Otac Romano Zago,

OFM

OD RAKA SE
MOZE OZDRAVITI!
BIOGRAFIJA

Otac Romano Zago OFM ro�en 11/08/1932. u gradu Lajeado (RS)

Brazil. Po zavr�etku studija Filozofije i Teologije, 1958. godine, biva zare�en
za Redovnika Franjeva�kog reda .1971 na PUCRS Fakultetu dodatno
zavr�ava portugalski, francuski i �panjolski jezik. Za vrijeme boravka u �upi
SVETOG ANTUNA u mjestu POUSO NOVO RIO GRANDE DO SUL
BRASIL, kada prvi put testira recept aloe arborescens, te je tu ujedno i
konstatirao prve slu�ajeve ozdravljenja. Nakon �ega biva poslan u Jeruzalem,
gdje nastavlja s velikim uspjehom �iriti uporabu recepta medu bolesnicima.
Pozivan je da odr�i te�ajeve i konferencije u Portugalu, �panjolskoj,
�vicarskoj, Francuskoj i Italiji.
VA�NO UPOZORENJE

Sve informacije koje se u knjizi prenose slu�e iskju�ivo u

edukativne svrhe, a ne nikako u svrhu dijagnoze ili lije�enja
bolesti. Svi problemi vezani za mentalno i tjelesno zdravlje,
moraju biti tretirani od za to stru�no odre�enog kadra. Ni
autor, ni izdava�, ni nitko drugi direktno ili indirektno ne
mogu davati medicinske savjete, ne prepisuju nikakva
sredstva i ne uzimaju odgovornost za one koji �ele sami sebe
lije�iti. Konzumeri recepta Oca Romana Zaga su osobe koje
jednostavno �ele podijeliti vlastita iskustva s ciljem i
obvezom da se radi isklju�ivo o "informaciji".

OD RAKA SE MO�E OZDRAVITI!

Mali priru�nik koji pokazuje kako se na prakti�an i

ekonomi�an na�in mo�emo boriti protiv raka i drugih bolesti, bez
odstranjivanja dijelova tijela, bez lijekova, bez nuspojava,
�tovi�e, ne trebamo se ni maknuti iz ku�e.
SADR�AJ

Uvod

7
Upoznavanje

11
Primjena nau�enog

15
Formula

23
Kona�na formula

27
Kako uzimati preparat

35
Pitanja i odgovori

39
Internacionalizacija recepta

77
Aloja: karakteristike, kemijski sastav i fitoterapijsko djelovanje .. 93
Je li aloja otrovna?

111
Aloja i AIDS

127
Kao bliskoj prijateljici

135
Zaklju�ak

139

UVOD

Mnoge osobe, �uv�i za ozdravljenja od raka postignuta

metodom koju namjeravamo obraditi u ovoj knji�ici, pitale su me
je li mogu�e razglasiti tu �tajnu�. Upravo iz takvih razmi�ljanja
proiza�lo je ovo djelo koje vam s rado��u predajem.

Iskreno govore�i, ne �elim da me itko smatra izumiteljem ove

metode. Ili, jo� manje, pionirom, prvim koji je primijenio ovu
formulu s pozitivnim ishodom. To ne bi odgovaralo istini. Prije
nego li meni, to pravo s punom zaslugom pripada drugima.

Knjiga nema pretenziju da postane i�ta drugo nego sredstvo

kako bi se ova metoda, koja je u raznim situacijama pokazala
svoju veliku u�inkovitost, u�inila pristupa�nom �to ve�em broju
ljudi. Ako i postoji moja zasluga, ona se sastoji u tome �to sam je
rasprostranio. Ono �to slijedi na ovim skromnim stranicama
samo je svjedo�anstvo jedne prakse, koja je dala pozitivne
ishode bezbroj puta, prakse koju sam primjenjivao osobno ili su
je drugi, saznav�i za recept, koristili s velikim uspjehom. Za�to ne
biste osobno poku�ali primijeniti upute ovdje predlo�ene?
Metoda je vrlo jednostavna i svima dostupna. Primijenite je.

Budu�i da se radi o jeftinoj formuli, bez nuspojava i

negativnih posljedica, moja nakana nije ni�ta drugo nego

7
olak�ati patnje bolesnika i osoba direktno ili indirektno
povezanih s njima koje �esto ostaju bespomo�ne pred veli�inom
ovog problema.

Ako je netko ozdravio koriste�i ovu jednostavnu i

ekonomi�nu metodu, za�to to ne omogu�iti i drugima? To je moj
jedini cilj.

Nemam namjeru prikazati ovu metodu kao ne�to magi�no.

Isto tako, svjestan njene vrijednosti, ne �elim je tajno �uvati ili se
koristiti njome isklju�ivo za vlastite potrebe: bilo bi to sebi�no.

Moja je ideja upoznati ljude s postojanjem formule koja

mo�e izlije�iti rak, a budu�i da je to ve� iskustveno dokazano,
u�initi ovu metodu dostupnom, kako bi se svi zainteresirani
mogli njome okoristiti. Knjiga obja�njava svima koji bi to �eljeli,
kako ovu mogu�nost provesti u praksu.

S druge strane, nije mi namjera staviti sa strane medicinu sa

svim njenim zaslugama ili, jo� gore, obezvrijediti znanstvene
studije usmjerene k rje�avanju problema raka, nazvanog �zlom
stolje�a�. Sva istra�ivanja provedena u cilju borbe protiv tog zla
zaslu�uju najve�e pohvale bez obzira s koje strane dolazila. Sve
�to je do sada u�injeno i ono �to �e se jo� u�initi u tra�enju
definitivnog rje�enja problema, ne gubi na svojoj vrijednosti i
zaslu�uje svu na�u potporu i uva�avanje. Nadajmo se kako �e
�ovjek, napreduju�i trajno u svojim istra�ivanjima, jednoga dana
potpuno nadvladati to zlo, koje je ve� dugo vremena izvor
nespokoja �ovje�anstva. Pomozimo jedni drugima u toj
zajedni�koj borbi, koja poga�a sve i svi smo u nju uklju�eni.

�elio bih ponuditi svoju skromnu suradnju, kako bih olak�ao

te�ku patnju �ovjeka, tako poni�enog neizbje�nom primjenom
kirur�kih zahvata i drugih postupaka koji ga iznakaze, a u kojima
dana�nja tradicionalna medicina vidi jedini izlaz. �elio bih

po�tedjeti bolesnike od pogubnih posljedica radioterapije,

kemoterapije (koja predstavlja pravo bombardiranje organizma!)
i drugih tehnika te vrste. Rje�enje predstavljeno u ovoj knjizi je
bezbroj puta jeftinije. Bezbolnije. Prirodno.

Svatko ga mo�e primijeniti ostaju�i u vlastitoj ku�i. Rezultati

su bili toliko uspje�ni da su ozdravljene, nsobE, makar bile u
zavr�noj fazi bolesti, u roku od dva do tri mjeseca ponovno
zapo�ele svoj prija�nji �ivot, rekao bih, s jo� ve�im �arom i
kvalitetnije, mo�da stoga �to su ponovno mogle osjetiti okus
�ivota kad im je ve� sve izgledalo izgubljeno. �elio bih da ova
formula nade svoje mjesto uz sve ostale metode do sada poznate
i one koje �e se tek otkriti na zajedni�kom frontu, sa svrhom da
se ovo zlo iskorijeni s lica zemlje.

Dakle, ova knjiga svojom jednostavno��u i krajnjom

jasno�om �eli biti putokaz i znak za sve one koji su prisiljeni
suo�iti se s rakom ili nekom drugom degenerativnom bole��u.

Prijatelju (ice), ako neka osoba tebi draga ima tu �ru�nu

bolest�, osim konvencionalnih metoda kojima je ve� pribjegla,
predlo�i joj i ovaj lagani na�in lije�enja. Mo�e joj pomo�i. Mora
joijDomo�i. Bezhroj_puta ova je metoda dovela do potpunog
izlje�enja, spa�avaju�i mnoge �ivote. Oh! Kada bi samo statistike
pisale o ozdravljenjima ovom metodom koja su se doga�ala na
svih pet kontinenata! Ni�ta ne ko�ta probati. Ni�ta se ne gubi. A
mo�e� spasiti ne�iji �ivot.

�itatelju (�itateljice), moja je jedina �elja da ti, slijede�i ovu

metodu, jednostavnu i ekonomi�nu, potpuno prirodnu, bez
nuspojava, vrati� zdravlje dragoj ti osobi, tako da joj se potpuno
vrati vitalnost i udvostru�i radost, jer je osjetila kako se od nje
udaljava nadolaze�a sablast smrti koja se �inila neizbje�nom. Ti
�e� istom osjetiti neopisivu radost, jer si pobijedio ne�to �to se
�inilo da nadilazi tvoje snage. Bit �e kao da si ponovno dao �ivot

ozdravljenoj osobi: ti si joj omogu�io da nanovo dijeli �ivot s

ostalim �ivim bi�ima.

I pjevat �e� u sebi: �Blagoslovljen budi Bog koji je dao
ljudimana raspolaganje mno�tvo trava Tdrugih biljaka korisnih
za borbu protiv bolesti, da bi se �ivot mogao nastaviti, i to
nastaviti u zdravlju�L.

Autor

Ako ne poznajete aloju ili ne znate da postoji vi�e

vrsta aloje (ima ih 300 - 400 klasificiranih, a da ne
spominjemo jo� oko stotinu koje tek moraju biti klasificirane
ili se jo� moraju ispitati), ako niste sigurni oko izbora biljke
prikazane na omotu knjige, odmah �emo vam odgovoriti: to
je ta! Prikazana aloja je - �aloe arborescens�. Od tipa
arborescens postoji dvadesetak varijanti. Arborescens je
vrsta koja je najrasprostranjenija u Brazilu a mo�e se prona�i
svugdje. Kada ubudu�e budem spominjao samo aloju, radit
�e se o vrsti arborescens. Dr. Aldo Facetti, fiziotehni�ar i
travar, koji me intervjuirao vi�e od sata za �TV Riviera�, koja
pokriva talijanske pokrajine Massa, Viareggio, Lucca, Pisa i
Carrara, garantira nam da aloe vera ili barbadensis raspola�e
sa 40%aktiyne tvari za borbu protiv raka, dok je arborescens
ima �ak 70%.

Da bi se olak�alo tra�enje recepta, stavili smo ga na

vanjsku stranu korica knjige, kako bi se u slu�aju potrebe
mogao lako prona�i ili izdiktirati putem telefona.

10

UPOZNAVANJE

Na kraju radnog dana ispunjenog �itavim nizom aktivnosti,

odgovaraju�i razli�itim zahtjevima modernog �ivota, franjevci
reda Male bra�e, jedan po jedan, vra�aju se ku�i na ve�eru, da
bi prikupili snage za novi dan.

Prema tradiciji onog kraja, sin svoje zemlje, franjevac iz Rio

Grande do Sul, kao i drugi stanovnici, odmara se poslije
osvje�avaju�eg tu�iranja pijuckaju�i tradicionalni �aj �mate�. Dok
mala posudica gorkog �mate� kru�i iz ruke u ruku, kao �to je to
obi�aj, razvija se �ivi razgovor, doti�u�i razna podru�ja: teologiju,
filozofiju, politiku i politi�ke stranke, vladu, sociologiju, �upu,
Crkvu, red, provinciju, ekumenizam, vrijeme, doga�aje dana,
korupciju, abortus, broj ro�enja, Tre�i svijet, multinacionalne
probleme, nogomet, itd.

Jednoga dana, kao i obi�no, ritual se ponavljao, ali ovoga

puta tema je bila napredak znanosti, njeno djelovanje i
za�u�uju�a dostignu�a. Nit pri�e vrtila se oko nevjerojatnog, ali
istinitog doga�aja kako se odobravaju ogromne sume novca za
formiranje fondova i pomo�i da se potaknu studije za
ozdravljenje od raka. Poslije raznih razmatranja te teme, rije� je
preuzeo otac Amo Reckziegel, provincijal, koji je prethodno bio

11
�upnik na periferiji grada. Zvu�ao je pomalo kao �arobnjak - ima
rje�enje problema i ostavlja za�u�ene sve sugovornike:

- Naravno... gospodo moja, od raka se mo�e izlije�iti! Upravo

tako, za ljude koji �ive najjeriferiji, rak vi�e nije problem. Ili bolje,
problem jest, ali se zna njegovo rje�enje...
- Ali kako? - zapitao je najzainteresiraniji u grupi.
- Tamo dolje, na Rio Grande gdje sam nekoliko godina bio
�upnik, prisustvao sam, da tako ka�em, skoro svaki dan ozdravljenjima
siroma�nih ljudi oboljelih od_raka. Mogao bih ispri�ati
slu�aj jedne stare crnkinje koja je imala rak ko�e. Nakon izlije�enja,
ona i dan danas �ivi u svojoj baraci i vodi normalan �ivot...
- Ali nije mogu�e! Imala je ba� rak?
- Rak koji je potvr�en medicinskim nalazima. Re�i �u vam jo�
jedan slu�aj jako mile osobe, bez imena. Mogao bih vam dati i
primjer poznatih osoba koje su primijenile isti na�in lije�enja. Tu
su i mnoge osobe na glasu na nacionalnoj razini, koje su,
upotrijebiv�i istu metodu koju je koristila starica iz periferije grada
Marittima, uspjeli pobijediti to zlo. Ta metoda na isti na�in lije�i
siroma�ne ljude bez obzira na njihovu boju ko�e, kao i slavne i
bogate. Bez diskriminacije. Svima slu�i. Priroda ne daje rjikome
prednost. OdoJoy^ra_syima -kojLse �ele njome poslu�iti...
- Slu�aj prijatelju, ali koja je to magi�na formula koja
ozdravlja od jedne takve bolesti kao �to je rak? Odmah nam
ispri�aj sve, prijatelju, na koji to na�in ljudi s periferije, tamo
dolje, u Noiva-do-Mar, uspijevaju ozdravljati od tumora.
- �elio bih precizirati da se ne radi o nikakvoj magi�noj
formuli, apsolutno ne! Vrlo je jednostavna. Puno jednostavnija
nego �to se mo�e i zamisliti. Jednostavna. Ekonomi�na.
Prirodna. Samo �to je, na�alost, nitko ili skoro nitko ne zna ili
jednostavno ne vjeruje...
12

- Ali, ako je jednostavna, ekonomi�na i prirodna, odmah

nam objasni tu metodu, vrlo sam znati�eljan. I zatim, �im �ujem
da je neka osoba oboljela od raka, predlo�it �u joj tu magi�nu
formulu. Bit �u joj najve�i popularizator, da nitko i nikada vi�e
ne umre od tog neumoljivog zla.
- Ponavljam, vrlo je jednostavna. Svi u naselju baraka
poznaju taj recept. I nitko ne umire od raka, jer se recept prenosi
usmenim putem svima koji se zanimaju za nj. Napokon, nije
nikakva tajna. Od raka u predgra�u umire samo onaj tko �eli
umrijeti. Ako se dijagnosticira bolest, svi znaju izlaz, rje�enje. I
utje�u mu se.
- Koja divota! Reci mi odmah tu blagoslovljenu formulu! Ve�
sam rekao, umirem od �elje daje saznam...
- Evo je. Zapisi: pola kilograma p�elinjeg meda, dva lista
aloje i tri do �etiri �lice rakije.
- Objasni mi bolje.
- Nemam ni�ta vi�e za re�i ili nadodati. Recept je taj koji si
upravo �uo. Skinu se bodlje s rubova listova i ne�isto�e kojih
bude u prirodi. Sva tri nabrojena elementa - med, aloja i rakija
- stave se u mikser. Miksaju se dok se ne dobije ne�to nalik na
malo rje�u kremu. I... gotov je preparat koji �e izlije�iti rak.
- �ali� se! Prejednostavno je da bi bilo istinito.
- Dragi moj, to je ozbiljnije nego �to misli�. Ne �alim se! I ako
misli� da se �alim ili da se s tobom rugam, pozivam te da odemo
do na�eg naselja baraka u Rio Grandeu. Tamo �e� mo�i
razgovarati sa starom crnkinjom, jako dobrom �enom, veoma
poniznom, koja je ozdravila zahvaljuju�i gore spomenutoj
formuli.
- A kada se uzima ta smjesa?
- Jedna velika �lica za doru�ak, jedna za ru�ak i jo� jedna za
vg�eriL Uvijek prije jela. otprilike 10, 20 ili 30 minuta prije. Treba
dobro protresti posudu prije upotrebe.
�uvati u hladnjaku, u dijelu za povr�e.

- Ali reci mi, ako je ta formula tako efikasna i �udotvorna,

za�to nije rasprostranjena? Trebala bi biti objavljena po cijelome
svijetu! Trebali bi se pokupovati reklamni prostori na massmedijima,
na najslu�anijim programima, da se razglasi to
senzacionalno otkri�e, da nikada vi�e nitko s lica zemlje ne
postane rob te neumoljive bolesti.
- Stvarno, recept je jednostavan da jednostavniji ne mo�e
biti, ali u igri postoje i drugi interesi koji prije�e �irenje ovog
va�nog otkri�a. Rak mora nastaviti oduzimati �ivote. Sto bi se
vi�e lije�ila bolest, gubio bi se obilni izvor zarade. Rak se
pokazuje korisnim u zadr�avanju broja siroma�nih na zemlji i
time osigurava ve�i dio torte na stolu bogatih. Na�alost, kod nas
u Brazilu samo su bogati u mogu�nosti financirati dugotrajno i
skupo lije�enje. Siroma�ni, ako dobiju tumor, uglavnom moraju
umrijeti. Politika je ta koja zapovijeda planetom.
Dijalog se tu zavr�io, jer se oglasilo zvono koje je pozivalo
zajednicu na ve�ernju molitvu. Me�utim, jedan od fratara nau�io
je napamet formulu i penju�i se na kor, poslu�an zvonu, u sebi je
�vrsto odlu�io da �e tu metodu razglasiti pod svaku cijenu, koliko
god bude u njegovoj mo�i.

I dok su fratri na koru molili ve�ernju molitvu iz Casoslova, u

samostanskoj kuhinji je gospo�a Paolina pripremala engleski
odrezak s crvenim lukom koji je uz doma�i proizvod - ri�u i razne
vrste salate, bio jednostavna ve�era za redovnike Reda male
bra�e iz Rio Grande-do-Sul. Paolina, rade�i, obavlja svoju
liturgiju, koja se na isti na�in kao i ona fratarska uzdi�e nje�no,
poput kratkih psalama, pred Lice Gospodnje.

PRIMJENA NAU�ENOG

Jednoga dana, dok sam se vra�ao sa slu�be u seoskoj

kapelici, zaustavi me kova�:

- O�e, znate li da je moj ujak Giovanni di Forquetta obolio je

od raka prostate i trenutno se nalazi u bolnici Marques de Sousa?
Kako ka�u lije�nici, slu�aj je beznadan. Radi se o danima. Molim
vas u ime obitelji da mu podijelite sakramente, i to �to prije, jer
je situacija krajnje ozbiljna.
- Prije svega, hvala �to ste me obavijestili. Naravno da �u mu
podijeliti bolesni�ko pomazanje. Nevjerojatno! Dobro ga se
sje�am i sad mi se �ini da ga vidim kako sudjeluje na svetoj Misi
u kapelici. Bilo je to pro�li mjesec, stajao je na lijevoj strani, u
prvome redu. Iznenadio si me ovakvom vije��u!
- Tako je, o�e. Vi znate da, kada se takva bolest manifestira,
gotovo uvijek bude ve� razvijena.
- Da li ti je ujak pri svijesti? Misli� li da bih mogao odgoditi
posjet za sutra?
- Naravno. Vrlo je slab radi bolesti, ali izdr�at �e do sutra,
budite mirni. Ali doktor je rekao da ne�e pre�ivjeti ovaj tjedan.
Upravo dolazim od njega i vidim da je situacija o�ajna...
- Sutra, po rasporedu, slavim Sv. Misu u njegovoj zajednici...
ovako te�koj situaciji kakva je na�a.U svakom slu�aju, hvala
vam. Mi smo realni, moramo to biti, iako je te�ko. Ni�ta se ne�e
promijeniti skrivanjem istine.

Izgubio sam snagu obja�njavaju�i gospo�i Gemmi da je

mogu�e ozdraviti od raka.

Uostalom, ona je reagirala kao i sve druge osobe koje su bile

pogo�ene tim problemom, i kako sam uostalom i ja reagirao: sa
svim novcima koje se okre�u po svijetu, kako bi mogao jedan
takav jednostavan, doma�i recept, napraviti �udo? Gospo�a je
ostala uvjerena da njen mu� mora umrijeti. I gotovo. Okrutna
sudbina, koju je nemogu�e promijeniti!

Kada sam shvatio da razgovor nema nikakvog odjeka u njoj,

odlu�io sam krenuti na djelo, ostavljaju�i sa strane sve teorije i
suvi�ne rije�i. Ne treba gubiti energiju uzalud. Treba biti
prakti�an, s obje noge na zemlji.

Na svu sre�u, Rubens, sin tog bra�nog para, na povratku iz

ureda javnog bilje�nika Agostina Bassija, gdje je rje�avao
dokumentaciju o nasljedstvu u slu�aju o�eve smrti, zamolio me
da ga odvezem do njegovog poduze�a, �to sam odmah
prihvatio. Odmah sam pomislio u sebi:

- Tko zna ho�u li uspjeti uvjeriti njega da upotrijebi recept,

budu�i da to nisam uspio kod njegove majke.
Cijelim putem nisam radio drugo, nego nagovarao mladi�a
�da bi on sam mogao ne�to u�initi da mu otac ne umre od raka�.
Dovoljno bi bilo da napravi ono �to bih ga nau�io. Objasnio sam
mu. Ponovio. I jo� jednom.

Kada smo stigli na odredi�te, �elio sam da mi ponovi lekciju.

Sve je savr�eno zapamtio. Obe�ao mi je da �e ve� sutra njegova
sestra Rejane, koja �e u bolnici zamijeniti majku, ve� dosta
iscrpljenu, odnijeti pripremljenu smjesu ocu.

Zadovoljan postignutim rezultatom, pozdravio sam ga i

ohrabrio, napominju�i mu da svakako upotrijebi recept.
Preostali put do �upe pre�ao sam �iste savjesti, vjeruju�i da
�e, ukoliko budu poslu�ali moj savjet, spasiti �ivot tog seljaka.

Vratio sam se du�nostima �upnika, sam, po izgubljenim

regijama. Giovanni Mariani, je zbog toga, kao �to to bude,
pre�ao u drugi plan, u odnosu na doga�aje koji su me
svakodnevno zaokupljali. Kad god mi je njegov mr�avi lik dolazio
u sje�anje, iskreno sam se nadao da �e napitak dati �eljene
rezultate.

Tjedan je prolazio kao i svaki drugi. Jednoga jutra, otprilike

osam dana nakon podjeljivanja bolesni�kog pomazanja,
slu�ajno sam sreo Rejane ispred op�ine. Odmah sam se sjetio
njenog bolesnog oca. Pribli�io sam se, znati�eljan da �ujem
kakva je situacija. Htio sam saznati detalje.

- Dobar dan, Rejane. Kako si? Kako je tvoj otac?

- Dobar dan. Ja sam dobro, hvala. Sto se ti�e moga oca, on
je svakim danom sve bli�e smrti. Lije�nici su ga otpustili da umre
kod ku�e...
- Ah, zna�i da je on sada ku�i?
- Da, prije tri dana su ga pustili, vi�e se ne mo�e ni�ta u�initi.
Djevojka je s mukom gutala pritisnuta te�kim teretom sudbine,
razoru�ana i nemo�na pred tim zlom.
- Jeste li mu dali preparat koji sam vam rekao? Je li ga
uzimao kako treba?
- Da, o�e, sve je napravljeno onako kako ste rekli Rubensu.
Osobno sam ga odnijela u bolnicu. Otac je uzeo dnevnu dozu i
jo� je uvijek uzima. Ali tako je slab! U krevetu izgleda kao
osu�eno drvo, oprostite mi na usporedbi. Kakvo stra�no zlo! Ta
prokleta bolest uni�tila je mog oca...
19
- Gledaj, ako je on uzeo lijek kako si mi rekla, budi mirna, sve
�e biti u redu. Problem je ako osoba odbije uzeti preparat.
- Znate, o�e, dogodilo se ne�to �udno. Vi znate da je moj
otac imao izraslinu u visini donjeg trbuha? Znate li?
- Ne, ne znam.
- Da, izraslina veli�ine teniske loptice. Evo, ta izraslina je
nestala.
- Ah, pa onda ti mogu �estitati, draga moja, jer tvoj je otac
izvan opasnosti! Pobijedio je u borbi protiv raka! Da nije tako,
kako bi bilo mogu�e da se ta izraslina smanji? Ah! Bila bi narasla
jo� vi�e... Drugim rije�ima, preparat je dao pozitivne rezultate!
Hvala Bogu! Tvoj je otac uspio, vjeruj mi! Nakon par tjedana
oporavka ponovno �e s ostalima obra�ivati zemlju kao �to je
oduvijek radio da bi na kraju ubirali godi�nje plodove. Vidjet
�e�...
Uistinu, dogodilo se upravo tako. Giovanni Mariani polako je
po�eo bolje jesti. Za nekoliko dana je ustao iz kreveta. Po�eo je
hodati gore-dolje po sobi. Dr�e�i se zida uspijevao bi do�i i do
kuhinje. Ubrzo je po�eo izlaziti u dvori�te i obilazio stoku. Ubrao
je i prvo klasje ri�e koja je dozrijevala �e�u�i poljima. Jeo je i prve
plodove. Sisao je i �e�erne trske s onakvim poletom kakvog je
imao kao dje�ak.

Mjesec za mjesecom, osim �to je sudjelovao u berbi, krajem

jesenskog i zimskog perioda orao je plugom u koji su bili
upregnuti volovi, kako je i oduvijek radio, da bi zasijao proljetne
usjeve.

Giovanni Mariani �ivi i danas, iako je ve� pro�ao osamdesetu

godinu (ro�en 1913) jo� je u punoj snazi. On je jedna od mnogih
osoba koje su uspjele pobijediti tumor, uzimaju�i preparat, o
kojem govorimo u ovoj knjizi. Netko bi mogao sumnjati, ali

ostaje �injenica da je Giovanni Mariani i danas �iv, iako je bio

pogo�en tumorom, daju�i nam tako neosporni dokaz o pobjedi
ovog preparata nad opakom bole��u.

Na isti na�in kao Giovanni Mariani, bezbroj osoba,

mu�karaca i �ena, uspjelo je pokoriti rak, razumije se, svatko od
njih sa svojom �ivotnom pri�om, ali koja, bez obzira na
pojedinosti koje su razli�ite, ostaje uvijek pri�a o prvom
pacijentu, �iji mi je sretni zavr�etak dao vjeru u efikasnost ovog
sistema borbe protiv raka.
�ak i ako �ivi� u stanu, mo�e� uzgajati aloju arborescens
u cvjetnom loncu i dr�ati je izlo�enu suncu na prozoru ili
verandi. Nakon kratkog vremena mo�i �e� se okoristiti svim
blagodatima koje nosi ta biljka.

FORMULA

1. Za onoga tko me je pratio do sada, bit �e suvi�no ponavljati

da sam nau�io tu formulu pijuckaju�i �mate�. Usmeno. Mogu�e je
da je nisam korektno zapamtio, pogotovo nakon eksplozivne
izjave: ��ak i od raka se mo�e ozdraviti!�. Uvijek kada se neka
poruka prenosi usmeno, riskira se da ne bude ispravno prenesena,
bilo zbog nesavr�enosti onoga tko je prenosi, bilo onoga tko je
prima, jer sve su to normalne granice ljudske prirode...
U svakom slu�aju, po�eo sam �iriti nau�enu formulu,
uzimaju�i dva lista aloje, pola kilograma meda i tri �lice rakije.
Mnogo godina u�io sam ljude da upotrebljavaju te sastojke. Bio
sam zadovoljan koriste�i ih, jer su davali pozitivne rezultate,
poput onih koje sam opisao. Nije, dakle bilo razloga za promjenu
formule koja je izgledala pobjedni�ka.

2. Ne�to kasnije na�ao sam u knjizi �A Farmacia da

Natureza�, koju je napisala sestra Maria Zatta, izdanje iz 1988,
str. 14, recept za lije�enje raka poput na�ega, ali sa zna�ajnim
razlikama. Evo tog recepta, onako kako je napisan u knjizi:
�Ubrati rano u zoru ili po zalasku sunca dva lista aloje, oprati
i skinuti bodlje s njih. Izrezati na komadi�e i u mikseru mije�ati
zajedno s kilogramom meda i dviie �lice rakije (ja sam podcrtao
tekst na sva tri mjesta). Uzimati dva puta dnevno po dvije �lice,

ukupno deset dana. Prestati uzimati sljede�ih deset dana i

ponovno otpo�eti uzimanje istim ritmom sve do ozdravljenja.

Za preventivu od raka recept je isti, ali se uzimaju samo dvije

�lice dnevno, deset dana. I u tom slu�aju, preparat se uzima
jednom godi�nje. Novo izdanje knjige �A Farmacia da Natureza�
(drugo izdanje, 1993, preure�eno i dopunjeno), sadr�i recept na
str. 20, izmijenjen za par pojedinosti: �Ubrati u zoru ili po zalasku
sunca dva lista aloje. Oprati je i skinuti bodlje. Narezati na
komadi�e i u mikseru mije�ati s kilogramom meda i dvije �lice
rakije. Uzimati po dvije �lice dva puta dnevno tijekom deset
dana. Nakon toga napraviti pauzu od deset dana i nastaviti tako
sve do ozdravljenja. Ne uzimati nata�te. Za preventivu od raka,
recept je isti, ali se uzimaju samo dvije �lice dnevno kroz deset
dana. Nastaviti uzimati preparat jednom godi�nje.�

3. Kada sam organizirao Pastoralnu grupu za zdravstvo �upe

svetog Ante u Pousu Novom, Rio Grande do Sul, gospoda
Gladi� Lavarda, sudionica grupe, imala je ciklostilom umno�en
primjerak formule za borbu protiv raka. I u ovom slu�aju recept
je imao nekih razlika, kako �e se vidjeti. Kasnije sam saznao da
je taj recept uzet iz knjige �Saude Atraves das Plantas� (Do
zdravlja pomo�u bilja), kojeg je napisao Paulo Cesar de Andrade
dos Santos, a izdava� je Mundo Jovem, str. 37-8.
U rubrici �Recepti� pod pojmom rak nalazimo sljede�e:

� Sastojci: tri velika lista aloje, pola kilograma meda,

jedna �lica rakije.

Kako se pripravlja: da bi se pripravio efikasan preparat protiv

raka potrebno se pa�ljivo pridr�avati navedenih uputa:

- biljka aloje mora biti stara najmanje 5 godina;

- listove brati po mraku;
- nakon pet dana bez ki�e;
- ne brati brati listove ako su pokriveni injem;
- pripremati u mraku;
- napraviti smjesu �im se sakupe sastojci;
- �uvati smjesu u tamnoj staklenci u hladnjaku;
- uzimati ga u mraku.
Napomena: razlog zbog kojeg treba izbjegavati svjetlost,
sun�evu ili umjetnu, je taj �to aloja sadr�i supstancu koja reagira
na rak, ali u slu�aju kontakta sa svjetlom, umjetnim ili sun�evim,
gubi taj efekt.

- obrisati aloju �istom krpom;

- nasjeckati na komadi�e i u mikseru mije�ati s medom i

rakijom.
Na�in uzimanja: - za prevenciju od raka svaka osoba trebala
bi uzimati preparat najmanje jednom godi�nje po jednu veliku
�licu, tri puta dnevno, ukupno deset dana.

- za lije�enje tumora uzimati po dvije velike �lice tri puta

dnevno deset dana; zatim idu�ih deset dana prekinuti terapiju i
ponovno po�eti s uzimanjem tog preparata po isteku tih deset
dana. Nastaviti s uzimanjem do potpunog ozdravljenja.
Napomena: do�i �e do izlje�enja raka ako je on u po�etnom
stadiju, jer �to je bolest vi�e poodmakla, te�e je posti�i ozdravljenje.�

4. U istom periodu nabavio sam knjigu �Saude pela

Alimentagao� oca Adelara Primo Rigoa s novom varijantom istog
recepta. Njegov recept je najsli�niji onom sestre Marie Zatta, kao
�to se mo�e i vidjeti. Evo ga:
�Med, aloja i rakija. Ubrati ranim jutrom ili nakon zalaska

sunca dva lista aloje, oprati ih i skinuti bodlje. Nasjeckati ih i u

mikseru mije�ati s jednim kilogramom meda i dvije velike �lice

rakije. Uzimati dvije velike �lice dva puta dnevno, ukupno deset

dana. Prekinuti deset dana. Nastaviti tako sve do ozdravljenja.

