Professional Documents
Culture Documents
Kiraet - III Razred
Kiraet - III Razred
Predmet: Kiraet
Travnik, 2017.
1. Zašto zastajemo na pojedinim riječima u Kur'ānu?
( يُلْتُتtutlā)
2
ْتُ ْه ِى ْل ُ ( َُ ْت ُم ْعen'amte 'alejhim)
ُ ن
b) Riječi, koje se svršavaju na tenvine ٌ (un) i ٌ (in), kao i na hareketa ُ ُ ِ
(u), (i) ili (e/a), izgovaraju se pri zastajanju kao da se završavaju sākinom (- ْ ).
Primjeri:
3
(ا نez-zunūnā)... ُاوُعن
ُ اوُعت ( ا ن10. ajet, sura „El-Ahzab“)
ُ ُ
عَل ُ ( ا ِةer-resūlā)... ُع ُر
ُ ( ا ِة66. ajet, sura „El-Ahzab“)
ُ ِِ ل
َّس ِ ( اes-sebīlā)... ل َِِّ ُس
ِ ( ا67. ajet, sura „El-Ahzab“)
ُ ( اُ ُع ِارkavārīrā)... َة
َةا ُ ( اُ ُع ِار15. ajet, sura „El-Insān)
ُِ ِنو (lakinnā)... ُ ِن ِن (38. ajet, sura „El-Kehf“)
ُ ُس ُِ ُس ًَ س َل اس
ُ (selāsilā)... َل َ (4. ajet, sura „Ad-Dahr“)
Sve ovo vrijedi i za riječ ( اَنَأenā)... ًَ اَنgdje god je u Kur' anu napisana.
„Teshīl je umeškana varijanta izgovora hemzeta, koje se po akustičkom dojmu pomjera prema
vokalima koji mu prethode (teshil beyne beyne).“
َ َّ ي ُ ْل ِىteshīl?
10. Kada se primjenjuje س
4
11. U kojim se riječima harf صmože izgovoriti kako je napisan, a može i kao ?س
a) ُ ْ
َ ُ ِْ َُّ ( هEl-Beqareh, 245. ajet)
b) َطر
ُ ْ
ْ َُّ (El- A'rāf, 69.)
c) ُ ( َُ ُل ا ْ ُعEt-Tūr, 37)
َُّْ ِْط ُةان
d) ةر
ُ َّْ ِْط
ُ ( َِّ ُعEl-Gāšijeh, 22.)
12. Pojasni Lafzatullāh (ف ِ ُ ار
ُ ) ُ ْللاuz navođenje primjera!
Označava varijante izgovora konsonanta ( رl) u riječi ُ ُ (Allāh).
Konsonant ( رl) u riječi ُ ُ (Allāh) izgovara se na dva načina:
prije riječi ُ فdođu fetha ili damma. Npr: ُِا ِن ف َُُ ْىئَِ ِى ُل ف
b) Tankoٌ(umekšano)ٌ– ٌٌقي لقْر: varijanta izgovara koja se primjenjuje kada prije riječi ُ ف
5
تُر ُ ْر تُ ُن ْة َُ ْرللاُ ْة
c) Ukoliko je bez vokala (sākin, nestalni), prije njega bude glas bez vokala (sakin,
stalni) a prije ovog dođe fetha ili damma. Primjeri:
a to znači, prema našem qirā'etu, samo u riječi َُ ْه ُةَ ُى (Hud, 41.).
17. U kojim slučajevima se glas رmože izgovoriti i krupno (tefhīm) i tanko (terqīq)?
U jednom slučaju u Qur'ānu glas رmože se izgovarati i krupno i tanko, i to u riječi
ر
ُ ِا ْة (Eš-Šu'ara, 63.) Krupan izgovor je moguć zbog toga što se poslije „r“ nalazi krupni
glas (emfatik) رdok se umekšana varijanta primjenjuje zato što se „r“ nalazi između dvije
kesre.
6
18. U kojim slučajevima se fetha (e) na glasu رizgovara kao kratko „a“? Navedi izuzetke od
pravila, ukoliko postoje!
