Professional Documents
Culture Documents
Osnove Optičkih Telekomunikacija
Osnove Optičkih Telekomunikacija
Osnove Optičkih Telekomunikacija
)DNXOWHWWHKQLþNLKQDXND
Katedra za telekomunikacije i obradu signala
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
VNULSWD
3ULSUHPLOL
0LURVODY'HVSRWRYLü
.DUROLQD.DVDã/DåHWLü
1RYL6DG
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
2SWL NRYODNQRNDRPHGLMXPSUHQRVD
o
.
smetnje elektromagnetne ili radiofrekvencijske
mogu se ubrojati još uvek relativno visoka cena kablova i kablovskog pribora, linijske
su danas našla široku primenu u nizu aplikacija. Neki od primera
su prenos govornih signala u telefoniji, TV signala u kablovskim distributivnim sistemima
oneti (CPU i periferija).
,VWRULMDWLUD]YRMRSWL NLKNRPXQLNDFLMD
komunikacije bile su one posredstvom ljudskog oka. Izvori svetlosti su bili Sunce ili vatra,
prenosni medijum vazduh, a prijemnik ljudsko oko.
šaj
svetlost kroz mlaz vode.
2
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
fotofon. Mada je imao
Svi prethodno nabrojani sistemi imali su mali informacioni kapacitet. Glavni
60. godine.
Ideja Alberta Einsteina poznata još od 1905 godine da se svetlost sastoji od energetskih
paketa, kasnije nazvanih fotonima GRELOD MH SUDNWLþQX SULPHQX 2YR GRVWLJQXüH SRNUHQXOR
MH LVWUDåLYDþH X QDSRUX GD SURQDÿX QDþLQ QD NRML EL VH YLGOMLYR VYetlo moglo iskoristiti kao
se gubici svetlosti koja putuje vlaknom
/km na manje od 20 db/km. Stim poboljšanjem
Washington, a 1988. godLQH MH SRVWDYOMHQ SUYL WUDQVDWODQVNL RSWLþNL NDEHO NRULVWHüL WDNR
2VQRYHSURVWLUDQMDVYHWORVWL
3ULURGDVYHWORVWL
Mada svetlost predstavlja jednu od osnovnih pre
!
osnovna priroda svetlosti još uvek je obavijena velom tajne. Znamo da opisujemo
#
$
NDNR EL VH REMDVQLOL UD]OLþLWL HNVSHULPHQWL L RSDåDQMD 1HNDGD VH VYHWORVW SRQDãD NDR WDODV
3
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
MHGQDþLQRP 6WRJD VHP DNR QLMH GUXJDþLMH QDJODãHQR XYHN NDGD SRPLQMHPR QHNX WDODVQX
GXåLQX PLVOLPR QD QMHQX YUHGQRVW X VORERGQRP SURVWRUX 7DNR QD SULPHU DNR LPDPR
3RQHNDG VYHWORVW VH QH SRQDãD NDR WDODV YHü NDR GD VH VDVWRML RG PQRãWYD PDOLK
4
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
0HWRGJHRPHWULMVNHRSWLNH
QD DGHNYDWDQ QDþLQ DNR SUHWSRVWDYLPR GD VH VYHWORVQD HQHUJLMD SURVWLUH GXå XVNH SXWDQMH
koju nazivamo ]UDNRP .DNR VH RYL ]UDFL NRULVWH GD RSLãX RSWLþNH HIHNWH X] SRPRü
geometrijska optika. Mada zraci zaista
energije svetlosnog sn
je reflektovan od prepreke, a podrazumeva se da se energija svetlosnog talasa prostire
Odnos brzina prostiranja svetlosnog zraka kroz vakuum i kroz neku drugu sredinu se
naziva indeks prelamanja te sredine:
v
n= ,
c
(3)
gde je c – brzina svetlosti u slobodnom prostoru.
5
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
Vazduh 1.0
Voda 1.33
Etil alkohol 1.36
Kvarcno staklo ≅1.5
Indijum fosfat 3.21
Galijum arsenid 3.35
Silicijum 3.5
Aluminijum galijum arsenid 3.6
Germanijum 4.0
LQGHN
LQGHNVVD SUHOD
SUHODPPDQ
DQMMD
manjeg indeksa prelamanja (n1>n2) imamo da sa porastom upadnog ugla φ1 raste i
prelomljeni ugao φ2 svetlosnog zraka. Pošto je ugao φ2 uve
φ1, ugao φ2
° od ugla φ1.