Kod prevencije od raka recept je isti, ali se uzima po dvije �lice

dnevno, ukupno deset dana. Ponavljati tako jednom godi�nje.�

5. U listopadu 1995, u Provincijskoj ku�i Male bra�e, u ulici Juca

Batista 330, Ipanema, Porto Alegre (RS), s velikom rado��u uspio
sam fotokopirati originalnu formulu koju sam �uo u staroj
Provincijskoj ku�i u ulici Sao Luis 640, Santana, Porto Alegre (RS).
Ta formula je i�la iz ruke u ruku medu jednostavnim ljudima, na
periferiji Rio Grandea, gdje se nalazi pomorska luka Rio Grande do
Sul, sve dok je otac Arno Reckziegel nije zapisao na komadu
pakpapira. Kronolo�ki se radi o najstarijem receptu. Kako se mo�e
vidjeti, i ona je napisana s ponekim varijacijama, kao i ostale. Evo je:
Preparat / rak

1. Dva lista aloje, stoje mogu�e starije (4-5 godina), ubrati ih

kad nema svjetla (ujutro ili nave�er) bar �est dana nakon
posljednje ki�e.
2. Skinuti bodlje, isje�i ih na komadi�e i izmije�ati u mikseru.
3. Dodati �alicu meda.
4. Jednu �licu rakije.
5. Spremiti u hladnjak.
Kako se uzima: velika �lica za juhu tri puta dnevno (po
mogu�nosti prije jela) 10 dana za redom, pauzirati 10 dana i
ponovno zapo�eti.

KONA�NA FORMULA

Ohrabren �injenicom da je formula koju sam prenosio

usmenim putem ozdravila Giovannia Mariania i mnoge druge
osobe kroz punih pet godina, �vrsto sam odlu�io da je ne
mijenjam. Nisam mogao ni zamisliti da je zamijenim, naprimjer,
formulom sestre Marie Zatte, iako sam tu redovnicu reda
Presvetog Srca Marijinog, smatrao osobom koja se razumije u
svoj posao i iza koje stoji veliko iskustvo, te je prava pokretna
ambulanta �to se ti�e recepata. Iz istog tog razloga nikada nisam
uspio niti upotrijebiti recept koji je, umno�en poligrafom,
donijela gospo�a Gladi� Lavarda.

Drugim rije�ima, imao sam osobno iskustvo koje je dalo

dobre rezultate u mnogo slu�ajeva. Na temelju �ega bih tu
formulu zamijenio nekom drugom? Sve dok nisam nai�ao na
ne�to �to bi me razuvjerilo, bio sam zadovoljan postoje�om
formulom. Da sam izabrao neku drugu, na �to sam se mogao
osloniti da ka�em da je formula dobra ili ne? Popustiti pred
novostima? Nisam imao drugog iskustva osim onog u kojeg sam
se osobno osvjedo�io i usmeno ga prenosio.
Ali priznat �u vam da sam na kraju ipak promijenio formulu.
I to iz prakti�nih razloga. U biti, sve bih mogao sa�eti u jedno:
smjesa, pripremljena prema starijoj formuli bila je previ�e slatka
i izazivala je mu�ninu, osobito kod osoba koje su imale probleme
s jetrom. Kako rije�iti taj problem?

Prije svega, po�eo sam me�usobno uspore�ivati razli�ite

formule. Promatrao sam razli�itosti. Svaka od njih je imala neke
specifi�nosti, poneke vrlo zna�ajne. Nikada ne bih izabrao ovu
formulu na mjestu neke druge da nisam imao dobrih razloga.

Dao sam prednost iskustvu, koje je �ivotni u�itelj. Samo

iskustvo me moglo nau�iti, sa sigurno��u i objektivno, koja je
formula najidealnija.

Pri�aju�i o �ivotu, moja nesigurnost u mijenjanju recepta

bazirala se isklju�ivo na jednoj pogre�noj informaciji da je aloja
otrovna. Naravno, da je to bilo istinito, svako pretjerivanje u dozi
bilo bi pogubno. A znamo, da je �ivot najve�i dar i stoga najva�niji.
Objektivno, nije se moglo isprobavati, igraju�i se i stavljaju�i ne�iji
�ivot na kocku. Ili, jo� manje, koristiti osobe kao pokusne kuni�e.

Upotreba recepta u svakida�njem �ivotu dala mi je sigurnost.

Uspio sam se odre�i stare formule koja mi je do tada bila oslonac
i koja je uvijek davala pozitivne rezultate.

Mogu potvrditi da se promjena dogodila sasvim slu�ajno.

Prvi slu�aj koji me potaknuo na mijenjanje formule bilo je

ozdravljenja tajnika �kole Svete Zemlje u Betlehemu, u Izraelu,
koji je imao rak na grlu. Saznao sam da je ve� mjesecima ostao
bez glasa i da je komunicirao samo gestama. Upu�en u slu�aj
preko ravnatelja �kole, oca Rafaela Caputo, OFM, koji me
obavijestio o zdravstvenom stanju �kolskog tajnika, ponudio sam
svoju pomo� kojom bih mu poku�ao vratiti zdravlje, da bi se on
ponovno mogao posvetiti svom poslu u �koli.

Pripravio sam sadr�aj prema tradicionalnoj formuli, tj. dva

lista aloje, pola kilograma meda i rakija. Kada je potro�io prvu

staklenku, koji je uzimao 15 dana, po�eo je uzimati i drugu,

nakon �to je ponovno pro�ao medicinske pretrage.

Nalazi su pokazali da je preparat obustavio razvijanje raka, tj.

nalazi koji su napravljeni prije uzimanja aloje i nalazi nakon 15
dana uzimanja pokazivali su iste vrijednosti. Ohrabrena
pozitivnim rezultatom (rak se barem nije pro�irio), njegova k�i
Mary, udata za jednog lije�nika, mo�da obuzeta nestrpljenjem da
oca rije�i te gadne bolesti, pripremila je jo� jednu dozu, mije�aju�i
tri lista aloje, pola kilograma meda i rakiju. Nakon stanke od
tjedan dana, dala mu je tre�u dozu. Rezultat: bolesnik se nakon
skoro dva mjeseca terapije, po�eo ogla�avati, �to je bio siguran
znak da je pobijedio bolest.

Prije nego �to zavr�imo ovu pri�u, jo� bih dodao informaciju
da se tajnik vratio na svoj posao u �koli. Od onda, pa do trenutka
kada ovo pi�em pro�le su �etiri godine. Prema svjedo�anstvu
sestre Veronice Mancadori, koja radi kao u�iteljica u toj �koli i
poznaje tajnika vi�e od petnaest godina, njegov glas je dobar kao
nikada prije...
Jo� jedan doga�aj koji me nagnao da promijenim staru
formulu, tako dragu i baziranu na iskustvu, bio je slu�aj Shucria,
voza�a sestara franjevki Presvetog Srca Marijinog iz Aide. Budu�i
da je saznao za osobe koje su do�ivjele ozdravljenje od raka,
zahvaljuju�i formuli koju sam propisao, skupio je hrabrosti i
nadvladao svoju prirodnu srame�ljivost, pitaju�i me da mu
pripremim jedan preparat za njegovog �urjaka, koji je imao rak
na grlu, i koji se ve� o�itovao kao ogromna rana na vratu.
Naravno, dao sam mu preparat, nadaju�i da �e uspjeti spasiti
�ivot svom ro�aku.

Sretan zbog rezultata nakon prve potro�ene doze (vanjska

rana na vratu je zacijelila), Shucri je �elio pripremiti jo� jednu

29
dozu. Na svoju inicijativu, ovaj put je sve pripremio sam.
Pomije�ao je �etiri lista aloje s istom dozom meda i rakije.
Znati�eljan je li uspio sve pripremiti, upitao sam ga za preparat,
i tada mi je rekao da je upotrijebio �etiri lista. Odgovorio sam:

- Ali, rekao sam ti da idu dva lista...

- Znam.
- Pa za�to si onda upotrijebio duplu dozu?... A poslije, ako
bolesnik umre, �to onda?
- Budite mirni, o�e! Povratio mu se glas, pri�a kao prije. Sto
se ti�e listova, budu�i da su bili mali i suhi, stavio sam �etiri. Da
bude razmjerno, ulio sam i malo vi�e rakije.
- Hm! - rekao sam, umiren - Ako je bolesnik ozdravio, jasno
je da biljka nije otrovna, bar ne u koli�ini koju si upotrijebio...
Naravno, treba biti svjestan i priznati da si pretjerao s rakijom, i
udvostru�io broj listova aloje... Zamisli!
Upravo zbog ovakvih �injenica i prou�avanja razlika kod
ostalih recepata odlu�io sam promijeniti recept koji sam primio
usmenim putem. Zahvaljuju�i putovanjima razli�itim krajevima i
susretima s razli�itim kulturama, po�eo sam sumnjati u tvrdnju da
je aloja otrovna, kao na primjer avelko, biljka koja se tako�er
koristi u borbi protiv raka. Saznao sam da je Meksikanci
upotrebljavaju kao salatu. U Venezueli koriste �elatinasti dio lista
aloje za doru�ak, dodaju�i malo meda da bi joj se uklonila gor�ina.

S obzirom na sve to, izgleda da ta takozvana otrovnost aloje nije

uop�e relevantna. U svakom slu�aju, jo� uvijek vrijedi stara mudrost
koja ka�e: granica izme�u lijeka i otrova nalazi se u dozi, tj. u uzetoj
koli�ini. Propisana koli�ina je uvijek najpouzdanija. Prema tome,
�itatelj mo�e biti miran. Vratit �emo se jo� iscrpnije ovoj temi,
pokazuju�i da aloja apsolutno nije otrovna, kako se pri�a. Ako ti
mo�e pomo�i pro�itaj poglavlje koje se posebno bavi time.

Nakon deset godina iskustva u Brazilu, na Istoku pa i u

Europi (najvi�e u Italiji, �vicarskoj i Portugalu) usu�ujem se
napisati vam sljede�i recept, bez straha da grije�im:

1) POLA KILOGRAMA MEDA (OBRATITI

PA�NJU DA SE NE RADI O UMJETNOM ILI
RAFINIRANOM MEDU)
2) 40 - 50 ml RAKIJE, VISKIJA ILI KONJAKA
SMIJE SE KORISTITI �ISTI ALKOHOL, VINO,
PIVO ILI LIKERI) NAPOMENA: 40-50 ml
ODGOVARA DOZI VISKIJA ILI �ALICI KAVE.
3) 350 GRAMA LISTOVA ALOE ARBORESCENS.
DVA, TRI ILI �ETIRI LISTA, OVISNO O
NJIHOVOJ DU�INI.

Osoba koja priprema preparat kod ku�e, ne mora biti

sitni�ava. Tri elementa moraju se �to vi�e pribli�iti gore navedenoj
koli�ini. Ukoliko se malo pretjera s dozom ili se pak zaboravi kakva
pojedinost, time se ne riskira efikasnost preparata. Zato, trudimo se
izbjegavati previ�e precizno mjerenje upotrebljavaju�i vagu.
Gledajmo radije, da preparat nau�imo pripremati slobodno, kao
da se radi o pripremi jednog dijela vrta za sijanje cvije�a ili povr�a:
trudimo se procijeniti okom, slu�imo se zdravim razumom, bez
pretjerivanja. Bitno je da svi ovi elementi udu u sastav napitka.
Ono �to donosi �eljene efekte je spoj tih elemenata.
O�istiti pra�inu ili neku drugu ne�isto�u koju je priroda
eventualno ostavila na listovima. Upotrijebiti u tu svrhu stariju
krpu, suhu ili vla�nu, ili spu�vicu, ali paze�i da se pritom listovi
ne smo�e (budu�i da se, kao �to smo vidjeli, voda ne koristi u
smjesi).
Pomo�u o�trog no�a skinuti bodlje koje se nalaze na
rubovima listova, lagano, jednim potezom, odozgo prema dolje.
Da bi se uspje�nije ubacilo u mikser, narezati listove na
komadi�e, kao da pripremate najnormalniji frape. Izmiksati sva
tri elementa.

Dobro izmiksati i samljeti sav materijal. U vremenu od oko

jedne minute (�to ovisi o ja�ini aparata za mije�anje), dobit �ete
ne�to sli�no zelenoj kremi. Gotovo! Napravljeno je! Napravljen je
preparat koji lije�i �ak i rak.

Vidjeli smo da me�u autorima recepata ne postoji

uskla�enost oko to�ne koli�ine sastojaka, a budu�i da iza svakog
savjeta koji nude stoji vlastito iskustvo, savjetovao bih �itatelju da
sam izabere onaj recept za koji misli da bi mu najvi�e odgovarao,
tj. sla�i ili manje sladak, jer gledaju�i ono �to i jest najhitnije ozdravljenje,
vidimo da ga svi ti recepti obe�aju... Osnovno je,
me�utim, pripremiti smjesu koriste�i navedene sastojke i dr�e�i
se pribli�no koli�ina koje su propisane.

Zato, �itatelju, svaki put kada �eli� pripraviti preparat za

osobu oboljelu od raka koriste�i se jednim listom aloje, pola
kilograma meda i rakijom, ili s dva, tri, �etiri ili vi�e listova,
slobodno izaberi, glavno je da se dr�i� recepta: �Plus vel minus
non mutat speciem�.

Dakle, kada jednom upotrijebi� taj recept, pru�it �e�

bolesniku mogu�nost ozdravljenja. I ti ima� va�nu ulogu u ovoj
borbi. Odlu�i sam.

Napomena: u dane kada sam pisao ove stranice, na�la mi se

u rukama knjiga �Saude Basica -Remedios caseiros� sestre
Flavie Birck, tekst izdan preko Socijalne Akcije Biskupije Santa
Cruz do Sul, R. S. Brasile.

Sto se ti�e recepta pripremljenog od aloje za lije�enje raka,

32

ovdje je prisutna varijanta za koju sam dr�ao da je bitno

spomenuti: Na str. 9 spominje se �Xarope (ne radi se o sirupu!)
de Babosa�:

- 2 velika lista aloje

- 1/2 kg meda
- 2 �lice rakije
Priprema: skinuti bodlje s listova aloje, te ih izrezati na
komade. Dodati med i mije�ati u mikseru dok se ne dobije
krema, dodaju�i rakiju. �uvati u hladnjaku.

Doziranje: uzimati po jednu veliku �licu nata�te, zatim prije

ru�ka i ve�ere (prevencija od raka).
Ozdravljenje od raka: uzimati preparat deset dana.
Napraviti pauzu od deset dana. Ponoviti proces.

Na str. 19, to�ka 19, govori: �Rak: da bi se izbjegla bolest

koristiti prirodnu prehranu. RECEPT: izmiksati dva lista (1/2 kg)
aloje izrezane na komadi�e, bez bodlja. Dodati 1/2 kg meda i
dvije �lice rakije. Miksati dok se ne dobije krema. �uvati u
tamnoj posudi u hladnjaku.

UZIMANJE: veliku �licu ujutro i nave�er kroz 10 dana.

Napraviti pauzu od 10 dana i ponoviti sljede�ih 10 dana.�
Ne o�te�ujte i ne uni�tavajte prirodu! Ako ste odrezali
stabljiku da biste upotrijebili listove aloje, posadite je da biste
dobili jo� jednu biljku aloje, pravu sre�u nadohvat va�e ruke.

KAKO UZIMATI PREPARAT

Ve� smo rekli da ne postoji uskla�enost oko precizne koli�ine

pojedinih sastojaka koji se upotrebljavaju za pripremu preparata.
I, ako ste primijetili, postoje bitne razlike me�u mnogim
varijantama. Tek da se podsjetimo onoga o �emu smo ve�
govorili, ide se iz jednog ekstrema od dva lista aloje na kilogram
meda u drugi ekstrem od tri lista aloje na pola kilograma meda.
To nije mala razlika!

Nalazimo i sli�ne razlike kada nam autori obja�njavaju kako

primijeniti preparat (koli�inski), kako za ozdravljenje od raka tako
i za prevenciju bolesti. Dakle, strpljivo me pratite:

- Sestra Maria Zatta, u svojoj knjizi �Afarmacia da Natureza�,

ka�e doslovno ovako: �uzimati dvije �lice preparata dva puta
dnevno kroz 10 dana.� To propisuje kod onih koji su oboljeli od
raka. Da bi se o�uvali od te bolesti, na drugom mjestu pi�e ovako:
�Za prevenciju bolesti recept je isti, ali se uzimaju samo dvije �lice
dnevno deset dana. Tako nastaviti samo jednom godi�nje.�
- Paulo Cesar de Andrade dos Santos, u svojoj je knjizi
�Saude Atraves das Plantas�, str. 38, pod naslovom �Kako
uzimati preparat�, pi�e: �kao prevenciju od raka svaka bi osoba
trebala barem jednom godi�nje uzimati veliku �licu preparata tri
puta dnevno kroz deset dana. Za ozdravljenje od raka treba
uzimati dvije velike �lice tri puta dnevno kroz deset dana, zatim
napraviti pauzu od deset dana i ponovno uzimati preparat deset
dana, ponavljaju�i to dok ne dode do potpunog ozdravljenja.

Kako se vidi, ova formula ima neke razlike. Zamislimo do

kakvih tek razlika mo�e do�i kada se ista formula prenosi usmeno
i to generacijama!...

Ja sam, ina�e, bio obavije�ten o svim tim varijacijama

telefonski, direktno od pacijenata.

- Sestra Arcangela iz Rima, oboljela od raka koji je ve�

metastazirao, uzimala je na� preparat 75 dana bez prekida, iako
je bila upu�ena u va�nost pauze od najmanje tjedan dana nakon
�to zavr�i prvu dozu. Rekla je da je tako postupila obuzeta
o�ajem, u gr�evitoj potrazi za ne�im �to bi u�inilo da ozdravi.
Saznala je da preparat pripravljen od aloje mo�e biti njen jedini
izlaz. Rezultat: potpuno ozdravljenje od raka! Danas ta sestra radi
volonterski u bolnici Trastevere u Vje�nom Gradu.
- Sestra Elena, Libanonka, iz reda aktivnih karmeli�anki, koja
�ivi i radi u Haifi u Izraelu, izmijenila je recept, mije�aju�i 750 g
aloje i rakiju (araq) s pola kilograma meda. Pretjerivanje koje me
upla�ilo. Na kraju sam se primirio, saznav�i da je pacijent, koji je
uzeo ovu slonovsku dozu, ozdravio od raka...
Girolamo Giacomo iz Monreala u Palermu, Italija, koji je
bolovao od raka na jetri, i kojemu je preostalo samo nekoliko
dana �ivota, uzima po veliku �licu preparata svaki dan, ve� dvije
godine. To mu je jedini na�in da kontrolira bolest, iako je ne
uspijeva iskorijeniti niti podvostru�uju�i dozu (to je ve� probao).

Ako se autori recepata ne sla�u u na�inu primjene i

doziranju, svi se sla�u u tome koji se sastojci upotrebljavaju, a to
je ono �to ne smije manjkati.

Nadalje, u knjizi �emo vam dati neka poja�njenja s ciljem da

se dade znanstveno tuma�enje gore navedene formule. Trebaju
li narodni recepti u svim svojim varijantama nai�i na znanstvenu
podr�ku? Ili: Mo�e li znanost pomo�i da se formula u�ini
vjerodostojnom ili da ostane samo vjerovanje naroda? Koji
rezultati bi se postigli kad bi se sastojci tog recepta ispitali u
nekom znanstvenom laboratoriju?

Kada bi nas znanost uvjerila da smjesa ovih sastojaka uistinu

dovodi do prevencije i ozdravljenja od raka, mo�da bi se svi
slo�ili i u na�inu primjene i u koli�ini triju elemenata. Tako bi
zavr�ile sve diskusije.

Napomena: Kad odlo�imo pripremljeni preparat, normalno

je da se med, koji je najte�i, slegne na dnu posude, a pjenasti dio
se penje na vrh. Zato prije uzimanja treba dobro protresti posudu
da se obavezno izmije�aju sastojci.
Ako ima� tumor, za vrijeme uzimanja preparata sudjeluj
i ti samu borbi protiv tog zla. Da bi ozdravio, prestani jesti
meso i proizvode �ivotinjskog porijekla, zamijeni ih vo�em,
povr�em i�itaricama.

Ako neka osoba boluje od degenerativne bolesti kao �to

je Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, iako_a]oja__ne
garantira potpuno ozdravljenje, predlo�i bolesniku da
poku�a koristiti ovaj preparat. Ja�aju�i imunolo�ki sustav,
donijet �e mu olak�anje i mnoge koristi, pobolj�avaju�i
kvalitetu njegova �ivota. Vrijedi poku�ati: prednost je �to
nema nikakvih nuspojava i vrlo je ekonomi�an.

PITANJA I ODGOVORI

Mislim da �elite mnogo toga pitati. U ovom �u odlomku

odgovoriti na �itavu seriju pitanja, koja su mi postavljena u
razli�itim situacijama, telefonski ili u�ivo na konferencijama.

Ovaj recept koji lije�i i sprje�ava nastanak raka mo�e zvu�ati

banalno i nestvarno. Sla�em se. Mo�e sli�iti, kako bi se reklo uz
posudicu �mate�-a, na otkrivanje �tople vode�. U svakom slu�aju
usu�ujem se dati vam neka obja�njenja. Uzet �u si slobodu da
sam postavljam pitanja, zami�ljaju�i da bi mi upravo takva htio
postaviti �itatelj. Mo�e se dogoditi da ne�u posve pogoditi va�a
pitanja, ali vjerujem da �u im se pribli�iti. Zamisli da si upravo ti
taj koji pita...

- Za�to se koristi ba� p�elinji med da bi se pripravila

smjesa? Mo�emo li umjesto meda upotrijebiti, recimo,
�e�er?
O: - Koristi se prirodni p�elinji med jer je, zbog svojih
osobina, od najstarijih vremena poznat kao izvrstan prehrambeni
proizvod. Med uspijeva prodrijeti do najskrovitijih kutaka na�eg
organizma. Upravo s takvim sredstvom prijenosa, aloja �e
zapo�eti �i��enje i otkloniti svejie�isto�e na koje putem nailazi.
Taj �e proces dovesti do generalnog �i��enja organizma,
posebno krvi, �to uzrokuje ozdravljenje od raka i drugih bolesti
kao �to su reumatizam, artrozaj_s[.

Svi znamo da je krv od �ivotne va�nosti za ljudski organizam.

Ima istu funkciju kao benzinza_automobil. Znamo da motor ne
mo�e dugo funkcionirati ako je benzin lo�e kvalitete.

Istina je sljede�a: motor �e bolje i du�e raditi, ako je benzin

dobre kvalitete. Dakle, shva�amo da je pro�i��ena krv presudna
za zdravlje organizma, iz �ega slijedi i za �ovjekov �ivot. Dobro.
Uzimaju�i na� preparat, napravit �e� dobar potez za cjelokupno
zdravstveno stanje, pobolj�at �e� kvalitetu �ivota. Razumije se da
je va�no pro�istiti organizam barem jednom godi�nje. Radi se o
normalnom odr�avanju, tj. o ne�emu nu�nom. Mora� se smatrati^
sretnikom �to nema� rak. U�ini ne�to da bi se za�titio i oslobodio
mnogih nevolja, pripremi ti sam dozu aloje najmanje jednom
godi�nje.

- Za�to je rakija jedan od sastojaka preparata?

O: - Rakija sama po sebi mo�e izgledati kao najmanje va�an
me�u trima sastojcima. Prvo obja�njenje �to su mi dali za rakiju
kao sastojak preparata je sljede�e:
U zaba�enim mjestima bez struje ljudi nemaju hladnjak. Bez
tog ku�anskog aparata preparat bi se mogao pokvariti. Rakija se
koristi kao sredstvo za njegovo o�uvanje. Prihvatljivo obja�njenje.

Ne�to kasnije saznao sam ne�to vrlo zanimljivo: rakija ima

funkciju pro�irivanja krvnih sudova. Da bi bilo jasnije, to su mi
ilustrirali kroz nekoliko klini�kih slu�ajeva. Kad pacijent ima lo�u
cirkulaciju, savjetuje mu se popiti �a�icu viskija da bi se to
popravilo. To mi je izgledalo logi�no. Primjer mi je pomogao
shvatiti funkciju rakije.

Tako�er sam shvatio da bi, na primjer, kod starijih osoba

pro�irene krvne �ile ubrzale �i��enje pomo�u aloje i meda.

Jo� kasnije, nakon nekih znanstvenih istra�ivanja, shvatio sam

uistinu koja je prava funkcija rakije. Evo i za�to: kada se izre�e list
aloje, iz lista izlazi ljepljiva, zelenkasta, rastezljiva, gorka teku�ina,
bogatih svojstava koja se zove aloin. Ljudski organizam nije u stanju
u potpunosti je apsorbirati, ukoliko nije razrije�ena nekim
destilatom.

�elim naglasiti da niti prva dva obja�njenja nisu bez smisla. Prvo
obja�njenje nam govori daje mogu�e_�yvati kremujzvan hladnjaka,
unekom orrnaiiLza�tieenu od svjetlosti, a da se ne pokvari. Drugo
obja�njenje ponazo�uje rakijino svojstvo pro�irenja krvnih �ila.

Valja napomenuti da su osim rakije i druga destilirana pi�a

veoma efikasna: brazjlskarakija (cachaca), konjak ili viski^ tequilla
(Meksiko), talijanska rakija, bols (Nizozemska), araq (Palestina i dr.
arapske zemlje), itd. Ne upotrebljavaju se vino niti pivo jer su
fermentirani proizvodi s manjom koncentracijom alkohola; ako je
ipak nu�no, trebali bi se koristiti u ve�oj koli�ini. Likeri bilo koje vrste
apsolutno se isklju�uju, jer se proizvode na bazi �e�era.

V
- Sto je aloja?
O: - U cijelom je svijetu poznata kao aloe, s varijantama
aloes, aloja, biljka bogata limfom koja slu�i u medicinske svrhe,
iz porodice liliacee (aloe suc�otrina, aloe humilis, aloe perfoliata,
aloe vulgaris, aloe arborescens, aloe vera ili barbadensis, aloe
ferox, itd...), sli�na ananasu, samo ne�to manja. Njeni listovi su
debeli i nalikuju pili�i. U dodiru s o�trim predmetom ispu�taju
ljepljivu teku�inu (sli�nu slini koja izlazi iz usta goveda kada �va�e
kukuruz, korijenje manioke ili neki tvr�i objekt: zato je zovu
�balava� - na portugalski �bavosa�) s jakim karakteristi�nim
mirisom, zelenkaste boje, jako gorku.
U zemljama �panjolskog govornog podru�ja biljka je poznata
kao �seuila� u bezbroj varijanti.
Rije� aloja je arapska rije�, koja je preko latinskog i gr�kog
do�la i do nas. U prijevodu zna�i �gorko i sjajno ili prozirno�, jer
od trenutka kad se oguli kora, iz lista izlazi �elatinasta masa koja
izgleda kao oprani komad leda.

Listovi ove biljke mogu varirati u veli�ini od dvadeset do

�ezdeset centimetara, zavisno o kvaliteti zemlje, o koli�ini vode i

o izlo�enosti suncu.
U sredini biljke nalazi se izdanak �iji
cvjetovima koji mogu biti bijele, �ute,
zavisno o vrsti. Cvjetovi se pojavljuju
zime i traju sve do kraja sezone. Aloja
(arborescens) ima naran�aste cvjetove.
je vrh prekriven
naran�aste ili crvene boje,
krajem jeseni ili po�etkom
koja je najrasprostranjenija

Kada sazriju, veliki, mesnati listovi postaju dio na�eg

preparata. Akojnaknemo tankijsloj zelene kore, u unutra�njosti
biljke mo�emo zamijetiti mesnati dio, mlitav i savitljiv, koji po boji
nalikuje na kockicu leda koju smo netom namo�ili; sjajnu i
prozirnu.

Jeste li se umorili od ovog op�irnog obja�njenja? Njegova

nakana je da se olak�a identifikacija ove biljke. Ako se �elimo
poslu�iti prirodom da bismo pripravili �aj, va�no je da znamo
prepoznati biljku. Znamo da postoje stotine, mo�da i tisu�e vrsta
aloje. Mogu li nam sve poslu�iti? Jesu li sve jednako efikasne?
Sadr�e li sve aktivnu tvar za borbu protiv raka?

Sa svim tim pitanjima uputio sam se u Botani�ki vrt u Palermu

na Siciliji, Italija, gdje sam povjerio gospodinu Francescu Mariji
Raimondu, direktoru, da ispita svih 140 vrsta aloje �to su se
nalazile u tom Botani�kom vrtu, uz pomo� jednog botani�ara.
Obe�ao mi je da �e to u�initi. Odavno �elim prona�i rje�enje za to.
Odgovor bi sve pojednostavio. Zamislite da su sve vrste aloje
jednako efikasne! Ne bi vi�e postojala mogu�nost pogre�ke.

�� " ^ '

Dok ne budu utvr�ene te �injenice i potvr�ene iskustvom,

nastavit �u upotrebljavati tip aloje koji se koristi kao tonik za
kosu, a koji sam do sada na �iroko primjenjivao. Taj tip aloje dao
je uvijek pozitivne rezultate. Postoje li druge vrste aloje koje su
efikasnije od ove? Postoji li vrsta koja je otrovna i u kojoj mjeri?
Tu postoji �itavo polje za istra�ivanje.

Samo primjera radi: porodici liliacee pripadaju i bijeli i crveni

luk kojeg svakodnevno upotrebljavamo u na�oj kuhinji.

- Za�to se preparat uzima prije jela?

O: - Prije obroka pepsini, enzimi �elu�anih sokova koji vr�e
hidrolizu bjelan�evina, �ija je funkcija olak�ati probavu, spremni
su za po�etak obavljanja tog procesa. Kad je �eludac prazan,
pronalaze sve slobodne putove, olak�avaju�i funkcioniranje
preparata i njegov prijenos svuda po na�em organizmu. Zna�i,
va�no je uzimanje preparata prije jela jer su tada pepsini spremni
za svoje najefikasnije djelovanje.
Ako se preparat uzme nakon jela, razumljivo je da su enzimi
ve� umorni od svoje djelatnosti. Tada ve� slabije rade ili tra�e
zaslu�eni odmor. Uzimati preparat nakon objeda zna�i stavljati
na rizik njegovu efikasnost.

- Za�to sestra Maria Zatta i drugi autori savjetuju da

se branje listova obavlja ujutro prije zore ili nave�er
nakon zalaska sunca?
O: - Kada nema sunca nema niti ultraljubi�astih ili
infracrvenih zraka koje bi mogle na�koditi biljci. To je jedan od
mudrih savjeta redovnice, radi prevencije, i jedan od savjeta koji
bi se svakako trebao koristiti i u slu�aju kada se beru druge biljke
koje nam slu�e u medicinske svrhe. Iznad svega, osobito se mora
paziti kod aloje da se listovi ne beru za danjegjjvjetla^ jer sadr�e
supstancu, djelotvornu u borbi protiv raka, koja u dodiru sa
svjetlom gubi efikasnost.

- Je li potrebno izbjegavati branje listova po ki�i ili

odmah iza ki�e?
O: - Da, jer zbog svoje poroznosti upijaju vodu. Za ovaj preparat
nije nam potrebna voda budu�i da i sama biljka sadr�i 95% vode.
Branje listova tjedan dana nakon ki�e bilo bi sasvim dovoljno.
Ista procedura vrijedi za biljke aloje koje su izlo�ene
zaga�enju, u blizini cesta, kanalizacije ili one koje rastu u
zatvorenim prostorima gdje se pu�i.

Listovi aloje koji su upili toksi�ke supstance, jer su �upljikavi,

postaju apsolutno neadekvatni za pripremu preparata. Dakle nije
dobro brati listove koji su mokri ili izlo�eni bilo kakvoj vrsti
zaga�enja!

- Koliko treba biti stara biljka aloje da bi se smatrala

prikladnom za pripremu preparata?
O: - Listovi biljke stare pet godina smatraju se naiidealnijima.
U slu�aju potrebe jasno je da se mogu upotrijebiti i listovi mla�e
biljke. Bit �e slu�ajeva kad �emo se morati pomiriti s tim da biljka
zadovoljava oko 95% tra�enih uvjeta. Ali najbolje je, ako je ikako
mogu�e, dr�ati se danih uputa.
- Uzimaju�i preparat, prema formuli koja sadr�ava tri
elementa i na na�in koji smo prethodno objasnili, uspije
li se osoba bolesna od raka uvijek spasiti?
O: - Kada osoba koja boluje od raka, potvr�enog lije�ni�kom
dijagnozom, uzme ovaj preparat mogu�a su tri ishoda:
a) Potpuno ozdravljenje bez obzira na vrstu raka koju je ta
osoba imala i ma koliko bio pro�iren, pa �ak i da je bolovala od

raka u zavr�noj fazi. Imamo mnogo primjera koji su nam to

potvrdili, iako mo�e izgledati kao neko �udo. Kada jednom
shvatite mo� aloje, tada �ete shvatiti da se ne radi o nikakvom
�udu u pravom smislu te rije�i, ve� o ne�emu �to se nalazi u
prirodi koju je stvorio Bog.

