice na obvezu postivanja tih prava i poduzimanja mjera u svrhu zastite
djeteta.Osnovno polaziste jest potpuna jednakost sve djece,zastita od svih oblika represije i
postivanje prohvacenih obveza drzava. pravo na život i zdravlje,pravo da živi sa svojim
roditeljima,pravo na odgoj i obrazovanje,pravo na saznanje vlastitog porijekla,pravo na tjelesni,
duševni i emocionalni razvoj,pravo na osobno ime i državljanstvo,pravo na očuvanje
osobnosti,pravo na privatnost,pravo na zaštitu od nasilja, protupravnog odvođenja,pravo na
slobodu izražavanja, mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi,pravo na udruživanje,pravo na životni
standard,kulturna prava,pravosudno-zaštitna prava, itd.
Podjela dječjih prava u sadržajnom smislu:
1. osobna prava: pravo na život, na saznanje vlastitog porijekla, na prijavu rođenja, osobno ime i
stjecanje državljanstva, na očuvanje osobnosti, na život uz roditelje, na privatnost, na zaštitu od
nasilja, od protupravnog odvođenja i nevraćanja djeteta,
2. društvena prava: prava djece kao članova društvene zajednice na slobodu mišljenja, slobodno
izražavanje svojih pogleda u stvarima koje se njega tiču, na slobodu informacija, traženja, primanja i
davanja obavijesti i ideja svake vrste i u svim oblicima, na slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti, na
slobodno udruživanje i mirno okupljanje- ova su prava relativnog karaktera jer konvencija predviđa
mougćnost da budu ograničena. Razlozi za ograničenost mogu biti dob i zrelost djeteta, nacionalna
sigurnost, javni poredak,zdravlje, ćudoređe i osnovna prava i slobode drugih,
3. obrazovna prava: u širem smislu – pravo na pristup obavijestima iz sredstava javnog priopćavanja.-
smisao je povećanje razine obrazovanosti djece u užem smislu - pravo na progresivno stjecanje
znanja, obvezno i besplatno osnovno školovanje, na dostupnost višeg obrazovanja prema njihovim
sposobnostima, pravo na poštovanje dostojanstva djeteta u provođenju školske stege. Obrazovanje
se treba temeljiti na razvoju djetetove osobnosti, vještina i psihofizičkih sposobnosti, poštovanju
ljudskih prava i temeljnih slobodu, na uvažavanju djetetovih roditelja i kulturno-jezičnih vrijednosti,

| www.PravoBiH.com
na težnji da dijete postane odgovorna i miroljubiva odrasla osoba s razumijevanjem za prirodni
okoliš.
4. zdravstvena:- prava zdravog djeteta i onog ometenog u razvoju- zdravoj djeci jamči se pravo na
zdravlje, najviše standarde zdravlja i olakšice u liječenju i rehabilitaciji, zaštita od uporabe
narkotika, etc.Posebna zdravstvena prava za djecu s duševnim ili tjelesnim nedostacima – imaju
pravo na posebnu zaštitu, socijalnu integraciju i individualni razvoj, preventivnu zdravstvenu skrb i
medicinski, psihologijski i funkcionalni tretman.
5. socijalna-povlastice socijalne sigurnosti.
6. ekonomska zaštita od ekonomskog iskorištavanja i obavljanja poslova koji mogu ometati
školovanje, opasni ili štetni za zdravlje te tjelesni, duševni ili društveni razvoj djeteta, pravo na
životni standard koji uvjetuje tjelesni, duhovni, ćudoredni i društveni razvoj djeteta, pa su roditelji
prije svih drugih odgovorni da takav standard djetetu osiguraju u skladu sa svojim mogućnostima.
Države svojim mjerama moraju osigurati materijalnu potporu i dodatne programe.
7. kulturna: pravo djeteta na pripadnost manjini, njegovanje vlastite kulture, ispovijedanje vlastite
vjere i uporabu vlastitog jezika. Pravo na odmor i slobodno vrijeme na igru i rekreaciju i sklobodno
kulturno i umjetničko izražavanje.
8. pravosudno-zaštitna:Konvencija štiti prava djece da ne budu spolno iskorištavana i zlorabljena.

Prava djeteta prema OZ: pravo na skrb o životu, zdravlju i razvoju osobnosti. pravo živjeti s
roditeljima. Ako ne živi s oba ili s jednim roditeljem, pravo da redovito održava odnose i kontakte s
roditeljem s kojim ne živi. Ima pravo održavati osobne odnose i kontakte i s babom i djedom. pravo
na zaštitu od nezakonitog miješanja u privatnost i obitelj. pravo na izražavanje i uvažavanje
mišljenja, sukladno njegovom uzrastu i zrelosti. pravo da traži zaštitu prava pred mjerodavnim
organom. pravo na posebnog skrbnika u slučajevima određenim zakonom. Posebnog skrbnika
imenuje organ skrbništva. U slučajevima u kojima je za zaštitu prava djeteta mjerodavan organ
skrbništva, posebnog skrbnika imenuje sud. pravo na naobrazbu, na izbor škole i zanimanja,
sukladno sposobnostima i sklonostima. pravo na uposlenje koje nije štetno za njegovo zdravlje i
njegov razvoj. pravo na zaštitu od svih oblika nasilja, zlouporabe, zlostavljanja i zanemarivanja.
Dužnosti djeteta: Dijete je na temelju odredbi Obiteljskog zakona postalo AKTIVNIM SUBJEKTOM
pravnih odnosa roditelja i djece, jer mu pripadaju određena subjektivna prava i pravna zaštita u
slučaju kršenja tih prava. Dijete je dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im te biti obzirno
prema članovima obitelji.
Roditeljska skrb: Roditeljska skrb je skup odgovornosti, dužnosti i prava roditelja koje imaju
za cilj zaštitu osobnih i imovinskih prava i interesa. Roditeljska skrb je pravni odnos koji
nastaje između roditelja i djeteta,u pravilu rođenjem djeteta. Roditeljska skrb postoji kako bi
se omogućilo djeci ostvarivanje njihovih prava, a roditeljima dao pravni legitimitet i pravnu
osnovu prema trecima da skrbe o svojem djetetu. Roditelj je dužan uložiti znanje i iskustvo u
odgoj i podizanje djeteta,prilagođavajući mogućnosti interesima i potrebama djeteta.
Roditeljska skrb se ostvaruje u najboljem interesu djeteta. Roditelji su zajednički odgovorni
za razvoj i odgoj djeteta. Roditelji trebaju osigurati zaštitu djeteta koja je nužna za njegovu
dobrobit. Ograničenje i oduzimanje roditeljske skrbi je moguće odlukom mjerodavnog
organa, iz razloga i na način propisan zakonom. Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi.
| www.PravoBiH.com
Roditelji su obvezni i odgovorni upoznati dijete s njegovim pravima i omogućiti mu njihovo
ostvarenje. Roditelji sporazumno određuju ime i prezime djeteta.Skrb o djetetu pravo je
roditelja.Roditeljska skrb pripada za maloljetnosti roditeljima,u iznimci i nakon
punoljetnosti.Roditeljska skrb je neprenosiva i pripada isključivo roditeljima,majci i ocu
pripada ravnopravno,zajednički i sporazumno (odlika ravnopravnosti spolova i roditelja,ali i
zajednickoj odgovornosti oba roditelja za skrb).Ako je poznata samo majka tada samo njoj
pripada skrb i obratno.Djeci kojoj roditelji nisu pozanti stavlja se pod skrbništvo.Roditeljska
skrb prestaje kad djete stekne poslovnu sposobnost,bude posvojeno,smrću djeteta ili
roditelja.
Prava i obveze roditelja: Dužnosti roditelja većinom su orijentirane prema zbrinjavanju djece
u različitim situacijama. Prava roditelja postoje radi prepoznavanja primarnosti roditelja u
usporedbi s trećim osobama kao onih kojima je u pravilu najvise u interesu da budu i pravno
titulirani kao subjekti koji imaju ovlaštenje skrbiti o svojoj djeci. Skrbiti o životu i zdravlju
djeteta (čuvati dijete, zadovoljavati njegove normalne potrebe i štititi ga od svih poroka i
maloljetničke delikvencije, te nasilja, povrede, ekonomske eksploatacije, seksualne
zlouporabe i svih drugih asocijalnih pojava; dužni su, sukladno uzrastu i zrelosti djeteta,
kontrolirati njegovo ponašanje. Odgajati dijete u duhu mira, dostojanstva, tolerancije,
slobode, ravnopravnosti i solidarnosti, promicati njegovo pravo na slobodu mišljenja,
savjesti i vjeroispovjesti.Skrbiti o izobrazbi djece (o redovnom osnovnom i srednjem
školovanju, a prema svojim mogućnostima i prema sposobnostima djeteta, i o njegovom
visokom obrazovanju). Zastupanje djeteta, osim ako je zakonom drukčije određeno
(malodobnik koji radom ostvaruje prihode može raspolagati ostvarenim osobnim dohotkom
i zaradom. Dužan doprinositi za svoje uzdržavanje, odgoj i obrazovanje). Uzdržavati dijete
(osigurati životne uvjete potrebne za razvoj). Živjeti s djetetom, osim ako to nije u interesu
djeteta. Ako ne žive s djetetom, oba roditelja su dužna održavati osobne odnose i neposredne
kontakte s djetetom i poštovati veze djeteta s drugim roditeljem, ukoliko sud ne odredi
drukčije. Roditelji zajednički, sporazumno i ravnopravno skrbe o djetetu, osim ako je
drukčije uređeno zakonom. O djetetu skrbi samo jedan roditelj ako je drugi roditelj umro,
proglašen umrlim, spriječen skrbiti, nepoznatog boravišta, ako mu je oduzeta roditeljska
skrb, ili mu je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. Ako roditelji ne žive u obiteljskoj
zajednici, roditeljsku skrb ostvaruje roditelj s kojim dijete živi. Ako je drugi roditelj spriječen
da se stara o djetetu ili je nepoznatog boravišta ili ne izvršava obvezu uzdržavanja ili je
nedostupan, roditelj s kojim dijete živi samostalno odlučuje o zaštiti interesa djeteta i nije
potrebna suglasnost drugog roditelja. Odluku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti
donosi sud. Osim ako je to u suprotnosti s interesom djeteta, odlučuje da roditelj s kojim
dijete ne živi obavlja pojedine dužnosti, a naročito da skrbi o zdravlju djeteta i o njegovom
školovanju, da ga zastupa u nekim poslovima ili da sudjeluje u donošenju svih važnijih
odluka o podizanju djeteta, te da upravlja njegovom imovinom.
Povjeravanje djeteta drugim osobama: Ako su oba roditelja nesposobna ili spriječena skrbiti
o djetetu, sud će odlučiti o smještaju djeteta kod druge osobe ili u ustanovu, te odrediti način
održavanja osobnih odnosa i kontakata djeteta s roditeljem s kojim ne živi. OZ regulira
situaciju podijeljene obiteljske skrbi a temelje se na :-ZaŠtiti dobrobiti djeteta:uvažavanja

