Evolucija i sistematika[uredi 

| uredi kôd]

Archaeopteryx, najranija poznata ptica.

Prvu klasifikaciju ptica napravili su Francis Willughby i John Ray u svojoj knjizi iz
1676. naslova Ornithologiae.[1] Taj rad je, iako manje preoblikovan, bio osnova za
današnji klasifikacijski sustav kojega je prvi osmislio Carl Linné 1758.
Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. Kladistika njihov
razred uvrštava u takson dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu,
Aves i sestrinska skupina red Crocodylia zajedno čine zaostale članove taksona
gmazova Archosauria. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci
najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, Archaeopteryx
litographica. Archaeopteryx iz kimeridžija, jednog od razdoblja kasne jure (prije
oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica.
Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u
obzir fosilne ostatke,[2] dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko
smještanja Archaeopteryxa u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su
dinosauri taksona Theropoda. [7]
Današnje ptice dijele se na dva nadreda: Paleognathae (većinom ptice koje ne
lete, kao npr. nojevi), i izrazito raznolike Neognathae, skupina u kojoj se nalaze
sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskom gledištu, primjeri navedenog broja
vrsta variraju između 8,8 i 10,2 tisuća poznatih živućih ptičjih vrsta na svijetu.
Uporaba pojma[uredi | uredi kôd]
Ovaj članak koristi pojam "ptica" za naznačavanje životinja
članova razreda Aves, uključujući i Archaeopteryxa, ali se prvenstveno bavi
živućim pticama koje su sve Neornithes i tako neupitno dio razreda Aves. U
popularnoj znanosti pojam "ptica" često se koristi neformalno, označavajući bilo
kojeg teropoda s perjem i krilima, tako da se u tisku životinjske vrste kao što
su Microraptor i Rahonavis ponekad mogu nazivati pticama iako ih većina
znanstvenika, utemeljeno na trenutnim dokazima, ne bi smatrala dijelom razreda
Aves.
Dinosauri i podrijetlo ptica[uredi | uredi kôd]
Postoji znatna količina dokaza da su se ptice razvile iz dinosaura teropoda, što
uključuje skupinu Maniraptora, što između ostalih uključuje
porodice Dromaeosauridae i Oviraptoridae.[3] Kako se otkriva još neptičjih
teropoda koji su s njima blisko povezani, prethodno jasna razlika između ptica i
neptica sve je teže odrediva. Nedavna otkrića u Liaoningu, sjeveroistočnoj
pokrajini NR Kine, pokazuju da su mnogi manji dinosauri teropodi imali perje,
tome doprinose.[4] Fosil prvotne ptice Archaeopteryx iz jure, pronađen u
kasnom 19. stoljeću, poznat je kao jedna od pronađenih nedostajućih karika koja
podržava teoriju evolucije, iako ga se ne smatra izravnim pretkom današnjih
ptica. Druga rana vrsta ptice je Confuciusornis koja je živjela u ranom razdoblju
krede. Obje vjerojatno po starosti pretječe Protoavis texensis, iako isprekidanost
njenog fosila ostavlja znatne sumnje u to je li u pitanju ptičji predak. Druge
ptice mezozoika uključuju skupine Enantiornithes, Yanornis, Ichthyornis, Gansus,
te Hesperornithiformes, skupinu neletećih vodenih ptica koje
nalikuju gnjurcima i plijenorima.
Moguće je da su dromeosauridi Cryptovolans i Microraptor bili sposobni letjeti na
sličan ili bolji način od Archaeopteryxa. Cryptovolans je u svojoj građi imao
greben, kost koja služi kao uporište za mišiće krila. Po tom
kriteriju, Cryptovolans je prije "ptica" nego Archaeopteryx kojemu neka od ovih
obilježja današnjih ptica nedostaju. Zbog toga neki paleontolozi smatraju
vjerojatnim da su zapravo dromeosauri prvotne ptice i da veći dio članova te
porodice sekundarno nije sposoban letjeti, tj. da su se dromeosauri razvili iz ptica
a ne obrnuto. Dokazi za ovu tezu trenutno nisu dovoljno uvjerljivi jer odnos
između najnaprednijih dinosaura maniraptora i najprimitivnijih pravih ptica još nije
shvaćen.
Iako dinosauri nadreda Ornithischia (zdjelicom nalik na današnje ptice) imaju istu
građu kukova kao ptice, oni su zapravo nastali od dinosaura
nadreda Saurischia (zdjelice nalik gušterima) i tako neovisno
naslijedile anatomiju kukova. U stvari je ptičja građa zglobova po treći put
razvijena unutar posebne skupine teropoda Therizinosauridae. Alternativna
teorija o dinosaurskom podrijetlu ptica koju promiče nekoliko znanstvenika
(najznačajniji su Larry Martin i Alan Feduccia), tvrdi kako su ptice (uključujući i
dinosaure skupine maniraptora) evoluirale od ranih arhosaura kao što
je Longisquama.[5] Tu teoriju osporava većina drugih znanstvenika u
paleontologiji, kao i stručnjaci za razvoj i evoluciju perja.[6]