Jo� �emo pisati o tome u drugom odlomku. Pri�ekajte...

b) Lije�ni�ka dijagnoza potvrdit �e da se bolest zaustavila tj.

da se nije dalje pro�irila. Naravno, bez uzimanja alojinog
preparata rak bi se nastavio i dalje �iriti. U ovom slu�aju, kako
nam pokazuju nalazi, bolest se manje-vi�e stabilizirala, jedino se
mogu registrirati mala variranja u pozitivnom ili negativnom
smjeru. Ponavljam, bez uzimanja preparata bolest bi se
neumoljivo pro�irila.

c) Preparat nije dao nikakve rezultate. Bolest se i dalje

nastavila �iriti, kako nam govore lije�ni�ki nalazi.
Napomena: Imao sam primjere svih triju mogu�nosti.

- Mo�ete li op�irnije objasniti ove tri mogu�nosti?

Kako se treba pona�ati u slu�ajevima b) i c), kada cilj
nije u potpunosti ostvaren, kao �to se dogodilo u
primjeru a)?
O: - Odli�no pitanje! Poku�at �emo �to bolje odgovoriti.
Slu�aj a): ako se na�e� u toj situaciji, odli�no! �estitam!
Preparat je dao rezultat koji smo o�ekivali. Osoba je ozdravila.
Ukoliko bi ta osoba po�eljela popiti jo� jednu dozu pripravka
zbog sigurnosti, radi prevencije i si. ne bi u�inila ni�ta lo�e. U
svakom slu�aju pusti da pro�e nekoliko mjeseci pa ponovi dozu,
i budi optimist!

Bilo bi razborito ponoviti terapiju u tijeku te godine.

Slu�aj b): postigao si dobar rezultat. Na pravom si putu,
dovoljno je ustrajati. Gledano matemati�ki, postigao si 50%

45
ukupnog rezultata. Jo� jednim zamahom, tj. jo� jednom dozom,
do�i �e� na cilj - potpuno ozdravljenje. Morat �e� ponoviti dozu,
�to te ne smije prepla�iti. Fonayjjfenje doze je temeljna stvar.
Trebate je ponavljati dokle god ne postignete potpuno
ozdravljenje.

Upozoravam te da ne smije� biti nerazborit i zaustaviti se na

pola puta; bude� li se pona�ao tako, sve �e� izgubiti. Rak, koji se
�inio pobije�enim, udvostru�it �e snage i navaliti sna�nije nego
prvi put. Ako ne ponovi� dozu, smatraj se mrtvim za kratko
vrijeme, ako se ne lije�i� to �e biti neizbje�no. Rak je kao
bolesnik. U trenutku velike bolesti nema interesa ni za �to.
Me�utim, kada do�e do oporavka, kada se po�ne pobje�ivati
bolest, vra�a se apetit za povratkom izgubljene snage. Poku�aj
zamislitikakvom snagom rak napada tvoj organizam nakon �to
je po�eo gubiti zbog lije�enja alojom. Htjet �e povratiti sve svoje
snage. U kratkom vremenu konzumirat �e tijelo svoga
gospodara. Ovakav tipi�ni primjer je slu�aj sestre Margherite,
koja je bolovala od raka dojke. Nakon �to je potro�ila prvu dozu
preparata u talijanskojjjolnici Haifa u Izraelu, po�ela se jako
dobro osje�ati i vratila se svim svojim aktivnostima,
zanemaruju�i odlaske na kontrole i bilo kakve specijalisti�ke
preglede. Niti godinu dana poslije umrla je. Njen bolni�ki karton
vrlo je va�an kao dokaz da je izvrstan rezultat obuzdati razvitak
bolesti, ali to nije dovoljno. Od temeljne je va�nosti ponoviti_dgzu
i biti podnadzorom sposobnih lije�nika.

Slu�aj c): Nisi postigao pozitivan rezultat. Nemoj o�ajavati. Ti

zna� da dijeli� svoj �ivot s divljom zvijeri. Mom|Je__ukrotiti. I
uspjet �e� sigurno. Ima� oru�je u- svojim rukama: upotrijebi ga
bez straha i s povjerenjem. Ustvari, to je tvoja jedina �ansa,
stvarna i konkretna. Ponovi dozu, bez posustajanja. �ak ako tvoj

slu�aj izgleda jako te�ak, pa i ako je u zavr�noj fazi, nije va�no.

Nemoj da te obeshrabri i zbuni ono �to drugi govore. Dok si �iv,

ima nade. Zato, mora� se boriti da spasi� �ivot, taj dragocjeni dar.

Kada zavr�i� jednu dozu, pusti da iste�e tjedan dana, i po�ni s

uzimanjem druge doze. Ako treba, ponovi tu terapiju tri, �etiri,

pet, �est puta. Ustraj. Oslobodi se tog zla. Uspjet �e�. Nemoj se

predati bolesti. Ja�i si od te zvijeri. Tvoja osobna volja za �ivotom

i tvoja ustrajnost imaju va�nog saveznika: aloju!

Ukoliko mi dopusti� da ti dam jedan savjet (za koji tvrdim da

je va�an), rekao bih ti: ukoliko zavr�i� uzimanje doze i po �etvrti
put, a nisi postigao cilj - ozdravljenje, udvostru�i dozu, tj.
umjesto da, kao do sada, uzima� po �licu preparata za doru�ak,
ru�ak i ve�eru uzmi po dvije �lice svaki put. Nastavi tako do
ozdravljenja. Iza ovog savjeta stoje razne osobe koje su to
isprobale i koje ga potvr�uju...

- Znam da bolujem od raka, jer to potvr�uju nalazi a i

lije�nik mi je to dijagnosticirao. Napravio sam terapiju
alojinim preparatom. Osje�am se mnogo bolje. Kako mogu
znati da sam se posve izlije�io i da se bolest povukla?
O: - To je vrlo jednostavno. Potrebno je ponavljati lije�ni�ke
pretrage. Uspore�uju�i stare nalaze s novima, dobit �e� jasnu sliku
i vratit �e ti se potrebni mir. Jedino na taj na�in mo�e� dobiti siguran
rezultat. Uspore�ivanje nalaza je od krajnje va�nosti. Najprije zbog
kontrole situacijom i tvoje sigurnosti, a zatim jer na taj na�in ti je
mogu�e vidjeti ima� li potrebu za jo� jednom dozom ili ne.
Bilo bi idealno da prije po�etka terapije alojinim preparatom
bude� upoznat sa svojim zdravstvenim stanjem. Ako nalazi
upu�uju na prisustvo zlo�udnog tumora, po�ni uzimati aloju.
Kada zavr�i� dozu, temeljito ponovi nalaze. Usporedi ih s
prethodnima. Kada sve to obavi�, na�i �e� se u jednoj od tri
situacije koje smo upravo opisali. I znat �e� �to ti je �initi. Ne gubi
mir, niti ako se prona�e� pod slu�ajem c). Tada zna� �to ti je
�initi: u slu�ajevima b) ili c) treba ponovno uzeti preparat. Budi
uporan. Uspjet �e�, obe�avam ti.

- Hvala Bogu, moje zdravstveno stanje je jako dobro

i mislim da nemam rak. Budu�i da danas postoji velika
mogu�nost oboljenja od raka, htio bih se za�titi na neki
v

na�in. Kako trebam postupiti? Sto mi je �initi?

0: -Pripremi preparat prema receptu i uzmi jednake doze

kao osoba koja ve� boluje od raka.
Budu�i da, na sre�u, zna� da_ nema� rak, nema potrebe
ponavljati dozu.
Ponavljaju�i tu terapiju jednom godi�nje, mo�e� biti^siguran
da �e rak biti daleko od tebe. Terapija uzeta najmanje jednom
godi�nje, odr�at �e tvoj organizam zdravim i o�istit �e ti krv. A u
takvim uvjetima rak se ne �dobiva�, vjeruj mi

- �to je zapravo rak?

0: - Rak je bolest koja oduvijek postoji, iako se u dana�nje
vrijeme pojavljuje ve�om, rekao bih, alarmantnom u�estalo��u,
tako da je postala uobi�ajena.
Bolest uni�tava stanice organizma o�te�uju�i ga neumoljivo
preko ne�isto�a natalo�enih u njemu, ako se za njih ne pobrinemo
na vrijeme. Bolesne stanice zbog manjka neke od supstanci i
preoptere�ene drugim bolesnim stanicama do�ivljavaju kolaps i
ulaze u konflikt sa zdravim stanicama. S vremenom organizam
po�inje osje�ati umor, budu�i da bolesne stanice po�inju
prevladavati u odnosu na zdrave stanice. U po�etku se mo�da ne
osje�a nikakva bol, ali polako se formira tumor koji osloba�a
zara�ene stanice, koje nemilo napadaju zdrave i ne prestaju dok ne

osjete da su svladale organizam. U tom slu�aju osoba je kobno

oboljela od raka koji se mo�e pojaviti u razli�itim formama na bilo

kojem dijelu tijela, vanjskom ili unutarnjem.

Rak je pojava za�u�uju�e inteligencije i sposobnosti

prilago�avanja obrambenom sustavu svakog organizma.
Mo�emo ga usporediti s �i��enjem nekog prostora, ku�e ili sobe.
Nakon �to se pomete pod, skuplja se prljav�tina, tj. ono �to je za
baciti. Bacamo sve u kantu za sme�e da bismo na taj na�in
za�titili okoli�. Tako se i organizam osloba�a svih ne�isto�a i �isti
sve ono �to je suvi�no, te s velikim naporom tra�i kako se rije�iti
onoga �to mu �kodi. To je trenutak kad se tumor manifestira na
nekom dijelu tijela. Nalikuje i vulkanu. Toplina iz utrobe zemlje
izvire na povr�inu, jer ne postoji na�in da se zaustavi takva silina
eksplozije uzrokovana visokom temperaturom. I prodre lava.
Tada organizam mudro skuplja otrovne produkte i akumulira ih
u odre�eni organ poku�avaju�i spasiti preostali dio tijela.

Kada se radi o degenerativnim bolestima (AIDS, rak,

distrofija, skleroza i si.), klasi�na medicina nastavlja nuditi i
predlagati kao terapiju nasilni postupak (operirati = rezati), svaki
put kada je bolest lokalizirana. Nakon toga poku�avaju ranu
zacijeliti radioterapijom, kemoterapijom ili sli�nim aplikacijama,
iako ne postoji sigurnost, da jednom odstranjen oboljeli organ,
zna�i ozdravljenje pacijenta. Obi�no se doga�a, da nakon �to je
odstranjeno �ari�te, organizam nastavlja svoj neizbje�ni hod
prema smrti. Dakle, nema ozdravljenja, budu�i da �e rak navaliti
na nekom drugom mjestu dok na kraju ne metastazira. Jednom
kada se to dogodi, kraj je blizu.

Ova formula se predla�e kao ne�to �to �e organizmu pomo�i

da se obnovi, �iste�i ga. Ja�a imunolo�ki sustav, koji je godinama
slabio bore�i se u fizi�kim, psihi�kim i duhovnim konfliktima. U

49
poglavlju o svojstvima aloje vidjet �emo kako ona poma�e
oslabljenom organizmu.

- Na koji na�in se dobiva rak, koji su razlozi?

0: -1) Rak se pojavljuje radi fizi�kih promjena. �ovjek �ivi u
sve zagadenijem_ambijentu.
Zaga�enje se manifestira u sve ni�oj kvaliteti hrane, pi�a,
zraka... Mo�emo spomenuti kao primjer �ernobil, atomske
eksplozije, ozonske rupe, pesticide, konzervanse, automobile..

2) Jedan od razloga pojave raka je i �psihi�ka zaga�enosti.

Veliki ^eniodonaj^joko^, kao �to je gubitak sina jedinca,
pomanjkanje �ivotne motivacije, nevjera_ supru�nika, rastava
roditelja za maloljetnu djecu, gubitak dragog prijatelja, neuspjeli"
�ivotni ili poslovni projekt, pretjerani rad, konstantne brige,
gubitak velike ljubavi, itd.

3) Jedan od uzroka raka mo�e biti i �duhovna zaga�enost�,

te nemirna savjest. Lakoumno se tvrdi: �Jedan grijeh vi�e ili
manje, nema nikakve razlike!� Naravno da ima razlike! Kako
mo�e imati �istu savjest osoba koja je u�inila abortus ili ona koja
je ubila svoga sina? Mr�nja, ljubomora, ljutnja ili �elja za osvetom
pro�diru �ovjeka.

Moramo znati da se �ovjek sastoji od du�e i tijela (Koncil u

Trentu); danas se mo�e nadodati i tre�i element -duh. Ta su tri
elementa prisutna u jednom, jedinom bi�u (kao �to su Otac, Sin
i Duh Sveti - tri Osobe - jedan jedini Bog). Znamo da ako jedan
od ta tri elementa ude u konflikt ili je pogo�en ne�im, da drugi
osje�aju posljedice, kao �to bi u drugim sretnijim okolnostima
osje�ali dobrobit. Ta su tri elementa povezana. �ovjek oboli jer
je �fizi�ki, psihi�ki i duhovno zaga�en�. Da bi ozdravio, potrebno
je reaktivirati imunolo�ki sustav koji je toliko pogo�en da stoji
pred kolapsom. Moja formula slu�i upravo za to. Kakav pothvat!

Moj recept aktivira �i��enje, cijedi spu�vu koja je apsorbirala

toksine tra�e�i tako ispu�ni ventil. Bez kirur�kog zahvata, �i��enje
organizma vr�i se isklju�ivo prirodnim putem.

- Koje simptome pokazuje osoba oboljela od raka i

mo�e li se predvidjeti ta bolest?
O: - Dajmo rije� dr. Mariu Henrique Osanai, onkologu i
kirurgu bolnice Sv. Rite, bolni�kog kompleksa Svete ku�e, iz
Porto Alegre: �Postoje promjene u fizi�koj kondiciji nekog
�ovjeka koje nisu uvijek pokazatelji prisutnosti tumora. No,
ukoliko se pojave trebalo bi se prepustiti u ruke specijaliste da
svakako utvrdi uzroke tih promjena. One najva�nije su sljede�e:
rane koje ne zacjeljuju, natekle limfne �lijezde na bilo kojem
dijelu tijela, kvr�ice ili otvrdnu�a, promjena boje, varijacije u
veli�ini, gubitak krvi, svrab ili bol na specifi�nim mjestima
(made�i, rane ili bradavice), slabi i lomljivi zubi, pote�ko�e u
mokrenju ili gutanju, mr�avljenje bez razloga, krvarenje usne
�upljine, nosa ili vagine (nakon seksualnih odnosa ili nakon
menopauze), krv u mokra�i, u stolici ili slini, promjena glasa
(trajna promuklost).� (Preuzeto iz �lanka ��iujeti bolje� u
�asopisu �Hora Zero�, Porto Alegre, 11. I. 1996.) Ukoliko se
pojave neki od tih simptoma, javi se lije�niku u kojeg ima�
povjerenja. Uzimanjem preparata aloje kao preventivnog
sredstva, sve �e se vratiti u normalu.
- Koje vrste raka mo�e izlije�iti ovaj preparat?
O: - Budu�i da preparat vr�i potpuno �i��enje organizma,
lako je shvatiti da lije�i bilo koju vrstu raka. Mo�e se �initi da
pretjerujem, ali nije istina.
Ako ti izgleda nemogu�e, poku�aj razmotriti slu�aj zajedno sa
mnom. Ako rak dolazi kao posljedica raznih one�i��enja
organizma i ne�isto�a koje ulaze u na� organizam, evidentno je
da �e �i��enje uz pomo� aloje, biti garancija obnavljanja krvi,
oja�at �e imunolo�ki sustav i automatski vratiti zdravlje.

Dobili smo obavijesti o izlje�enju raka s raznih strana svijeta,

na svih pet kontinenata, gdje se radilo o bolesnicima s tumorom
lokaliziranim na: 1. mozgu; 2. malom mozgu; 3. plu�ima; 4. jetri;

5. prostati; 6. maternici; 7. jajnicima; 8. di�nim putovima; 9.

dojkama; 10. grlu; 11. kralje�nici; 12. kostima; 13. ko�i; 14.
crijevima; 15. debelom crijevu; 16. mjehuru 17. limfnom
sustavu; 18. krvnom sustavu; 19. bubrezima, itd.
Mogao bih navesti ime, prezime, adrese i brojeve telefona
svih osoba ozdravljenih pomo�u moje jednostavne, ekonomi�ne
i prirodne formule. Ne �elim to napraviti iz eti�kih razloga. Ima
osoba koje jednostavno ne prihva�aju �injenicu da su bile
oboljele od raka. Neke od njih �ak odbijaju upotrijebiti rije� rak.
Nazivaju je �ru�na bolest�, ru�na jer oboljelog neizbje�no vodi k
smrti. Takve stavove treba po�tivati.

- Je li rak prenosiva bolest, tj. mo�e li se prenijeti na

drugu osobu?
O: - Ovdje se mi�ljenja znanstvenika razilaze. Dokle god se to
ne razjasni, pitanje sa znanstvenog gledi�ta ostaje otvoreno.
Zato ovaj argument mo�emo razmotriti samo iz znati�elje.
Dakle, dat �u vam obja�njenje koje mi izgleda najlogi�nije. Moje
je mi�ljenje da rak nije zarazan. Sto me dovelo do ovog
zaklju�ka? Dovoljno je malo razmisliti.

Ako svoj organizam i krv odr�avamo �istima, ne�emo se

zaraziti. Normalno je da nas lo�a prehrana i nezdrav na�in �ivota
mogu dovesti do toga da imamo ve�e predispozicije za bolest, pa
tako i na�a djeca budu�i da od nas poprimaju kako dobre tako i
lo�e stvari. Ako redovito �istimo organizam, kako je mogu�e da

se rak ili bilo koja druga bolest nastani u njemu? Dakle, tajna je

u tome da organizam redovito pro�i��avamo.

Nemoj se brinuti ako mora� posjetiti neku osobu oboljelu od

raka. Ne mo�e ti prenijeti bolest. Da je rak prenosiva bolest niti

jedan lije�nik, medicinska sestra ili ostali zaposleni u bolnici ne bi

bili od njega po�te�eni. Vjeruj mi, rak se ne mo�e prenijeti,

posebno ne na zdravi organizam...

-U slu�aju da osoba oboljela od raka prima

kemoterapiju, radioterapiju ili si. i �eli se podvrgnuti
kirur�kom zahvatu, te uzima lijekove propisane od lije�nika,
mo�e li istovremeno uzimati i preparat? Bili joj to �kodilo?
O: - Bilo da bolesna osoba uzima lijekove koje joj je propisao
lije�nik, bilo da radi neku od tradicionalnih terapija, istovremeno
mo�e uzimati i preparat. Dapa�e, imam svjedo�anstva osoba
koje su uzele preparat na bazi aloje, rakije i meda prije nego su
se podvrgle kemoterapiji. Rezultat je bio taj da su puno bolje
podnijele neugodne efekte kao �to su ispadanje kose, (ponekad
i zuba), visoka temperatura, povra�anja, proljev, mu�nina. Neke
osobe nisu �ak ni izgubile kosu. Druge su osjetile samo laganu
mu�ninu kroz kratko vrijeme, ali bez povi�ene temperature.
Neke su nakon samo tjedan dana uzimanja preparata,
prestale s uzimanjem morfija i kortizona.
Ukoliko netko uzima homeopatske lijekove, mo�e slobodno
uzimati i aloju.

Radi osobne dosljednosti i uva�avanja tu�eg mi�ljenja, ne

savjetujem bolesnicima da uzimaju�i aloju, prekinu s uzimanjem
tradicionalnih lijekova i terapija. Uvelike po�tujem �ovjekovu
slobodu izbora kao jedan od najve�ih darova. �ovjek se mora
koristiti njome onako kako misli da je najbolje, prema svojoj
savjesti i za vlastitu dobrobit, pa i kad se radi o zdravlju.
Va�no je ponoviti da je ova terapija vrlo ekonomi�na,
prirodna, svima nadohvat ruke i mo�e rije�iti problem. Ako
terapija uspije, �ovjek se vra�a normalnom �ivotu, potpuno
ozdravljen, bez odstranjenih dijelova tijela, �ak i u slu�ajevima
raka u zavr�noj fazi. Medicinski nalazi dat �e kona�nu potvrdu.

Kad bi medicina i znanost sa svojim neizmjernim istra�iva�kim

sposobnostima otvorile vrata ovim iskrenim iskustvima s
namjerom da se jednom rije�i problem raka! Mo�da znanost ne �eli
da se to rije�i? Mo�da je bolje da rje�enje ostane skriveno da bi se
�titili drugi interesi?! Ako je tako, onda se radi o mafiji koja mora
biti otkrivena da bismo se oslobodili te �avolske mr�nje... Ne
izazivam nikoga. Naprotiv, pozivam da se ujedine sve snage da bi
se jednom za sva vremena rije�ilo to pitanje. Ne bi to bila zada�a
samo medicine. Ona bi trebala sura�ivati s drugim znanstvenim
disciplinama, tj. raditi interdisciplinarno da bi se pomoglo �ovjeku
u svoj njegovoj slo�enosti.

Bilo kakav doprinos, pa ako je i skroman, treba uzeti u obzir

kad se radi o op�em dobru ljudske osobe.

- Iz va�eg iskustva, je li bilo osoba koje su umrle nakon

kori�tenja preparata opisanog u ovoj knjizi? Ili, kako je
mogu�e da osoba koja je slijedila ove savjete i terapiju, za
koju ka�ete da je pouzdana, mo�e umrijeti od raka?
O: - Ve� se doga�alo da je osoba oboljela od raka umrla dok
je provodila ovu terapiju. Mogu dati neka prihvatljiva
obja�njenja glede toga:
1. Nije dobro odabrala sastojke. Npr. koristila se medom koji je
kupljen u bilo kojoj trgovini, umjetnim medom umjesto prirodnim.
2. Nije znala odabrati biljku.
3. Koristila je listove koji nisu imali lijepu zelenu boju ve� �utu
i bili su gotovo suhi;
4. Koristila je premlade listove.
5. Nije uzimala preparat u propisanim dozama.
6. Poslije zavr�ene prve doze do�lo je do djelomi�nog ili
nikakvog ozdravljenja [slu�ajevi b) i c)], a osoba je zanemarila
daljnji odlazak na kontrole i ponovno uzimanje preparata.
7. Terapija prekinuta nakon nekoliko dana. Osoba je
pomislila da je to ni�ta vi�e nego nekakav sirup koji ne�e dati
nikakve rezultate.
8. Zaboravila je na preparat ostavljen u hladnjaku.
9. Uzimala je preparat samo ponekad kada bi se sjetila.
10. Neki meni nepoznat razlog.
- Za�to je potrebno skinuti bodlje s listova prije nego
ih izmije�amo s medom i rakijom?
O: - Moglo bi se dogoditi da mikser ne samelje kako treba sve
bodlje. Bodlja, progutana zajedno s preparatom mo�e
prouzrokovati rane u ustima, na grlu ili u stomaku. To je samo
mjera opreza da bi se izbjegle opasnosti. Ni�ta vi�e. Kada bih
posjedovao nekog robota, sposobnijeg od miksera, miksao bih i
bodlje, budu�i da i one imaju svojstva korisna za lije�enje.
Sto se ti�e bodlji, treba ih skinuti lagano da se previ�e ne
o�teti list. Dosta ih je ostrugati ili lagano odrezati povla�e�i no�em
odozgo prema dolje. Cak! I gotovo je.

- Je li ovaj preparat na bazi aloje, meda i rakije, jedini

zaslu�an za ozdravljenje od raka i drugih bolesti? Koliko je
va�na molitva, vjera i darovitost onoga koji priprema
preparat?
O: - Vjerujem da vjera i molitva, same po sebi, mogu izlije�iti
bilo koju bolest. Isus je rekao, da vjera mala kao goru�i�ino zrno,
najmanje od svih sjemenki, mo�e i brda premje�tati. Ne �elim
re�i da molitva bilo koje vrste izre�ena od osoba bilo koje
vjeroispovijesti nema vrijednost. Naravno da ima. I to veliku.
U�inkovita je molitva proiza�la iz vjere.

Me�utim, gore nabrojeni sastojci, uzeti iz prirode stvorene od

Boga, posjeduju toliko ljekovitih svojstava da se �ine ��udom�, za
sve one koji ih koriste. Ukoliko terapija bude popra�ena molitvom
i bolesnikovom �eljom za �ivotom, u duhu suradnje, sve �e to biti
od velike pomo�i i na psihi�koj razini. I ne samo za oboljele od
raka. Kod bilo koje bolesti, suradnja i pomo� od strane pacijenta
veoma je va�na za ozdravljenje... Do�i �e dan kada �e i znanost
morati priznati da je za ��udo� dovoljan sam preparat, �ak i bez
blagoslova ili pozitivne energija onoga tko ga pripravlja. Uspjeh
ove metode nema nikakve veze sa zazivanjima i vra�anjima
iscjelitelja, nema ni�ta s molitvom, blagoslovljenom vodom, s
Fatimom, Lurdom, s Majkom Bo�jom, s Guadalupe, s ... osim u
smislu da je blagoslovljeni dar Bo�ji kao i sve navedeno.

- Za�to je potrebno oprati listove prije pripreme?

O: - Budu�i da je izlo�ena vremenskim nepogodama, biljka
kupi na sebe pra�inu i ostale ne�isto�e. Dovoljno je o�istiti joj
listove nekom navla�enom ili suhom krpom ili spu�vom. Mora se
izbje�i pranje listova jer se kod pripravljanja preparata ne
upotrebljava voda. Mora se paziti da voda ne u�e u listove. Sto
je manje vode na listovima, to bolje. Ve� je re�eno: savjetuje se
branje listova aloje tjedan dana nakon zadnje ki�e.
Zato se savjetuje da se pra�ina skida vla�nom krpom ili
spu�vom, bez kori�tenja vode.

- Dolazi li do nekih �udnih efekata ili smetnji bilo koje

vrste na tijelu osobe koja je uzimala ili koja uzima preparat?
O: - Ako postoji ne�to u organizmu, �to mu na bilo koji na�in
smeta to �e iza�i iz organizma. Priroda je mudra: mo�e reagirati
na najnezamisliviji i za�u�uju�i na�in. Imam informacije osoba
koje su uzimale preparat i imale sljede�e reakcije:

1) Nikakva promjena niti reakcija.

2) A. Na ko�i, preko pora:

- svrab po cijelom tijelu

- potko�ni pri�tevi, apscesi, tumori
- ko�na reakcija, sli�na vodenim kozicama
- mjehuri�i na dlanovima ili na stopalima
B. Preko stolice:
- crijevni problemi, proljev
- stolica intezivnijeg mirisa nego ina�e
- vjetrovi jakog mirisa
C. preko mokra�e:
- mokri se �e��e nego ina�e
- puno tamnija mokra�a, skoro sme�a
- mokra�a koja sli�i na krv izmije�anu s vodom.
3) Druge pojave:

- povra�anje
- ponekad povra�anje s gnojem i sukrvicom
- otvaranje triju otvora pod bradom iz kojih izlazi velika
koli�ina gnoja kod osoba koje boluju od raka na grlu.
- izlazak gnoja iz svih prstiju ili samo iz palca �to zacijeli samo
od sebe bez ikakvih lijekova
- neodre�eni bolovi, ne uvijek lokalizirani, posebno u trbuhu.
Htio bih napomenuti da takvi bolovi ili smetnje traju dan,
dva ili najvi�e �etiri dana, nakon �ega se po�injemo dobro
osje�ati i raspolo�eni smo za sve, kao u fazi rekonvalescencije.
Bitno je da, kada se pojave takvi bolovi ili pojave, ne treba
posustati u lije�enju, ve� treba nastaviti redovito uzimati
preparat. Mora� biti uvjeren da si na pravom putu, da su otrovne
tvari na�le ispu�ni ventil i da su izba�ene iz organizma. Prona�ao
si put ozdravljenja. Sada jedino mora� ustrajati. Sada prekinuti
terapiju zna�ilo bi samo jedno - izgubiti!

- Je li mogu�e nabrojiti pozitivne u�inke za vrijeme

terapije?
O: - Vi�e ne�emo o ozdravljenjima od raka, jer mi se �ini da
smo to ve� detaljno razlo�ili. Re�i �u ne�to o ozdravljenjima
osoba koje su uzimale preparat radi prevencije budu�i da nisu
bolovale od raka. Bio je pripravljen na isti na�in i u istoj koli�ini
kao da se radi o lije�enju raka, kao �to smo ve� prethodno
govorili, �ak je i doziranje bilo jednako.
Tretman je ozdravio ili rije�io probleme vezane za: 1) �elu�anu
kiselinu, 2) gastritis, 3) �ir na �elucu, 4) konjunktivitis, 5) crvenila,
6) �uljeve, 7) potko�ne �ireve, 8) ranice na ko�i glave, 9) prhut,
10) reumatizam, 11) artritis, 12) izrasline na crijevima, 13) ciste na
maternici 14) stimuliranje apetita, 15) slabu i meku kosu, 16)
regulaciju menstrualnog ciklusa kod osoba koje su imale s tim
problema jo� od doba adolescencije, 17) rije�en problem no�nog
znojenja, 18) pobolj�anje seksualnog �ivota �etrdesetogodi�njaka,
19) bolje disanje osoba s astmom, 20) ozdravljenje paralize, 21)
gluho�e, 22) regulacija probave uklanjaju�i problem zatvora 23)
eliminacija gljivica, 24) normalizacija kolesterola, 25) regulacija
tlaka, 26) ozdravljenje od Parkinsonove bolesti, 27) �elavosti, 28)
upale sinusa, 29) ozdravljenje od lupusa, 30) ozdravljenje od
herpesa na ustima rodnice ili glavi�u mu�kog uda, 31) psorijaze,
32) epilepsije, 33) ozdravljenje od �atletskog stopala�, 34)

regeneracija zakr�ljalog nokta koji nije bio drugo doli hrskavica, te

ja�anje noktiju, 35) izbjegla se kirurgija u slu�ajevima raka
prostate kod ljudi za koje je ve� bila potrebna operacija, 36)
izbjegla se kirur�ka intervencija kod slu�ajeva raka mokra�nog
mjehura, 37) eliminacija tvrdokornih akni 38) eliminacija katara
uz olak�anje izbacivanja ispljuvka, 39) rje�avanje problema lo�e
probave, 40) eliminacija ru�nog zadaha, 41) ozdravljenje od
kvrgastih �ireva, 42) ozdravljenje zagnojene mre�nice, 43) nakon
uzimanja �etvrte doze ozdravljenje od toksoplazmoze (ma�jeg
virusa) oka, 44) vra�anje osjeta mirisa kod osoba koje su ga
izgubile prije mnogo godina.

- Koji su ljekoviti u�inci same aloje kori�tene

jednostavno kao biljke?
O: - Sva ozdravljenja koja �u nabrojiti potvr�ena su
iskustvom:
1) gljivice, 2) atletsko stopalo, 3)otvrdnu�a ko�e u roku od 24
sata, bez ikakvih bolova, 4) fistula (duplja rana) desni u obliku uskog
i dubokog kanala, 5) tumor me�u no�nim prstima, 6) apscesi, 7)
borba protiv prhuti ja�anjem ko�e vlasi�ta gdje aloja slu�i kao tonik,
8) ubodi insekata (komarca, p�ele, ose, pauka, itd.), 9) opekline
nastale kod nezgoda u doma�instvu, 10) opekline X-zrakama, 11)
ranice prouzrokovane nezgodama u doma�instvu (velika
sposobnost zacjeljivanja), 12) antitetanus, 13) ekcemi, 14) crveni
vjetar, 15) upala oka 16) kao supozitorij (�epi�) lije�i hemoroide, 17)
rastopljena u vodi smanjuje navalu krvi u jetru, 18) �isti zrak
zadimljene sobe, 19) dobra je kod anemije, 20) kod zatvora, regulira
probavu, 21) reumatizam, 22) zacjeljuje ranu na mre�nici ili bilo
kakvu ranu na oku, 23) istrjebljuje u�i, 24) u�inkovita je u borbi
protiv akni, 25) djelotvorna protiv crvi�a, 26) rastopljena u vodi
smanjuje kiselinu u �elucu, dobra je za gastritis, �ir.
U gore navedenim slu�ajevima aloja se koristila za vanjsku,
lokalnu uporabu. Mo�e se upotrijebiti �elatinasti sastojak s donje
strane lista ili ga samljeti i cije�enjem odvojiti koru i bodlje; zatim
se uz pomo� �price, kapaljke, smotuljka vate ili gaze natopljene
smjesom stavlja na bolesno mjesto.