ْ ِض ْرَُ ا
a) Kada iza ovog glasa dođe jedan od jakih glasova (ظ ِ َُ ), kao i glasovi ح وsa
ُ ص
sukūnom. Primjeri:
َط ُر ْْئ َ ُر ْم ُعر ْ ُر
ُ َ
b) kad iza ovog glasa stoji glas ض ر حsa kesrom. Primjeri:
ت ا ِة ٍِ َِّل
ُ ض
ِ ُر ِم ُل ُر
c) kad iza ovog glasa stoji pojačan (udvostručen) glas ( بb). Primjeri:
7
neposrednoj blizini ne nalaze uzročnici izvedene dužine ( َُ ُُِْ بُ ا ْ ُع ِئب: hemze i sukūn) koji
produžavaju vokale za nekoliko puta.
22. Koliko vremenski traje prirodna dužina?
Osnovna dužina vremenski traje onoliko koliko se mogu u kontinuitetu izgovoriti dva
kratka vokala, dakle, dvije fethe (e/a e/a= ā), dvije damme (uu= ū), dvije kesre (ii = ī).
َِةا
ُ َِةا < تُر
َ تُر ْ ِتَّ ُع
ُ < ْ ِتَّ َع ُ َِةا< اُئ
ُ َِةا َ اُئ
ِ ُا ُِْئ
25. Objasni ر ( َُئنtransformiranu dužina) uz navođenje primjera!
Ova dužina primjenjuje se onda, kada u osnovi jedne riječi, budu dva hemzeta, jedno do
drugog, tako da je prvo vokalizirano a druga je bez vokala (sākin) prilikom čega dolazi do
produženja prvog, vokaliziranog hemzeta. Primjeri:
8
ْْ
a) Nepromjenljiva dužina (ر ُةا ن ْتُر ُ ا
)ا ِ ب: To je pozicija kada poslije lične zamjenice
h dođe bilo koji vokaliziran konsonant, osim hemzeta. Damma i kesra se u ovom
slučaju izgovaraju kao vokali osnovne dužine. Primjeri:
ِ ِاتِرُ ُن نُ ُا ُر ُ َُ ا
ل ُع ُااا
b) ُ ْ ْتُر ُ ا
Produžena dužina (نِ ُْةا )ا ِ ب: Ukoliko poslije zamjenice h, na početku sljedeće
riječi bude stalno hemze, zbog njega, kao uzročnika, osnovna dužina produžava se od
dva do četiri puta. Primjeri:
9
Ova dužina može trajati koliko:
ْ ُ)ا. Jedan kratki vokal (hareke)
a) Jedna obična dužina, odnosno dva hareketa (Qasr – ْ َة
izgovara se trenutačno i to onoliko koliko se može skupiti ili ispružiti kažiprst.
b) ْ ُ)ي ُُع
Dvije obične dužine, odnosno četiri hareketa (tewessut – َن
ُ )
c) Tri obične dužine , odnosno šest hareketa (tūl – َعر
ِ ُ ?ََُِٰٓل
33. Koje izvedene dužine se nalaze u složenici ٌِّ َُل
10
U složenici ِ ُ ََُِٰٓل
ٌِّ َُل nalaze se dvije izvedene dužine i to: rastavljena (munfesil) i spojena
jedna. Prema tome, ova riječca َُ (hā), sa početnim hemzetom iz sljedeće riječi, sačinjava
meddun munfesil, a ne meddun muttesil, kao što bi se, iz načina njenog pisanja, moglo
razumjeti. Drugi medd u ovom izrazu (u riječi ٌِّ َُ ) َ ُ ْاje meddun muttesil.
34. Navedi definiciju i pojasni ( َُئَ َُل ِم َشmeddun lāzim) uz navođenje primjera!
,,Medd lāzim (stalna dužina) će biti kada poslije osnovne (obične) dužine kao uzročnik dođe
stalni sukūn (sukūn lāzim)."
Pozicije sukūna mogu biti sljedeće:
ْ ا ْ ُن ِت ِع ن
a) Sukūn je vidljiv, ortografski označen i nalazi se u jednoj riječi. (ت ُ ِ )ا ْ ُع َُللاPrimjer:
ُْيَلُن
b) Sukūn nije vidljiv, ortografski nije obilježen i nalazi se na jednom konsonantu
ْ ا ْ ُْ ْة ِا ن
(ت ُ ِا ْ ُع َُللا. U ovakvoj poziciji sukun je jedino u kur' ānskim skraćnicama. Primjer:
ْ ُِ َُ <. َ لن
َّن ْ ُر < ا
ا
c) Sukūn je na jednom konsonantu skriven ispod znaka za udvostručenje glasa (tešdīda).