φ1=φc je onaj koji dovodi do prelamanja tako da se
svetlosni zrak ne prelama u drugu sredinu (Bruster-ov ugao). Ako je upadni ugao φ1
φc
2SWL NRYODNQRNDRVYHWORYRG
tura koja se sastoji
unutrašnjeg, koji se naziva jezgro, i spoljašnjeg, koji se naziva (slika 1.4). Slojevi
s prelamanja i to indeks prelamanja u jezgru n1,
n2
!
š jednim slojem od polietilena. Taj spoljašnji sloj se
6
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
naziva primarna zaštita L QHPD XWLFDMD QD RSWLþNH NDUDNWHULVWLNH YODNQD QH XWLþH QD SUHQRV
svetlosnog signala).
DEOOD ² ' L S
NRJ NDE SRRSUH QL SUHVHN EH] S
D
Pre nego što se definiše princip totalne unutrašnje refleksije u vlaknu, treba
definisati pojam normalizovane razlike indeksa prelamanja ∆ (normalized refractive index
difference) i
(numerical aperture).
8 VOXþDMX RSWLþNLK YODNDQD GD EL VH UHDOL]RYDR SULQFip potpune unutrašnje
refleksije UD]OLND LQGHNVD SUHODPDQMD MH]JUD L RPRWDþD MH YUOR PDOD (n1≈ n2), te se definiše
normalizovana razlika indeksa prelamanja ∆ kao
n − n2 n − n2
2 2
∆= 1 2
≈ 1 . (5)
2n1 n1
Poznato je da je za potpuno odbijanje svetlosnog snopa u jezgro vlakna
neophodno da n1 EXGH YHüH RG n2 ãWR ]QDþL GD MH YUHGQRVW ∆ XYHN SR]LWLYQD 9HüLQD
YODNDQD NRMD VH NRULVWH X WHOHNRPXQLNDFLMDPD LPDMX WLSLþQH YUHGQRVWL LQGHNVD ∆ L]PHÿX
0.28% i 2.1%.
P LLQQGHNVRP SUHODPDQ
SUHODPDQMMD
Na slici 1.5 prikazan je svetlosni snop koji nailazi na ulaz vlakna sa skokovitom
promenom indeksa prelamanja pod uglom θ0 u odnosu na osu vlakna i koji se zatim
θ
-ovog zakona se
θ ≤ n0 2∆ gde je n0=1
indeks prelamanja za vazduh.
iz datog izraza da sa porastom
indeksa ∆
θ, a samim tim i sposobnost vlakna da prihvati svetlost.
7
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
(apertura) vlakna (NA L PRåH
se izraziti kao
NA = n12 − n2 2 ≈ n1 2 ∆ . (6)
QHãWR VWURåLMD DQDOL]D NRMD VH ED]LUD QD SULPHQL 0DNVYHORYLK MHGQDþLQD L XYDåDYD WDODVQX
θ,
SULURGX VYHWORVWL SRND]XMH GD MH SUHQRV PRJXü VDPR ]D RGUHÿHQ EURM GLVNUHWQLK XJORYD
takozvanih modova [1]. Ukupan broj modova u vlaknu sa skokovitom promenom indeksa
SUHODPDQMD VOLND PRåH VH RGUHGLWL QD RVQRYX L]UD]D
2πn1a
2
N ≈ ∆ , (7)
λ
gde je a SROXSUHþQLN MHzgra, i λ WDODVQD GXåLQD SUHQRãHQH VYHWORVWL 1SU X YODNQX
VD VNRNRYLWLP LQGHNVRP SUHODPDQMD SUL SROXSUHþniku jezgra a=50 µm, ∆=2.1% i n1=1.48,
oko 2600 (taþQLMH
λ=1300 nm. Na
λ=850
N=
modova diktira ukupni propusni opseg ovakvog vlakna, stoga se njihov broj mora
kontrolisati.