Ako �itatelju ova izlje�enja izgledaju kao obi�no

pretjerivanje, zamolio bih ga da sa strpljenjem pro�ita popis
bolesti koje je aloja pobijedila u SAD-u, naveden na str. 40-41
knjige �Tiho ozdrauljenje� (Jedna moderna studija o aloji), Billa

C. Coatsa, R. Ph. i Roberta Ahola: �U svojim studijama i

podrobnim izvje�tajima o aloji, autor Carol Miller Kent donosi
dugu listu svih bolesti koje je aloja izlije�ila. Evo ih: �irok spektar
ko�nih bolesti, uklju�uju�i opekline od sunca i x-zraka; �ir; gnojni
pristi�i; osip; svrab; ogrebotine; ubodi p�ela, osa, komaraca;
otrovne biljke; alergijske reakcije; iritacije i crvenila ko�e kod
djece; ispucane usne i ko�a; prhut; ekcemi; dermatitis; li�aj;
psorijaza; urtikarija; rane na tijelu; crvenila ko�e uzrokovana
toplinom; rak ko�e; herpes zoster; ispucana ko�a dojki rodilje;
nokti urasli u meso; akne; sme�e ili bijele pjege po ko�i (kao
posljedica oboljele jetre ili ne�eg drugog); uro�ene pjege; o�iljci;
posjekotine; nagnje�enja; razderotine; suhe ili vla�ne ozljede;
kroni�ni �irevi; apscesi; obi�ni herpesi (usta ili usana); iritacije
grla ili usne �upljine; upala desni ili krajnika; zaraza
stafilokokom; konjunktivitis; je�menac; �ir ro�nja�e; siva mrena;
perforacija bubnji�a; gljivice op�enito; analni svrab i svrab vulve;
vaginalne infekcije; veneri�ne rane; gr�evi mi�i�a; zakrenu�a;
tumori; kila; upala tetiva; gubitak kose. Ka�e se da aloe vera,
kori�tena interno, lije�i nesanicu, glavobolju, pomanjkanje zraka,
probavne i �elu�ane probleme, kiselinu, �u�, hemoroide,
gastritis, �ir na �elucu i dvanaesniku, upalu debelog crijeva,
infekcije mokra�nih putova, prostate, fistule, zapaljene ciste,

dijabetes, prevelike napetosti, reumatizam, artritis, gliste i druge

parazite, lije�i neplodnost uzrokovanu amenorejom i optimizira

bilo koju neravnote�u uzrokovanu ili pove�anu vi�kovima kod

razgradnje �e�era ili kiselih supstanci.

�ak i jedan letimi�ni pregled ovog popisa upu�uje nas i na

druge bolesti, kao �to su: �ir na �elucu, divertikoloza, plu�ne
naslage, gljivi�na infekcija kandidijaza, sklerodermija, razne
infekcije ili ugrizi zmija. Mo�emo samo dodati da je aloja i
savr�en dezodorans, odli�an losion poslije brijanja, �isti metale i
�uva lak kod obrade ko�e, i jo�, kao da to nije bilo dovoljno aloja
je vrlo ukusan liker.�

Prepisao sam detaljno ovaj dugi popis koji je napisao ovaj

ameri�ki autor samo stoga jer istra�iva�ki rad doma�eg brazilskog
istra�iva�a nama ne zna�i mnogo: sve �to je va�no mora do�i
izvana, od Amerikanaca, Japanaca ili Nijemaca. Drugim
rije�ima, �nemo prophaeta in patria�. Popis ameri�kog autora
potvr�uje sve rezultate postignute kod nas pomo�u aloje.

- Kako ste uspjeli sakupiti sva ta zapa�anja i

iskustva?
O: - Mogu li to ispri�ati? Nadam se da ne�u biti dosadan.
Ako te ne zanima mo�e� presko�iti ovu temu. Kao prvo, �elio bih
pojasniti �to mislim pod nazivom �iskustuo�.
Pod iskustvom jednostavno podrazumijevam sve ono
bogatstvo znanja koje sam stekao poma�u�i bolesnicima. Dakle,
iskustvo koje se stvaralo dugim i pozornim promatranjem u kome
nikad nije bilo mjesta oportunisti�kom stavu iskori�tavanja
bolesnika kao pokusnih kuni�a da bi se do�lo do novih saznanja.
�elio sam samo biti od pomo�i.

61
Kada sam postao �upnik Pousa Novog, male �upe u periferiji,
izme�u Lajeada i Soledade, u Rio Grande do Sul, stekao sam
znanje, potaknut potrebom.

Maleno mjesto, tek emancipirano, s lijeve i desne strane

oplakivano rijekama Fao i Forqueta, �ije se vode slijevaju u veliku
rijeku Taquari. Uz rub gdje protje�e voda, u najnepravilnijim
krajevima nalaze se parcele prozvane �Dr�avna zemlja�, bez
ikakve potvrde o vlasni�tvu. Prema tim mjestima odlaze
siroma�ne obitelji, odba�ene od drugih, svaka sa svojom
�ivotnom pri�om, naj�e��e �rtve ambicija ja�ih.

Smisao fatalnosti, pomanjkanje kulture, neugled, lijenost - sve

to u isto vrijeme - znak su op�eg lo�eg stanja, to jest neuhranjenosti,
pomanjkanja higijene, ne�kolovanosti (nepismenost se prenosi iz
generacije u generaciju, s oca na sina, ne�to �to postoji otkad je
otkriven Brazil, otkada je more mu�karaca i �ena, protjerano iz
Portugala, bez da su se voditelji kolonija ikada zapitali gdje �e
zavr�iti ta kolonija, jer im je jedini cilj bio izvu�i �to vi�e koristi. Tek
nakon nezavisnosti Brazil je otvorio prvi fakultet). Rezultat takve
situacije: djeca s u�ima, crvi�ima i drugim parazitima, izlo�ena na
milost i nemilost zarazama i epidemijama svih vrsta.

Nakon �to sam punih �est mjeseci promatrao tu surovu i

neugodnu stvarnost, bez izgleda da �e se ovi tradicionalni
parametri promijeniti, dobio sam poticaj da pomognem tim
osobama isklju�enim iz dru�tva - pa i oni su djeca Bo�ja! - i to
ne samo slu�e�i Svetu misu u prigodi posjeta kapele ili �kole da
bi ih potom ostavio njihovoj sudbini, nego da tako�er, uz ovaj
duhovni dio koji ih upravlja vje�nom �ivotu, promoviram i druge
vrijednosti �ovjeka kao stanovnika ove zemlje.

Nesposoban da sve obavim sam, pozvao sam jo� neke ljude

dobre volje, jednako osjetljive na ove probleme, ali pred

slo�eno��u situacije i oni su se osjetili nemo�ni. Trebalo je �urno

ujediniti sve snage: ujedinjuju�i �ivotnu energiju i ula�u�i sve ono

�to je tko mogao dati, sigurno mo�emo ne�to u�initi.

S projektom u grubo skiciranom na komadi�u papira unutar

navlake za �ilet, pozvao sam sve odgovorne ljude iz razli�itih

sektora: iz �upe, tajni�tva Odjela za obrazovanje i kulturu,

Zavoda za zapo�ljavanje i dru�tvene djelatnosti, Brazilske udruge

za pomo� (LBA), EMATER, op�inu. Svi su se odazvali osim LBA.

Nakon izno�enja projekta, a prije nego �to se po�eo provoditi

u djelo, svima je podijeljena jedna njegova fotokopija i ostavljeno

dovoljno vremena da se o svemu mo�e detaljnije razmisliti.

Kada smo se sastali po drugi put, projekt je prihva�en, ali uz

odre�ene nadopune. Svatko tko je prihvatio odgovornost

vo�enja radne grupe, dobio je zadu�enje u svom specifi�nom

sektoru. Radilo se o volonterskoj grupi bez ikakve materijalne

naknade, vo�enoj jedino �eljom da se pomogne �ovjeku i da ga

se ponovno uklju�i u zajednicu.

Nismo pozvali zainteresirane u na�e sjedi�te, nego smo,

dapa�e, sami odlu�ili izi�i njima u susret, jer su zbog lo�ih socijalnih
uvjeta mnogi od njih bili pla�ljivi. Tamo smo odr�avali susrete. Sve
zajednice su bile uklju�ene u projekt, bez obzira jesu li bile u ve�oj
ili manjoj potrebi, da se ne povrijedi osjetljivost onih koje su bile
nerazvijenije. Odaziv je prema�io sva na�a o�ekivanja.

U prvom obilasku zajednica bile su obra�ene sljede�e teme:

1. Bog je stvorio �ovjeka da bude sretan. Bog ne �eli

�ovjekovu patnju; sam �ovjek stvara put patnje, su�ivljava se s
njom iz neznanja, obmana i tome sli�nih razloga. U najve�em
broju slu�ajeva sredstva za sprje�avanje ili barem ubla�avanje
patnje nalaze se nadohvat ruke. To je sve potkrijepljeno
tekstovima iz Biblije. Upravo Sin Bo�ji, Isus Krist, koji je postao
�ovjekom, za svog kratkog boravka na zemlji trudio se ubla�avati
patnju ljudi svog vremena. Izlaganje je odr�ao �upnik. Trajanje:
10-15 minuta (toliko vremena trajala su i druga izlaganja).

2. Op�enito govore�i, zdravlje je dar. Moramo ga �uvati,

voditi brigu o njemu. Mi ga obi�no o�te�ujemo neadekvatnom
hranom i pi�em. Kakva bi trebala biti dobro odmjerena
prehrana? Koliko i kojih vitamina i bjelan�evina je potrebno da
bismo dobro �ivjeli i gdje ih nalazimo? Ovo izlaganje predvodile
su Analice Passaia i Sandra Ines Gheno. Stavile su naglasak na
vrt i njegovu prakti�nost. Preuredile su �kolsko dvori�te i okoli� u
pravi rasadnik, a tajni�tvo u ured za razdavanje sjemena, gdje je
svaki u�enik mogao uzeti sjeme koje �e posijati u obiteljskom
vrtu. Vrlo jednostavno. U�enici, odu�evljeni �kolskim novitetima,
prenosili su ku�i ono �to su �uli o vrijednosti prehrane,
mogu�nosti ve�e raznolikosti objeda i novih okusa. Kao
posljedica, smanjila se upotreba razli�itih vrsta mesa, budu�i da
je skuplje, a na prvo mjesto je do�la potro�nja zeleni i leguma,
mnogo ekonomi�nijih i hranjivijih.
Rezultat: ve� nakon �est mjeseci moglo se primijetiti da su
djeca rumenija, �ivahnija i bolje im ide u �koli.

3. Uz zdravu prehranu vrlo je va�na i osobna higijena da bi

osigurali dobro zdravlje. Prvi va�an faktor je voda. Redovito i
stalno �i��enje bunara i spremnika vode, koji moraju biti
smje�teni na ve�oj visini, iznad staja, daleko od toaleta, ku�a,
odvojeni zbog eventualnih nadogradnji. Koristiti �ivotinjske
izmete kao gnojivo. Slijede�i ove upute, koje bolesti nam se
mogu pribli�iti? Ovo predavanje oboga�eno ilustrativnim
didakti�kim materijalima iznijela je Maha Muttoni.
4. Opasnost po zdravlje dolazi i od upotrebe pesticida.
Nabava, odlaganje, pravilno rukovanje, uni�tavanje ambala�e za
to je bila zadu�ena grupa EMATER: Jorge Lavarda, njegova

�ena Gladi� i Carlos Bianchini.

Poslije prvog ciklusa predavanja i vrednovanja obavljenog

posla, grupa je bila vi�e no zadovoljna rezultatom. Jednoglasni

zaklju�ak: zapo�eti posao ne smije se prekidati. Grupa je imala

jo� mnogo toga za ponuditi, a potrebe su i dalje bile velike.

Na dogovoru u ku�i, razmjenjuju�i ideje sa sudionicima,

odlu�ili smo krenuti s drugom fazom: �Bolesti i njihovo lije�enje�.

Ista grupa ljudi bila je spremna nastaviti posao posje�uju�i i dalje

zajednice da oni ne bi morali dolaziti u centar.

Grupa je usvojila jednu dinamiku koja je donijela razmjenu

znanja izme�u organizatora i naroda: medu slu�ateljima su se
nalazile osobe koje su poznavale ljekovite biljke za pravljenje
�ajeva, njihovu namjenu i na�in doziranja. Cilj je bio tako�er i to da
se oni povu�eniji ohrabre pri�ati pred javno��u. Grupa u sjedi�tu je
prou�avaju�i postoje�u literaturu potvr�ivala ima li dobiveni recept
znanstvenu utemeljenost. U slu�aju da smo nai�li na potvrdan
odgovor, taj je recept bio pohranjen u arsenal recepata grupe.
Mnogo se nau�ilo. Drugi dio seminara bio je vrlo pou�an za sve nas.

Budu�i da se na tom seminaru govorilo o raznim bolestima,

izme�u ostalih, spomenuli smo i bolesti kao �to su rak, poja�ano
lu�enje kiseline, gastritis, �ir, reumatizam, itd., kao i na�in borbe
protiv njih, te tako�er i borbu protiv u�iju i crvi�a, veoma
rasprostranjenih kod obitelji koje su �ivjele u lo�im uvjetima.
Lijekove smo tra�ili isklju�ivo me�u biljkama i travama kojih je
bilo dosta u toj regiji.

Razlog za to je �to su ljudi vrlo siroma�ni, a lije�ni�ki pregledi

jako skupi, gotovo neostvarljivi s obzirom na ekonomske
mogu�nosti obitelji, a i lijekovi u ljekarnama predstavljaju
nesno�ljiv ekonomski teret.
Za vrlo kratko vrijeme, slu�e�i se biljkama i korijenjem uspjeli
smo smanjiti posjete lije�nicima na 90%, pronalaze�i doma�a
rje�enja za simptome naj�e��ih bolesti. Lijekovi, po�ev�i od
poznatog aspirina (pa�nja na nuspojave koje izaziva!),
�proizvodili� su se kod ku�e u obliku �ajeva, jer su ljudi nau�ili
upotrebljavati razli�ite biljke i shvatili su njihovu terapeutsku
vrijednost.

Obavijest o premje�taju �upnika u Izrael krajem 1990,

potvr�ena u svibnju 1991, rasula je ovu vrijednu grupu
smanjuju�i je na samo dva �lana -Mahu Muttoni i Gladi�
Lavardu - koje su nastavile zapo�eti posao, uzimaju�i za temu
sljede�eg seminara: �Kako njegovati bolesnika�.

Te dvije hrabre �ene organizirale su i �etvrtu fazu isklju�ivo za

�ene: �Umjetnost kuhanja�, vrednuju�i iznad svega doma�e
proizvode, upu�uju�i ih kako koristiti vo�e i povr�e, kako ga
sa�uvati za sljede�u sezonu. Poticale su kori�tenje �e�erne trske,
bra�na dobivenog u mlinu bez valjka, tu�ene ri�e, doma�eg
kruha, tjestenine i ostalih proizvoda koji se nisu koristili, potisnuti
industrijskim, koji su upadljiviji, profinjeniji, �esto postavljeni na
police lijepo upakirani, ali sa isteklim rokom trajanja, �tetni za
zdravlje i kao �to znamo kancerogeni. Jednom rije�ju, �eljele su
podr�ati zna�enje doma�e prehrane, koja je zdravija i
ekonomi�nija, dakle ide u korist ku�ne bilance.

Na�alost, u �upi i u op�ini dogodile su se velike promjene

koje su onemogu�ile normalno izvo�enje radova.

Ovo uklju�ivanje �upe, gdje �upnik ne mo�e ostati samo

lije�nik du�a, nego se brine i za njihova tijela, za mene je bila
zgodna prilika da obogatim svoje iskustvo s alojom i drugim
biljkama, koje se nosile olak�anje ljudima u potrebi.

- Postoji li neko drugo gledi�te na aloju, tj. postoji li

jo� ne�to �to treba znati o njoj, pa da mo�emo zavr�iti s
pitanjima?
O: - Naravno da je nemogu�e iscrpiti sve argumente glede
aloje, ali �elio bih napisati jo� nekoliko stvari, po meni vrlo
va�nih:
1. Aloja uvijek i samo ide ususret potrebama organizma,
nikada ga ne napada, ne ozlje�uje, ne ranjava kao npr.
kemoterapija. Aloja je prijateljica i suradnik. Ona je tvoj saveznik
u borbi protiv zla. Ako se ponekad i dogode neki simptomi koji
pokazuju kontrast svega ovoga, mo�e� biti siguran da �e na kraju
uvijek pokazati pozitivan rezultat, poput lije�nika koji lije�i svog
pacijenta ili poput oca koji ka�njava sina radi njegovog dobra.
Aloja vra�a snagu u organizam, ne uni�tava ga. Jednom kada je
eliminirala iz organizma sve �tetne tvari, vra�a mu sve ono �to
mu je najpotrebnije da bi normalno funkcionirao. Npr. jedna je
gospoda oduvijek patila od problema s probavom, o�ito
prouzro�enih lo�om funkcijom tkiva, radi kojih se obratila
lije�niku, obavila preglede, ali ti se problemi nikada nisu rije�ili.
Budu�i da sam znao da aloja lije�i proljev, razgovarao sam s
njom u svezi tog problema, garantiraju�i da �e sve imati
pozitivan ishod, iako postoji mogu�nost da prva dva - tri dana
osjeti probleme jo� ve�e nego �to je imala do tada. Tako se i
dogodilo. Gospoda je ozdravila. Ista stvar se dogodila i s
osobama koje su imale nepravilnosti u menstrualnom ciklusu. I
tako u bilo kojem drugom slu�aju. Vra�a tlak u normalu, regulira
kolesterol, osloba�a nas �tetnih tvari...
2. Kvasiti listove ili ih izlagati suvi�e visokim ili niskim
temperaturama zna�i umanjiti korisna svojstva te biljke. Uberi
listove samo onda kada postoji potreba. Nemoj ih dr�ati dulje
nego je potrebno u zamrziva�u ili na nekom drugom mjestu.
Obrati se prirodi jedino onda kada postoji potreba i priroda �e ti
odgovoriti. Pripravi preparat u vlastitoj ku�i, mirno i sabrano, i
upotrijebi industrijske proizvode jedino u slu�aju da postoji
stopostotna garancija. Ne zaboravi da priprema preparata u
tvojoj ku�i ujedno pridonosi i ku�anskoj ekonomiji...

3. Ako ikako mo�e�, potrudi se izbje�i slanje ili preno�enje

listova aloje u druge regije ili na druge kontinente. Bog je
podario svakoj zemlji biljke i plodove koja sadr�e ljekovita
svojstva u onolikoj mjeri i na na�in koji je najpotrebniji toj zemlji
ili mjestu. Na raspolaganje svim �ivim bi�ima u onoj mjeri koja
im je potrebna. Budu�i da je tako, biljke koje rastu u Palestini,
Izraelu, Brazilu, na Mediteranu, Argentini, Meksiku, u srcu Afrike
ili bilo gdje drugo, sigurno sadr�e male, ali zna�ajne razlike,
tipi�no od regije i zemlje gdje rastu, bez da se umanji njihova
vrijednost. Primjera radi: krave iste rase, uzgojene u Australiji ili
Nizozemskoj, uvijek �e nam davati mlijeko. Ako napravimo
analizu mlijeka, zasigurno �emo nai�i na male razlike koje su
prisutne radi druga�ije klime, vode, razli�ite ispa�e ili nekog
drugog faktora. Bitno je da je rezultat uvijek isti, a to je mlijeko.
Prema tome, mo�emo zaklju�iti da klimatske promjene regije
poma�u biljkama da se razlikuju pojedinim karakteristikama, a
da to ne na�kodi svojstvu biljke.
4. Po�eljno je da osoba koja boluje od raka, u periodu
lije�enja alojinom terapijom, ne konzumira nikakvo meso niti
mesne proizvode. Razlog je vrlo jednostavan. Rak �ivi poput
parazita u �ivim bi�ima, u mesnom tkivu. Zamislimo da preparat
uzrokuje djelovanje sli�no onom �to ga izaziva pokvareno meso
u �elucu. Osoba koja ga uzima, kad jede meso ��ini mu uslugu�
poma�u�i da bude nesposobniji i lo�iji dodaju�i mu sredstvo za
ubla�avanje. Zar nisi odlu�io rije�iti se tog zla!? Bolesnik �e se
zapitati: �Pa �to �u onda jesti, �ime se hraniti? Upravo sad kada
se osje�am slabim, zabranjuju mi meso. Moram li gladovati?�
Nikako. Meso nije od �ivotne va�nosti za �ovjekov organizam,
�ak niti za anemi�ne osobe. Ako pogledamo kako su
raspodijeljeni na�i zubi, vidjet �emo da na svakoj vilici postoje
dva o�njaka (pomo�u kojih sije�emo meso), zatim �etiri sjekuti�a
(za listove i vo�e), �etiri pretkutnjaka i �est kutnjaka (da bismo
bolje probavili korijenje, �itarice, itd.). Da je �ovjek imao ve�u
potrebu za mesom i mesnim proizvodima Bog bi mu zasigurno
dao vi�e o�njaka. �itarice, vo�e i povr�e su sigurno u prednosti
pred mesom i daju nam sve potrebne minerale i vitamine koji su
�ovjeku potrebni da bi o�uvao svoje zdravlje. Osim �to se
probavljaju lak�e nego meso, manje optere�uju d�ep.

5. Ve� je re�eno, ali svejedno mislim da je od velike koristi

napomenuti jo� jednom, da je vrlo va�no udaljiti se od droge,
cigareta i alkohola. Udaljiti se onako kako sotona bje�i od kri�a,
bila bi vrlo dobra odluka za na�e zdravlje. Ka�e se da alkoholni
proizvodi i cigarete u slobodnoj prodaji, donose prihod u
Dr�avnu blagajnu preko ubiranja poreza. Recimo da Dr�ava
ubere �etiri milijarde reisa (brazilski novac) poreza godi�nje od
prodaje tih proizvoda. Dokazano je da tro�kovi Vlade za bolesti
uzrokovane pu�enjem i alkoholom dose�u dvostruko ve�i iznos.
Ovaj sistem ne lije�i potpuno �tete prouzrokovane alkoholom i
cigaretama nego se samo trudi oko toga. Zamislimo �to bi se tek
dogodilo da se jednoga dana legalizira droga! I jo� ne�to. Tko
koristi alkohol, cigarete i drogu dovodi sebe u veliku opasnost.
Budite pa�ljivi da namirnice koje koristite, pogotovo �itarice,
vo�e i povr�e, budu uzgojene prirodno, bez kori�tenja pesticida i
kemijskih gnojiva. Izbjegavajte pi�a koja sadr�e konzervanse za
koje se smatra da su kancerogeni (za�to ne biste napravili
prirodni napitak od iscije�enog limuna ili, pak, vo�ni frape?).
Podr�ite udruge koje se bore za �i��i zrak, inzistirajte da industrije
koje zaga�uju zrak izgrade filtere. Pridru�ite se borbi za
proizvodnju automobila i drugih potro�nih dobara koja ne
zaga�uju zrak (tehnologija je u stanju proizvesti automobile koji
ne zaga�uju!). Sudjelujte u uvo�enju zdrave prehrane, uputite
ljude oko sebe, upoznajte ih putem mas-medija kako sa�uvati
zdravlje na najbolji mogu�i na�in, poti�u�i na akciju pojedince,
dru�tva, vlade, cijeli svijet. Mora se i treba sudjelovati, u pitanju
je zdravlje svih ljudi! Bolje je sprije�iti nego lije�iti. Nema koristi
potpuno o�istiti organizam ako �e� ga sutra ili prekosutra ponovo
zatrovati, to bi bila politika "�i��enja svinjca".

- Za�to ste obuzeti idejom da razglasite ovu terapiju?

Prije svega, iz humanih razloga. Prisustvovao sam zadnjim
danima �ivota moga oca. Urlao je od bolova kao ranjena
�ivotinja, �rtva raka na plu�ima (bio je pu�a� od svoje 14.
godine) ne mogav�i uzeti nikakvo sredstvo za ubla�avanje
bolova. Pred tom mukom, uvidjev�i svoju nemo�, upitao sam se:

Kako je mogu�e da se do danas, uz modernu tehnologiju i

znanost, nije uspio prona�i nikakav lijek za tu bolest koja
neminovno vodi u smrt?... I, za mog oca, koji je imao samo 63
godine, smrt je bila neizbje�na budu�i da je bolovao od raka na
plu�ima; sna�an �ovjek, koji nikada prije nije bolovao, od dana
kada su mu dijagnosticirali tumor, nestao je u raku u samo osam
mjeseci.

U svojoj sam du�i poku�avao prona�i odgovor na nerje�ivu

zagonetku te bolesti: mora postojati neka �ivotinja, biljka, mineral,

bilo �to �to �e rije�iti taj problem. Na sre�u, deset godina kasnije

nai�ao sam na rje�enje problema, o kojem pi�em u ovoj knjizi.

1. Jer je brazilski sanitarni sustav zbog slabog funkcioniranja

socijalnog osiguranja veoma lo�.
2. Klini�ko je lije�enje danas u svijetu postalo nemogu�e za
preko 70% �ovje�anstva koje �ivi s toliko malim pla�ama da je to
sramotno, nemaju na�ina brinuti se o svom zdravlju jer novci
kojima raspola�u su im jedva dostatni za prehranu. Voditi brigu
o zdravlju postalo je luksuz. Zdravstveni problemi su izbrisani iz
popisa primarnih potreba.
3. Ljudski �ivot nema cijenu, bilo �iji �ivot i bez obzira na to
odakle dolazi ta osoba. Spasiti ili produ�iti ljudski �ivot
pobolj�anjem uvjeta, osje�aj je jednak ekstazi, osje�aj koji se ne
mo�e opisati. Taj osje�aj do�ivio sam jednog nedjeljnog
popodneva kada sam primio telefonski poziv iz Cruz Alto.
Nazvala me majka djevoj�ice oboljele od lupusa, koja je
ozdravila nakon samo tri tjedna terapije. Njen dermatolog
uvjeravao ih je da je to neizlje�iva ko�na bolest s kojom �e morati
nau�iti �ivjeti do kraja �ivota... Mogu samo zamisliti sre�u te
obitelji!... Siguran sam, isto tako, da je mnogo obitelji do�ivjelo
istu sre�u i to zahvaljuju�i ovom bezopasnom, ekonomi�nom i
efikasnom receptu.
4. Svaki bolesnik kojeg spasim, na zagonetan na�in postaje
sin kojega nikada nisam imao, kojega sam se odrekao u naponu
snage da bih svu svoju energiju mogao usmjeriti slu�enju
Kraljevstvu Bo�jem i mojoj bra�i, bilo da su kr��ani, muslimani,
Zidovi, budisti, �ene ili mu�karci, stari ili mladi, crni ili bijeli,
bogati ili siroma�ni.
Bez obzira na vanjski izgled tih ljudi, svi oni su stvoreni na
sliku i priliku Boga, s pravom na zdrav i DOSTOJAN �ivot. To su
bi�a kojima Bog poklanja svu svoju ljubav. Ako, mnogo puta,
veliki dio ljudi nije u mogu�nosti priskrbiti sebi ono osnovno,
potrebno za �ivot, to svakako nije krivnja Boga, nego onih
sebi�nih i pohlepnih ljudi koji svojom pohlepom gaze one slabije
i siroma�nije.

Po�eo sam vjerovati u formulu vide�i njene �udotvorne

u�inke kod razli�itih bolesnika kojima lije�ni�ka pomo� nije
olak�ala muke, te su bili neizbje�no osu�eni na smrt. Polaze�i
odatle kao s polazne to�ke, �ele�i rasprostraniti formulu gotovo
tvrdoglavom uporno��u, posebno kod slu�ajeva gdje je medicina
digla ruke, morao sam u�initi ovaj korak. Rodila se ideja da
napi�em ovu knjigu, veoma skromnu, nadaju�i se da �e pomo�i
osobi koja se na�e u te�ko�ama ili bezna�u.

Imao sam sre�e vidjeti konkretne rezultate, potvr�ene od

obitelji pacijenata i, nadasve, medicinskim nalazima, kao sigurne
odgovore u rje�avanju problema, koji je u startu izgledao kao
izgubljena bitka da su bile primjenjene uobi�ajene metode.

Mo�ete li sada shvatiti moju opsesiju da tr�im iz grada u grad,

razgovaram s ljudima, da ih obavje�tavam putem radija ili TV-a,
bez ikakvog osobnog interesa? Nema nikakve tajne. Sve je vrlo
jednostavno, kao voda koja curi prema dolje - i to mo�e spasiti
ljudske �ivote...

- Koje zemlje su najvi�e prou�avale aloju kao

ljekovitu biljku?
O: - Mislim da je najvi�e istra�ivanja provela Amerika, zatim
Rusija, a odmah iza njih Japan. Japanci, koji su bili �rtve
atomske bombe prije 50 godina, koristili su aloju kao prvu
pomo� pri spa�avanju osoba koje su bile pogo�ene
radioaktivno��u. I aloja se pokazala kao dobar lijek. Danas,
osobe koje su posjetile Japan rekle su mi da su uo�ile biljke
aloje u mnogim stanovima i ku�ama jer je poznata kao biljka
koja sve lije�i.
Njema�ka, �vicarska, Italija, kao i druge zemlje koriste
homeopatiju, koja se koristi i alojom. U laboratorijima se trajno
radi s biljkom aloje koja se su�i i promatra. Svakim danom
saznaje se ne�to novo, nezamislivo svima, jer njeno je bogatstvo
nepresu�an izvor...

- Budu�i da aloja ne daje uvijek stopostotne rezultate

u borbi protiv raka, znate li pored klasi�ne medicine jo�
neke na�ine borbe protiv ove bolesti?
Kako aloja ne dovodi uvijek do ozdravljenja, kre�u�i se
me�u ljudima saznao sam i za druge na�ine lije�enja bolesti. Evo
nekih:

1. Avelco (Aveloz) - biljka iz porodice euforbiacea

(znanstveno ime: euphorbia tirucallis), potje�e iz Afrike i danas se
najvi�e uzgaja u sjevero-isto�nom dijelu Brazila. Popularizator
ove biljke, ozdravljen od fistule plu�ne maramice, otac
Raymundo C. Welzenmann Dl, zaslu�an je za primjenu lijeka. Za
daljnje informacije obratiti se u Biblioteku Otac Reus, Duque de
Caxias, 805 - Porto Alegre - RS.
2. Jabuka. U Tel Avivu u Izraelu �ivi rabin koji lije�i osobe
bolesne od raka savjetuju�i im da jedu samo jabuke. Jednom sam,
u jednoj staroj medicinskoj enciklopediji, pro�itao da, ukoliko se
jede odre�ena koli�ina jabuka kroz izvjesni period, dolazi do
potpune izmjene krvi. Pitam se jesu li ove dvije stvari povezane?
3. Med. Koristiti u velikim koli�inama, posebno nata�te, radi
njegove visoke sposobnosti zacijeljivanja i �uvanja organizma.
4. Voda. Dr. Aldo Alessiani iz Rima upotrebljava preparat na
bazi vode. Najradije lije�i tumore u zavr�noj fazi. Osobno
vjerujem da �e se, razvojem homeopatije, uskoro mo�i lije�iti �ak
i najte�e bolesti upotrebljavaju�i vodu kao prvu tvar. Nadam se
da �emo i to vidjeti.
5. Macherium, ekstrat angika i Aspidos, ekstrat pau-pereira,
dvaju brazilskih drve�a koja slove kao antikancerogena. Paupereira
radi na slijepo kao kemoterapija koja se u tradicionalnoj
medicini upotrebljava protiv raka: Aspidos uklanja mrtve i
bolesne stanice, napadaju�i zatim i one zdrave. Na isti na�in
djeluje i kemoterapija. Tu ulazi u igru Macherium, koji �e
poku�ati neutralizirati i rekonstruirati �ekolo�ku katastrofu* koju
je napravio njegov kolega Aspidos. Za ovaj na�in lije�enja
zaslu�an je Silvio Rossi iz Torina.
6. Urin. Prva materija je upravo urin. Siritelji urinoterapije
garantiraju da ta metoda ozdravlja od raka za samo tri tjedna.
Mogla bi poslu�iti i u borbi protiv AIDS-a.
7. Zmijsko meso. Metoda nau�ena od Indijanaca. Provocirali
bi zmiju dokle god ne bi bila spremna napasti, trenutak u kojem
se otrov ravnomjerno �iri po cijelom tijelu. U tom trenutku bi je
ubili. Odrezav�i glavu i rep, meso bi pekli na laganoj vatri. Zatim
bi to smrvili i stavili u kapsule kao one za antibiotike. Prije tri
glavna obroka bolesnik bi uzimao po jednu kapsulu. U Meksiku
je mogu�e kupiti kapsule zmijskog mesa u trgovinama prirodnih
proizvoda. Tamo ne manjka zmija.
8. Oleandar. Ovaj recept sam dobio od jedne Palestinke koja
�ivi u Transjordaniji. Slu�e�i se pomalo engleskim, francuskim i
arapskim jezikom, uspio sam uzeti recept: �etiri lista biljke kuhaju
se 15 minuta u litri vode. Uzima se po dvije �lice prije jela.
9. Ipe Viola. Prije nekoliko godina se pojavilo ovo drvo.
Ustvari, njegovo aktivno djelovanje protiv raka svodi se na
njegovu koru i to samo od starijeg stabla, starog oko 50 godina...
10. Blato koje nije zaga�eno pesticidima. Ukoliko se blatom
namaze bolesno mjesto, ono izvla�i mnoge tegobe iz organizma,
uklju�uju�i i rak.
74

11. Mugurum. Ornamentalna biljka boje krvi. Pije se �aj koji

se dobiva kuhanjem jednog lista te biljke u �alici vode. Ukoliko
se radi o vanjskom raku, stavi se prokuhani list na bolno mjesto.
12. Vitamin C. Paul Heber iz Paranapanema u �panjolskoj
uveo je proizvod koji se prodaje u kapsulama, na bazi vitamina
C, koji je izlije�io neke slu�ajeve raka.
�elio bih napomenuti da niti jednu od navedenih metoda
nisam osobno isprobao. Moje iskustvo bazira se na aloji jer se tu
radi o elementu koji hrani na� organizam.
INTERNACIONALIZACIJA RECEPTA

U Brazilu je bilo malo prilika za razgla�avanje formule

nau�ene u Rio Grandeu. Naravno da sam je, svaki put kad bih
mogao, bilo usmeno ili pisanim putem, prenosio, s nakanom da
je upozna �to ve�i broj ljudi. Samo jednom uspio sam sudjelovati
u�ivo na programu Heron de Oliviera na Nezavisnom Radiju u
Lejeadu. Ova skromna popularizacija formule imala je odjeka u
regiji Rio Grande do Sul, u Svetoj Katarini, u Parani, u Sao Paulo
i u Minas Gerais, ali veoma ograni�eno. Nije dosegla vi�e od
jedne osobe na milijun stanovnika.