11
ْ ُ)ي ُُع, odnosno 4 hareketa
b) dvije obične dužine (َن
ُ ), odnosno 6 hareketa
c) tri obične dužine (َعر
Ako se na ovim riječima ne stane, preostaje samo obična dužina (meddun tabī 'ijjun).
a) Meddun lāzim ili stalna dužina (َُل ِم َش َ) َُئ je u kategoriji nužno-obavezujućeg
produžavanja ( ) ُ ُِا َشi vremenski mora trajati tri obične dužine, odnosno šest, u
ُ ).
kontinuitetu izgovorenih, kratkih vokala. (tūl – َعر
12
Kao što se primjećuje, jedino kod stalne (lāzim) i spojene (muttesil) dužine nema
mogućnosti izbora, nego se vremenski moraju produžavati onoliko koliko je to
predviđeno.
,,Ihfā' će biti kada poslije n sākina i nunacije (tenwīn), u jednoj ili dvije riječi, dođe jedan od
petnaest konsonanata, koji s obzirom na svoje akustičke osobine uzrokuju vremenski dužu
nazalizaciju. Tih petnaest konsonanata sadržani su na početku svake riječi iz sintagme:
ُ ض ْع ا ِ َع ِم ْر يُُْت ر ُ ْش
„َ َِِ اُل ُُِ ا ُ ُ ْ اُا اُوُ ٍُعرُ م َُْ ُب اُ ْئ
َُ ُ ُع ُن ُة ْ َ
ِ
39. Objasni način izvođenja ٌَّ َُللاْ ِ( اIhfā'a) uz navođenje primjera!
Ihfā' se izvodi tako, da se ishodište glasa نsākina, kao i glasa نiz tenwīna, izostavi (sakrije)
ispred petnaest glasova, a ostatak njegova izgovora, (njegov glas, zvuk), propustimo kroz nos
(gunneh), i pri tome se zadržimo toliko, koliko traje jedna obična dužina (dva hareketa). Tih
petnaest konsonanata sadržani su na početku svake riječi iz sintagme:
ُ ض ْع ا ِ َع ِم ْر ي ُ ُْت ر ُ ْش
َ َِِ اُل ُُِ ا ُ ُ ْ اُا اُوُ ٍُعرُ م َُْ ُب اُ ْئ
َُ ُ ُع ُن ُة ْ َ
ِ
Primjeri:
,,Ihfā' šefewiyyun će biti kada poslije ( شm) sākina dođe vokaliziran konsonant ( بb).“
Pri izgovoru konsonanta ش (m), donja i gornja usne se međosobno čvrsto spoje, glas ( شm)
َ ( ِا ْا ُسIqlāb) će biti kada poslije n sākina i nunacije (tenwīn) dođe vokaliziran konsonant b,
,,ب
toku izgovora akustički dojam je takav, kao da se artikulira konsonant ( شm). Pri tome se na
ovome glasu zadržavamo onoliko koliko traje jedna obična dužina (dva hareketa).
13
„َر ْ ِا
ا ُى (Izhār) je potpuno, jasno i precizno izgovaranje نsākina, kao i takvog glasa
iz tenwīna kada poslije njih dođe jedan od šest grlenih glasova sadržanih (samo prvi
konsonant od svake riječi) u sintagmi:
ُ َُ ُ َِت َُ ُا ِْ ْت َع ُم مُ ف
.َُّ ُْة َُ ُِ ُة
Izhar se izvodi tako, što se glas ن izgovori jasno i čisto, i to na taj način što glas
prestane (izađe iz svoga ishodišta), a jezik i dalje - ali samo trenutno - zadržavamo na
ishodištu glasa. U takvom slučaju, glas نne odskače i ne puca. Izhār (isticanje, pokazivanje)
izvodimo isto tako, kao kad u našem jeziku izgovorimo riječi: "on hoće", "san i java", "jedan
golub" ...
navođenje primjera!
َ مللاُ ِع
,,ا ُ ْ ِ( اIzhār šefewiyyun)
ا ُى َر će biti kada poslije ( شm) sākina budu svi glasovi,
(osim konsonanata بi )ش, bilo da dođu zajedno u jednoj ili dvije riječi."