3RODUL]DFLMDVYHWORVQRJVQRSD
brzina L VODEOMHQMH SURSDJLUDMXüHJ WDODVD 'UXJL SUDYDF MH SUDYDF VDPRJ YHNWRUD HOHNWULþQRJ
polja. Slika SRND]XMH RGQRV YHNWRUD HOHNWULþQRJ SROMD E i pravca prostiranja ravnog
WDODVD WDODVD NRML LPD LVWX ID]X X VYLP WDþNDPD MHGQH UDYQL 7DODV SXWXMH GXå z pravca, a
YHNWRU HOHNWULþQRJ SROMD MH XVPHUHQ GXå x SUDYFD (OHNWULþQR SROMH NRMH MH XVPHUHQR VDPR
GXå MHGQRJ SUDYFD VH QD]LYD linearno polarizovano MHU MH XYHN XVPHUHQR GXå MHGQH LVWH
linije.
SU
PD HOHNWUL 3R SR
SUDDYFD L LLP SROOMH SR
SROODUL]R
DUL]RYYDQR GXç SU
SUDDYFD
z x
y
y pravca. Konkretni smer i pra
8
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
z pravca, jedan
polarizovan u pravcu x, a drugi u pravcu y ose. Ova dva talas
drugoga zbog njihove ortogonalne polarizacije. Termin mod tako
ortogonalna moda su dva moda ravnih talasa na neogran
xy ravni pod nekim uglom u
odnosu na x odnosno y
svoje x i y komponente, tako da je ovo polje jednostavna kombinacija dva upravo opisana
moda.
Talas je nepolarizovan
.DR ãWR VPR YLGHOL X SUHWKRGQRP RGHOMNX X YRGHüRM VWUXNWXUL NDNYD MH GLHOHNWULþQL
VYHWORYRG PRåH SRVWRMDWL SXQR PRGRYD 3RODUL]DFLMD MH VDPR MHGQD RG UD]OLND PHÿX
modovima u svetlovodu.
7LSRYLRSWL NLKYODNDQD
na kao i od prirode svetlosnog zraka emitovanog u vlakno. Na
•
NRG NRMLK VX L MH]JUR L RPRWDþ L]UDÿHQL RG
•
NRMD VX FHOD QDþLQMHQD RG SODVWLþQH PDVH L RGOLNXMX VH
velikim pr
malim propusnim opsegom. Karakterišu ih relativno niske cene, ali i
1DMþHãüD SRGHOD RSWLþNLK YODNDQD VH YUãL SUHPD EURMX PRGRYD NRML VH SURVWLUX
kroz jezgro. Na osnovu ove osobine razlikujemo:
50/125, 62.5/125 i 100/140 3UL WRPH SUYL EURM RSLVXMH SUHþQLN MH]JUD WH YLGLPR GD PRåH
biti 50 µm, 62,5 µm ili 100µm, dok je SUHþQLN RPRWDþD X SUYD GYD VOXþDMD 125 µm, a u
9
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
•
(step – index
multimode fiber SI), gde dolazi do nagle promene indeksa prelamanja na
•
(graded –
index multimode fiber, GI ili GRIN), gde dolazi do postepene promene
e radijalno ta vrednost
NR YODNQR VD JU
JUDG
DGLMHQWQLP
LMHQWQLP LLQ
QGHN
GHNVVRP SUHODPD
SUHODPDQQMD
10
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
0RG QDMYLãHJ UHGD SUHOD]L QDMGXåX L]ORPOMHQX SXWDQMX RG SRþHWND GR NUDMD YODNQD L VWLåH VD
YUHPHQVNLP ]DRVWDWNRP QD NUDM YODNQD 9UHPH SURSDJDFLMH RVWDOLK PRGRYD MH L]PHÿX RYD
GYD HNVWUHPQD VOXþDMD .DGD VH PRGRYL QD L]OD]X YODNQD VXSHUSRQLUDMX HIHNWLYQD ãLULQD
LPSXOVD SRVWDMH PQRJR YHüD RG RQH QD XOD]X GRN MH DPSOLWXGD RSWLþNRJ LPSXOVD QD L]OD]X
oslabljena.
Uzrok slabljenja impulsa jeste energija koja se gubi i pretvara u toplotu prilikom
SURSDJDFLMH PRGRYD GRN SURãLUHQMH LPSXOVD SUHYDVKRGQR SRWLþH ]ERJ þLQMHQLFH GD PRGRYL
SUHOD]H UD]OLþLWH SXWDQMH VWRJD QD NUDM YODNQD VWLåX X UD]OLþLWLP WUHQXFLPD ãWR UH]XOWXMH
11
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
2πn1 a
2
N ≈ ∆ , (9)
λ
∆ i
a
vlakno. Monomodni svetlovod se dobija kada je ispunjen uslov [2]
a 0.27 .