Brazilski recept na bazi aloje, meda i rakije, postao je

univerzalan tek polaze�i s teritorija Izraela, gdje sam �ivio od
svibnja 1991.

Pravi skok u internacionalizaciji recepta dogodio se gotovo tri

godine nakon mog dolaska i to zahvaljuju�i cijeloj jednoj seriji
ozdravljenja koja su se dogodila u toj zemlji. Me�utim, u toj fazi
recept se prenosio isklju�ivo izravnom komunikacijom.

Na me�unarodnom planu, �irenje formule zapo�elo je u

studenom i prosincu 1993. godine, preko jedne publikacije
�asopisa �Sueta Zemlja�, �iji je urednik Vittorio Bosello OFM, a
izdaje se na talijanskom i �panjolskom (s dodatkom na

77
portugalskom), francuskom, engleskom i arapskom jeziku, koju
je zatim sa�eo otac Dario Pili OFM, kojem je tako�er pomogao
recept, a bio je operiran od raka grla na Poliklinici Gemelli u
Rimu (gdje je nekoliko puta bio operiran i Papa Ivan Pavao II.),
te je prema lije�ni�kim nalazima sasvim ozdravio.

Pripisuju�i ozdravljenje ovom preparatu, otac D. Pili napisao

je veoma simpati�an uvod koji je kori�ten kasnije i u ostalim
sli�nim �asopisima.

Recept je obi�ao pet kontinenata u vrlo kratkom vremenu.

Ova vijest, zbog svoje va�nosti prenosila se i preko drugih
�asopisa i revija dok nije odletjela na sve �etiri strane svijeta
javljaju�i da ovaj jednostavni preparat ozdravlja od raka i drugih
bolesti. Sve je to potkrijepljeno �injenicama.

Sada �emo iznijeti nekoliko svjedo�anstava o ozdravljenju.

- Moja �etverogodi�nja slu�ba u Izraelu pri Gardi Svete

Zemlje po�ela je 7. svibnja 1991. godine. Zemlja u kojoj su
Hebreji bili kao otok usred Arapa i muslimana, jo� je uvijek
mirisala na pra�inu koja se digla u borbi protiv pretenzija
Saddama Husseina na Kuwait, �to je u�lo u povijest kao "Rat u
Zaljevu".
Nakon mjesec dana prilago�avanja, poglavari su se odlu�ili
za moju prvu slu�bu, �alju�i me na Sveti Grob, koji se smatra
najva�nijim kr��anskim sveti�tem u svijetu, od trenutka kad se
dogodio povijesni doga�aj Uskrsnu�a Isusa Krista. Zbog rata u
Zaljevu broj hodo�asnika se sveo na minimum. Me�utim, u
vrijeme mira naviru turisti, hodo�asnici i sve�enici kr��anskog
Zapada koji sanjaju o tome da barem jednom u �ivotu slu�e
Svetu misu u ovom sveti�tu.

- Bra�a sakristani uvijek su u neprilici kad je normalan dotok

hodo�asnika. U pomo� im je redovito pristizao mladi Arap Issa.
Odmah nakon odlaska hodo�asnika mladi� bi nestajao iz
sakristije i odlazio u arapsku bolnicu u Jeruzalemu, u kojoj je
odlazio na tretmane tko zna koje vrste. Bra�a su mi rekla da
mladi� ima odbrojane dane: boluje od limfoma na ganglijima.
Ohrabren uspjesima postignutim alojom, ponudio sam se da
spasim mladog Arapa. I, znajte da on �ivi i dan danas. Lije�nici
to nisu mogli razumjeti, a u stvari, tko to i mo�e razumjeti? Ali
�injenica da mladi� koji danas ima 25 godina i dalje nastavlja
pomagati, presretan, slu�e�i hodo�asnicima koji posje�uju Sveti
Grob i mole za privilegiju da tu slu�e ili sudjeluju na Svetoj misi.

- Slijede�i kronolo�ki red, drugi slu�aj u kojem sam

intervenirao bio je slu�aj tajnika �kole Svete Zemlje u izraelskom
gradu Betlehemu. 31. kolovoza 1991. godine poglavari su me
premjestili sa Svetog Groba koji se nalazi u Jeruzalemu u Spilju
Isusovog ro�enja u Betlehemu, kako bih bio od pomo�i
studentima filozofije kao njihov tutor i kao nastavnik latinskog
jezika. Direktoru �kole bilo je te�ko jer se zdravstveno stanje
njegovog tajnika sve vi�e pogor�avalo. Naravno, odmah sam
ponudio svoju pomo�. I dogodilo se to da je tajnik potpuno
ozdravio te jo� uvijek �ivi.
- 12. prosinca primio sam pismo od oca Alviera Niccacija,
OFM, ravnatelja Papinskog sveu�ili�ta "Antonianum" u Rimu,
preko njegovog ogranka franjeva�kog studija "Biblicum" u
Jeruzalemu kojim me obavje�tava da je otac Thomas, njegov
u�enik Indijac operiran od raka na mozgu u bolnici Hadassa u
Jeruzalemu. Nakon operacije uslijedile su neobi�ne infekcije koje
su izazvale velike tumore na glavi i na vratu, iz kojih je curio gnoj
vrlo neugodnog mirisa, tako da je bolesnik bio prisiljen
objedovati odvojeno od zajednice. Naravno, pripremio sam
preparat prema receptu. Da ne duljim, tamnoputi Indijac uspio je
polo�iti sve ispite predvi�ene za tu �kolsku godinu i vratio se u
svoju zemlju odli�nog zdravlja.

Bilo bi mi drago iznijeti sadr�aj cijelog pisma oca Niccacija. U

bri�nom zazivu: �Usrdno Vas molim da nam pomognete!� osjetili
biste ravnateljevu veliku skrb i brigu za u�enike.

- Sestra Muna, Libanonka iz reda Sestara svetog Josipa, bila

je ravnateljica �enske �kole u Svetoj Zemlji u Jeruzalemu. Morala
je hitno odstraniti jedan jajnik. Niti dva mjeseca nakon toga
izva�en joj je i drugi. Svega dva mjeseca nakon toga, isti lije�nici
bolnice Hadassa, najopremljenije bolnice u Izraelu, prona�li su
joj ogroman tumor u maternici. Kako su mi rekli njezini najbli�i,
preostalo joj je jo� 15-ak dana �ivota. Po�urivali su me da
interveniram alojinim preparatom. To se dogodilo 1992. g. Ako
ne �elite, ne morate vjerovati, ali sestra Muna �ivi i danas. Ide na
detaljne kontrole u istoj bolnici. Kako pokazuju nalazi, redovnica
je ozdravila, a lije�nici nisu u stanju objasniti kako joj je to
uspjelo. Suprotno i najoptimisti�nijim o�ekivanjima sestra se
ponovo prihvatila slu�be ravnateljice �kole.
- Sestra Mirjam, iz Betlehema, Palestina, franjevka iz reda
Marijinih misionarki, pozvala me da mi ka�e kako je zabrinuta za
svog ne�aka, gospodina od kojih pedeset godina, bolesnog od
raka grla, operiranog zajedno s trojicom prijatelja palestinaca u
bolnici Hadassa (kirur�ki zahvat je trajao dvanaest sati).
Navaljivala je da ga spasim govore�i da ima malu djecu o kojoj
se brine. Najgore od svega bilo je to �to on nije bio u stanju
gutati. �Konstruirao� sam projekt kako bi mogao progutati
preparat koji je za njega bio jedina nada za spas �ivota: nakon �to
sam izmiksao sastojke, procijedio sam kremu da smrvljeni listovi
ne bi onemogu�ili protok kroz sondu pomo�u koje se hranio. Na
taj na�in je popio nekoliko doza. Sretan zavr�etak: ne�ak ove
1

redovnice preselio se u Jordan gdje, unato� svemu, upravlja

imanjem i vodi sasvim normalan �ivot.

Njegova tri prijatelja, koji su tako�er bili operirani od raka na

grlu u hebrejskoj bolnici, a nisu koristili preparat od aloje, jedan
za drugim pre�li su na onaj svijet. Sestra Mirjam �ivi u ku�i sv.
Josipa unutar sveti�ta �Grotta del Latte�.

- Sestri Margeriti, Talijanki franjeva�kog reda Sestara

Pre�istog Srca Marijina, dijagnosticiran je rak dojki. Upoznat s
njezinim problemom, ponudio sam joj preparat. Ona ga je uzela
i odmah se po�ela osje�ati tako dobro da se vratila na svoj
posao. Ali nije vi�e i�la na kontrole. Dopustila je da je povu�e
osje�aj da je potpuno zdrava, vra�aju�i se poslu kao da se nije
ni�ta dogodilo. Me�utim, bolest u njenom tijelu nije bila
zaustavljena. Jednog dana rak se ponovo pojavio. Za ne�to
manje od godinu dana redovnica je svoju du�u predala Bogu.
Pored uzimanja preparata njoj je nedostajala kontrola
medicinskim analizama. Rak koji nije bio pod nadzorom vratio se
ve�om �estinom i progutao jo� jednu od bezbrojnih �rtava.
Sestra Margerita je najrje�itiji dokaz da osoba koja boluje od
raka mora vr�iti kontrole i brinuti se o svom zdravstvenom stanju,
ina�e...
- U sjeni Bazilike Poro�enja u izraelskom gradi�u Betlehemu,
jedna �etrdesetgodi�njakinja pravoslavne vjere, majka obitelji,
le�ala je nepokretna zbog raka kralje�nice. Zamolili su me za
pomo�. Gospo�a je uzimala preparat tjedan dana. Digla se iz
kreveta i vratila ku�nim poslovima, odbijaju�i, tko zna za�to, da i
dalje uzima napitak. Nije se moglo ni�ta drugo ni dogoditi:
otprilike za �etiri mjeseca je umrla. U ovom je slu�aju je, kao i
kod sestre Margerite, nedostajala ustrajnost i upornost.
Ali... postoje i osobe koje �ele umrijeti. U tom slu�aju ne
poma�e ni jedna medicina. Tada je potrebna psiholo�ka pomo�
koja mora zaustaviti ovaj �udni nagon, i ponuditi toj osobi nove
razloge za �ivot. Jedino tako moglo bi do�i do ozdravljenja.

-U betlehemsku crkvu Presvetog Srca, koju vode oci

salezijanci, dolazi jedna mlada �ena koja je bila operirana u
bolnici Hadassa. Razne komplikacije navele su je na uzimanje
mog preparata. Poslije �etiri dana terapije uspjela je isprazniti
crijeva. Aloja je vrlo efikasan laksativ. Regulira probavu.
- Jedan od mojih klerika, dvadesetogodi�nji Libanonac,
ro�ak fra Toufica, student filozofije u Betlehemu, bio je vezan uz
krevet i �ivio je kod roditelja. Uzrok tome bio je rak kralje�nice.
Uspio bi sjediti u krevetu ako bi mu netko pomogao, ali ne vi�e
od pet minuta. Fra Toufic, odlaze�i na odmor na kraju �kolske
godine, ponio je sa sobom dozu alojina preparata, vjeruju�i da
�e pomo�i dragom ro�aku. Tako je i bilo. Mladi�, nakon �to je
uzeo cijelu dozu, ustao je iz kreveta i oti�ao u posjetu prijateljima
i rodbini, te je ponovno mogao obavljati svoje poslove.
- Jedan dje�ak iz Jordana koji je bolovao od raka na licu, sav
deformiran od zahvata kojima se redovito podvrgavao u
Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama, uzeo je tri doze preparata.
Kako svjedo�e sestre svete Doroteje iz Bogoslovije latinskog
Patrijarhata u Betjalu kod Betlehema, dje�ak je ozdravio i
prestao odlaziti na ovo skupo lije�enje u inozemstvo.
- U ogromnom samostanu Svetog Otkupitelja, sjedi�tu Garde
Svete Zemlje, radio je kao elektri�ar simpati�ni mladi �ovjek
Andrija, ro�en u biv�oj Jugoslaviji, o�enjen jednom Arapkinjom.
Nakon �to je mnogo godina radio u samostanu, protiv svoje volje
oci su bili prisiljeni otpustiti ga. Naime, dijagnosticiran mu je rak
prostate, koji ga je u kratkom vremenu sru�io. Lije�nici su
intervenirali vi�e puta, da bi mu na kraju odstranili mo�nje ("na
radost kakvog ma�ka", �alio se Andrija) kako bi onemogu�ili
�irenje bolesti na limfni sustav, �to bi zna�ilo smrt. Andrija je
proveo �est mjeseci u invalidskim kolicima, potpuno ovisan o �eni
i prijateljima. Tada me fra Luis Garcia, upravitelj samostana, na
kojeg je Andrija bio najvi�e upu�en zbog vrste posla koji je
obavljao, potaknut ozdravljenjem svog subrata �panjolca, oca
Karlosa od tumora u glavi, zamolio za jednu staklenku
"�udotvornog" preparata. Andrija je potpuno ozdravio. Budu�i da
su bra�a primila novog majstora, izgubiv�i nadu da �e se Andrija
ikada oporaviti, ostali su bez njega, ali su ga zato primile sestre sv.
Vinka, koje se, poznaju�i njegovu marljivost i uslu�nost, nisu
dvoumile ni trenutka oko toga. Andrija radi u zajednici ovih sestara
blizu Ulice Jaffa u Jeruzalemu i nema mu premca u poslu.

- Jedan od najpoznatijih slu�ajeva objavljenih u �asopisu

"Sveta Zemlja", koji je privukao najve�u svjetsku pozornost, bilo
je ozdravljenje argentinskog dje�aka Geraldita koji je bolovao od
leukemije, no zahvaljuju�i preparatu vratio se u svoju zemlju i
danas vodi normalan �ivot kao i svi dje�aci njegove dobi.
- Pada mi na pamet slu�aj sli�an ovome koji se, me�utim,
dogodio u izraelskom gradu Nazaretu. Radi se o Selimanu (u
prijevodu Salomon), koji je tako�er bolovao od leukemije.
Lije�nici su tra�ili da se dje�ak podvrgne presa�ivanju ko�tane
sr�i, no to presa�ivanje je bilo nemogu�e jer se nije na�ao
donator. Dje�ak ima dva brata, ali nijedan nije bio kompatibilan.
Njegov otac, kao lije�nik, koriste�i poznanstva s drugim
lije�nicima, tra�io je donatore preko oglasa u novinama, sve do
SAD-a. Doznav�i za Geraldita, rekao sam Mariji, Selimanovoj
majci: "Nadam da ne�ete prona�i donatora.", jer ako njen sin
uzme smjesu aloje, meda i rakije, to mu vi�e ne�e trebati. Dje�ak
je po�eo uzimati preparat prije tri godine. Uspijevao je uvijek
nadoknaditi gradivo koje je propustio zbog izostanaka iz �kole,
pa nije izgubio niti jednu �kolsku godinu. Kad je zavr�ila �kola,
prije nego �to se Seliman uputio u Italiju na ljetni raspust, nazvala
me gospoda Marija, sva sretna, tvrde�i da joj je sin najbolji
u�enik u razredu. Za�eliv�i im ugodan odmor i sretan povratak,
nastavio sam se nadati da ne�e prona�i donatora: ukoliko se
alojin preparat uzima pravilno i ponavljaju�i terapiju od vremena
do vremena, to �e biti dostatno za dje�akovo zdravlje.

- Izlazimo iz Izraela i njegove okolice u potrazi za drugim

slu�ajevima ozdravljenja. Telefonski poziv iz Bangkoka, glavnog
grada Tajlanda, obavje�tava me da je otac salezijanac don Personini
iz Bergama u Italiji, misionar u toj azijskoj dr�avi, naru�io preparat
na bazi aloje za svoju majku na temelju onog �to je pro�itao u
�asopisu �Sueta Zemlja� u zadnjem broju iz 1993. godine (studeniprosinac).
Rezultat: majka mu je ozdravila. Njegovo odu�evljenje za
aloju bilo je toliko da je poslao jednu osobu u koju je imao
povjerenja u Betlehem da dobro identificira biljku i donese ve�
pripremljeni preparat jednom dje�aku bolesnom od leukemije.
Otac Personini je prenio recept iz �asopisa u Bergamo, dav�i ga
svojoj sestri koja se brinula o bolesnoj majci. Kao �to sam ve�
spomenuo, majka mu je ozdravila, a on me je o tome obavijestio
putem pisma koje je poslao u Betlehem. Nekoliko tjedana nakon
toga do�ao je njegov subrat salezijanac koji je nekad studirao u
Betlehemu na me�unarodnom teolo�kom institutu Kremisan, uz
financijsku potporu obitelji zainteresirane za ovu problematiku.
U�inio je 15 tisu�a kilometara kako bi nau�io tajnu �udotvornog
napitka i ponio sa sobom vi�e ve� pripravljenih doza. Budu�i da je
apostolski djelovao u Koreji uvjeravao me da �e prenijeti "tajnu" u
tu zemlju... Na povratku, prolaze�i Europom, posjetio je i majku oca
Personinija u Berganu koja je ve� potpuno ozdravila.
- Preko uredni�tva �asopisa �Sueta Zemlja� primio sam
pismo na francuskom u kojemu je pisalo da je Alia, djevoj�ica od
12 godina, bila izlo�ena radioaktivnom zra�enju uvjetovanom
nuklearnom katastrofom u �ernobilu. Nakon samo mjesec dana
terapije alojom, djevoj�ica se vratila u Kijev, u Ukrajini, potpuno
zdrava. Zanimljiv je put kojim je Alia do�la do ozdravljenja:
onkolog iz Moskve poslao je pismo u Francusku, gdje se Alia
nalazila na odmoru, mole�i da se djevoj�icu podvrgne terapiji
koriste�i "formulu oca Romana Zaga". Kako je onkolog saznao
za taj recept? Je li ga upotrijebio i za ostale �rtve radijacije? Za�to
se ne bi koristio za sve �rtve �ernobila?
- Rosita G., iz Kantona Ticino u �vicarskoj, oboljela je od raka
na jetri, gu�tera�i i �u�nom mjehuru. Kako su rekli lije�nici, ostala su
joj jo� samo tri mjeseca �ivota. Njihova prognoza je bila da �e bolest
u zadnjoj fazi prouzrokovati tako stra�ne bolove da bi njena
zapomaganja mogla istjerati iz ku�e sve koji s njom �ive. Uzela je
nekoliko doza preparata. Nisu joj bili potrebni analgetici. Nije
koristila nikakve kemijske lijekove. Umrla je u 80-oj godini, bez
bolova, potpuno bistra i pri svijesti, poput svije�e koja izgori do kraja.
- Beogradski nadbiskup je povremeno pisao Jozefini iz
�vicarske. Za Bo�i� se nije uspijevao niti potpisati na �estitke zbog
raka na mozgu. Sada, nakon terapije alojom, napustio je bolnicu i
oti�ao �ivjeti u dom za stare sve�enike. Ozdravljen od sljepo�e
mo�e �itati novine. Jozefina dobiva informacije o njegovu
zdravstvenom stanju preko pisama koje joj pi�e on osobno.
- Sestre kontemplativke Samostana Na�e Gospe od
Uznesenja iz Beth Gemala blizu Betshemesha u Izraelu, kako
svjedo�i sestra Izabela, uvijek su imale uspjeha s preparatom koji
bi slale u Francusku i Belgiju, odakle je do�la ve�ina sestara. Sve
doze su imale stopostotan uspjeh. Nijedna nije proma�ila.
- Sestra Lisette, iz crkve sv. Ane u Jeruzalemu, posjetila me
da mi zahvali za ozdravljenje nizozemskog misionara Van Assa,
iz reda Bijelih sve�enika, koji je bolovao od raka na jetri. Lije�nici
su mu dali tri mjeseca �ivota, tako da je misionar napustio svoje
misionarsko mjesto u Africi i vratio se s namjerom da umre u
svojoj zemlji, koriste�i sve pogodnosti koje jedna razvijena zemlja
mo�e pru�iti svojim stanovnicima. Sestra Lisette nije znala re�i
koliko je alojinih doza uzeo misionar, ali je tvrdila da se sav
sretan vratio na Crni Kontinent gdje se nalazi ve� vi�e od godinu
dana, potpuno zdrav.
- Ida me nazvala iz Lida u Veneciji, Italija. Ispri�ala mi je kako
je njezinom zetu, Giampaolo B., mu�u njene sestre Silvane,
operativnim zahvatom odstanjen tumor na malom mozgu.
Uslijed kontrole kirurg, koji je obavio zahvat, bio je istinski
iznena�en i odu�evljen kako je tako delikatan zahvat ovako
dobro uspio. Zaklju�iv�i da je pacijent jako dobro, zakazao mu je
sljede�u kontrolu tek za sedam mjeseci. Pacijent koji je ranije bio
potpuno ovisan o drugima, sada radi, vozi auto, jede i spava,
ukratko, vodi normalan �ivot. Kako sam se i sam iznenadio kad
su me nazvali da su se svi troje iskrcali iz broda u luci Haifa
(Izrael) i da dalje kre�u vlastitim automobilom koji vozi upravo
Giampaolo, da bi me u znak zahvalnosti posjetili u Samostanu
Poro�enja gdje sam se tada nalazio!
- Gospo�a Evelina B., iz Firence u Italiji obavijestila me da
njena sestra Teresa, koja je bolovala od raka kostiju, potpuno
vezana za invalidska kolica, polako osje�a da joj se vra�aju
snage. Kasnije kad sam ih posjetio u srpnju 1995. godine
prona�ao sam Terezu zaokupljenu kuhinjskim poslovima kako se
slobodno kre�e po ku�i, bez �tapa, rumenu, nasmije�enu, sretnu.
Kao zahvalu za postignuto ozdravljenje, njena obitelj �eli da im
po�aljem mjere Isusovih jaslica iz Betlehema, kako bi ih dali
izraditi od zlata za Dijete Isusa iz Spilje.

- Otac Vincente Ianello, OFM, gvardijan Samostana Isusovog

Bi�evanja u Jeruzalemu, izvan sebe je. Njegova sestra u okolici
Napulja �ini ��uda� primjenjuju�i "formulu oca Romana Zaga".
Ozdravila je gospodu koja je imala rak na mozgu, jo� jednu od
raka na grlu i jednog gospodina koji je bolovao od raka kostiju.
Sada lije�i djevoj�icu koja ima rak na mozgu.
- Telefonski poziv od oca malog Lucijana M., starog samo 15
mjeseci. Lije�nici su rekli da su do sada vidjeli jo� samo jedan
takav slu�aj, a taj se lo�e zavr�io. Nakon lije�enja alojom,
Lucijana su odnijeli na kontrolu. Lije�ni�ki konzilij je konstatirao
da dijete nema niti jednu kancerogenu stanicu! Kad su to
priop�ili majci, koja se nalazila u sinovljevoj sobi, ona nije mogla
zadr�ati suze radosnice pred �ivotom koji se nanovo rodio! Otac,
sav ozaren od sre�e, uvjeravao me kako pa�ljivo �uva svu
dokumentaciju i da mi je stavlja na raspolaganje. Ka�e da jo� ni
sam u sve ovo ne vjeruje, da je to prelijepo da bi bilo istinito!
- Majka Karla, generalica Sestara Presvetog Srca Isusova,
posjetila me u Betlehemu, zajedno sa svojom tajnicom kako bi
mi zahvalila za ozdravljenje od raka dojki. Naime, dobila je, na
vlastitu molbu, jednu staklenku preparata.
- Mikola, djevoj�ica od 13 godina, iz okolice Ankone, Italija, od
svoje pete godine ima rak na mozgu. Do sada je imala tri operacije
u onkolo�kom centru u Parizu, jednom od najpoznatijih na svijetu.
"Zvijer" se sada vratila i napada dvostrukom snagom. Nema
morfija niti kortizona koji bi mogli ubla�iti bol. Za �etvrtu operaciju
ve� je kasno. Poku�ali su s jednom staklenkom aloje. Djevoj�ica se
smirila, vozi bicikl, pri�a, igra se. Me�utim, bolest se nastavlja �iriti
njenim organizmom, kako pokazuju nalazi.
Nakon �to je uzela i drugu dozu, te se ponovno podvrgla
pretragama, nalazi su se potpuno promijenili i ne pokazuju vi�e
ni znaka bolesti. Predivno!

- Karolina, trogodi�nja k�i Rite i Paola iz Firence, Italija, ima

leukemiju. Iako je primala kemoterapiju, uzela je dozu preparata
aloje. Vrijednosti su joj pale sa 70 na 3%. Lije�nici,
obja�njavaju�i to roditeljima rekli su: "Prije lije�enja u Karolininu
organizmu bila je prava pustinja, sada se pojavilo gusto raslinje i
simptomi bolesti skoro su nestali." Zadnji nalazi pokazali su da je
Karolina ozdravila. U znak zahvalnosti, Rita i Paolo, radosni zbog
ozdravljenja, odlu�ili su usvojiti jedno dijete.
- Otac konventualac Lorenzo, OFM, iz Parme, ima rak
debelog crijeva. Lije�nici su mu otvorili donji dio trbuha, ali nisu
mogli ni�ta u�initi. Prije nego �to su ga zatvorili, uz zajedni�ki
pristanak, odlu�ili su primijeniti kolonostomiju, kako bi ostavili
mogu�nost da, zavisno o daljnjem tijeku bolesti, mogu
primjenjivati radioterapiju i kemoterapiju, poku�avaju�i mu tako
produ�iti �ivot. Ali otac Lorenzo ima jednog an�ela �uvara koji
mu je odmah po�eo pripremati aloju. Ukratko, tri mjeseca nakon
operacije, zdravstveno stanje oca Lorenza tako je dobro da su isti
lije�nici, koji su ga prije toga operirali, uklonili onu vre�icu. Tako
je otac Lorenzo ponovo onakav kakvim ga je Bog stvorio.
Trenutno �ivi sedamdesetu godinu nasmijan, sretan i tra�en u
cijelom svijetu kao vrstan ispovjednik s posebnim karizmama,
posebno obljubljen u svojoj zemlji. Otac Lorenzo je jo� jedan
poznati slu�aj medu mnogima koji su se nakon kolonostomije
vratili u stanje kakvo je bilo prije tog zahvata.
- Gospodin Gregorio iz Milana, Italija, imao je rak veli�ine 9
cm na mjehuru. Lije�ni�ka ekipa iz Coma bila je spremna izvr�iti
operaciju. Uklonjeni mjehur zamijeniti plasti�nim ili ga ostaviti
bez mjehura. Gregorio se upla�io i nazvao me tra�e�i pomo�.
Nakon prve doze aloje tumor se smanjio s 9 na 2 cm. Nakon
druge doze nestalo ga je. Lije�ni�ka ekipa iz Coma ostala je bez
rije�i. Gregorio �ivi s mjehurom kojeg mu je Bog stvorio. Na
konferenciji koju sam odr�ao u Milanu jednog nedjeljnog
poslijepodneva bio je prisutan i Gregorio "sretan stoje �iv", kako
se obi�no ka�e, i tu je iznio svjedo�anstvo o svojoj avanturi...

- �estogodi�nji Christopher, bolestan od leukemije, i�ao je na

pregled u Betlehem s roditeljima Joaquimom Eugenijem i
Fatimom. Lije�nici su mu dali samo dva mjeseca �ivota. Ali tada
je intervenirala aloja. Ranije vezan za invalidska kolica, sada je
postao slobodan kao zrak i ne ovisi o nikome. Malo je vukao
desnu nogu. Nakon druge doze i nakon protekla dva tjedna, otac
mi telefonira i ka�e da je sudbonosni rok kojeg su lije�nici
predvi�ali ve� istekao. Dje�ak vi�e ne vu�e nogu za sobom. Nije
vi�e anemi�an. Roditelji me poku�avaju nagovoriti da odem u
Mozambik u Ju�noj Africi i pro�irim formulu poma�u�i
tamo�njim stanovnicima. Joaquim Eugenio Ferraz i njegova
obitelj �ive u Pretoriji. Christopher mi je prije odlaska ku�i
poklonio sat Seiko, jer sam, po njemu, ja zaslu�an za njegovo
ozdravljenje. U stvari, treba zahvaliti aloji i njenom preparatu.
- Gospoda Miriam, Hebrejka koja �ivi u Jeruzalemu, saznala
je za alojine u�inke. Pozvala me u svoju ku�u da je pou�im
"tajni". Bri�ljivo mi je posudila svoju prega�u kako ne bih
zaprljao franjeva�ki habit. Pred njenim o�ima pripremio sam
dvije doze, jednu za nju, a drugu za njenog mu�a. �eljela ga je
isprobati na vlastitoj ko�i. Nakon ove prve staklenke, gospo�a
Miriam je postala �iritelj preparata me�u prijateljima i
poznanicima, kako u Izraelu tako i u Italiji. Do�ivjela je radost
ozdravljenja mnoge bra�e. Gospo�a Miriam veoma cijeni
89
franjevce, jer je otac Riccardo Niccaci iz Asiza, u Drugom
svjetskom ratu za vrijeme progonstva Hebreja spasio njenu
obitelj sakriv�i ih u potkrovlje samostana, daleko od
antisemitskih napada. Jedno je sigurno: preparat aloje, meda i
rakije kru�i medu Hebrejima.

- Na odjelu biologije bolnice Hadasso u Jeruzalemu mogu�e je

lije�iti se napitkom. Uostalom, upravo tamo je jedna pacijentica,
sestra Muna, �ula od lije�nika koji su je lije�ili: "Kako je �udesan
ovaj preparat oca Romana!" Taj preparat, zajedno s ljekovitim
blatom Mrtvog mora (Sodoma i Gomora) mogu�e je dobiti �ak i u
hotelima, koji primaju oboljele od ko�nih bolesti (lupus, psorijaza i
sli�no) koje tradicionalna medicina smatra neizlje�ivima.
- U bolnici Sv. Antuna u Portu, Portugal, svaka osoba koja boluje
od raka mo�e, ako �eli, dobiti preparat od aloje, meda i rakije.
- Doktorica Enza Capaci iz Palerma na Siciliji, Italija, svaki
put kad otkrije rak kod nekog od svojih pacijenata, savjetuje mu
da prije bilo koje druge terapije uzme jednu ili dvije doze aloje.
Tvrdi da je do sada aloja uvijek u�inila neko dobro, pa makar i
vrlo skromno, kao �to je ubla�avanje bolova.
- Gospodin Ruggero me zove iz Ravenne, Italija, 24. velja�e
1994.godine i ka�e da boluje od raka glasnica. Moli me da mu
po�aljem dozu preparata gotovu za primjenu. Staklenka mu je
poslana hitno, budu�i da mu je glas slabio velikom brzinom. 20.
svibnja 1994. godine po drugi put me zove gospodin Ruggero i
sav sretan javlja da mu se glas vratio u normalu (uistinu, sve se
vratilo u prija�nje stanje). Nalazi ne pokazuju da raka vi�e nema.
- Sestra Emilija Birck. ED.C., iz Rio Grande do Sul, koja radi u
Engleskoj, pi�e da je nastavnica gimnastike iz njene �kole, mlada
djevojka, upravo dala otkaz, jer boluje od raka. Odmah sam joj
odgovorio da bez oklijevanja uzme preparat. Nije se niti moglo
dogoditi ne�to drugo: mlada nastavnica se ve� vratila na svoj posao.