| www.PravoBiH.com
djetetova prava na izrazvanje mišljenja,uvažavanja dogovora roditelja ako nije suprotan
dobrobiti djeteta te načelu zajedničke odgovornosti roditelja za podizanje i odgoj djeteta.
OZ daje mogucnost da odaberu osobu kojoj će povjeriti svoje dijete uz suglasnost organa
skrbništva.Ako to ne učine centar će to učiniti umjesto njih. Odluku će donijeti bez pristanka
roditelja ako su oni odsutni, spriječeni ili nesposobni skrbiti o djetetu, a nisu povjerili
čuvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika. Takav smještaj, čuvanje i odgoj mogu
trajati najdulje 2 mjeseca. Ako okolnosti postoje i nakon isteka 2 mjeseca organ skrbništva
će donijeti odluku o stavljanju djeteta pod skrbništvo. Mišljenje djeteta će se uzeti u obzir
sukladno njegovom uzrastu i zrelosti. Isti slučaj kad roditelji štete dobrobiti djeteta.
Održavanje osobnih odnosa i kontakata djeteta s roditeljem se može ograničiti ili zabraniti
samo radi zaštite interesa djeteta. Sud će po tužbi roditelja, ili organa skrbništva, donijeti
odluku o prestanku ograničenja ili zabrane održavanja osobnih odnosa i neposrednih
kontakata djeteta s roditeljem ako je to u interesu djeteta.Ako to zahtijeva interes djeteta,
sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog roditelja, djeteta ili organa skrbništva
zabraniti roditelju koji ne živi s djetetom da se neovlašteno približava djetetu i uznemirava
ga.

Zaštita prava i interesa djeteta: Zakonske mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u određenom
stupnju umanjuju i suzuju roditeljsku skrb. Smisao tih mjera je u zaštiti djetetove dobrobiti, a ne u
kažnjavanju roditelja. One se izriču zbog djece, a ne zbog roditelja, no moguće je i potrebno da se
postigne i promjena u odgovornostima roditelja, tako da neke mjere imaju paralelnu svrhu
promjene ponašanja roditelja prema djetetu kako bi nakon nekog vremena preuzeli svoju ulogu
odgovornih roditelja.Nadležne institucije: CZSS u većini slučajeva; SUD -najteži slučajevi povrede
djetetovih prava.Svatko je dužan obavijestiti centar za ss o kršenju djetetovih prava, a posebice o
svim oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog
postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. Posebice se inzistira na razotkrivanju i
obavještavanju o nasilju nad djecom pa ova odredba ima važnost u suzbijanju nasilja prema djeci
kako u obitelji tako i izvan nje. Organ skrbništva dužan je po službenoj dužnosti poduzimati
potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta. Obavijest o povredi djetetovih
prava, a naročito o nasilju, zlostavljanju, spolnim zlouporabama i zanemarivanju djeteta, dužni su
bez odlaganja dostaviti organu skrbništva svi organi, organizacije i fizičke osobe. Prije poduzimanja
mjera organ skrbništva će o okolnostima važnim za odlučivanje saslušati malodobno dijete ako je
ono u stanju shvatiti o čemu se radi. Mišljenje malodobnog djeteta će se posebno uvažavati i cijeniti
u slučaju poduzimanja mjera kojim se dijete odvaja od roditelja. Organ skrbništva će upozoriti
roditelje na propuste u skrbi o djetetu i pomoći im u njihovom otklanjanju. Organ skrbništva će
pružiti pomoć roditeljima u sređivanju njihovih socijalnih, materijalnih i osobnih prilika i odnosa, a
ako interes djeteta to zahtijeva, uputit će roditelje u odgovarajuće savjetovalište.

Nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi: Centar može izreći nadzor nad roditeljskom
skrbi radi zaštite interesa djeteta.Tri su pretpostavke za izricanje mjere:-viševrsne pogreške i
propusti roditelja o skrbi, učestale pogreške i propusti roditelja o skrbi te roditeljima je
potrebna posebna pomoć u odgoju djeteta. Izricanjem nadzora mora se odrediti program
| www.PravoBiH.com
nadzora i osoba koja ce vršiti nadzor (da se dijete uputi u dom za djecu ili zdravstvenu
ustanovu u poludnevnom ili dnevnom trajanju ovisno o tezini slucaja, a roditelji obvezaju na
lijecenje u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi).Da bi osoba mogla vršiti nadzor nad
roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika (da nema dogovora između
nadzornika i roditelja,djeteta,da je poslovno sposobna,da njoj nije oduzeta skrb
itd.).Uglavnom je to službenik u centru,baka,djed,drugi srodnik ili treća osoba.Nadzor koji
obavlja je naplatan (na teret centra) osim ako je riječ o službeniku centra ili
baki/djedu.Nadzornik je dužan podnijeti najmanje svaka 2 mjeseca izvješće centru,a na
zahtijev centra i cešće.Nadzor najkrace traje 6 mjeseci. Ako su roditelji zanemarili skrb o
zdravlju i odgoju djeteta, ili kada je roditeljima potrebna pomoć u odgoju djeteta, organ
skrbništva će odrediti nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, koji će trajati dok to bude
u interesu djeteta, a najkraće tri mjeseca. U odluci o nadzoru organ skrbništva utvrdit će
program nadzora i odrediti osobu koja će pratiti razvoj djeteta, kontrolirati postupke
roditelja, podnositi periodična izvješća organu skrbništva i poduzimati druge mjere.
Roditelji će se ovom odlukom obvezati na redovito posjećivanje organa skrbništva, odgojne
ili zdravstvene ustanove, te na periodično izvješćivanje o mjerama koje poduzimaju prema
djetetu.