َ ( اُ ْتُْتُرQalqaletun) je praskanje (pucanje) glasova iz grupe ط ٍُ ُئب ْ ُ اkada budu u sredini ili na
ُ ط
kraju riječi bez vokala (sākin, stalni ili nestalni)."
14
Ova vrsta qalqale primjenjuje se u onim slučajevima kada su konsonanti, iz prethodno
spomenute skupine, bez vokala (sākin) a, osim toga, imaju i tešdīd. Primjeri:
ٍُ ْ ب
ط يُ ْب
ط َُم ْ بُل
46. Navedi definiciju َُ ْنلُر
ُ (sekteh) na arapskom jeziku i njezin prijevod!
ا ر ُانُ ا وِ ُللا ِب
ِ ْ ْع ْ ُا
ِ ط ُع ا
"Sekta je prekidanje glasa, ali ne i daha."
postoje!
Damma i kesra s konsonantom h izgovaraju kao kratki vokali u i i u dva slučaja:
a) Kada prije lične zamjenice bude jedan od dugih vokala: ā, ī, ū. Primjeri:
ُض ُةَُّعف
ُ ُاَِّ ِر َُئُاف
b) Ako ispred zamjenice bude konsonant bez vokala ( sākin). Primjeri: ُ َِ ْور ُْتُ َّْ ِر
15
U riječi ُ ضر
ُ َُ ْة damma se izgovara kao kratki vokal u, iako na prvi pogled izgleda da bi
je trebalo izgovoriti kao dugi vokal ū, s obzirom da se prije zamjenice nalazi fetha. Međutim,
(ُُ ْل َُ ْول ُ ِر )اِ ْتلُ ُىت( اُ ُعا ِنرُ )اُ ِن ُىرَ( تُ ْللاُْرُ )اُ ِْر
51. Kada se vokali uz spojenu ličnu zamjenicu فizgovaraju dugo? Navedi izuzetke, ukoliko
postoje!
Kad su damma i kesra uz ličnu zamjenicu h, izgovaraju se kao dugi vokali ī i ū u
sljedećim slučajevima:
a) Ako je prije zamjenice konsonant, vokaliziran fethom, dammom ili kesrom. Primjeri:
izgovaraju kao jedan podvostručen glas (sa tešdīdom). Ovo slivanje može biti potpuno ili
nepotpuno, može biti propraćeno nazalizacijom (izgovaranjem kroz nos) ili bez nazalizacije.
jedne riječi dođe نsākin ili nunacija (tenwīn), a na početku sljedeće bude jedan od sljedečih
16
Glas نu ovom slučaju ne izgovara se čisto, tj. ne polazi sa svoga pravog ishodišta, nego
odrnah zatreperi u nosu, prolazeći kroz nosnu šupljinu, gdje ga sasvim malo zadržavamo, jer
stojimo pred ishodištem sljedećeg glasa, u koji نpostepeno i konačno prelazi. Zadržavanje na
ovom idāgmu traje toliko dugo, koliko traje obična dužina. Slivanje jednog glasa u drugi, uz
propuštanje slivenog glasa kroz nos, u svim ovakvim slučajevima vrši se djelomično, pa se
ovaj idgām stoga i naziva manjkavim (idgāmun nāqis). Primjeri:
َ َ ْو ُع,
sākina nađe jedan od glasova iz skupine َُ ْعوُع, kao što je to slučaj u riječima: ان ِ
?َُّ ْوَُّ َن
Neće biti ovog idgāma u tim riječima jer se radi samo o jednoj riječi. Kod „Idgāmun me'a-
l-gunneh“ radi se uvijek o dvije riječi, i to: o prvoj, koja završava نsākinom, odnosno sa
tenwinom i drugoj, koja odmah slijedi ovu, a počinje jednim od četiri spomenuta glasa: َُ ْعوُع.
56. Kada će biti Idgāmun bilā gunneh (ُوِ ُر ُ ?) ُُ َش ِا ْر َِّ ُسPojasni način njegovog izvođenja!
ُ ) ِارْ ُُ َش َِّ ُسili uklapanje bez nazalizacije će biti kada na kraju
Idgāmun bilā gunneh (ُ ِو ُر
jedne riječi dođe نsākin ili nunacija (tenwīn) , a na početku sljedeće riječi bude jedan od
glasova: ر ر.