U srpnju 1995. godine fra Bernardu Kleinertu, OFM,

operacijom je odstranjen �lanak drugog prsta lijeve noge. U
studenom iste godine izgubio je i palac te noge. Radiografija
ukazuje na akutni osteomijelitis, pogor�an zbog dijabetesa.

4. sije�nja 1996. godine, otac provincijal Nestor Ignacio

Schwerz zamoljen je da u ime Reda i obitelji fra Bernarda potpi�e
dokument kojim se odobrava amputacija noge do koljena kako
bi se izbjeglo �irenje gangrene. Mjesto prija�njih intervencija
na�iroko je zahvatila nekroza uz nedovoljnu cirkulaciju i potpunu
neosjetljivost na dodir. Fra Bernardo, visok 193 cm, te�i 77 kg.
Jo� uvijek u prvom tjednu sije�nja, lije�ni�ka ekipa je bila
zamoljena za privremenu odgodu operacije: tada je naime
po�ela terapija na bazi aloje.

Terapija se provodila oralnim putem i vanjskom primjenom,

a tome su dodani �ajevi od kanarske trave (Phalaris canariensis),
crnog sljeza, oraha, arti�oke i nakon jela, magnezijev klorid.

Nakon �to je potro�en sadr�aj prve bo�ice, nakon 15 dana

lije�enja, rana se smanjila za 50%. Sada je mjesto gdje bio
napravljen prvi zahvat ponovo prokrvljeno, dakle, omogu�ena je i
opskrba kisikom. Cirkulacija se pokrenula i vra�ena je osjetljivost
na dodir. I sve to bez uzimanja bilo kakvog kemijskog lijeka. 22.
o�ujka 1996. godine napravljena je nova radiografija u bolnici
"Bo�anske Providnosti" u Porto Alegru. Doktor Mauro T. Master
�itao je nalaz uspore�uju�i ga s prija�njim radiografijama. Njegova
dijagnoza: "Regresija, �ini se, potpuna, znakova osteomjelitisa na
prvom metatarzalnom segmentu. Ostali aspekti nepromijenjeni."
Zadnju radiografiju koja je napravljena 25. rujna 1996. godine u
istoj bolnici interpretirao je isti lije�nik: "Postojao je rez na
isturenom segmentu prvog metatarza. Povukao se edem mekih
dijelova stopala." Ostalo nepromijenjeno." Danas rana nije ni�ta
drugo nego brazgotina. Po�etkom listopada fra Bernardo vratio se
u Samostan sv. Bonaventure u Daltro Filhu, Imigrante, preuzev�i
nanovo svoje uobi�ajene dnevne aktivnosti, nakon �to je, poslije
osam mjeseci lije�enja alojom, vratio tjelesnu te�inu na svoju
normalu od 95 kg i dijabetske vrijednosti na 85-95, a gornja
podno�ljiva granica je 110.

Antonija V. E iz Grancone Vincenze u Italiji uo�ila je da

njenog najmla�eg �estogodi�njeg sina iznenada zna uhvatiti
povra�anje i gubitak svijesti. Je li to znak neke unutarnje
neravnote�e? Matteo je uvijek bio normalan dje�ak. Odveli su ga
u Veronu i nakon razli�itih ispitivanja lije�nici su otkrili dva �ari�ta
na mozgu i jednu cistu. Mo�ete zamisliti maj�inu zabrinutost!
Antonija na osobnu inicijativu daje djetetu preparat, ali ne dr�e�i
se strogo uputa, jer mu u vrti�u nije imao tko dati podnevni dio
doze. Nekoliko mjeseci kasnije Antonija se vra�a u Veronu da
dje�ak obavi pregled i ispitivanja zbog kontrole. Lije�nici,
iznena�eni, utvr�uju nestanak obaju �ari�ta i ciste, kako
pokazuje �ak encefalogram i T.A.C.

Mogao bih nastaviti ovako na tko zna koliko stranica.

Svjedo�anstvo za svjedo�anstvom. Ako bi �itatelj �elio znati vi�e,
mo�e pogledati bilje�ke koje sam skupio kroz �etiri godine rada
u Izraelu. Prakti�ki, svakoga dana sam zapisivao nove �injenice,
�esto navode�i ime, adresu i broj telefona ozdravljene osobe.

Zasadi mladicu aloe arborescens i kao odgovor dobit �e�

pristup u cijelu lijekarnu koju nam dobri Bog daje na
raspolaganje

ALOJA:
karakteristike, kemijski sastav i
fitoterapijsko djelovanje

Aloja je poznata tisu�ama godina i u�la je u povijest

najrazli�itijih kultura i civilizacija kao mitska i magijska biljka koja je

slu�ila i u ljekovite svrhe, ali bez znanstvene utemeljenosti.

ilUpotreba aloje u terapijske svrhe opisana je u raznim medicinskim

�asopisima od II. do XVII. stolje�a poslije Krista, iako je organska

kemijska analiza prakti�ki bila nepoznata do XIX. stolje�a. Tek

1851. godine ljepljiva, gorka i tamna tvar uzeta iz aloje kristalizirana

je i identificirana kao aloin , cfr. "Tiho ozdravljenje", str. 65.

Klasificirana je kao katartik, tj. sredstvo za �i��enje i njeno kori�tenje
u farmakologiji krenulo je ve� utrtim stazama prethodno priznate joj
va�nosti koja je omogu�ilo da bude identificirana u vremenskom
rasponu od jednog stolje�a. Dok su se naslu�ivala njezina ljekovita
svojstva, biljka je zadr�avala prizvuk folklora i misti�nosti.

Od 1930. godine pa nadalje, na�lo se mnogo znanstvenika

koji su se posvetili prou�avanju te biljke, seciraju�i je i
analiziraju�i izvana i iznutra.

Collins i Crewe bili su prvi koji su je tridesetih godina

upotrijebili profesionalno. Uspje�no su lije�ili opekline
uzrokovane radioaktivnim zra�enjem. To je bio po�etak dugog
hoda u upoznavanju �udesnih svojstava aloje.
1938. godine Chopia i Gosh su identificirali osnovne sastojke
biljke: emodin, aloin, krizofansku kiselinu, smolu, gumu i tragove
isparavaju�ih i neisparavaju�ih kiseline. To je bio zna�ajan doprinos.

Me�utim, tek 1941. godine zahvaljuju�i zalaganju profesora D.

Rowea, aloja je dobila svoj prvi detaljni opis.

Njegovim neumornim radom u tra�enju istine i kemijskom

analizom biljke, profesor D. Rowe uspio je dati vjerodostojnost biljci.
Tom D. Rowe i Lloyd M. Parks proveli su iscrpnu analizu biljke
i objavili rezultate u �asopisu Ameri�kog farmaceutskog udru�enja.

Mogli bismo nadodati i ostale va�ne znanstvenike, ali uz rizik

da presko�imo koje zna�ajno ime. Sjetimo se posebno ovih:
Gottshall Lorenzetti, Maria Luisa D'Amico, G. A. Bravo, Icawa,
Niemann, El Zawahry, Hegazy, Helal, Gumar Gjerstad, G. D.
Bouchey, Ruth Sims, E. R. Zimmermann, Kenichi Imanishi, T. E.
Danhof Fujita, H. Tsuda, K. Matsumoto, M. Ito i I. Hirono me�u
ostalima. Svatko od njih pridonio je upotpunjavanju spoznaja o
ovom �udu prirode.

Bez ulaska u pojedina�ne zasluge svakoga od njih, odgovorit

�emo na pitanje: �to su to korisno prona�li za ljude i �ivotinje u
aloji nakon dvadeset godina neumornog rada?

Rod Aloe, spada u porodicu Liliaceae i obuhva�a oko 350

razli�itih vrsta biljaka. Biljke su zelene boje, masnih listova i
izdu�enih cvjetova koji mogu biti od naran�aste do �arko crvene
boje. Biljke se me�usobno razlikuju po vrsti stabljike, obliku lista
te po dimenzijama; postoje vrlo minijaturne, ali i izrazito velike
biljke. U fitoterapijske svrhe uglavnom se koriste biljke velikih
listova, a naj�e��e kori�tene vrste su aloe barbadensis miller (aloe
vera) i aloe arborescens.

Aloe barbadensis miller (aloe vera).

Dugotrajna biljka so�nih i mesnatih pjegasto zelenih listova,

vrlo bogatih �elatinastom masom tzv.gelom, u odnosu na vanjski
sloj ko�e. Izme�u raznih sastojaka ova biljka sadr�i i polisaharid,
acemanan, bitan u procesu imunomodulacije, a zbog svog
protuupalnog djelovanja od velikog je terapeutskog zna�aja.
Aloin sadr�an u biljci zbog karakteristi�nog kemijskog spoja
barbaloina pokazuje laksativna i drena�na svojstva. Aloe vera
trenutno je naj�e��e kori�tena biljka ove vrste u industrijskom
smislu. Razlog tome nije ve�i sadr�aj aktivnih komponenta u
odnosu na preostale vrste, ve� isklju�ivo veli�ina listova biljke
bogatih gelom te lako�a prerade listova u pulpu. Dobivena pulpa
se konzumira u obliku napitka ili gela za vanjsku uporabu. U
stvarnosti ova vrsta sadr�i �ak manje fitoterapijskih komponenti
u odnosu na biljku aloe arborescens koja je manjih listova te je
iz tog razloga i manje kori�tena u industrijske svrhe.

Aloe arborescens

Aloe arborescens, u odnosu na aloe veru ima u�e i �iljastije

listove, s debljim vanjskim slojem ko�e, �to biljku �ini otpornijom
na nepogodne vremenske uvjete. Na otpornost biljke utje�e i
povi�en sadr�aj antrakinona u biljci prije svega aloina, koji
pokazuje laksativno i antitumorno djelovanje, a koji je u aloe veri
prisutan u manjim koli�inama. Ova vrsta sadr�i manje gela u
odnosu na aloe veru �to je u komercijalnom smislu nepovoljno
(manji je dobitak po masi biljke) te se aloe arborescens relativno
malo koristi u industrijske svrhe. Ove podatke o sastavu biljaka
potvrdila je me�unarodna bibliografija. Koli�ina potrebnih
listova i ru�no izdvajanje soka iz biljke uvjetovali su relativno
visoku cijenu proizvoda za masovno tr�i�te. Me�utim, zbog

95
potrebe za fitoterapijom u Italiji se unaprje�uje uzgoj upravo ove
vrste aloje (posebno je u to uklju�eno dru�tvo Deca aloes
arborescens).

Organizirani uzgoj ove biljke u Italiji osigurava svje� proizvod

na tr�i�tu, pripravljen direktno na mjestu uzgoja, �to osigurava
o�uvanja biokemijskih i nutricijskih svojstva u kozmeti�kim
proizvodima kao i u najpoznatijem preparatu dobivenom po
receptu oca Romana Zaga. Pri uvozu aloe vere iz dalekih

zemalja, biljka je tjednima skladi�tena u kontejnerima s

neadekvatnim hla�enjem, �to negativno utje�e na ljekovita
svojstva biljke.

No, ostavljaju�i to po strani moramo re�i da je ipak �iroka

kvalitativna raspodjela aktivnih sastojaka prisutna u svim ili
barem mnogim vrstama biljke aloe. Osnovni aktivni sastojci i
njihova kemijska, biokemijska, nutritivna i fitoterapijska svojstva
ukratko su predstavljena u daljnjem tekstu.

KEMIJSKI SASTAV

Zadovoljstvo ljudi koji su koristili aloju stolje�ima (ili bolje

tisu�lje�ima) u prehrambene i terapijske svrhe, razlog je velike
rasprostranjenosti ove biljke u narodnoj medicini, iako sve do
prije nekoliko desetlje�a nisu postojala jasna saznanja o njezinom
kemijskom sastavu. �etrdesetih godina dvadesetog stolje�a,
zahvaljuju�i brojnoj suglasnosti o ljekovitom djelovanju aloje,
pokrenuto je kvalitativno i kvantitativno analiti�ko odre�ivanje
kemijskog sastava te ispitivanja fizi�ko - kemijskih, biokemijskih
i nutritivnih svojstava aloje, a posebno vrsta aloe vera i aloe
arborescens. Dosada�nji znanstveno istra�iva�ki rad na ovom
podru�ju unio je nova saznanja o slo�enom kemijskom sastavu
ove biljke te pojasnio njezino ljekovito djelovanje.

Spojevi koji se nalaze u sastavu biljke mogu se svrstati u tri

velike skupine: a) ugljikohidrati, me�u kojima prevladavaju
polisaharidi sadr�ani u gelastom dijelu biljke i pokazuju svojstva
imunomodulacije, b) spojevi antrakinona i fenolni spojevi prisutni
u epidermi lista, laksativnog, antitumornog, antiupalnog,
analgetskog, antibakterijskog i pro�i��avaju�eg djelovanja, c)
spojevi neophodni za normalan rad organizma kao �to su minerali,
vitamini, aminokiseline, organske kiseline, lipidi i enzimi.

U tablici 1. prikazan je kemijski sastav biljke izra�en u

masenim udjelima pojedine komponente u suhoj tvari, (% s. t.)

SASTAV %s.t.
Lipidi 3,8
Bjelan�evine 7,0
Topljivi ugljikohidrati 11.6
Hranjiva vlakna 59,1
Pepeo 14,4
Kalcij 5.1
Magnezij 0.8
Natrij 1,9
Kalij 3,1
�eljezo 0.04
Bakar 0.02
Cink 0.02

Najzastupljenija komponenta koja nije dana u tablici, a koja

karakterizira sastav biljke je voda; ona �ini oko 96 % mase svje�e
biljke i sa�injava 90 % epiderme biljke, 98 % vlakana lista, dok
sok sadr�i 99 % vode. U biljci lipidi predstavljaju 3,8 % s.t.,
bjelan�evine oko 7,0 % s.t., ugljikohidrati zauzimaju 11,6 % s.t.
u obliku glicida i 59,1% s.t. u obliku hranjivih vlakana
sastavljenih uglavnom od probavljivih homo i
heteropolisaharida. Sadr�aj pepela relativno je visok, predstavlja
14,8 % s.t . lista od �ega oko 18,1 % spada na mineralne
elemente od kojih su zna�ajniji navedeni u tablici.

Ugljikohidrati u aloji

Ugljikohidrati (glicidi), monosaharidi i polisaharidi, su

najra�irenije organske molekule na zemlji. Uglavnom se nalaze u
sastavu biljaka.

Monosaharidi

Od jednostavnih monosaharida u aloji su najvi�e zastupljene

glukoza i manoza. U vanjskom sloju ko�e �ine oko 11,2 % s.t., u
vlaknima oko 16,5 % s.t. i u soku oko 26,8 % s.t.. Glukoza �ini
95% ukupne koli�ine topljivih ugljikohidrata u biljci, a ostatak
otpada na manje va�ne topljive ugljikohidrate. Glukoza je
osnovni izvor energije za ljudsko tijelo.

Polisaharidi

Brojne vrste polisaharida prisutnih u aloji u visokoj

koncentraciji predstavljaju bazu polisaharidnog lanca: a)
Manozaacetilat {mannosio acetilato) i manje koli�ine galaktoze
izgra�uju manane (acemanan) i b) glukoza, ksiloza, arabinoza i
mokra�na kiselina izgra�uju homo i heteropolisaharide kao �to
su celuloza i pektin. Navedene molekula zajedno s ligninom
sa�injava pribli�no 62,4 % s.t. epiderme, 57,6 % s.t. vlakana te
oko 35,5 % s.t. gela aloje.

Polisaharid najizra�ajnijeg fitoterapijskog djelovanja je

acemanan [acemannano) koji je u ve�em postotku prisutan u

stani�noj stjenci vlakana. Sadr�aj polisaharida u aloji, zbog

njihovih specifi�nih svojstava, bitan je za kozmeti�ku i
fitoterapijsku farmaceutsku industriju. Ove makromolekule,
�ine�i tanki polupropusni sloj, omogu�uju hidrataciju ko�e tj.
osiguravaju optimalan sad�aj vode u ko�i, koja time postaje
mekana i elasti�na.

Manan (acemannano) se ne raspada u probavnom traktu

nego se o�uvan apsorbira u crijevnoj sluzi. On ja�a imunolo�ki
sustav organizma, aktiviraju�i makrofage, stanice koje iz
organizma uklanjaju toksine i strana tijela. Acemanan pokazuje
antivirusno, antibakterijsko i antigljivi�no djelovanje te izme�u
ostalog sposobnost formiranja gela koji �titi �elu�anu i crijevnu
sluz od agresivnog djelovanja raznih agensa kao �to je kiselina
�elu�anog soka.

Molekule antrakinonske i fenolne prirode.

Molekule obuhva�ene kemijskim terminom antrakinoni

sa�injavaju �iroku skupinu spojeva prisutnih u biljnom svijetu
koji posjeduju bitna farmakolo�ka svojstva. Molekule poput
modina, aloina, alojne kiseline (acido aloetico) antranola,
krizofanske kiseline i rezistanola pospje�uju regulaciju crijevnog
sustava (pobolj�anjem peristalti�kih pokreta crijeva i laksativnim
djelovanjem). Navedene molekule �ija u�inkovitost ovisi o
strukturi i koli�ini, zastupljene su u razli�itim koli�inama u
razli�itim vrstama aloje, a koriste se u farmakopeji, za pripremu
laksativnih preparata i preparata za regulaciju probave. Kod
osjetljivijih osoba, u po�etnoj fazi uzimanja preparata aloe vera,
ukoliko se radi o povi�enoj dozi, mogu�a je pojava proljeva,
me�utim takva reakcija smiruje se i nestaje ve� nakon nekoliko
dana uzimanja preparata. Upravo iz ovog razloga, mnogi

99
proizvo�a�i pripravaka na bazi aloje nastoje koristiti gel aloin iz
kojeg je antrakinonska frakcija izdvojena aktivnim ugljenom.
Me�utim, navedenim postupkom iz gela se uklone ljekovite
komponente koje djeluju na samopro�i��avanje organizma.
Nedostatak ovog postupka mogao bi se ukloniti zadr�avanjem
odre�enog dijela antrakinona u uzorku: na taj na�in mo�i �e se
iskoristiti va�na antibakterijska, antivirusna i antitumorna
svojstva molekule antrakinona.

Spojevi fenolne prirode antioksidiraju�eg djelovanja

obuhva�aju cimetnu kiselinu, flavonide, polifunkcionalne
organske kiseline kao i tokoferol. Ove molekule sprije�avaju
oksidacijsko djelovanje slobodnih radikala i oksidansa
odgovornih za brojne �tetne procese, kao �to je starenje stanica.

Alojna kiselina, {acido aloetico) Ova molekula vezana s

manozom, spoj dobiven iz aloemodina, pokazuje prirodno
antibioti�ko djelovanje, posebno u kombinacuji s drugim
antraiknonima prisutnima kod aloje.

Cemetna kiselina. To je kemijski spoj s izra�enim

antibioti�kim, antibakterijskim i antivirusnim djelovanjem,
u�inkovit u borbi protiv razli�itih vrsta bakterija, kao �to su
salmonela, streptokoki, stafilokoki, tako�er je dokazano
djelovanje na bakteriju heliobakter koja uzrokuje �ir.
Fitoterapijska svojstva ove molekule fenolne prirode koriste se u
lije�enju upalnih procesa te u za�titi od UV zra�enja.

Krizofanska kiselina. To je molekula antrakinonske prirode,

svojstvima sli�na prethodno navedenim molekulama iz ove
grupe molekula: dobar je diuretik i laksativ, djeluje toni�no.

Aloemodin. Molekula antrakinona (hidroksiantrakinon)

dobivena iz aloina odvajanjem glikozidnog veza pri �emu se

izdvajajaju arabinoza i aloemodin nalazi se u listu aloje. Osim

navedenih svojstva brojna istra�ivanja su potvrdila antitumorno

djelovanje, posebno na karcenogene stanice odre�enih tumora.

Aloin. To je najva�niji aktivni sastojak u aloji, sastavljena od

razli�itih spojeva antrakinona. Pojavljuje se u obliku dvaju
izomera, kao aloin A i aloin B, ove molekule se �esto nazivaju po
vrsti aloje iz koje su dobivene. Tako se na primjer aloin zove
Barbaloin ukoliko je izdvojen iz aloe barbadensis. Aloin pokazuje
laksativna i antibioti�ka svojstva, pro�i��uje organizam.

Fenolni sastojci

U biljci aloje nalaze se razni fenolni spojevi i kumarinski

derivati prisutni kao glikozidi. Ove molekule pokazuju jako
antioksidacijsko djelovanje, sli�no djelovanju tokoferola. Smole
aloje tako�er su molekule fenolne prirode.

Salicilna kiselina

Dobro poznata tvar u slu�benoj farmakopeji u svojoj

acetilnoj formi zamjenjuje aspirin. Salicilna kiselina sadr�ana u
soku aloje pokazuje antisepti�ko, protuupalno te analgetsko
djelovanje.

NUTRIENTI PRISUTNI U ALOJI

Aloja je kvalitativno bogata vitaminima i mineralima, iako

njihova ukupna koli�ina nije visoka. Sok aloje nazivamo dodatak
prehrani, sadr�i povi�enu koli�inu minerala i vitamina �iji je
odnos me�usobno uskla�en, optimalan, �to je nu�no kod
regulativnog efekta koji se tra�i od ovakvih proizvoda.
Mineralne tvari i oligoelementi

Mineralne tvari i oligoelementi su tvari od �ivotne va�nosti

koje organizam nije u stanju sam proizvesti. Nedostatak
minerala i oligoelemenata dovodi do nepravilnosti u
funkcioniranju organizma ili �ak do bolesti. Iako se dnevne
potrebe na�eg organizma za oligoelementima ili elementima u
tragovima (cink, mangan, �eljezo, bakar, selen, krom, molibden)
mjere u mikrogramima, oni su neophodni za normalno i zdravo
funkcioniranje organizma. Potrebe za mineralima (kalcijem,
magnezijem, kalijem) su znatno ve�e. Mnoge slo�ene kemijske
reakcije ne mogu se odigrati bez istovremenog sudjelovanja
minerala i oligoelemenata.

U biljci aloje od minerala prisutna je povi�ena koli�inu kalcija

(Ca), magnezija (Mg), kalija (K) i natrija (Na). Od oligoelemenata u
tragovima su prisutni: mangan (Mn), �eljezo (Fe), bakar (Cu), cink
(Zn) i krom (Cr). Makroelementi, ne samo da su neophodni za
normalno funkcioniranje �ivih organizama, nego se u organizmu
moraju nalaziti u to�no odre�enom me�usobno odnosu.

Kalcij je kao najzastupljeniji makroelement na�eg organizma

i kao temeljna komponeta ko�tanog tkiva �ini 2 % ukupne
tjelesne te�ine. Kao kation prisutan je u stani�noj membrani gdje
je bitan za brojne biokemijske i fiziolo�ke procese. Kalcij je
odgovoran za zdravlje kostiju i zuba, pospje�uje apsorpciju
�eljeza, neophodan je za funkcioniranje �iv�anog sustava i
enzimatsku aktivnost u biokemijskim i fiziolo�kim procesima, kao
�to je gru�anje krvi, zatezanje mi�i�a itd.

Magnezij je prisutan u obliku dvovalentnog kationa. U ve�oj

koli�ini je prisutan u medustani�nom prostoru, gdje utje�e na
mnoge enzimatske procese. Zajedno s kalcijem prisutan je u
kostima, u kojima je sadr�ano 50% ukupne koli�ine magnezija u

102

organizmu. Uklju�en je u procese transmisije �iv�anih impulsa,

ima smiruju�e i antidepresivno djelovanje. Magnezij je
neophodan za djelotvornu funkciju mi�i�a i igra va�nu ulogu u
procesu pretvaranja �e�era u krvi u energiju. Kalcij i magnezij
zajedno poma�u rad srca i krvotoka i njihov unos neophodan je
za prevenciju osteoporoze.U aloji je �etvrti element po
zastupljenosti �ine�i 0.8 % s.t..

Oligoelementi su koli�inski manje zastupljeni u �ivim

organizmima, zadu�eni su za regulaciju metaboli�kih procesa. Ne
postoji jasna linija razgrani�enja izme�u elemenata prisutnih u
tragovima i mikroelemenata: op�enito ih se obilje�ava kao
oligoelemente prisutne u tkivu u p.p.m.- ima (mg/kg) ili jo� ni�im
koncetracijama.

Za normalan rad organizma zna�ajna je prisutnost upravo onih

elemenata koji obna�aju ne uvijek vidljive funkcije, potrebne za
odr�avanje �ivota, ili dobrog stanja organizma. U ve�ini slu�ajeva u
kombinaciji s proteinskim molekulama vr�e katali�ku aktivnost.
Mikroelementi su bitne komponente enzimatskih sustava uglavnom
su lokalizirani u dijelu periodnog susutava elemenata u kojem se
nalaze prijelazni elemenati (Cr, Mn, Fe, Co, Cu, Zn). Ioni navedenih
metala odre�uju specifi�nu prostornu konfiguraciju enzima u kojem
se nalaze te tako utje�u na kataliti�ko djelovanje enzima.

U tekstu koji slijedi dat �e se jedan op�i opis kemijskih svojstava

i temeljnih biolo�kih uloga mikroelemenata prisutnih u aloji.

�eljezo je neprimjereno smatrano oligoelementom, jer ga u

na�em organizmu ima �ak do 5 g. Va�nost �eljeza organizmima
od davna je poznata: �ine�i dio molekule hemoglobina ovaj
element uklju�en je u procese vanjskog i stani�nog disanja.

�eljezo prisutno u hrani apsorbira se u probavnom sustavu,

osobito u dvanaesniku, premda je skoro svaki trakt crijevnog
sustava u stanju probavljati metale. �eljezo je prisutno u oblik
Fell i FelII iona. Askorbinska kiselina (vitamin C) prevodi FelII u
koristan oblik Fell, uz prisustvo ove kiseline pobolj�ava se i
apsorpcija �eljeza. Razli�iti dijetetski proizvodi koji sadr�e fosfate
i karbonate i tvari koje sa �eljezom �ine netopljive soli smanjuju
njegovu apsorpciju u probavnom traktu. �eljezo i kobalt su
neophodni za izgradnju crvenih krvnih zrnaca (hemoglobina),
kao i nekih stani�nih enzima, sprje�avaju�i time zamor i anemiju.

Bakar je bitan element za zdravlje organizma. Organ koji sadr�i

najve�u koli�inu bakra je jetra (6,6 mg/g tkiva), zatim mozak (5,4
mg/g od tkiva). U ljudskom tijelu sadr�ano je ukupno oko 80 mg
bakra, plazmatski bakar prisutan je od 50 do 80 mg/100 ml plazme.
U stanicama jetre ovaj element nalazi se uglavnom u citoplazmi.

Bakar postoji u dva ionska oblika, Cu(II) i Cu(I); �to mu

omogu�uje formiranje spojeva razli�ite strukture. Ion Cu(II) vr�i
funkciju katalizatora u procesima oksidacije, kad je vezan za
protein njegova katali�ka sposobnost se zna�ajno pove�ava. Svi
enzimi koji sadr�e bakar uklju�eni su u procese redukcije.

Manjak bakra onemogu�ava vezanje kalcija i fosfata u

ko�tanoj sr�i, usporava procese redukcije �to uzrokuje gomilanje
vodik peroksida u tkivu s posljedicom samotrovanja. Neki
znanstvenici smatraju kako je upravo opadanje redukcijske
kataliti�ke aktivnosti mogu�i uzrok kancerogenih stanja. Bakar
omogu�uje ugradnju �eljeza u hemoglobin i dozrijevanje
vezivnog tkiva.

Cink je u ljudskom organizmu prisutan u koli�ini od 2-3 g,

najzastupljeniji je u jetri i gu�tera�i. Cink kontrolira i usmjerava
metaboli�ke procese u organizmu, kao modifikator utje�e na rad
enzima, odr�ava zdravlje stanica i neophodan je za sintezu
bjelan�evina.

Mangan se nalazi uglavnom u kostima, jetri i gu�tera�i.

Neophodan je za rast i razvoj mi�i�a, za vitalnost organizma te za
funkcioniranje mnogih enzima, posebno onih bitnih za stani�no
disanje. On je vrijedan faktor imunolo�kog sustava, a njegovo
pomankanje uzrokuje ve�u podlo�nost bakterijaskom i virusnom
djelovanju.

Krom je prisutan u veoma malim koli�inama oko 0,1 p.p.m.

Prili�no se slabo apsorbira u crijevima, svega 0,5 - 3 % kroma
mo�e biti apsorbirano u organizam. Eliminira se urinom i
izmetom. U organizam se unosi na sli�an na�in kao �eljezo.

Prisutnost kroma utje�e na u�inkovitost inzulina i na

prijenosom metabolita kroz stani�ne membrane, s druge strane u
odsutnosti inzulina krom ne pokazuje nikakavu u�inkovitost. Bez
kroma nema adekvatnog metabolizma ugljikohidrata.

Kobalt je oligoelement prisutan u vrlo maloj koli�ini, u

ljudskom organizmu oko 20 mg, nalazi se uglavnom u gu�tera�i
i jetri. Njegovo pomanjkanje uzrokuje smanjenje sadr�aja
hemoglobina u krvi. �ini dio strukture vitamina B12 koji
stimulira proizvodnju eritrocita te omogu�ava reguliranje
metabolizma bjelan�evina i ugljikohidrata.
Magnezij je zbog svojih osobina i kemijske prirode povezan s
manganom, iako imaju razli�ite funkcije. Nalazi se u jetri i
mi�i�nom tkivu. Va�an je za dojenje i razvoj novoro�en�adi.
Zna�ajniji nedostatak magnezija mo�e izazvati lo�u apsorpciju,
pretjerane iritacije i gr�eve. U uskoj je vezi s kalcijem i kalijem u
regulaciji metabolizma.

Vitamini

Molekule potrebne za vr�enje odre�enih biolo�kih procesa u

�ivim bi�ima. Stanica ih ne mo�e sama proizvesti te trebaju biti

105
uneseni u organizam hranom kao takvi ili u obliku provitamina,

te predstavljaju esencijalne nutrijente. Gotovo svi vitamini koji

�ivi organizmi koriste su direktno ili indirektno dobiveni iz biljaka

koje ih sinteziraju.

Vitamini reguliraju stani�ni metabolizma. Vitamini topljivi u

vodi u stanici stvaraju koenzimatske forme neophodne za

aktivnost brojnih enzima, dok vitamini topljivi u mastima vr�e

funkcije regulacijske prirode te pokazuju �ak hormonsko

djelovanje, (vitamin D je prekursor molekule koja ima

hormonsko djelovanje).

Vitamini osiguravaju zdravo funkcioniranje organizma, dok

njihov nedostatak, uvjetovan prehranom ili otkazivanjem
odre�enih funkcija organizma, uzrokuje specifi�na patolo�ka
stanja koja u slu�ajevima iznimno lo�e prehrane mogu
prouzrokovati i smrt. Pretjeranim uno�enjem vitamina topljivih u
vodi, pogre�nim farmakol�kim tretmanima, ne dovodi do
negativnih posljedica za zdravlje, dok pretjerano uzimanje
vitamina kao �to su A i D mo�e dovesti do akumulacije toksina.
Iz tog se razloga preporu�a prehrana s uravnote�enim sadr�ajem
vitamina.

Biljka aloe arborescens, kao i brojne druge biljne vrste,

kvantitativno i kvalitativno sadr�i vrijednu koli�inu vitamina
Naveden je popis najzastupljenijih vitamina u biljci, uz opis
biolo�kog djelovanja svakog od njih.

Topljivi vitamini

Vitamin BI ili Tiamin. �ini va�an koenzimatski oblik vitamina

uklju�enih u stani�ni metabolizam, neophodan je za rast tkiva i
rad �iv�anog sustava. Njegovo pomanjkanje uzrokuje ozbiljne
neuritise, edeme i anemije.

Vitamin B2 ili Riboflavin sudjeluje u procesima stani�nog

disanja opskrbljuju�i organizam energijom. Njegovo

pomanjkanje uzrokuje dermatitis i hematolo�ke promjene.

Vitamin B3 ili Niacin energijski regulira metabolitzam, sudjeluje

u procesima izgaranja glukoze. Njegovo pomanjkanje uzrokuje
specifi�no patolo�ko stanje ozna�eno terminom pelagra.

Vitamin B6 ili Piridoksin predstavlja koenzim bitan za

enzimatske aktivnosti koje predhode kori�tenju aminokiselina.
Regulira funkcije �iv�anog sustava, doprinosi odr�avanju stanica
ko�e.

Vitamin C ili Askorbinska kiselina je najpoznatiji vitamin.

Povi�enim dozama i kontinuiranim uno�enjem preventivno
djeluje kod raznih bolesti, po�ev�i od prehlade pa do infekcija,
koristi se u lje�enju gripe. Ovaj vitamin pokazuje izra�eno
antioksidacijsko djelovanje, �ini va�an za�titni faktor organizma,
pospje�uje rast tkiva, zarastanje rana, sintezu polisaharida te
formiranje kolagena. Odr�ava u�inkovit rad sluzi, klju�an je kod
izgradnje kostiju i zubi. Njegovo pomanjkanje uzrokuje skorbut.