Oduzimanje roditelju prava da živi s djetetom: Sud će u izvanparničnom postupku roditelju

oduzeti pravo da živi s djetetom, a čuvanje i odgoj djeteta povjeriti drugoj osobi ili ustanovi
ako roditelji, odnosno roditelj s kojim dijete živi ugrožava interes djeteta i u većoj mjeri
zanemaruje podizanje,odgoj i izobrazbu djeteta ili ne sprječava drugog roditelja ili člana
obiteljske zajednice da se na ovaj način ponaša prema djetetu, ili ako je kod djeteta došlo do
većeg poremećaja u odgoju. Izricanjem ove mjere prestaju ostale dužnosti, odgovornosti i
prava prema djetetu. O izricanju ove mjere sud će izvijestiti organ skrbništva, koji će djetetu,
radi zaštite njegovih prava za vrijeme trajanja mjere, imenovati posebnog skrbnika.
Oduzimanje se događa: a) Kad u većoj mjeri zanemaruju podizanje i odgoj djeteta,b) Kad
postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta, c) Kad roditelj nije zaštitio dijete od štetnih
postupaka drugih osoba, posebice članova obiteljske zajednice odnosno nije poduzeo ništa
za zaštitu djeteta. Mjera se izriče u trajanju do godinu dana ,uz obvezu centra da prije isteka
ispita sve okolnosti slučaja, tj.da li je došlo do promjene stanja u ponašanju
djeteta,roditelja,ako ne izrekne istu mjeru,zamjeni blažom/strožom.Mjera se odnosi samo na
ograničavanje u sadržaju roditeljske skrbi zajed. života, ostale ostaju i dalje u roditelja
(zastupanja,uzdrzavanja.) Donošenjem ove mjere,ona odmah stupa na snagu bez mogucnosti
odgode u slucaju žalbe.No moguće je da se odgodi donošenje odluke u ispunjenje mjere,ako
se roditelj obveze da će napustiti obitelj u trajanju od 15 dana i redovito dolaziti u
savjetovaliste,školu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu. npr. Kada se roditelj pasivno
ponaša u slučaju nasilja nad vlastitim djetetom od strane drugih osoba.
Oduzimanje roditeljske skrbi:Najteza je obiteljskopravna mjera koja se izriče protiv roditelja
radi zaštite djetetovih osobnih interesa,prava i dobrobiti.Izricanje mjere u nadležnosti su
općinskog suda,izriče u obliku rješenja.Može se odnositi na jednog ili oba roditelja.Roditelju
koji zlouporabom svojih prava, ili grubim zanemarivanjem svojih dužnosti, ili napuštanjem

| www.PravoBiH.com
djeteta, ili neskrbljenjem o djetetu s kojim ne živi, očito stavlja u opasnost sigurnost, zdravlje
ili moral djeteta, ili koji ne zaštiti dijete od ovakvog ponašanja drugog roditelja ili druge
osobe, sud će u izvanparničnom postupku oduzeti roditeljsku skrb. Zlouporaba prava postoji
naročito u slučajevima tjelesnog i duševnog nasilja nad djetetom, spolnog iskorištavanja
djeteta, navođenja djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje, te grubog kršenja
djetetovih prava na drugi način. Grubo zanemarivanje dužnosti postoji naročito u
slučajevima ako roditelj ne izvršava obvezu uzdržavanja djeteta dulje od tri mjeseca, ne
pridržava se ranije određenih mjera radi zaštite prava i interesa djeteta, ne sprječava dijete
u uživanju alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava, kao i malodobnu osobu mlađu
od 16 godina u kasnim noćnim izlascima. Roditeljska skrb će se vratiti odlukom suda kad
prestanu razlozi zbog kojih je ona oduzeta. Zlorabi roditeljske duznosti i prava: ugrozavaju
dusevni/tjelesnirazvoj 1.Provodi tjelesno(pljuske,batine,grubosti izivljavanja) ili dusevno
nasilje (uskracivanje ljubavi,omalovazavanje,vrijedanje )nad djetetom, 2.Spolno
iskoristavanje djeteta npr. bludne radnje,zadovoljenje pohote pred djetetom …Ujedno je
rijec i o kaznenom djelu.3.Izrabljivanje djeteta prisilom pretjerani rad, rad neprimjeren dobi
(Prisilom na rad koji je vremenski predug,nadilazi njihove mogucnosti, sposobnosti i
tjelesnu snagu).4.Dopustenje djetetu da uziva alkohol,droge ili druga opojna sredstva npr.
Kada roditelj zna a ne poduzima nista po ovom problemu,jer je njegova duznost da brine o
dobrobiti.5.Navođenje djeteta na društveno neprihvatljivo ponašanje npr. Kada potice djete
na prostituciju,kriminalne radnje,kockanje,kradu…6.Grubo krsenje djetetovih prava na
drugi nacin npr. Prisila djeteta starijeg od 15g.da radi,nasilna promjena imena,vjere…
Zaštita imovinskih prava i interesa djeteta: Imovinske interese djeteta potrebno je zaštititi
kad ih roditelji namjerno ili zbog nehajnog postupanja ili neznanja ugrožavaju. Organ
skrbništva može u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju
imovinom djeteta i o prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta. Organ skrbništva može,
radi zaštite imovinskih interesa djeteta, odlučiti da roditelji u pogledu upravljanja imovinom
djeteta imaju položaj skrbnika. 1.-Polaganje računa o upravljanju imovinom djeteta
:Najblaža mjera,izriče ju centar kada smatra da je potrebo traži od roditelja da položi račun o
upravljanju djeteovom imovinom (prihodi, kuda ide dječji doplatak…),2.-Stavljanje roditelja
u položaj za djetetovu imovinu: Također izriče centar,teža mjera,kad ne postoji povjerenje
roditelja glede upravljanja imovinom. Potrebno je konstantna kontrola upravljanja,pa se
stavljaju u položaj skrbnika. Svakih 6 mjeseci podnijeti pisano izvješće o upravljanju i stanju
imovine djeteta.Za opterećenje,otuđenje imovine potrebno dopuštenje centra.3-Mjere
osiguranja na imovini roditelja: Centar zahtijeva,a sud određuje.Slučaj kada se na imovini
roditelja upiše ć hipoteka i založno pravo i sl. u slučaju štete na imovini djeteta svoju imovinu
prodaju i izbjegnu prisilnu naplatu štete. Teži slučaj kad roditelji nisu vlasnici nikakve
imovine,nemaju niti stalne novčane prihode tada se roditelj stavlja u položaj skrbnika
(prošla mjera).

| www.PravoBiH.com
Prestanak roditeljske skrbi : Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne poslovnu
sposobnost ili kad bude posvojeno. Zasnivanjem posvojenja ne prestaje roditeljska skrb
roditelju čiji je bračni partner posvojio dijete. Sud u izvanparničnom postupku može odlučiti
da roditelji ostvaruju roditeljsku skrb i nakon punoljetstva djeteta kojemu je oduzeta ili
ograničena poslovna sposobnost, ukoliko su roditelji sposobni i pristanu na to. O djeci u
pravilu skbe njihovi roditelji (roditeljska skrb,prava dijeteta,mjere za zastitu djece).No
katkad o maloljetnoj djeci roditelji ne mogu,ne žele,ne smiju skrbiti.U tom slučaju imenuje se
zakonski zastupnik djeteta koji ce skrbiti o njemu na zakonom propisan način. Često i nakon
punoljetnosti osobe ostaju nesposobne za vlastiti život,pa se umjesto skrbnistva roditeljima
povjeruje skrb i nakon punoljetnosti (preduvijet su dakle roditelji koji su kadar brinuti o
svome djetetu i nakon punoljetnosti).Procijenjuje se roditeljska sposobnost
(dob,zdravlje,emocionalna povezanost s djetetom,odgovornost,da im nije oduzeta
roditeljska skrb,imaju poslovnu sposobnost…) da se brinu za svoje dijete.Centar može
odlučiti dati ovakvu skrb jednom ili oba roditelja,postupak se pokreće na prijedlog
roditelja.Takvi roditelji u blažem su polozaju od skrbnika jer ne moraju podnosti izvješća o
statusu i imovini djeteta,a odobrenje centra potrebno samo za otuđenje i opterećenje
djetetove imovine i određene radnje pred sudom u vezi djetetovom imovinom.Dijete može
biti potpuno lišeno (brinu o svim sadrzajima rod.skrbi) ili djelomice (brinu o odredenim
djelovima).Centar je dužan obavijestiti matičara koji će nadopuniti u maticu rođenih
činjenicu rod.skrbi nakon punoljetnosti,ali i u zemljišno-knjižni odjel općinskog suda radi
upisa u zemljišne knjige.Roditelji mogu izgubiti skrb.