Kod ove vrste asimilacije, ن sākin i nunacija (tenwīn), se u potpunosti asimiliraju
(uklapaju) s glasovima koji poslije njih dolaze. Zbog ovog potpunog slivanja prvog glasa u
drugi, i načina izgovora bez propuštanja glasa kroz nos, ovaj idgām se zove potpunim
(idgāmun kāmil). Nakon slivanja, drugi glas izgovara se udvostručeno, tj. kao da je na
drugom glasu tešdīd, odnosno kao da se radi o jednoj riječi. Primjeri:
َُِ ْن ُئُ ْترُ= َِتِئُ ْتر َِ ْن ُر َِّب ُب= َِ ِة َِّب ُب
57. Koje riječi su izuzetak u „Idgāmun bilā gunneh“, kod kojih se ne primjenuje ovaj idgām
iako ispunjavaju uslove za njegovu primjenu?
ِ َََُِّّْت
58. Kada će biti Idgāmu mislejn (ْن ُ ?) ِا ْرPojasni način njegovog izvođenja!
ُ ُش
17
Idgāmu mislejn ( )اِرْ ُُ ُش ََِّْتَُّ ِْنće biti kada se u jednoj ili na kraju jedne i na početku druge
riječi nađu dva potpuno ista glasa, od kojih je prvi sākin, a drugi sa kojim bilo hareketom.
Primjeri:
ط ُ َُ ُِا ْا ا
ُ َُ ِط = ِاا َُ ْئ ِر ْن ُن ْل= َُ ْئ ِر نن ْل
Ovaj idgām se primjenjuje tako da se ova dva ista konsonanta izgovaraju kao jedan glas sa
tešdīdom, a riječi koje su vezane asimilacijom prouče se u jednom ritmičkom dahu.
59. Kada će biti Idgāmu mislejni (mutemāsilejni) me'a-l-gunneh (ا ْرُوِ ِر َُ ُع ُ ُش ََِّْتَُّ ِْن
ُ ?) ِا ْر
Pojasni način njegovog izvođenja!
U ovoj vrsti idgāma slivaju se se dva glasa ش i izgovaraju se kao jedan asimilirani glas
(mušedded). Bit će kada na kraju jedne riječi dođe ش sākin, a na početku sljedeće ش
vokaliziran.
Način primjene: Asimilirati konsonante ش u jedan glas, izgovoriti ga s tešdīdom, što
izvođenja!
Ovaj idgām će biti, kada se nađu u zajedničkom ishodištu (mahredžun džuz'ijjun) jedan do
drugog dva glasa, srodna po svojim svojstvima, i to prvi sākin, a drugi sa hareketom, bez
obzira da li su oba u jednoj ili u dvije riječi. Prvi glas sliva se potpuno u drugi, tako da se
drugi izgovara kao da je udvostručen. Ovakvih glasova ima osam, a podijeljeni su u tri grupe.
Uvjet je da prilikom slivanja glasovi budu iz iste grupe, tj. nema slivanja glasa iz jedne u glas
iz koje druge grupe.
َ مللاُ ِع
o slivanju ove vrste, nego o ا ُ ٌَّ ُِا َْللا (Ihfā'a šefewiyyun).
18
61. Kada će biti idgāmu muteqāribejn (ُ ُش َُلُُْ ِر ََُّّ ِْن
ُ ْ ?)اِرNavedi način njegovog izvođenja
uz primjere!
Idgāmu muteqāribejn će biti kada se nađu jedan do drugog glasovi bliski po ishodištima i
sa nekim drugim zajedničkim karakteristikama, s tim da prvi bude sākin, a drugi vokaliziran.
Načinٌ primjene: Prvi glas asimilirati u drugi, koji se potom izgovara s tešdīdom kao jedan
glas (mušedded). Ovakvih glasova ima četiri, a dijele se u dvije grupe:
a) ا ر: ( َ ُ ُ ْل ت َُْتُ ْْ ُن ْل = ت َُْتُ نن ْلZa ovo slivanje glasa رu اpostoji u Kur'ānu samo ovaj
navedeni primjer iz sure El-Murselāt, 20.).
19