Kolin je organski spoj, uvr�ten u skupinu vitamina B. Iako ne

mo�e biti pravi vitamin zbog mogu�nosti sinteze u organizmu,
kolin ima va�nu ulogu u obnavljanju �ivaca. Predstavlja bazu za
nastajanje acetil kolina, vrlo va�nog neurotransmitera te
sudjeluje u procesu nastanka mijelina, ovojnice koja �titi �ivce i
mo�dane stanice. Kolin je djelotvoran kod pretvorbe masno�a u
jetri te poma�e u redukcijskim dijetama.

Folna kiselina. Ovaj vitamin je prisutan u listu svih zelenih

biljaka. U ljudskom organizmu nalazi se u jetri i bubrezima. U
obliku koenzima sudjeluje u brojnim reakcijama koje vr�e
izmjenu molekula neophodnih za organizam. Zajedno s
vitaminom B12 sprije�ava anemiju: njezin nedostatak uzrok je
megaloblasti�noj anemiji.
Vitamini topljivi u mastima

Vitamin A ili Retinol je vitamin, tipi�an za �ivotinjski svijet,

prisutan je u biljkama kao provitamin A tj. karoten. Ovaj
provitamin sudjeluje u brojnim procesima stani�nog
metabolizma: uklju�en je u proces sinteze mukopolisaharida i
bjelan�evina, doprinosi stabilnosi stani�nih tijela posebno
mitohondrija i lizosoma. Vitamin A je neophodan za dobar vid,
utje�e na rad �tapi�a smje�tenih na periferiji mre�nice.
Pomanjkanje vitamina A uvjetuje sljepo�u, lju�tenje ko�e te
pove�anu podlo�nost infekcijama.

Vitamin E ili Tokoferol prisutan je u obliku a -, b - i g tokoferola.

Zajedno s vitaminima A i C vitamin E predstavlja
sna�an antioksidans koji �titi membranske lipide od procesa
oksidacije uzrokovanih slobodnim radikalima i vodik peroksidom
koji nastaje u organizmu.

Utje�e na zdravlje ko�e, rast tkiva, posebno tkiva kojima je

potrebna aktivnost masnih kiselina kod organa kao �to su jetra,
bubrezi, crijeva i genitalije. Ubrzava zdravu proizvodnju ko�tane
sr�i i tkiva. Njegov nedostatak mo�e prouzro�iti bolesti ko�e,
anemiju te deformaciju kostiju. U ve�im dozama uklanja
infekcije, koristi se u lje�enju. Razli�ita testiranja dokazala su
u�inkovitost ovog vitamina u borbi protiv kancerogenih tvari,
kao �to je katran cigarete i neki otrovni plinovi. Tradicionalno je
smatran kao ljekovito sredstvo kod upale plu�a i astme te kod
pote�ko�a s disanjem. U gelu aloje nalazi se u ve�im koli�inama.

Bjelan�evine

Maseni udio bjelan�evina u aloji sli�no kao kod drugih biljnih

vrsta iznosi oko 7 % s.t., no ako se uzme u obzir da oko 97 %
biljke �ini voda, koli�ina proteina i nije tako velika. Proteinska

komponenta aloje bitna je iz dva razloga:

aj odre�eni enzimi prisutni u stani�nim strukturama lista
imaju specifi�no terapeutsko djelovanje, tako�er pospje�uju

procese razgradnje-probave.
b) probave razli�itih proteina prisutnih u aloji opskrbljuje
organizam aminokiselinama, premda ograni�eno, u
kvantitativnom smislu.

Enzimi

Enzimi su proteini koji omogu�avaju odr�avanje svih vitalnih

funkcija u stanici, pove�avaju�i brzinu stani�nog metabolizma. U
njihovom prisutstvu sve biokemijske reakcije nastupaju u
realnom vremenu. Me�u raznim enzimima prisutnim u aloji s
fitoterapijskog gledi�ta najzna�ajniji su:

Bradikinaza [Bradichinasi) je proteoliti�ki enzim, koji na

poseban na�in katalizira razgradnju peptida bradikinina. Ovaj
peptid poti�e protuupalni proces kada se u organizmu pojavi
alergijska reakcija na prisutne alergente. Bradikinin je odgovoran
za bol koji se javlja kod postraumatskog otjecanja tkiva. Enzim
bradikinaza sadr�an u aloji, osim �to stimulira imunolo�ki sustav
lokalnim aktiviranjem makrofaga djeluje i analgetski i antiupalno,
pospje�uje zacijeljenje razgradnjom bradikinina.

Katalaza. Enzim koj pospje�uje razgrdnju �tetnih molekula

vodik peroksida nastalih u procesu metabolizma. Kod vanjske
primjene aloje, katalaza proizvode�i nascentni kisik razgradnjom
molekule vodik peroksida u�inkovito djeluje u lije�enju opeklina
i �ireva te inducira proizvodnju fibroblasta.

Preostali enzimi prisutni u aloji su: amilaza, celulaza, lipaza,

peptaza i proteaza. Ovi enzimi sudjeluju u procesima razgradnje
hranjivih tvari unesenih prehranom.
Aminokiseline

Ove molekule predstavljaju osnovne jedinice za sintezu

proteina; u ljudskom organizmu prisutno je 20 vrsta
aminokiselina. Bitne aminokiseline koje organizam ne mo�e sam
proizvesti, unose se hranom, a nazivamo ih esencijalne
aminokiseline. Njih spominjemo stoga �to njihova kvota prisutna
u aloji doprinosi opskrbi organizma aminokiselinama koje su
nam tako potrebne, posebno esencijalnim amiokiselinama. Iako
njihova ukupna koli�ina i nije toliko velika.

Ako se osoba lije�i propisanim ljekovima ili se

podvrgava radioterapiji, kemoterapiji ili drugim srodnim
terapijama, to ne isklju�uje istovremeno uzimanje preparata
aloje. Naprotiv, aloja �isti organizam, uklanjaju�i otrove i
�tetne utjecaje koje navedene vrste terapija imaju.

JE LI ALOJA OTROVNA?

Nakon �to sam prou�io mno�tvo postoje�ih dokumenata,

uklju�uju�i i enciklopedije, vidio sam da se bez dvojbe aloja
progla�ava otrovnom. �ak sam i ja sudjelovao u �irenju tih
dezinformacija, posebno kada bih proslijedivao recept, iz straha
da se netko ne bi otrovao zbog pretjerivanja, uzimaju�i mnogo
vi�e aloje nego �to je bilo potrebno. Od pamtivijeka ljudi govore:
aloja je otrovna! Kako sam se slu�ajno na�ao upleten u tu
problematiku, odlu�io sam dovesti stvari na �istac i tako okon�ati
nesuvisla naga�anja.

Da umirim �itatelja u pogledu uporabe ove biljke iz obitelji

liliacea (ljiljana), opet sam se oslonio na iscrpna znanja dviju, ve�
citiranih ameri�kih knjiga, �ele�i dokazati da tvrdnja �aloja je
otrovna� dolazi od osoba koje su ili zlonamjerne ili slabo
upu�ene. Vidjet �emo iz zaklju�aka �Tihog ozdravljenja* i �Aloja,
mit, magija i medicina* da, ako bi se netko �elio otrovati, morao
bi uzeti tonu aloje; na taj na�in �ak i voda postaje otrovna... Ne
�ekaju�i zaklju�ak, mo�emo bez straha tvrditi da je stupanj
toksi�nosti aloje toliko bezna�ajan da je na pokusima
napravljenim u laboratoriju u SAD-u, bio prakti�ki nemjerljiv. Ne
treba nas onda �uditi da se u Meksiku, savila, kako je zovu narodi
�panjolskog govornog podru�ja, koristi kao salata - zna�i otrovna
je koliko i puterica - a u Venecueli je sastavni dio doru�ka, uzima
se na �lice s malo meda, ako je previ�e gorka.

Sada ve� zna� da je stupanj toksi�nosti aloje minimalan. Ako

�eli� produbiti tu temu, �itaj sljede�e odlomke koji su plod
istra�ivanja navedenih autora. Va�no je da si miran kad bude�
brao listove aloje. Bezazlena je, vjeruj mi, kao zelena salata...

U �lanku �Kemijsko pitanje� knjige �Tiho ozdravljenje*

analizira se aloja. Na str. 75, kad se govori o spoju antrakinona
doslovno se ka�e: �Antrakinoni se tradicionalno smatraju
laksativima, iako im mnoge �kole pripisuju okultne mo�i. U
izvjesnom smislu, imaju tajanstvene sastojke. Poznati kao izvrsni
istrebljivao bolesti, doznajemo tako�er da su D'Amico, Benigni i
drugi, 50-ih godina otkrili u antrakinonima va�ne baktericide na
istoj liniji s antibioticima, ali manje otrovne i efikasnije protiv
virusa, �to je ranije otkrio Lorenzetti, a kasnije su potvrdili Sims i
Zimmermann. Ve� smo nau�ili da mnogi antrakinoni pokazuje
mjerljivu koli�inu vlastite otrovnosti. Me�utim, u sublimiranoj
kemiji aloe vere ili barbadensis vidimo da nisu otrovni.�

Na str. 77. u poglavlju �Krizofanska kiselina (krizarobin)

�itamo da je metilantrakinon, derivat aloe-emodina, poznat po
svojoj efikasnosti u lije�enju kroni�nih bolesti ko�e, kao �to su
psorijaza i trihofitoza (gljivice ko�e). Izolirani pokazuju zna�ajan
stupanj toksi�nosti.

U kontekstu aloe vere nikakva toksi�nost nije mjerljiva.

Na str. 89 gotovo kao sinteza gore navedenog, potvr�uje se.

pod pojmom toksikologija: �Ve� znamo da pojedini antrakinoni
prisutni u gelu aloe vere, kao �to su emodin i krizofanska
kiselina, imaju mjerljivi stupanj toksi�nost kad se promatraju
izolirano. Kod nekih slu�ajeva imamo tako�er dokaze da gel

aloe vere ili Aloe Vera American, stabilizirana kao losion i

krema, koja se sada, u novim formulacijama, naziva Aloe
aktivator, Aloe losion i Aloe vera gelly, pa�ljivo mjerene, nemaju
ni najmanji stupanj toksi�nosti. Jo� je va�nije nego �to izgleda na
prvi pogled, da su mjerene razine toksi�nosti na raznim
predstavnicima �ivotinjskog svijeta. U toksikolo�kim
eksperimentima nazvanim LD-50'S, neke �ivotinje (psi, kuni�i,
mi�evi i majmuni) bili su izlo�eni zrakama nazvanim �zrake
smrti�, to jest bili su odvojeni da prime stupanj zra�enja
dovoljan da ih usmrti. Razina zra�enja kojem su bili izlo�eni
mi�evi bila je tako visokog stupnja da je mogla izazvati
smrtonosne iritacije. Popis slu�ajeva koji dokazuju stupanj
neotrovnosti aloe vere znatno je velik.

Podijelit �u studiju u tri dijela da doka�em svoj stav. Prvi dio

vodio je u laboratorij Lakeland, sponzoriran od Aloe Vera
America Inc.; druga dva vodili su me�usobno neovisni
istra�iva�ki timovi, bez mogu�nosti uzajamne suradnje. Sva tri
slu�aja dala su potvrdne odgovore.

U vezi s prvim primjerom, jedno istra�ivanje je ve� 1986.

godine proveo Sam Houston, iz Op�e bolnice u Brookeu,
Teksas, u suradnji s Fakultetom odontologije Baylor u Dallasu.

U tom istra�ivanju dr. E. R. Zimmermann, D.D.S., voditelj

patologije Fakulteta Baylor, dr. James Brasher i dr. C. K. Collins
promatrali su efekte na tkivu bubrega kuni�a, senzibiliziranom
iritiraju�im agensima. Va�no je napomenuti da tkivo kuni�a, u
mnogo�emu sli�no ljudskome, ima dodatnu prednost �to trinaest
puta ja�e reagira na toksi�nost.

U pokusima Brashera i Zimmermanna, aloe vera se dokazala

boljom od indometacina, nesteroidne droge i prednisolona,
jakog kortikosteroida.

113
Indometacin kao i aloe vera, �ini se, ima jaka analgetska
svojstva te djeluje kao sredstvo protiv svrabi. Prednisolon je u
katalogu razvrstan medu protuupalna sredstva kao �to su to i
indometacin i aloe vera. Upravo radi tih protuupalnih svojstava
�eljelo ih se me�usobno usporediti. Istra�ivanje se odvijalo na dvije
razine. Najprije su sva tri testirana na kulturi stani�nog tkiva He La,
da bi se usporedila njihova mogu�nost simuliranja podjele stanica
i poticanja ozdravljenja. U vremanskom razmaku od 72 sata aloe
vera je pretekla inometacin i prednisolon u sposobnosti ubrzanja
rasta novog tkiva. Grupa Brasher/Zimmermann stavila je stanice
He La u jednu kulturu zajedno sa aloe verom pod objektiv
elektronskog mikroskopa sa mogu�no��u pove�anja slike za 500
000 puta. Tako se moglo uo�iti odsustvo karcinoma: tkivo koje se
reproduciralo stimulirano od aloe vere, bilo je potpuno normalno.

Kod alojinog gela, koji za nas i jest najva�niji, uo�en je

bezna�ajan stupanj toksi�nosti u njegovom stani�nom tkivu, dok
su ti stupnjevi kod prednisolona i indometacina bili znatno vi�i.
Kori�teni gel bio je onaj kojeg distribuira Aloe Vera America Inc.

Ova istra�ivanja potvrdila su zaklju�ke do kojiih se do�lo u

laboratoriju Lakeland 1966. godine. U pokusima provedenim na
velikom broju kuni�a, Henry Cobble i dr. Mertin Grossman,
patolozi, nisu otkrili prisustvo toksi�nosti ni u jednom od vitalnih
organa, niti u mi�i�nom tkivu ili na ko�i kuni�a. Jedino je
primje�en poneki gubitak na te�ini kuni�a koji su uzimali doze
aloje, ali to je pripisano "normalnom" nedostatku hranjivih
elemenata kod dijete. �ak i kod ekstremno visokih doza (vi�e od.
20 g po kilogramu) toksi�nost je bila bezna�ajna.

1968. godine pokusi su ponovljeni na vi�e razina u

laboratoriju Hazelton iz Falls Church, Virginia. Pod vodstvom
Williama M. Busey, M.D., patologa pokusi s ID50 provedene su

na �ivotinjama, gdje su kod mi�eva i osam pasa velike doze

primjenjene oralnim putem, dok je skupini bijelih mi�eva tako�er
velika doza dana preko ko�e.

Sve te �ivotinje bile su izlo�ene ekstremno velikim dozama u

periodu od �etrnaest dana. Rezultati su jo� jednom bili sjajni. Dr.
Busey ocijenio je to ovako:

Mi�evi su bili pod nadzorom gdje se pratila mogu�a smrtnost

i efekti trovanja kroz 14 dana. Ogromna doza LD50 davana
oralnim putem prelazila je 21,5 g/kg (ekstremno velika doza).

Oralne doze samog stabiliziranog gela aloe vere bile su dane

pomo�u stoma�ne cjev�ice �etirima grupama pasa mje�anca,
jednom mu�jaku i jednoj �enki iz svake grupe. Nije do�lo ni do
jednog uginu�a u periodu od �etrnaest dana nakon uzimanja
doze; dakle, tolerantna oralna doza kod pasa mogla bi pre�i 31,6
g/kg tjelesne te�ine.

Stabilizirani gel aloe vere analiziran je i u slu�ajevima

zra�enja ko�e, provjeravaju�i njegovu otrovnost u roku od
dvadeset�etiri sata nakon primjene na podru�ju abdomena
bijelih mi�eva (sa zagrebanom ko�om). Nijedan mi� nije uginuo.
Podno�ljiva doza LD50, dakle, ve�a je od 10 g/kg tjelesne te�ine.
Iritacije ko�e bile su minimalne.

Postoje tako�er i uvjerljiva istra�ivanja o sposobnosti

lije�enja, u obliku bakteriolo�kih registara, kao i opisi nedavnih
medicinskih slu�ajeva.

Kao posljednji isje�ak uzet iz knjige �Tiho ozdravljenje* o

otrovnosti aloje, prepisat �emo str. 92 pod naslovom "Sa�etak":
"Polaze�i od na�ih toksikolo�kih registara, tvrdimo da aloe vera
ne izaziva nuspojave u ljudskom organizmu. Osim toga, stotine
lije�ni�kih registara, slo�enih od tisu�a slu�ajeva potvr�uju jo�
jednom nepostojanje otrovnosti prilikom aplikacija in situ".
�itaju�i ponovo drugo citirano djelo �Aloja - mit, magija i
medicina� od Odus M. Hennessee - Bill R. Cook, susre�emo
nova svjedo�anstva o ovoj temi. Na str. 11. nalazimo sa�etak
karakteristika biljke; vrijedi obratiti pa�nju na sastav kore aloje.
"Znanstvene studije potvrdile su da najefikasnije kori�tenje aloe
vere dolazi iz odmjerene smjese ovih triju elementa. Gel
preuzima svoju funkciju kada se adekvatno pomije�a sa sokom,
a kad je sam ima smanjenu vrijednost.

Limfa sadr�i najve�i dio ljekovitih svojstava i mnogo je vi�e

od laksativa ili lijeka za male ko�ne probleme. Neki su uvjereni
da vanjska kora nema nikakva ljekovita svojstva, iako sadr�i
mnoge hranjive sastojke, prisutne i u limfi i u gelu. Kasnija
istra�ivanja su pokazala da kora nije �tetna ni opasna, kako su
mnogi govorili. Bilo bi najlogi�nije koristiti cijeli list".

Mo�emo na�i i jednu �estoku obranu terapeutskih svojstava

biljke u dugom citatu na str. 56. - �Iako se limfa upotrebljavala
kao lijek i u starim receptima, gotovo svi njeni zagovornici tvrdili
su da ona ne samo izaziva alergijske reakcije, nego je i opasna te
se ne mo�e koristiti u proizvodima na bazi aloe vere. Da bi
prodali proizvode, stvorili su mit da je jedino gel dobar izbor,
poti�u�i tu ideju �irenjem pri�e koja nije odgovarala stvarnosti
koju dokazuju moderna istra�ivanja, da je limfa otrovna za
ljudsko tkivo i da izaziva alergijske reakcije. U potpunom
kontrastu s tom tvrdnjom, sve objavljene studije o otrovnosti
pokazuju da ne postoji ili gotovo ne postoji toksi�no djelovanje
aloje i da ne izaziva alergije. Mo�da �iritelji tih informacija imaju
pomalo zbrkane ideje zbog povr�nog znanja o kemijskom
sastavu aloje. Citirajmo samo jedan primjer mogu�eg
nedovoljnog znanja, treba se znati da je limfa u znanosti poznata
kao glukozni antrakinon. Po Merckovom indeksu antrakinon je

sinteti�ka tvar koja se koristi u proizvodnji boja, a one su

op�enito otrovne i mogu izazvati iritacije ko�e ili ko�ni ekcem.

Me�utim, takva nepotpuna informacija, bez usporednih

termina, koja se bazira na ovoj definiciji sinteti�kih antrakinona.
mo�e dovesti do pogre�nog zaklju�ka da je limfa, "koja se
slu�ajno koristi kao boja" otrovna, da uzrokuje ekcem ili
alergijske reakcije. Mo�da je jo� jedan izvor ideje o otrovnosti
biljke Ruska enciklopedija koja ka�e je izvjesna vrsta aloje koja
raste u Rusiji naizgled otrovna. Svejedno, ta vrsta nema nikakve
veze s aloe verom. Mogli bismo i dalje navoditi razne slu�ajeve
pogre�nih uvjerenja glede aloe vere, koja su bila neprestano
ponavljana od nedovoljno upu�enih osoba. �esto su pojedina
uvjerenja vezana za izvor tih ideja. Daljnji prijepisi jednostavno
su prenosili originalnu gre�ku bez provjeravanja vjerodostojnosti
onoga �to ponavljaju. Tako se zabluda pro�irila.�

Na str. 59 se ka�e da biljka u svojoj ukupnosti ima ljekovita

svojstva, a ne i njen pojedini dio kad se izolira: "Mnogi
znanstvenici ponudili su kao rje�enje mogu�i sinergijski odnos
me�u sastojcima biljke aloe vera. Sinergizam je sposobnost svih
fizi�kih i kemijskih komponenti biljke da djeluju zajedno, tako da
donesu ve�u korist od one koju bi dale pojedine komponente
zasebno. Ako je ova teorija to�na, mogu�e je objasniti �injenicu
da aloja nije otrovna niti izaziva alergijske reakcije, premda sadr�i
�imbenike koji, izolirani, mogu djelovati toksi�no i alergijski."

Na str. 61 obja�njava da aloja ne djeluje �tetno, jer su joj

sastavni elementi mudro raspore�eni: "Nakon izno�enja rezultata
ovog istra�ivanja (provedenog u Centru Ustionati - Sveu�ili�te u
�ikagu, 1982.) mo�e se postulirati da aloe vera funkcionira bez
toksi�nih ili alergijskih efekata, jer njeni hranjivi elementi i voda
koju sadr�i, djeluju kao tampon.
Hranjivi elementi su neophodni za rast tkiva i njegovu
funkcionalnost. Biljka kontrolira (ili eliminira) infekcije preko
svojih prirodnih antisepti�kih elemenata - sumpora, fenola,
lupeola, salicilne kiseline, cimetne kiseline i nitrogeniziane uree.
Dr�i pod kontrolom upale pomo�u protuupalnih masnih
kiselina, kao �to su kolesterol, kampesterol, a-sistosterol.
Ograni�ava ili ubla�ava bol zahvaljuju�i lupeolu, salicilnoj
kiselini i magneziju. U zajedni�kom djelovanju ovih elemenata i
ostalih komponenti lista prisutan je sinergijski odnos. Tako
dolazimo do razumskog obja�njenja razli�itih relacija vezanih za
�injenicu da aloja eliminira mnoge unutarnje i vanjske infekcije.
Kemija obja�njava sposobnost aloje da efikasno lije�i opekline,
posjekotine i ogrebotine, kao upalne bolesti, npr. visoka
temperatura izazvana reumom, artitis svih vrsta, ko�ne bolesti,
bolesti usne �upljine, jednjaka, �eluca, crijeva, debelog crijeva i
drugih unutra�njih organa, kao �to su bubrezi, slezena,
gu�tera�a i jetra. Va�no je podsjetiti da se protuupalni i
antibakterijski �imbenici nalaze u limfi i u kori, a ne u gelu.
Istovremeno ne smijemo zaboraviti da su osnovni hranjivi
sastojci i ostali elementi na�iroko rasprostranjeni po cijeloj biljci

- limfi, gelu i kori -a oko 98% vode nalazi se u gelu. Ta

saznanja bi mogla pomo�i u zaustavljanju pseudoznanstvenih
pri�a, a osobito uvjerenja da jedino gel nosi u sebi alojinu
sposobnost lije�enja. Gel je va�an kao tampon. Stoga, teorija o
sinergetskom odnosu podr�ana je, kako od znanosti, tako i od
povijesti.
U mojoj potrazi za istinom, raspola�em kemijskim
obja�njenjem alojine sposobnosti ozdravljenja, stavljanja pod
kontrolu ili eliminiranja velikog broja bolesti uzrokovanih
mikrobima, ubla�avanja ili uklanjanja bolova i svladavanja

upala. Ve� smo vi�e puta ponovili da biljka posjeduje sve ove
sposobnosti i jo� mnoge druge. Osim toga, nismo jo� spomenuli
alojinu sposobnost ukljanjanja vode iz tkiva, njenu pomo� u
probavi, uravnote�enju kiselina tijela, uklanjanju ili smanjenju
o�iljaka, regeneraciji �lijezda, obnavljanju o�te�ene ko�e,
vra�anju zdrave boje i jo� mnoge koristi koje �e biti otkrivene
kada iz teorije prije�emo u praksu".

Na str. 65, poglavlje IX, podnaslov je Toksikologija. Mo�da

bi bilo korisno prepisati ga �ipsis litteris�, ali je predugo. Poku�ao
sam ga sa�eti. Odmah na po�etku ka�e: �U djelu "O
superfaturamento do Aloe Vera", FD.A. ostaje kao nerje�eni
problem dio u kojem autor �lanka tvrdi da, ukoliko se popije sok
od aloe vere, mo�e do�i do trovanja. U isto vrijeme ka�e da je u
jednoj studiji iz 1974. godine dokazano da sok aloe vere nije
otrovan za mi�eve. U stvari, nakon pomnog prou�avanja
literature koja govori o o mogu�oj otrovnosti aloe vere,
dokazuje da aloe vera ne samo da nije otrovna, nego uistinu
poti�e regeneraciju tkiva. Za�udo, taj isti F.D.A. je 1959.
zaklju�io da aloe vera nije otrovna. Ili barem takav dojam
ostavljaju Gunnar Gjerstad i TD. Riner u �lanku �Aktualni stav

o aloji kao univerzalnom lijeku�. Gjerstad i Riner su prou�ili

podatke koje je zabilje�io E.R Pendergrass, a odnose se na
djelotvornost aloe vere u lije�enju opeklina od X-zraka i drugih
oblika radijacije i prihvatili su da alojina mast, koju je koristio
Pendergrass regenerira ko�no tkivo.
U daljnjem tekstu ovog poglavlja poku�ava se odgovoriti na
pitanje: Je li aloe vera otrovna? Izaziva li nekrozu ili regenerira
tkivo? Iako je potpuno jasno da aloe vera ozdravlja i regenerira
tkivo, sumnja postoji kod onih koji tra�e nova istra�ivanja s
pozitivnim ishodima. Drugim rije�ima, nepovjerljivi �ele da se
naprave posebne studije koje dokazuju da aloja nije �tetna za
tkivo i da ga regenerira. Takvu studiju je obavio Laboratorij
Hazleton Inc., koji je dio TRW, iz Falls Church, V.A., u sije�nju
1969. godine. Indeks otrovnosti razmatra se u njegovom djelu
"Primjena stabiliziranog gela aloe vere na ko�i kuni�a kroz 13
dana - zavr�ne relacije". Istra�iva�i iz Hazletona zaklju�ili su da
ponavljane aplikacije aloe vere ne uzrokuju izopatolo�ke
promjene ni na jednom od promatranih tkiva, �ak ni na tkivu
jetre, bubrega ili ko�e bijelih mi�eva.". Pogledajmo �lanak R.R.
Zimmermanna iz 1969. godine, "Djelovanje prednisolona,
indometacina i gela aloe vere na kulturu stanica tkiva",
objavljen kod Federal Dental Services. Zimmermann, nakon �to
je koristio aloe veru u raznim koncentracijama, zaklju�io je da je
manje otrovna od prednisolona ili indometacina, testirana na
tipu Grey stanice He La i na fibroblastima bubrega kuni�a.
Va�no je naglasiti da je ova studija donijela zaklju�ak da je aloe
vera odr�ala na �ivotu promatrane stanice za dvije tre�ine
vremena du�e nego �to je bilo normalno za o�ekivati.

Tako aloe vera ne samo da ne uni�tava stanice, nego ih

stimulira da �ive u zdravim uvjetima kroz dugi period".

Zaklju�uju�i ovu temu o otrovnosti aloje, jo� �emo

spomenuti �to jedan stomatolog koristi u svojoj struci. To mo�ete
provjeriti na str. 84: "Dr. Wolfe savjetuje kori�tenje gela oko
�vrstih zubnih kruna i uz rubove zubnog mesa oko tih kruna uz
laganu masa�u prstima. Provode�i studije iz periodontojatrije dr.
Wolfe konstatira: "Kod upale zubnog mesa s akutnom gnojnom
nekrozom, radi se na tome da se otklone simptomi, kako bi se
provelo potpuno �i��enje. Kod prve posjete obi�no se o�isti
zubni kamenac. Pacijentu se savjetuje da nakon uobi�ajene
zubne higijene, nanese aloe veru na potrebna mjesta pomo�u

me�uzubnog stimulatora ili �price za ispiranje. Za upotrebu

unutar zuba dr. Wolfe tvrdi da aloe vera djeluje kao mast za
pro�i��avanje kanala. Prije ubrizgavanja u kanale obja�njava:
"Istisnem malu koli�inu aloe vere na limicu za �i��enje kanala.
Ne brinem se ako malo gela prije�e preko vrha, jer su
istra�ivanja dokazala da aloe vera nije otrovna, te obnavlja
stani�no tkivo."

Bilo bi idealno donijeti sadr�aj obiju knjiga, jer zajedno �ine

pravu enciklopediju o aloji. Zavr�avaju�i ovo poglavlje odabrao
sam neke odlomke, one najprakti�nije.

1. "Postoji uvjerenje da biljka aloe vere nema nikakvih

ljekovitih svojstava dok joj listovi ne narastu (preko jedne libre,
tj. 454 g) i dok nema izme�u dvije i �etiri godine. Ali ta ideja
pada pred �injenicom da �ak i biljke s malim listovima (3 ili 4
unce, otprilike 70 g), uzgojene na ku�nom prozoru, daju
izvanredne rezultate.
S druge strane, mladica koja raste iz korijena mati�ne biljke,
po�inje proizvoditi limfu ve� kroz par tjedana; eto za�to doma�e
�ivotinje, posebno ma�ke, jedu tek izrasle mladice. Nisu godine
te koje je �ine boljom, ali ipak veliki listovi su va�ni za
komercijalni uspjeh njihove proizvodnje." Iz ovoga mo�emo
zaklju�iti da je i mladi list tako�er koristan, jer ve� sadr�i
ljekovita svojstva biljke.
2. "Na primjer, Papyrus Ebbers tvrdi da su aloju kao
sredstvo za uljep�avanje koristili mu�karci i �ene, bez razlike,
unutarnjom ili vanjskom primjenom da bi tako istakli ljepotu i
zdravlje, izvana i iznutra. U stara vremena proizvodi za
uljep�avanje su bili odraz ideje da zdravlje i ljepota idu jedno s
drugim pod ruku." Zdravlje i ljepota predstavljali su dar koji je
bio tra�en kod mu�karaca i �ena.

3. "Tek kad sam pro�itao ne�to o aloe veri i kad sam je

1973. isprobao, stvarno sam prona�ao olak�anje sa svojim
ko�nim problemima, koriste�i proizvod �jelly� na bazi aloje,
kombinaciju limfe i gela. Na�alost, u to doba nisam znao da bi
se aloja mogla primjeniti i interno; vjerovao sam u krivo op�e
uvjerenje prema kojem je limfa otrov. Po�eo sam uzimati aloe
veru u visokoj koncentraciji od 100% tek prije �est godina, kad
sam se ozbiljno prihvatio prou�avanja povijesnih i znanstvenih
rezultata o toj biljci. Znao sam da je proizvod prirodan, jer sam
ga sam pripremio. Na moje iznena�enje i radost, alergije su mi
potpuno nestale �im sam po�eo redovito uzimati preparat.
Primijetio sam i to da ukoliko preparat ne bih uzimao
redovito, alergije bi se vra�ale; tada sam po�eo eksperimentirati.
Izme�u sije�nja i lipnja 1984. uzimao bih aloju u pravilnim
razmacima kroz dva tjedna. Otkrio sam da kada bih uzimao
proizvod svakodnevno, alergije bi nestajale, a kada bih ga
prestajao uzimati, vra�ale su se. Premda nisam kompletirao
svoje istra�ivanje, da otkrijem kako aloja djeluje, osobno sam
iskusio njezine dobrobiti i budu�i da nisam htio da se vrate
alergije, po�eo sam uzimati aloju svaki dan i to �inim sve do
danas. Sada znam da nemam nikakvu alergiju, ali tako�er iz
iskustva znam da ako je prestanem uzimati, simptomi se opet
pojavljuju. Osim toga, moj mjestimi�ni kroni�ni dermatitis
potpuno je nestao. Ali aloja je u�inila puno vi�e od samog
ozdravljenja od alergija. Uzimaju�i je svaki dan, posve sam
eliminirao kroni�no lo�u probavu koja mi je uzrokovala stipsu i
infekcije bubrega. Sad sam se u cijelosti oslobodio hemoroida i
mislim da da je to rezultat sustavne primjene alojine masti i

tako�er �injenice da mi je probava i �i��enje urednije. Razina

mog kolesterola znatno je smanjena, iako vjerujem da je to
posljedica promjene dijete. Mogao sam se uvjeriti kako se
uzimanjem aloje smanjuje bol i usporava razvoj artritisa mojih
koljena i gle�njeva, artritisa uzrokovanog nagnje�enjima
prilikom ozljeda koje sam stekao dok sam se bavio sportom i
zbog kojih sam (kao mladi�) �etiri puta bio podvrgnut te�im
kirur�kim zahvatima. Istina je da su mi nestali bolovi u nogama
i nisu se vi�e vratili otkad sam po�eo uzimati aloju svaki dan.
Aloja mi je pove�ala �ivotne energije i moram nadodati da
zadnjih pet godina nisam imao nikakvu prehladu, gripu ili bilo
koji tip infekcije, dok moji prijatelji neprestano pate od tih
problema. Mogao bih nastaviti, ali mislim da zna� ve�
dovoljno."