Imovinski odnosi roditelja i djece: Imovinom malodobnog djeteta do njegove punoljetnosti, u

njegovom interesu, upravljaju roditelji malodobnika, osim onom koju je malodobnik stekao radom.
Korištenje prihoda s imovine djeteta: Prihode iz imovine malodobnog djeteta roditelji prvenstveno
mogu koristiti za njegovo uzdržavanje, liječenje, odgoj i izobrazbu ili ako to zahtijeva drugi važan
interes djeteta. Otuđenje i opterećenje imovine djeteta: Roditelji mogu samo s odobrenjem organa
skrbništva otuđiti ili opteretiti vrjednije stvari i prava iz imovine malodobnog djeteta radi njegovog
uzdržavanja, liječenja, odgoja i izobrazbe ili ako to zahtijeva drugi važan interes djeteta. Samo s
odobrenjem organa skrbništva roditelji mogu poduzimati pred sudom ili drugim organima procesne
radnje koje se odnose na imovinu djeteta. Troškove izazvane trudnoćom i porođajem izvanbračnog
djeteta snose majka i otac sukladno svojim imovinskim mogućnostima. Imovinski interesi djeteta
proizlaze iz činjenice da je dijete vlasnik neke imovine po bilo kojem pravnom temelju
(rad,nasljede,dar).Imovina djeteta odvojena je od imovine roditelja jer je dijete zaseban pravni
subjekt.Dijete može biti vlasnikom imovine jer je pravno sposobno,pravni subjekt,no može
raspolagati imovinom tek kad stekne poslovnu sposobnost.Do stjecanja poslovne sposobnosti o
djetetu skrbe roditelji,posvojitelji (ukljucuje sklapanje pravnih poslova,upravljanje imovinom
djeteta itd.).Tu roditeljsku dužnost ovlašten je nadgledati centar,a u slučajevima predviđenim
zakonom i ograničiti.

| www.PravoBiH.com
S K R B N I Š T V O : Skrbništvo je oblik zaštite malodobnih osoba bez roditeljske skrbi i punoljetnih
osoba koje nisu sposobne ili koje nisu u mogućnosti starati se o sebi, svojim pravima, interesima i
obvezama (štićenici). Svrha skrbništva je zamjena roditeljske skrbi, odnosno zaštita osobnosti i
interesa punoljetnih štićenika, naročito njihovim liječenjem i osposobljavanjem za samostalan život
i rad. Poslove skrbništva vrši organ skrbništva. Organ skrbništva poslove skrbništva vrši preko
imenovanog skrbnika ili neposredno preko stručne osobe. Organ skrbništva u pripremanju,
donošenju i sprovođenju svojih rješenja, odnosno pojedinih mjera, koristi sve oblike socijalne
zaštite, metode socijalnog i drugog stručnog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-
odgojnih i drugih organizacija i ustanova.

Organ skrbništva može osnovati stručno tijelo sastavljeno od odgovarajućih stručnjaka

(liječnika, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog djelatnika i drugih), sa zadatkom da
razmatra stručna pitanja i daje organu skrbništva prijedloge za poduzimanje pojedinih
mjera skrbništva. Svaka osoba rođenjem stječe pravnu sposobnost (biti sudionik u pravnom
prometu).Poslovna sposobnost odnosi se na sposobnost da daje pravno relevantne izjave
volje ,kojima izaziva promjene u pravnom prometu,stječe se kasnije,uglavnom s 18
godina.Brinuti o njihovim pravima i interesima do punoljetnosti dužnost je roditelja,a ako ne
dijete je potrebno staviti pod skrbništvo.I neke punoljetne osobe npr.duševno bolesne
stavljaju se odlukom nadležnog tijela pod skrbništvo jer nisu u stanju birnuti o svojim
pravima i interesima. Skrbnik se brine o pravima i interesima štićenika,na koju je naravno
pristala.

Skrbnik – opće odredbe: Štićeniku organ skrbništva imenuje skrbnika, ukoliko ne odluči
dužnost skrbnika vršiti neposredno. Za skrbnika se imenuje osoba koja ima osobna svojstva
i sposobnost za vršenje dužnosti skrbnika, a koja prije toga pristane biti skrbnik. Pri
imenovanju skrbnika, organ skrbništva uzet će u obzir i mišljenje štićenika, ako je sposoban
shvatiti o čemu se radi, kao i mišljenje bliskih srodnika štićenika. Organ skrbništva dužnost
skrbnika vrši neposredno ako to zahtijeva interes štićenika i okolnosti slučaja. Za vršenje
dužnosti skrbnika imenuje se osoba zaposlena u organu skrbništva. Ista osoba može se
postaviti za skrbnika za više štićenika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima.
Štićeniku koji je smješten u obrazovno-odgojnu,zdravstvenu ili drugu ustanovu, organ
skrbništva imenuje skrbnika za vršenje onih poslova skrbništva koje ta ustanova ne vrši.
Skrbnik ne može biti osoba: a) kojoj je oduzeta roditeljska skrb, b) kojoj je oduzeta ili
ograničena poslovna sposobnost, c) čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika, d) od
koje se, s obzirom na njezino ranije i sadašnje vladanje, osobna svojstva i odnose sa
štićenikom i njegovim roditeljima, ne može očekivati da će pravilno vršiti dužnosti skrbnika,
e) s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Skrbnik je dužan savjesno
se starati o osobnosti, pravima, obvezama i interesima štićenika i upravljati njegovom
imovinom, pri čemu je dužan uvažavati mišljenje štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu
se radi. Organ skrbništva, nakon što je pokrenut postupak za stavljanje neke osobe pod
skrbništvo, dužan je popisati i procijeniti njegovu imovinu i poduzeti druge mjere za
osiguranje te imovine i prije donošenja rješenja o stavljanju te osobe pod skrbništvo.
| www.PravoBiH.com
Skrbnik je dužan uz pomoć organa skrbništva poduzimati sve potrebne mjere da se pribave
sredstva potrebna za uzdržavanje i sprovođenje mjera koje je u interesu štićenika odredio
organ skrbništva. Skrbnik zastupa štićenika. Skrbnik samostalno, u ime štićenika i za njegov
račun, vrši poslove koji spadaju u redovito poslovanje i upravljanje imovinom. Pri
poduzimanju svakog važnijeg posla skrbnik će, kada je to moguće, uzeti u obzir mišljenje
štićenika ako je ovaj sposoban shvatiti o čemu se radi. Skrbnik može zaključiti pravni posao
sa štićenikom samo ako organ skrbništva nađe da to zahtijevaju interesi štićenika i to prije
toga odobri. Skrbnik ne može bez prethodnog odobrenja organa skrbništva poduzimati
poslove koji prelaze okvire redovitog poslovanja ili upravljanja štićenikovom imovinom.
Skrbnik može samo uz prethodno odobrenje organa skrbništva, u pogledu raspolaganja i
upravljanja imovinom i pravima štićenika, poduzimati sljedeće poslove: a) otuđiti ili
opteretiti nepokretnu imovinu štićenika, b) otuđiti iz imovine štićenika pokretne stvari veće
i posebne osobne vrijednosti, ili raspolagati imovinskim pravima veće vrijednosti, c) odreći
se nasljedstva ili legata, ili odbiti poklon i d) poduzimati druge mjere određene zakonom.
Skrbnik je dužan podnijeti organu skrbništva izvješće o svome radu i o stanju štićenikove
imovine u mjesecu siječnju svake godine, za prethodnu godinu, kao i kad to zatraži organ
skrbništva. Pored kontrole rada skrbnika prihvaćanjem izvješća o njegovom radu, organ
skrbništva dužan je povremeno, osobnim uvidom, kontrolirati kako skrbnik vrši dužnosti
prema štićeniku. Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu, ovisno o radu i zalaganju u zaštiti
štićenikovih prava i interesa. Organ skrbništva može odrediti skrbniku nagradu ako se
osobito zalagao i istakao u vršenju dužnosti. Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih
troškova učinjenih u izvršavanju svoje dužnosti. Skrbnik odgovara štićeniku za štetu koju je
skrivio u obavljanju dužnosti skrbnika. Organ skrbništva razriješit će skrbnika dužnosti ako
utvrdi da je u izvršavanju dužnosti nemaran, da zlouporabljuje svoje ovlasti, da ugrožava
interese štićenika, ili ako ocijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi
skrbnik. Pri razrješenju skrbnika organ skrbništva će cijeniti mišljenje štićenika koji je
sposoban shvatiti o čemu se radi. Organ skrbništva razriješit će skrbnika dužnosti ako on to
zatraži. Organ skrbništva mora istodobno poduzeti sve potrebite mjere za zaštitu interesa
štićenika. U slučaju razrješenja skrbnika organ skrbništva je dužan bez odlaganja štićeniku
imenovati novog skrbnika.

Skrbništvo nad malodobnim osobama: Pod skrbništvo stavit će se malodobna osoba: a) čiji
su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravišta dulje od tri mjeseca, b) čijim
roditeljima je oduzeta roditeljska skrb, c) čiji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost, ili im
je ona oduzeta ili ograničena i d) čiji su roditelji odsutni, spriječeni ili nesposobni redovito
skrbiti o svom djetetu, a nisu povjerili njegovo čuvanje i odgoj osobi za koju je organ
skrbništva utvrdio da ispunjava uvjete za skrbnika. Čuvanje i odgoj malodobnog štićenika
organ skrbništva može povjeriti skrbniku, drugoj osobi ili ustanovi. Skrbnik malodobnog
štićenika dužan je kao roditelj skrbiti o njegovoj osobnosti, a naročito o zdravlju,izobrazbi i
osposobljavanju za samostalni život i rad, te izvješćivati organ skrbništva o svim važnijim
promjenama u pogledu života, zdravlja, odgoja i izobrazbe štićenika. Skrbnik može samo s
odobrenjem organa skrbništva: a) odlučiti o izboru ili promjeni škole i zanimanja

| www.PravoBiH.com
malodobnog štićenika, o prekidu njegovog školovanja ili o njegovom zaposlenju,b)
poduzimati i druge mjere u pogledu osobnosti štićenika određene zakonom. Skrbništvo nad
malodobnim štićenikom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem ili
prestankom razloga za skrbništvo. Organ skrbništva će produljiti pružati odgovarajuće
oblike socijalne i druge zaštite osobi nad kojom je prestalo skrbništvo zbog nastupanja
punoljetstva ako se ona do tog vremena nije uspjela osposobiti za samostalan život i rad. Da
bi se maloljetno dijete obaju poznatih roditelja stavilo pod skrbnistvo potrebno je da nastane
neka od okolnosti na strani svakog od njih (jedan umro,drugom oduzeta skrb). Smrt roditelja
znači da prestaje njihova roditeljska skrb nad djetetom i da je ono nezbrinuto.Ako je
nestao,procjenu donosi centar,ne treba poistovjećivati s nepoznatim boravištem,jer
nestanak može rezultirati proglašenjem roditelja umrlim.Roditelj je nepoznat kad je dijete
nakon rođenja ostavljeno bez tragova o podrijetlu.Odsutnost podrazumijeva fizičku
razdvojenost roditelja i djeteta koji ih onemogućava u skrbi za dijete.Spriječenost roditelja
odnosi se na situacije kad je roditelj na izdržavanju kazne zatvora ili neprestance rade u
noćnoj smjeni.Nepoznato boraviste bez obzira radi li se o uobičajenom ili privremenom
podrazumijeva da roditelj nije prijavljen na određenoj adresi (najmanje od mjesec
dana).Lišen poslovne sposobnosti on gubi sposobnost i ovlasti da brine o vlastitim
potrebama,pravima i interesima,a onda i o pravima i interesima drugih.Oduzimanje
roditeljske skrbi,riječ je o krajnje neodgovornom i lošem roditelju.Maloljetnici koji postaju
roditelji mogu steći poslovnu sposobnost,ako nije uspio u tome,potrebno je njegovo dijete
zaštititi imenovanjem skrbnika njegovom djetetu.

Skrbništvo nad punoljetnim osobama: Punoljetnoj osobi koja zbog duševne bolesti, zaostalog
duševnog razvoja ili prekomjernog uživanja alkohola ili opojnih droga, senilnosti ili drugih
uzroka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima oduzima se poslovna
sposobnost. Punoljetnoj osobi koja zbog navednih uzroka neposredno ugrožava svoja prava i
interese ili prava i interese drugih osoba ograničava se poslovna sposobnost. Procijenjuje se
roditeljska sposobnost (dob,zdravlje,emocionalna povezanost s djetetom,odgovornost,da im
nije oduzeta roditeljska skrb,imaju poslovnu sposobnost…) da se brinu za svoje dijete.Centar
može odlučiti dati ovakvu skrb jednom ili oba roditelja,postupak se pokreće na prijedlog
roditelja. Takvi roditelji u blažem su položaju od skrbnika jer ne moraju podnosti izvješća o
statusu i imovini djeteta,a odobrenje centra potrebno samo za otuđenje i opterećenje
djetetove imovinei određene radnje pred sudom u vezi djetetovom imovinom.Skrbnik osobe
kojoj je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost dužan je brinuti se o njenoj osobnosti,
vodeći računa o uzrocima zbog kojih joj je oduzeta/ograničena poslovna sposobnost, i
nastojati da se ti uzroci otklone i ta osoba osposobi za samostalan rad. Skrbnik osobe kojoj je
oduzeta poslovna sposobnost u dužnostima i pravima izjednačen je sa skrbnikom
malodobne osobe koja nije navršila 14 godina života, ali organ skrbništva može, kad je to
potrebno, odrediti poslove koje osoba s ograničenom poslovnom sposobnošću može
poduzimati samostalno. Centar je duzan obavijestiti maticara koji ce nadopuniti u maticu
rođenih činjenicu rod.skrbi nakon punoljetnosti,ali i u zemljišno-knjižni odjel općinskog
suda radi upisa u zemljišne knjige.Roditelji mogu izgubiti skrb.

| www.PravoBiH.com
Skrbništvo za posebne slučajeve: Organ skrbništva imenovat će posebnog skrbnika za
pojedine poslove ili određenu vrstu poslova: odsutnoj osobi čije je boravište nepoznato, a
koja nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine ako je potrebno da se netko o imovini
stara,u drugim slučajevima kada je to potrebno radi zaštite prava i interesa osobe ,djetetu u
postupku osporavanja materinstva i očinstva, u postupku oduzimanja roditelju prava živjeti
s djetetom i oduzimanja roditeljske skrbi,djetetu za vođenje spora i za zaključenje pojedinih
pravnih poslova između njega i roditelja, kao i u drugim slučajevima kada su njihovi interesi
u suprotnosti i kada je to normirano ovim zakonom. djetetu nad kojim roditeljsku skrb
ostvaruje samo jedan roditelj, ako su interesi djeteta i roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku
skrb u suprotnosti. štićeniku za vođenje spora i za zaključenje pravnih poslova između njega
i skrbnika, kao i u drugim slučajevima, kada su njihovi interesi suprotni. malodobnicima nad
kojima ista osoba ostvaruje roditeljsku skrb ili među štićenicima koji imaju istog skrbnika
treba voditi postupak ili zaključiti pravni posao u kome su interesi malodobnika, odnosno
štićenika u suprotnosti. Postupak za stavljanje neke osobe pod skrbništvo ili za primjenu
nekog drugog oblika zaštite pokreće organ skrbništva na temelju neposrednog saznanja ili
povodom obavijesti. Kad pokrene postupak organ skrbništva odmah poduzima potrebne
mjere za zaštitu osobnosti, prava i interesa te osobe. Organ skrbništva dužan je, prema
potrebi, odrediti odgovarajuće privremene mjere koje smatra potrebnim. Prigodom
odlučivanja o mjerama koje će se primjenjivati na štićenika organ skrbništva će se
rukovoditi prvenstveno interesima štićenika i materijalnim mogućnostima koje mu stoje na
raspolaganju, primjenjujući pri tom odgovarajuće metode socijalnog i drugog stručnog rada.
Kod određivanja mjera, organ skrbništva dužan je pribaviti mišljenje odgovarajućih
organizacija, odnosno stručnjaka, i u cilju što potpunije zaštite osobnosti, prava i interesa
štićenika i njegove obitelji, surađivati s njima. Kada postoji sukob interesa više
štićenika,svaki od njih dobit ce svojeg kolizijskog skrbnika.Centar postavlja kolizijskog
skrbnika rješenjem koje sadrži njegovo imenovanje,opseg ovlasti i dužnost da u roku
podnese izvješće.Skrbništvo ne prestaje po obavljenu poslu već riješenjem o razriješenju
dužnosti od strane centra.