Treba li nam cjelovitije svjedo�anstvo? Aloja je dala dobre

rezultate kod svih gore navedenih bolesti. Pao je jo� jedan tabu:

aloja se mo�e uzimati bez prekida, potvr�uju�i tako

pretpostavku da je stupanj njezine otrovnosti uistinu
bezna�ajan...

4. �Molim te, obrati posebnu pa�nju na to da smo u

prethodnom opisu rekli kako je vl�. Thompson bio pod
lije�ni�kim nadzorom u trajanju ciklusa lije�enja alojinom ma��u
kod ku�e (nakon 22 kirur�ka zahvata na ko�i radi opeklina na
nogama, zadobivenih u eksploziji spremnika benzina) i da ga je
lije�nik pregledao da potvrdi da su rane zacijelile. Ne slu�iti se
modernom medicinom mo�e izgledati kao znak
neprosvije�enosti. Istaknuti da tijelo bolesnika potpuno pripada
njemu, a ne lije�niku, sigurno je prednost. Jednostavno, istina je
da su ranije bolesnici te�ili velikoj ovisnosti od lije�nika.
O�igledno, specijalista je prvi autoritet s kojim bi se trebalo
posavjetovati u slu�aju bolesti ili ozljede. Ali, �to ako se nakon
mnogo godina lije�enja patnja nastavi, a pobolj�anje je malo ili
nikakvo? O�ito je da u tom slu�aju pojedinac ima pravo tra�iti
pomo� u alternativnim metodama.� Velika mudrost se nalazi u
upravo citiranim recima. Nije ista stvar pona�ati se kao mnogi
Brazilci, to jest lije�iti se sami ili obra�ati se lije�niku za obi�nu
i bezopasnu prehladu...

5. �I ja sam prisustvovao �udesnim ozdravljenjima uz

pomo� aloje. Vjerojatno je najspektakularnije ono koje se
odnosi na Lyle Balla, trgovca na jednom veoma istaknutom
mjestu.
U velja�i 1988. Lyle se podvrgao radikalnom tretmanu
protiv raka ko�e na objema rukama, od lakta do �ake. Lije�enje
je trajalo izme�u dva i tri tjedna i sastojalo se u primjeni
kemijskih proizvoda na opeklinama uzrokovanim rakom.
Nepotrebno je i spomenuti da je nakon takve terapije imao jake
bolove. Lije�nik mu je dao analgetik i masti za lokalnu primjenu,
no Lyle bi govorio da ne djeluju. Njegova �ena, koja je znala
pone�to o aloe veri nagovorila ga je da je uzme radi smanjenja
bolova i lak�eg izlije�enja opeklina. Nakon otprilike
�etrdesetosam sati od zadnje kemoterapije, Lyle je po�eo
koristiti kombinaciju koncentrata alojine masti i spreja s
koncentriranim gelom aloje. Rekao je da prvenstveno �eli
svladati bol. Bol se smanjila odmah nakon prve primjene masti
i spreja, te je nakon jednog tjedna potpuno nestala. Kao �to se
vidi na fotografijama (nalaze se u knjizi i �ak su u boji) opekline
na rukama gosp. Balla potpuno su nestale za jedanaest dana
(od 18. do 29. velja�e 1988). Sada, dok ovo pi�em, ko�a na

rukama gospodina Lyle posve je ozdravljena i vidi se samo

poneki o�iljak". Svjedo�anstva poput ovih poti�u ljude na
kori�tenje aloje u svrhu ozdravljenja od raznih bolesti.

Na kraju mo�emo zahvaliti Bogu za ovu predivnu biljku koju

je zasadio u prirodi, na dohvat ruke najsiroma�nijima, ali i
najmo�nijima, kad se ne zatvaraju pred temama ove vrste radi
svoje bahatosti ili tvrdoglavosti. Neka Gospodin velikodu�no
prosvijetli njihov um...
Ako se netko boji da je alergi�an na aloju (vrlo rijedak
slu�aj!) mo�e to testirati na sebi kod ku�e. Dovoljno je
odrezati dva centimetra lista aloje i polo�iti je na ko�u iza uha
ili ispod pazuha na oko dvije minute. Ostavite da djeluje
nekoliko minuta. Ukoliko dio ko�e na koji smo stavili po�ne
svrbiti ili se upali, osoba je alergi�na na aloju, bilo da se radi

o kori�tenju aloje u prirodnom obliku ili o industrijski

obra�enim
proizvodima.
Ponavljam, me�utim, da je ta mogu�nost vrlo rijetka.

ALOJA I AIDS

Istra�ivanja koja je prije deset godina proveo Bill Mc Analley

pokazuju da je izoliran jo� jedan polisaharid carisin; jedna
kanadska studija identificira ga kao Acemannan, koji je pogodan
za antivirusno djelovanje. Sastojak je patentiran od strane
laboratorija Carrington. Postoje klini�ki dokazi koji upu�uju na
njegovu sposobnost stimuliranja imunolo�kog sustava pacijenata
oboljelih od AIDS-a sprje�avanjem �irenja HIV virusa. 0 tim
otkri�ima �elio bih popri�ati s �itateljem.

Kad sam se vra�ao sa Srednjeg Istoka i iz Europe, u kolovozu

1995. godine, do�u mi u ruke �Tiho ozdravljenje*, moderna
studija o biljci aloe vera od Billa C. Cootsa, R. Ph i Roberta
Ahola, u prijevodu posebno sponzoriranom od Toho Cosmetic-a
i �Aloja - mit, magija, medicina*, aloe vera tijekom vremena od
Odusa M. Hennesseea i Billa R. Cooka, najkompletnije studije o
aloji koje sam do tada pro�itao, ispitane na ljudima i �ivotinjama,
kroz dvadeset godina iskustva autora. Izgleda nevjerojatno, ali
�itaju�i te tekstove osje�ao sam se na svom terenu, jer sli�no
iskustvo sam i ja do�ivio, vi�e s ljudima, a manje sa �ivotinjama.

U "Aloja - mit, magija, medicina" na AIDS se posebno

odnosi tekst �AIDS - nova granica u istra�ivanju*, str. 88-91.

127
Zbog va�nosti i jasno�e teksta, prepisat �emo ga u cijelosti.
�itaju�i ga, vidimo da je u SAD-u aloja ve� primjenjivana kod
osoba oboljelih od AIDS-a i bez da smo znali jedni za druge,
dobili su iste rezultate kao i mi. Evo tog teksta:

�Od 1987. godine posve je normalno �uti od �rtava AIDS-a

u zoni Dallas-Fort Worth da je sok od aloje ili droga
(polimanacetat) dobivena iz njega, donio olak�anje s obzirom na
simptome bolesti i za�titila je nosioce virusa koji potom nisu
pokazivali simptome daljnjeg razvoja bolesti.

Posao istra�ivanja obavljen je u medicinskom centru Dallas-

Fort Worth, Grand Praire, Texas i zbog statusa lije�nika koji su tu
sudjelovali, smatra se jako va�nim; ne iznijeti do sada postignute
rezultate bio bi znak nemara.

Va�no je shvatiti da to istra�ivanja ne pokazuje da aloe vera

dovodi do ozdravljenja od AIDS-a. Ono pokazuje da su u svim
ispitanim slu�ajevima postignuti izvrsni rezultati i da je kod ve�ine
pokusa aloe vera zaustavila �irenje bolesti. Drugim rije�ima, aloe
vera ne ozdravlja od AIDS-a, ali je vrlo efikasna terapija.

Taj zaklju�ak predstavljen je prvi put u �lanku �Alojina droga

mo�e zamijeniti AZT bez opasnosti trovanja* u �asopisu Medical
World News, izdanje od prosinca 1987. godine. �lanak se odnosi
na istra�ivanja koja je obavio dr. H. Reg. McDaniel. Po njemu:
"jedna tvar koju sadr�i biljka aloje najavljuje mogu�nost ja�anja
imunolo�kog sustava kod osoba bolesnih od AIDS-a, kao i
zaustavljanje ekspanzije virusa u ljudskom organizmu koji je u
imunolo�kom deficitu, bez popratnih efekata toksi�nosti".

Rezultati studije dr. McDaniela pokazali su da su se simptomi,

o�itovani kod sedamnaest osoba oboljelih od AIDS-a, zna�ajno
smanjili od kada su dnevno uzimali po 1.000 mg ovog preparata
kroz tri mjeseca. Nakon tog perioda, kod �est bolesnika u

uznapredovaloj fazi bolesti, do�lo je do pobolj�anja za 20%

simptoma, dok je kod lak�e oboljelih pobolj�anje iznosilo u

prosjeku oko 71%. Dr. McDaniel je rezultate svog istra�ivanja

iznio tako�er i na susretu Ameri�ke udruge klini�kih patologa i

Kolegija ameri�kih patologa.

On ka�e da: "Temperatura i manifestacije no�nog znojenja,

proljev i generi�ke infekcije uklonjeni su i primije�ena su
zna�ajna pobolj�anja kod svih pacijenata, pra�ena padom u
kulturama stanica HIV pozitivnog virusa i padom razine glavnog
antigena HlV-a.

Masa eritrocita se, izuzev�i jednog pacijenta, pove�ala kod svih,

te kod njih dvanaest, koji su prethodno bili leukopenici, primije�en
je lagani porast sume bijelih krvnih zrnaca nakon terapije.

Ni kod jednog od dvadeset i devet pacijenata koji su primili

pokusni lijek nije primje�en nikakav znak trovanja.
Dakle, jasno je da sok od aloje mo�e u dobroj mjeri smanjiti
simptomeAIDS-a.Tonasneiznena�ujebudu�idajelijek
(polimanacetat) dobiven iz biljke te je ona prisutna u soku.

Irwin Flank u �lanku objavljenom u utorak, 12. srpnja 1988.

u Dallas Times Herald, citira dr. Terry Pulse navode�i da je "580
g (po 20 odjednom) alojinog soka s lijekom stabiliziranim u aloji,
dato oralnim putem 69-orici oboljelih od AIDS-a". (�ini se da dr.
Irwin �eli re�i stabilizirani sok od aloe vera).

Nadalje, prema �lanku, Pulse iznosi da su bolesnici lije�eni

preparatom bili ubrojeni me�u one kod kojih 'nikad ne bi do�lo do
pobolj�anja niti bi im se stanje moglo ponovno stabilizirati", ali da
bi nakon lije�enja bili u stanju "vratiti se normalnim aktivnostima".
�lanak je citirao rije�i dr Pulse po kojima su bolesnici povratili svoje
energije, budu�i da su im gotovo u potpunosti nestali simptomi - a
to se dogodilo kod 81% testiranih bolesnika.
��to prije pacijent uzme lijek, prije �e do�i do pobolj�anja�,
tvrdi Pulse. Njegovi pacijenti uzeli su 580 g (po 20 odjednom)
teku�ine dnevno �i tako sam ih odr�avao u �ivotu, neke od njih
i vi�e od dvije godine�.

�Imali smo smrtnih slu�ajeva�, nastavlja on, �ali smrt mo�e

biti pripisana kemoterapiji zbog raka ko�e ili sli�no, ili uzimanju
drugih lijekova u kombinaciji koji su na taj na�in paralizirali
imunolo�ki sustav kao npr. AZT>>.

Kada smo pitali koji zna�aj bi mogle imati njegove studije i

njegov tretman za lije�enje i postizanje potpunog ozdravljenja od
AIDS-a, Pulse je odgovorio: �Fbkazuju da do kada postoji
tajanstveni projektil, ovo rje�enje je provizorno i produ�uje �ivot
(bolesnima od AIDS-a) za vrlo nisku cijenu, za razliku od cijene
AZT-a.�

Nakon �to smo pro�itali taj �lanak, poku�ali smo nabaviti

kopije stvarnih podataka istra�ivanja koje je objavio dr. Pulse
zajedno sa svojim suradnicima, H. R. McDaniel i T Reg Watson,
iz Medicinskog centra Dallas-Fort Worth.

Informacije koje je dao Pulse provjerene su da se uklone

nejasno�e o tome �to se to�no koristilo u istra�ivanju, sok od
aloje ili lijek, ili oboje i u kojem omjeru.

Polaze�i od tih podataka i jo� jednog kasnijeg ispitivanja, �ini

se da je sok od aloje vere, u svom prirodnom stanju, jednako
efikasna terapija u lije�enju AIDS-a, kao �to je lijek stabiliziran
hla�enjem kao jedan njezin derivat. Naravno da bi svaki
bolesnikodAIDS-akojismatradabimualoeverabilaod
pomo�i za njegovo stanje, morao biti oprezan kad kupuje sok sa
100% aloje vere, te utvrditi da, kao �to smo �esto nagla�avali, on
nipo�to ne nalikuje na vodu. Aloe vera, ponavljamo, ima boju
�utog jantara i gorkog je okusa."

Zamislite moje iznena�enje nakon �to sam pro�itao ovakav

�lanak! Drugim rije�ima, potvrdilo se ono �to sam godinama
prakticirao. On drugim rije�ima potvr�uju ili daje temelj mojoj
dugogodi�njoj praksi. Dao mi je veliku sigurnost u onome �to
sam do tada prakticirao kao ku�nu radinost, bez sigurnosti
bazirane na drugim iskustvima, potaknut samo dobrom voljom
da pomognem osobama koje su patile...

Gotovo slu�ajno, pomogao sam i osobama koje su bolovale

od AIDS-a , u smislu da su me zvale saznav�i za slu�ajeve
ozdravljenja od raka. �Ako je aloja dala dobre rezultate kod
osoba oboljelih od raka�, mislili su, �mo�da bi mogla pomo�i i u
lije�enju AIDS-a�. Ja sam to druga�ije postavljao: �Ako aloja
ozdravlja od tumora, za�to ne bi i od AIDS-a?� U daljnjem
izlaganju spomenut �u neke slu�ajeve osoba koje su potra�ile
moju pomo�.

Slu�e�i se uvijek ovdje predlo�enim receptom, pomagao sam

dvadesetogodi�njem muslimanu, Alexu iz Ramallaha, iz okolice
Jeruzalema. Uvijek sam se slu�io samo alojom u njenom
prirodnom stanju, ubranom i zatim pripremljenom, ne
primjenju�i nikada proces stabilizacije, koji, s druge strane,
nisam niti poznavao.

Treba napomenuti da je mladi� prvi put do�ao kod mene u

invalidskim kolicima, pra�en �lanovima obitelji i u vrlo lo�em
stanju; drugi put je do�ao sam na svojim nogama. Kad su me
ponovno ugledali, bili su presretni: zamolili su me za dopu�tenje
da se upravo tu pomole Alahu, licem okrenutim prema Meki
klanjaju�i se do zemlje, prema obi�ajima islama. Kako je zavr�io
Alexov slu�aj? Je li �iv?

Vincenzo M. iz Lascaria kod Falerma u Italiji, nakon �to je

uzeo tri doze preparata, primljen je kao medicinski tehni�ar u
bolnici u Falermu. Da virus nije bio blokiran, niti jedan
primarijus, pri zdravoj pameti, ne bi zaposlio nosioca HIV virusa
kao bolni�ara, izla�u�i tako bolesnike koje on njeguje
neprekidnoj opasnosti od zaraze. Susreo sam Vincenza u svibnju
1995. godine u Falermu, na poslu. Izgleda kao bilo koji mladi�
njegovih godina. Na prvi pogled nitko ne bi mogao zamisliti da
se radi o osobi bolesnoj od AIDS-a.

Eagle iz Cagliarija koji se nalazi na otoku Sardiniji u Italiji,

bolesna od AIDS-a, dobivala je iz Betlehema telefonskim putem
sve potrebne upute. Nakon tri ili �etiri doze preparata, oti�la je na
pretrage u Torino, gdje ju je dr. Maurizio Grandi detaljno
pregledao izvana i iznutra. Kod prvog pregled vrijednosti su bile
blizu 500. Na drugom su porasle na 700. Eagle je, jasno,
nastavila uzimati napitak. Sredinom lipnja kad sam posjetio otok,
Eagle mi se javila, ne vi�e telefonom nego osobno.

Bila je to prekrasna djevojka rumenih obraza. Nikada ne bih

mogao zamisliti da se nalazim pred osobom bolesnom od AIDS-

a. Rekla mi je da su vrijednosti dosegle iznos od 1000, broj koji

se smatra podno�ljivim, u granicama. Moj Bo�e, kako treperi!...
Koja volja za �ivotom!... Koja radost zbog ove male pobjede!...
Kad govorimo o AIDS-u, mo�da najvi�e zapanjuje slu�aj dr.
Cristine Sannia, iz Cagliarija na Sardiniji, Italija. Ova lije�nica
pravoslavne vjeroispovijesti, nakon obavljenog posla u bolnici,
kre�e svojim putem i prelazi uzdu� i poprijeko otok u potrazi za
alojom kojom obiluje regija te njome lije�i gotovo tri tisu�e �itelja
otoka oboljelih od AIDS-a: �ini to volonterski. Njenim
posredstvom o aloji se govorilo na jednoj konferenciji blizu
amfiteatra op�ine Sinnai, kod Cagliarija. Tom prilikom lije�nica
je govorila o �sjajnim rezultatima� postignutim kod njenih
pacijenata zahvaljuju�i mom receptu. Rekla je da su se obi�no

nakon uzimanja triju doza, bolesnici vra�ali normalnom �ivotu.

Bez �elu�anih problema, s boljim tekom, zdravijom bojom ko�e i
jetrom vra�enom u normalu, �ovjek se vra�a svakodnevnom
�ivotu, �esto preuzimaju�i ponovo na sebe sve ranije aktivnosti.

Dva mjeseca nakon mog povratka u zemlju, ili, to�nije, nakon

�itave serije intervjua za masmedije, po�ev�i od intervjua na Radio
Guafba 2. rujna 1995. (voditelj je bio lije�nik i novinar dr. Abraao
Winogron, u �ijem sam tradicionalnom programu �Medicina i
zdravlje* s brojnim slu�ateljstvom, imao za sugovornika dr. Sergia
Reutmanna) zabilje�io sam dugu listu od dvadesetak telefonskih
poziva, uglavnom iz Fbrto Alegrea, koji su me izvje�tavali o
zdravstvenom stanju nosioca AIDS virusa: bolje op�e stanje, bolji
apetit, snaga za hodanje, zdrava boja na licu itd... Jednom rije�ju,
nakon dvije ili tri doze dolazilo je do zna�ajnog pobolj�anja.

Zavr�avaju�i ovo poglavlje, �elio bih istaknuti: neka se nitko ne

zavarava! Aloja ne lije�i niti uni�tava virus HIV-a. Samo
onemogu�ava njegovo �irenje, �to je vrlo zna�ajno s obzirom na
te�inu bolesti. U slu�aju raka, aloja sigurno ozdravlja, obnavljaju�i
cijeli arsenal napadnutih stanica te dovodi do prave regeneracije
oslabljenog imunolo�kog sustava, o �emu se govori u posebnom
poglavlju ove knjige. Na �alost, ne doga�a se isto kod AIDS-a:
aloja ne ozdravlja od AIDS-a. Ali svakako raduje vijest da
postoji neki izlaz u nastojanju za kvalitativnim pobolj�anjem �ivota
na�e bra�e bolesne od AIDS-a u danima koji su im jo� preostali,
iako kao ideal i dalje ostaje potpuno uni�tenje virusa. Nadajmo se
da �e medicina i znanost zajedni�ki �to prije prona�i put do
ozdravljenja, jer su predvi�anja za idu�e godine tragi�na, na op�u
�tetu, ukoliko rje�enje ne do�e brzo...

Kako se moglo vidjeti iz gore navedenog �lanka, aloja

pozitivno reagira na HIV virus, bez negativnih popratnih efekata,
kao �to je to slu�aj kod AZTa i drugih lijekova. Aloja je na dohvat
svakom nov�aniku, pa i onom tanjem. Jedno istra�ivanje,
provedeno na Harvardskom Sveu�ili�tu u SAD-u 1993. godine
otvorilo je problem je li dobro koje donosi AZT u anti-AIDS terapiji
nekorisno zbog popratnih pojava kao �to su anemija, mu�nina,
povra�anje i umor. 1995. godine drugi lijek, nazvan Indinavir ili
MK-639-, uspio je reducirati koli�inu virusa prisutnog u organizmu
za i do 99% i tako�er pedeset puta pove�ati broj obrambenih
stanica organizma tipa CD-4. Budu�i da su ti lijekovi ekonomski
dostupni samo privilegiranim slojevima dru�tva, siroma�nijima ne
ostaje drugo nego prihvatiti aloju, koja ima dvije prednosti: nema
negativnih nuspojava i pristupa�na je svima.

Isto se mo�e re�i i o �medicinskom koktelu� neko� ra�irenom po

novinama. Osim nuspojava, njegova cijena je 1200 $ mjese�no za
jednog pacijenta. Recept s alojom, u najgorem slu�aju, ko�ta 5 $!

Kako objasniti �injenicu da neke enciklopedije tvrde da

je aloja otrovna? Prema fitotehni�aru, dr. Aldu Facettiju,
otrovnost aloje nalazi se u njenom koncentratu. Da bi se
dobio koncentrat aloje, trebalo bi je primati infuzijom ili
destilirati 30-50 biljaka, uklju�uju�i korijenje. U svom
prirodnom stanju aloja je bezopasna poput najobi�nije
salate. Fbtvr�ivanjem ove informacije, pada teorija da je
aloja abortivna; isto tako i �to se ti�e opasnosti za lije�enje
hemoroida. (Garantiram da aloja lije�i hemoroide!) Ako
netko �eli biti siguran i miran, neka koristi biljku u prirodnom
obliku; u takvom stanju ona je ne�kodljiva.

Mo�e je koristiti uvijek svatko tko ima probleme sa

zdravljem bilo da se radi o unutra�njim problemima ili
vanjskim ozljedama.

KAO BLISKOJ PRIJATELJICI

Monolog oca Romana Zaga s listom aloje -skoro kao

molitva.

Svaki put kada pripremam preparat od aloje, meda i rakije,

sam se ponizno pribli�im biljci. Fblako, jako polako, s istim
po�tovanjem onoga koji gleda neku rijetku stvar, �ivotinju koja
izumire ili kakvo remek-djelo.

Stanem pred nju s o�trim no�em u ruci ali ne s namjerom da

je napadnem, niti kao bi�e njoj nadre�eno ili kao gospodar, ve�
kao bi�e istog ranga i u istom polo�aju.

Predstavljam joj se kao ograni�eno i nemo�no stvorenje, u

nadi i uvjerenju da �e mi pomo�i rije�iti nerje�ive situacije.
Pozdravljam je kako se pozdravlja osoba:

�Cao, ljepotice! Ne dolazim ti nanijeti bol. Naprotiv, budu�i

da znam da si korisna, molim te za ono �to je Stvoritelj stavio u
tvoje listove. Treba mi to. Sve �to je Bog stvorio, dobro je. Ti si
Bo�je stvorenje, savr�eno, lijepo, harmoni�no. On te obdario
velikim bogatstvom. Dolazim se okoristiti njime. Ako ga ja ne
uzmem, nikada ne�e biti iskori�teno za svoju svrhu. Ti, kao i
svako drugo �ivo bi�e, ro�ena si, raste�, ali �e� i umrijeti,
vra�aju�i se u prah zemlje iz koje si proiza�la. Me�utim, ako te
uberem, dat �e� sve ono �to skriva� u sebi i ostvarit �e� sve dobro
koje si u stanju �initi. Dopusti mi, dakle, da te uberem onako
kako bih ubrao lijepu ru�u. Samo ti poznaje� �uda koja nosi� u
sebi i do�ivljava� ekstazu plodnosti*

Kada uzmem u ruku list aloje, nje�no ga pomilujem odozgo

prema dolje tako da se pili�a nanizanih bodlji lagano spu�ta na
moj dlan, kao da joj �elim re�i da nije okrutna ni agresivna i jo�
joj �ap�em:

�Ma/o �e� patiti, ali ne poznajem drugog na�ina na koji bih te

mogao uzeti da bi u�inila ono za�to si stvorena. Do�i sa mnom,
do�i! Odabrao sam te jer znam da si spremna u�initi to �to zna�.
Smatraj se sretnicom. Da, tvoje �e prijateljice �ekati budu�e
potrebe ako ih bude; ako ne, umrijet �e, a njihovi �ivoti bit �e
neiskori�teni. Kao cvijet koji je procvao u srcu amazonske
pra�ume ili kao val nasred oceana, bez mogu�nosti u cijelosti
iskoristi svoj potencijal.

Odrezat �u ti nekoliko listova uz stabljiku udarcem kirur�kog

no�a kako ne bi izgubila ni�ta od svoje biti, niti malo tvog
izvanrednog i ljekovitog soka.�

Laganim rezom o�trice no�a odvajam list od stabljike iz koje

je izrastao, bez trganja i razdiranja, bez lupanja po njemu.

O�i��en od pra�ine i ukljonjenih bodlji, spaja se s �istim

medom i odabranim destilatom. Onda sve bude dobro izmiksano.
Dok se tri elementa mije�aju i mrve, pola�em ruke nad
posudu, umjesto poklopca, kao da bih svu svoju energiju htio

staviti u ovaj preparat. Kad je gotovo, upu�ujem biljci zadnje

rije�i pozivaju�i je na misiju koju treba obaviti koriste�i vitalnu
snagu koja je u njoj.

�Sada idi i uradi ono �to zna�. U tijelu od Boga stvorenom ne

smije biti bolesti ni patnje, nesklada ni neravnote�e. Oslobodi od
zla tijelo tebi povjereno odjelotvoruju�i ono �to zna�.

Draga si mi. Da, uistinu sam te odabrao izme�u mnogih tebi

sli�nih. Iskoristi ovu priliku i obavi poslanje �to ti ga je Gospodin
dao kod tvog stvaranja. Do�ao je taj trenutak. Znam da �e� mi, �im
izvr�i� svoje poslanje, zahvaljivati za priliku koja ti je bila pru�ena.
I ja sam tebi zahvalan za pomo� koju �e� dati tom bolesnom tijelu.
Oprosti mi i hvala ti za slu�bu na koju si bila pozvana da je izvr�i�
s velikom ljubavlju. Idi i odjelotvori sve ono �to zna�.�

Blagoslovljen bio Bog �to nam je s alojom i cijelom

prirodom dao mnoge mogu�nosti za lije�enje bolesti.
Ozdravljeni, �ivite s rado��u novi �ivot u zahvalnosti i
slavljenju Boga. Dopu�teno nam je sva prirodna dobra
otkriti i iskoristiti ih na na�u dobrobit te provesti cijeli
�ivot u neprekidnom �inu zahvale! Amen.

Otac Romano Zago, OFM.

Ako boluje� od dijabetesa ili sumnja� da med nije
biolo�ki, dakle, da ti mo�e prouzrokovati ne�eljene
posljedice, pripremaj svakodnevno dozu preparata koja ti
slu�i za taj dan. Umjesto meda dodaj vo�e, legume ili zelen.

Sto se ti�e meda, postoje osobe koje su alergi�ne na taj

proizvod. U tom slu�aju kod osobe alergi�ne na med mo�e
do�i do zatvora. Problem se mo�e izbje�i zamjenjuju�i med
iscije�enim vo�nim sokom.

Med, ukoliko je prirodan, ne �kodi dijabeti�arima. �ak

postoji i recept za bolesne od dijabetesa: popiti �li�icu meda
starog barem deset godina ujutro nata�te.

138

ZAKLJU�AK

Na ovim skromnim stranicama �itao si zaokrete na putanji

jednog recepta kao da se radilo o meteoru: jednostavan recept,
doma�i, ekonomi�an, koji ozdravlja �ak i rak.

Istaknuli smo da treba dati prednost aloji ubranoj kod ku�e,

jer industrijskim proizvodima, podvrgnutim procesima
stabilizacije, ljekovita svojstva mogu biti umanjena. Koristi aloju
koju si uzgojio u svojoj ku�i, ba� tu, ukrasnu, �to stoji iznad
prozora, istu onu koja se koristi kao sredstvo za ja�anje kose ili
kao oblog kod malih ozljeda i opekotina zadobivenih u
doma�instvu. Upravo nju: koristi je kad god je potrebno.
Industrijski proizvodi, osim �to su skupi, zahvaljuju�i pohlepi
proizvo�a�a, mogu i izgubiti svoja dobra svojstva. Slijedi upute
navedene u ovoj knjizi. Tako ste�eno znanje vi�e je nego
dovoljna pomo� za primjenu u svim okolnostima.

Uzimanje preparata nema kontraindikacija. Obezvrje�uje se

njegovo kori�tenje jer ne bi proizveo reakciju u epruveti u
laboratoriju. Mi imamo iskustava ovih pokusnih reakcija
napravljenih u Brazilu i u inozemstvu. Sama po sebi, ta iskustva
nemaju nikakvu va�nost, usmjerena su samo na to da zadovolje
znati�elju znanstvenika. Povijest medicine registrirala je slu�ajeve
razli�itih tvari �ija reakcija nije potvr�ena u epruveti, ali su ipak
komercijalizirani zahvaljuju�i njihovoj reakciji u prirodi. Zato
medicina ne prihva�a samo ono �to je testirano u laboratoriju.
Medicina usvaja sva iskustva i �injenice, koje �esto, �ine�i se
sporedne ili slu�ajne, po�inju predstavljati dio ba�tine
cjelokupnog �ovje�anstva.

Mo�e, na primjer, upla�iti �injenica da moj preparat u nekim

slu�ajevima izazove proljev Istina je da do�e do toga. Mora biti
tako. lb je i predvi�eno. Ta pojava se ovako obja�njava: otrovi
koji su se natalo�ili u organizmu, napokon pronalaze izlaz
normalnim putem. Drugi na�in je urin. Tre�i je izlu�ivanje kroz
pore. �etvrti - povra�anje. Sve je to prirodno. Radi se o mudrosti
organizma koji se �eli pro�istiti. Kad se pojavi neki od ovih
simptoma, navodni znalci di�u uzbunu: "Proljev zna�i manjak
kalija u organizmu!!!" Ali, �to bismo onda trebali re�i za
radioterapiju, kemoterapiju, antibiotike i analgetike s njihovim
jezovitom povorkom negativnih nuspojava? Sto se ti�e mogu�eg
proljeva koji traje dva do tri dana, rijetko i ne�to du�e, dovoljno
je nadomjestiti eventualni gubitak kalija uzimanjem na dan jedne
banane, vo�a bogatog tim alkalijskim metalom potrebnim
organizmu. Glede uzbune, pa�nja! Mogla bi biti la�na...

Voli samoga sebe. Brini se o svom zdravlju. Izbjegavaj

pu�enje, alkohol, drogu. Alkohol i pu�enje �tete organizmu u
aritmeti�kom razmjeru, a droga u geometrijskom razmjeru.
Gledaj svijet, lijep je i �to je najva�nije, tvoj je! Ali, sjeti se uvijek
da tu �ive i drugi ljudi koji imaju ista prava i du�nosti. Trudimo
se dobro �ivjeti. Sada. U�inimo ovaj svijet ljep�im i pravednijim,
u�inimo ga mjestom u kojem �e svima biti omogu�en �ivot.
Zivimouzemlji kojaje ujedno ikontinent; tusenalazi 75%
primjeraka flore na�eg planeta. Istra�ujmo ga i prou�avajmo s

ljubavlju. Stavimo ta bogatstva na raspolaganje �ovje�anstvu.

Na�a teritorijalna prostranstva mogla bi mirne du�e primiti
sada�nje stanovni�tvo Kine sa stanom i hranom za sve kad ne bi
bilo ni�ijeg uplitanja. Trudimo se �ivjeti u miru sa svima,
po�tuju�i se me�usobno, barem zbog toga �to smo svi ljudska
bi�a.

Ustvari, �ovjek mora nau�iti voljeti samoga sebe. Kako mo�e

voljeti bli�njega kao samog sebe ako ide putem samouni�tenja
drogom, pu�enjem, alkoholom, pesticidima, zaga�eno��u,
atomskim eksplozijama?

Tek kada nau�i ispravno ljubiti samog sebe, �ovjek �e znati

ljubiti svoga bli�njega. Tada �emo se pribli�iti savr�enstvu.

Ako si postigao kakvo dobro koriste�i aloju, molim te, napi�i

postignute rezultate i po�alji ih u izdava�ku ku�u koja ih
periodi�no izdaje ili ocu Romanu. Tvoj slu�aj mogao bi pomo�i
nekome tko ima sli�ne probleme.

Bolest je siguran znak da se organizam ne nalazi u svom

optimalnom stanju. Mo�e� ga lije�iti halopatijom, izopatijom
i si. Lije�enje alojom �ini dio fitoterapije, metode koja je u
svijetu poznata tisu�ama godina. U prirodi sigurno postoji
lijek za sve bolesti. Dovoljno je tra�iti ga...