U Z D R Ž A V A NJ E: Roditelji su dužni uzdržavati malodobno dijete i u izvršavanju te obveze

moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti. Ako se dijete nalazi na redovitom školovanju,
roditelji su dužni, prema svojim mogućnostima, osigurati mu uzdržavanje i nakon punoljetnosti, a
najdulje do navršene 26.godine života. Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizičkih ili psihičkih
nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život, roditelji su dužni uzdržavati ga
dok ta nesposobnost traje. Malodobno dijete koje ostvaruje prihode radom ili od svoje imovine
dužno je doprinositi za svoje uzdržavanje, kao i za uzdržavanje članova obitelji u kojoj živi. Roditelj
koji ne ostvaruje roditeljsku skrb, ili kojem je ograničena ili oduzeta roditeljska skrb, ne oslobađa se
dužnosti uzdržavanja djeteta. Punoljetno dijete je dužno uzdržavati svog roditelja koji je
nesposoban za rad i ne može se uposliti, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti
iz svoje imovine. Dijete se može osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih
razloga nije uzdržavao u vrijeme kada je bio obvezan, sukladno odredbama ovog zakona. Maćeha ili
očuh dužni su uzdržavati svoje malodobne pastorke ako oni ne mogu ostvariti uzdržavanje od
| www.PravoBiH.com
roditelja. Maćeha ili očuh imaju ovu obvezu i nakon smrti roditelja djeteta, ako je u času njegove
smrti postojala obiteljska zajednica između očuha ili maćehe i pastoraka. Ako je brak između
roditelja i maćehe ili očuha djeteta poništen ili razveden, maćeha ili očuh nisu dužni uzdržavati
pastorke. Pastorak je dužan uzdržavati maćehu ili očuha (pod uvjetima za roditelje) ako su ovi njega
duže vrijeme uzdržavali ili se brinuli o njemu. Baba i djed su dužni uzdržavati malodobnog unuka
(pod uvjetima za roditelje). Unuk je dužan uzdržavati babu i djeda (pod uvjetima za roditelje).
Obveza uzdržavanja postoji između sestara i braće, kao i sestara i braće po majci ili ocu, u odnosu na
malodobne osobe. Pravo na uzdržavanje ostvaruje se onim redom kojim su davatelji uzdržavanja
pozvani na nasljeđivanje. Ako obveza uzdržavanja pada na više osoba zajedno, ona se dijeli među
njima prema njihovim mogućnostima.
Uzdržavanje bračnog partnera: Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može
ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može uposliti, ima pravo na uzdržavanje
od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima. Zahtjev za uzdržavanje može se
postaviti do zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod ili poništenje braka. Sud može odbiti
zahtjev za uzdržavanje bračnog, odnosno razvedenog bračnog partnera ako se on bez ozbiljnog
povoda od strane drugog bračnog partnera grubo ili nedolično ponašao u bračnoj zajednici, ili ako bi
obveza uzdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera. Sud može odbiti
zahtjev za uzdržavanje ako su bračni partneri kroz duže vrijeme odvojenog života potpuno
samostalno osiguravali sredstva za vlastito uzdržavanje, ili ako se iz okolnosti slučaja utvrdi da
bračni partner koji zahtijeva uzdržavanje prestankom braka, koji je trajao kraće vrijeme, nije
doveden u teži materijalni položaj od onog prigodom stupanja u brak.Pravo na uzdržavanje prestaje
ako uzdržavani razvedeni bračni partner sklopi novi brak, ili zasnuje izvanbračnu zajednicu, ili
postane nedostojan tog prava, ili ako više ne postoji neki od uvjeta za uzdržavanje. Uzdržavanje
izvanbračnog partnera: Izvanbračni partner ima pravo na uzdržavanje od drugog izvanbračnog
partnera nakon prestanka izvanbračne zajednice. Uzdržavanje majke izvanbračnog djeteta: Otac
izvanbračnog djeteta dužan je, srazmjerno svojim mogućnostima, uzdržavati majku svoga djeteta za
vrijeme od tri mjeseca prije porođaja i jednu godinu nakon porođaja ako majka skrbi o djetetu, a
nema dovoljno sredstava za život.
Određivanje uzdržavanja: Ako se u postupku odlučuje o uzdržavanju malodobnog djeteta ili
punoljetnog djeteta, organ skrbništva sudjeluje u tom postupku radi zaštite interesa djeteta. Organ
skrbništva će, u svojstvu opunomoćenika starih i socijalno ugroženih osoba, ukoliko one same to ne
mogu učiniti, pokrenuti i voditi postupak za ostvarivanje njihovog prava na uzdržavanje prema
srodnicima.Kad sud utvrdi da roditelji i druge osobe koje su obvezne davati uzdržavanje nisu u
mogućnosti podmirivati potrebe uzdržavanja djeteta, izvijestit će o tome organ skrbništva, koji je
dužan osigurati sredstva za uzdržavanje djeteta iz proračunskih sredstava Federacije. Organ
skrbništva će, vodeći računa o dobrobiti djeteta, nastojati da se roditelji sporazumiju o visini,
odnosno o povišenju doprinosa za uzdržavanje djeteta kada to zahtijevaju povećane potrebe djeteta
ili to omogućavaju bolje materijalne prilike roditelja. Organ skrbništva će u ime malodobnog djeteta
pokrenuti i voditi postupak za dosuđenje, odnosno za povećanje uzdržavanja, ako roditelj s kojim
dijete živi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. Sud odlučuje o iznosu uzdržavanja,uzimajući
u obzir prihode osobe koja traži uzdržavanje,imovinsko stanje,sposobnost za rad,mogućnost
zaposlenja,zdravlje,potrebe itd. Druga komponenta o kojoj ovisi uzdržavanje jesu iste mogućnosti

| www.PravoBiH.com
osobe koja je dužna uzdržavati.Samo uzdrzavanje odreduje se u novcanom iznosu,osim ako se može
osigurati na drugi način (davanjem smještaja,prehranom,odjevanjem,ogrijevom).Novčani iznos
može se izraziti u postotku od plaće te određenom novčanom iznosu.Nakon čega će se od određenog
iznosa oduzeti određeni iznos ovisno o potrebama samog uzdržavatelja (npr od 1500kn oduzeti
određeni iznos radi brige i rada koju ulaze u podizanje djeteta).Nakon određenja iznosa,sud će
utvrditi omjer iznosa prema plaći uzdržavatelja i izraziti ga u postotku od plaće (20%,25%…).
Pristanak daje pred sudom,javnim bilježnikom,centrom,poslodavcem. Sustav ne bi bio efikasan kad
bi obveznik skrivao svoju stvarnu plaću (npr.puno veca od prijavljene) ili kad plaću ne bi primao
redovito.Tada sud određuje izdržavanje u određenom novčanom iznosu.Ako obveznici ne plaćaju
uzdržavanje onda se vrši prisilna naplata uzdrzavanja.
Postupak pred sudom: parnični postupak,izvanparnični postupak,postupak ovrhe ,postupak
osiguranja.Osim odredaba OZ, primjenjuju se i odredbe Zakona o parničnom postupku, Zakona o
izvanparničnom postupku i Zakona o ovršnom postupku.

Sudski postupak – opća pravila: Sud mora po službenoj dužnosti tijekom postupka naročito paziti da
se zaštite prava i interesi djece i drugih osoba koje nisu sposobne same se brinuti o sebi i o svojim
pravima i interesima. Radi zaštite prava i interesa djeteta organ skrbništva će djetetu postaviti
posebnog skrbnika u svim postupcima u kojima se odlučuje o pravima djeteta. Ukoliko stranka nije
sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima u postupku, a nije joj oduzeta poslovna
sposobnost, sud će o tome izvijestiti organ skrbništva i mjerodavni sud radi pokretanja
odgovarajućeg postupka. Dijete koje je navršilo 14 godina i osoba kojoj je ograničena poslovna
sposobnost, za koje sud utvrdi da su sposobni shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji,
mogu kao stranka ili sudionik u postupku samostalno poduzimati parnične radnje. Tijekom
postupka u kojem odlučuje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o osobnim odnosima i
neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s kojim ne živi, te o roditeljskoj skrbi, sud mora na
odgovarajući način izvijestiti dijete koje je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice odluke o
vođenju postupka i o njegovom pravu da izrazi svoje mišljenje. Sudac obavlja neformalni razgovor s
djetetom na sudu, ili izvan suda, uz posredovanje organa skrbništva, o čemu sastavlja zapisnik.
Posebni parnični postupci: Bračni spor: spor o utvrđivanju postojanja ili nepostojanja braka, o
poništenju i razvodu braka. Sporovi iz odnosa roditelja i djece: sporovi o utvrđivanju ili osporavanju
materinstva ili očinstva, sporovi o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja
osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim roditeljem i o roditeljskoj skrbi i sporovi o
uzdržavanju djeteta. Radnje u posebnim parničnim postupcima poduzimaju se žurno.U posebnim
parničnim postupcima javnost je isključena.U posebnim parničnim postupcima stranke se ne mogu
odreći zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi. U posebnim parničnim
postupcima ne može se donijeti presuda zbog propuštanja, presuda na osnovi priznanja, ni presuda
na osnovi odricanja. U posebnim parničnim postupcima sud može utvrđivati i činjenice koje stranke
nisu iznijele, a može dokazivati i činjenice koje su stranke priznale u postupku, osim ako se zahtijeva
sporazumni razvod braka.
Sudjelovanje organa skrbništva: Kada se u postupku pred sudom odlučuje o tome s kojim će
roditeljem dijete živjeti i o osobnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s
kojim ne živi, o uzdržavanju malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta, te o drugim sadržajima

| www.PravoBiH.com
roditeljske skrbi, sud poziva organ skrbništva da sudjeluje u tome postupku radi zaštite interesa
djeteta. Organ skrbništva je dužan odazvati se pozivu suda i sudjelovati u postupku.Kada sudjeluje u
postupku organ skrbništva je ovlašten podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku
radi zaštite prava i interesa djeteta, a naročito iznositi činjenice koje stranke nisu navele, predlagati
izvođenje dokaza i ulagati pravne lijekove. Organ skrbništva je dužan na zahtjev suda prikupiti
podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kada sud smatra da je to
potrebno za donošenje odluke. U postupku u kojem odlučuju o uzdržavanju malodobnog djeteta i
punoljetnog djeteta, organ skrbništva je dužan na zahtjev suda prikupiti i ispitati podatke o osobnim
i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku, te imovinske prilike stranaka, a naročito da li
prikazani prihodi odgovaraju stvarnom stanju.
Postupak u bračnim sporovima: Postupak u bračnim sporovima pokreće se tužbom. Ako oba bračna
partnera zahtijevaju razvod braka, postupak se pokreće zahtjevom za sporazumni razvod braka.
Ako jedan bračni partner podnese tužbu za razvod braka, a drugi najkasnije do zaključenja glavne
rasprave izričito izjavi da ne osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, smatrat će se da su bračni
partneri podnijeli zahtjev za sporazumni razvod braka. Ako jedan bračni partner odustane od
zahtjeva za sporazumni razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev
smatrat će se tužbom za razvod braka. U parnicama za razvod braka tužitelj može tužbu povući do
zaključenja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a s pristankom tuženog dok se postupak
pravomoćno ne završi.
Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja materinstva ili očinstva: Stranke u postupku radi
utvrđivanja materinstva su dijete, žena koja sebe smatra majkom djeteta, muškarac koji sebe smatra
ocem djeteta, organ skrbništva, nasljednici, i žena čije se materinstvo utvrđuje. Stranke u postupku
radi utvrđivanja očinstva su dijete, majka djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta, organ
skrbništva, nasljednici i muškarac čije se očinstvo utvrđuje. Stranke u postupku radi osporavanja
materinstva su dijete, žena koja je upisana kao majka djeteta, žena koja sebe smatra majkom i
djetetov otac. Stranke u postupku radi osporavanja očinstva su dijete, majka djeteta, muž majke
djeteta, muškarac koji sebe smatra ocem djeteta, kao i muškarac koji je priznao očinstvo. Ako dijete i
roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tužbu radi utvrđivanja ili osporavanja
materinstva ili očinstva, ako su tuženi istom tužbom, taj će roditelj zastupati dijete i u parnici, ali će
organ skrbništva djetetu postaviti posebnog skrbnika ako između djeteta i roditelja u toj parnici
postoje protivni interesi. Ako se tužbi djeteta radi osporavanja i utvrđivanja materinstva ili očinstva
pridružio roditelj koji po zakonu zastupa dijete, a kojemu je istekao rok za tužbu, organ skrbništva
će djetetu imenovati posebnog skrbnika. Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete u
parnici u protivnim stranačkim ulogama, organ skrbništva imenovat će djetetu posebnog skrbnika.
Činjenice od kojih ovisi odlučivanje o predmetu spora sud može utvrđivati i izvođenjem dokaza
medicinskim vještačenjem.

Postupak odlučivanja o pitanjima s kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja odnosa i
neposrednih kontakata djeteta s roditeljem i o roditeljskoj skrbi :Odlukom kojom se utvrđuje da
brak ne postoji, ili se poništava, ili razvodi, kojom se utvrđuje materinstvo ili očinstvo, kao i
odlukom donesenom u drugim slučajevima odvojenog života roditelja, sud će odlučiti o tome s kojim
roditeljem će živjeti malodobno dijete, ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb, nakon

| www.PravoBiH.com
punoljetstva, o načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim
roditeljem, kao i roditeljskoj skrbi drugog roditelja. Ovom odlukom sud može odlučiti o smještaju
djeteta i povjeravanju njegovog čuvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno radi
zaštite najboljeg interesa djeteta. Prije donošenja odluke sud će zatražiti mišljenje i prijedlog organa
skrbništva. U slučaju razvoda braka roditelja, organ skrbništva je dužan uzeti u obzir mišljenje
osobe ovlaštene za posredovanje. Sud može prihvatiti sporazum roditelja o tome s kojim će
roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s
drugim roditeljem i o roditeljskoj skrbi, ukoliko ocijeni da je sporazum u najboljem interesu djeteta.
Postupak u sporovima o uzdržavanju: O uzdržavanju malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta sud
će odlučiti odlukom kojom utvrđuje da brak ne postoji, ili se poništava, ili razvodi i odlukom kojom
utvrđuje materinstvo ili očinstvo. Odluku o uzdržavanju djeteta sud će donijeti i u drugim
slučajevima odvojenog života roditelja. Sud će odluku o uzdržavanju dostaviti mjerodavnom organu
skrbništva. Postupak u sporovima o uzdržavanju pokreće se na zahtjev osobe kojoj je odredbama
zakona priznato pravo na uzdržavanje kao i organa skrbništva. pravilu odlucuje se u parnickom
postupku,no nadleznost ima i centar (prima nagodbu roditelja o uzdrzavanju djece,raskid
posvojenja).Ovrsni postupak je postupak u kojem sudovi provode prisilno ostvarenje trazbina na
temelju ovrsnih i ispravnih isprava te osiguranje trazbina kad duznik ne zeli sam ispuniti svoju
obvezu.

IZVANPARNIČNI POSTUPAK: Sudski postupak u kojemu nema spora među strankama, nego
se u sudskom postupku provodi uređivanje, stvaranje i mijenjanje građanskopravnih
odnosa. (Zakon o vanparničnom postpku; Sl. n. Federeacije BiH, br. 2/98).U izvanparničnom
postupku odluke se donose u obliku rješenja. Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju
može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. Sud može odlučiti
da žalba ne zadržava izvršenje rješenja kojim su izrečene mjere za zaštitu prava i najboljeg
interesa djeteta i drugih osoba koje nisu sposobne same se brinuti o sebi i o svojim pravima i
interesima.

Postupak oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti: Postupak za oduzimanje poslovne

sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog organa skrbništva, bračnog
druga osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost, njezinih krvnih srodnika u ravnoj crti, a u
pobočnoj do drugog stupnja. Postupak za vraćanje poslovne sposobnosti mogu pokrenuti iste osobe,
te skrbnik uz odobrenje organa skrbništva, kao i osoba kojoj se vraća poslovna sposobnost. Na sva
ročišta za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlagač, skrbnik osobe kojoj se oduzima ili vraća
poslovna sposobnost, odnosno njezin privremeni zastupnik i organ skrbništva. Po nalogu suda
osobu o kojoj se postupak vodi mora pregledati vještak liječnik odgovarajuće specijalnosti, koji će
dati pisani nalaz i mišljenje o njezinom psihičkom stanju. Rješenje o oduzimanju ili ograničenju
poslovne sposobnosti dostavlja se osobi koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobi
kojoj se oduzima poslovna sposobnost, njezinom skrbniku i organu skrbništva.
Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka: Osobe koje mogu sklopiti brak samo uz odobrenje
suda: osoba koja je nesposobna za rasuđivanje (ako sud utvrdi da je sposobna shvatiti značenje
braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njezinome interesu). međusobno: svekar i

| www.PravoBiH.com
snaha, zet i punica, očuh i pastorka, maćeha i pastorak (ako sud utvrdi da postoje opravdani razlozi).
osoba koja nije navršila 18 godina (ako je navršila 16 godina te sud utvrdi da postoje opravdani
razlozi, da je ta osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz
braka i da je brak u njezinom interesu).
Izdavanje dozvole osobi nesposobnoj za rasuđivanje: Postupak za davanje dozvole za sklapanje
braka osobi nesposobnoj za rasuđivanje pokreće se na prijedlog osobe koja je nesposobna za
rasuđivanje. Prije donošenja rješenja sud će pribaviti mišljenje zdravstvene ustanove i organa
skrbništva, saslušat će predlagatelja i osobu s kojom on želi sklopiti brak, skrbnika ili roditelja koji
se stara o predlagatelju, a po potrebi može izvesti i druge dokaze. U postupku sud će na
odgovarajući način ispitati opravdanost prijedloga, vodeći računa o ostvarivanju ciljeva braka i o
zaštiti obitelji, kao i shvaćanjima sredine u kojoj žive osobe koje žele sklopiti brak.
Izdavanje dozvole za sklapanje braka malodobniku: Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka
malodobniku pokreće se na prijedlog malodobne osobe.Prije donošenja rješenja sud će pribaviti
nalaz i mišljenje zdravstvene ustanove i mišljenje organa skrbništva, saslušat će predlagatelja i
osobu s kojom on želi sklopiti brak, roditelja ili skrbnika predlagatelja, a po potrebi može izvesti i
druge dokaze. U postupku sud će na odgovarajući način ispitati opravdanost prijedloga vodeći
računa o ostvarivanju ciljeva braka i o zaštiti obitelji, kao i shvaćanjima sredine u kojoj žive osobe
koje žele sklopiti brak.
Postupak za oduzimanje prava roditelju živjeti s djetetom: Prijedlog za pokretanje postupka može
podnijeti drugi roditelj, dijete ili organ skrbništva, a postupak može pokrenuti i sud po službenoj
dužnosti. Mjera oduzimanja prava roditelju živjeti s djetetom izriče se u trajanju do jedne godine.
Sud će roditelju vratiti pravo živjeti s djetetom kada je to u interesu djeteta, a na prijedlog roditelja
kome je ono oduzeto, ili po službenoj dužnosti. Pravomoćnu odluku o izrečenoj mjeri sud će
dostaviti organu skrbništva. Organ skrbništva će za vrijeme trajanja ove mjere pomoći u otklanjanju
uzroka zbog kojih je ona izrečena i u ponovnom uspostavljanju obiteljske zajednice. Pravo da žive s
djetetom oduzet će im se kad:u vecoj mjeri zanemaruju podizanje i odgoj-riječ je o nedovoljnoj skrbi
o prehrani,higijeni,odijevanju, medicinskoj pomoći,redovitom pohađanju škole. Radi se o različitim
slučajevima koji će dijete odvući u socio-patoška ponašanja.Postoji opasnost za pravilno podizanje
djeteta-kad roditelj zanemaruje svu djecu osim jednoga.Nije zašticeno dijete od štetnih postupaka
drugih osoba,članova obiteljske zajednice itd.npr. Kada se roditelj pasivno ponaša u slučaju nasilja
nad vlastitim djetetom od strane drugih osoba. Cilj je da ponovno dođe do povratka roditeljskog
prava roditeljima nakon uklanjanja problema. Mjera se izriče u trajanju do godinu dana ,uz obvezu
centra da prije isteka ispita sve okolnosti slučaja, tj.da li je došlo do promjene stanja u ponašanju
djeteta,roditelja..No moguće je da se odgodi donošenje odluke u ispunjenje mjere,ako se roditelj
obveže da će napustiti obitelj u trajanju od 15 dana i redovito dolaziti u savjetovaliste,školu za
roditelje ili zdravstvenu ustanovu.
Postupak za oduzimanje i vraćanje roditeljske skrbi: Postupak pokreće sud po službenoj dužnosti, te
na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb, djeteta ili organa skrbništva, a postupak za
vraćanje roditeljske skrbi pokreće sud po službenoj dužnosti, te na prijedlog roditelja kojemu je bila
oduzeta roditeljska skrb, djeteta ili organa skrbništva. Ako postupak nije pokrenut na prijedlog
organa skrbništva, sud će ga bez odlaganja izvijestiti i pozvati da sudjeluje u postupku. U postupku
za oduzimanje roditeljske skrbi roditeljima ili jednom roditelju djeteta organ skrbništva će djetetu

| www.PravoBiH.com
imenovati posebnog skrbnika. Najteža je obiteljskopravna mjera koja se izriče protiv roditelja radi
zaštite djetetovih osobnih interesa,prava i dobrobiti.Izricanje mjere u nadležnosti su općinskog
suda,izriće u obliku rješenja.Može se odnositi na jednog ili oba roditelja. Postupak za oduzimanje
skrbi može pokrenuti drugi roditelj ili centar (u nadi da je drugi roditelj bitno drugačiji u pogledu
odgovornosti).Riješenjem suda oduzima se roditeljska skrb na neodređeno vrijeme. Ako dođe do
promijena-poboljšanja ponašanja roditelja (izlječio od alkoholizma,zaposlio),može mu se vratiti
skrb.Ako u međuvremenu dijete bude posvojeno,predmet za vraćanje skrbi je bespredmetan. Isto
ako je dijete u međuvremeno postalo punoljetno. Sam ne može posvojiti dijete niti biti imenovan
skrbnikom nekom drugom djetetu.Nadležni matičar dužan je registrirati dobivanje/gubitak
roditeljske skrbi.

Postupak za stjecanje poslovne sposobnosti malodobnika koji je postao roditelj: Postupak se pokreće
na prijedlog malodobnika, nakon što je na zakonom predviđeni način utvrđeno materinstvo,
odnosno očinstvo djeteta malodobnika. Sud će saslušati malodobnika, njegove roditelje i pribaviti
mišljenje organa skrbništva o svim okolnostima koje su od značaja za utvrđivanje je li malodobnik
duševno zrela osoba. Protiv rješenja kojim se odobrava stjecanje poslovne sposobnosti žalbu mogu
podnijeti roditelji malodobne osobe i organ skrbništva. Protiv rješenja suda kojim se odbija zahtjev
za stjecanje poslovne sposobnosti žalbu mogu podnijeti malodobna osoba i organ skrbništva.

| www.PravoBiH.com