< (10)
λ n1 ∆
Vlakno koje zadovoljava gornju nejednakost u stanju je da prenese samo jedan
mod i zbog toga se naziva monomodno (jednmodno) vlakno. Talasna du
vlakno postaje monomodno naziva se
λcut (fiber’s cutoff
wavelength) .DGD VH VYHWORVW NUR] PRQRPRGQR YODNQR SURVWLUH LVSRG JUDQLþQH
frekvencije, monomodno vlakno se ponaša kao multimodno vlakno sa skokovitim
indeksom prelamanja koji prenosi dva do tri moda. Uslov monomodnosti ostvaruje se za
d 10 µm. Monomodna vlakna u suštini uvek prenose dva
m
tretirati kao jedan jedinstveni mod. Tek u novije vreme, za sisteme sa ekstremno velikim
multimodna vlakna. Kod monomodnih vlakana se pored profila indeksa prelamanja
(slika 1.10) specificira i
(slika 1.11). Konvencionalna vlakna imaju
standardan profil indeksa prelamanja tzv. matched clading design MCD,
multimodnih vlakana sa skokovitim indeksom prelamanja (slika 1.10a).
Nasuprot tome, postoji i drugi vid raspodele indeksa prelamanja koji se javlja u
tzv. deppresed cladding design DPS vlaknima
ojan. Unutrašnji
n3,
12
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
13
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
/e2 = 0.135 –tinu maksimalne
vrednosti, naziva se
L R]QDþDYD VH VD ω0. Analogno ovome 2ω0
predstavlja
3UHþQLN MH]JUD PRQRPRGQRJ YODNQD MH PQRJR PDQML RG SUHþQLND RPRWDþD L L]QRVL
14
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
NL SUR]RUL
-
prenosu upotrebom multimodnih vlakana. NDSF monomodna vlakna (G.652), koja se
u (1310 nm) gde im je hromatska disperzija1
! " " "
#$ !%
"
" "
&
" " " &
'(
" " ! )*
% " #$
"
"zijom na maksimalnih 10 Gbit/s (STM-64). Donekle ovaj
problem se rešava kompenzatorima disperzije (Dispersion Compensators) ili savremenim
"
"
"%
" "
+
!"#
$!!% &
'
$!!% kazalo se u aplikacijama kakva je multipleks po talasnim
'
()#
(Four Wave Mixing – 4WM ) za koje ne postoji efikasna kompenzacija.
*
+, !!#
potrebe DWDM aplikacija.
Cilj ovog dizajna bio je da se proizvede vlakno koje ima malu, ali ne nultu, disperziju u
$!!%
$--
pokazuje efikasnom u suzbijanju 4WM nelinearnih efekata.
6ODEOMHQMHLJXELFLXRSWL NRPYODNQX
ka 1.13). Amplituda ulaznog impulsa Pi
T od brzine signaliziranja na ulazu.
NRJ YODN
DNQD
QD
1
Videti Disperzija str. 20
15
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
[dB/km] (pri tome se smatra da su gubici
konvencionalna
a” prenosa
!
indeksa prelamanja koriste se za
"
"
#
"
"
"
"
!
$
$
1.14
jeste
A
α (dB / km) = + B + C (λ ) . (12)
λ4
%
$
$
λ, konstanan
&
&
'
$
suje
#
16
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
( $
$
&
)
rasejanje,
gubici usled savijanja i apsorpcija.
tipove
vlakana.
LWH WWLLSRYH YO
YODDND
NDQQD
5DVHMDQMH
-
e svetlosti. Rasejani svetlosni zraci se
-
17
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
NRP YYOODN
DNQQX
-evo rasejanje, koje je u
A/λ4, gde je A koeficijent Rayleigh-evog rasejanja.
rasejava u svim pravcima (slika 1.15b). Ovo je proces potpuno ekvivalentan procesu
kome se najefikasnije rasejava
HYR UDVH
UDVHMD
MDQMH
QMH NRMH Q
QDDVW
VWDDMH X
XVVOHG PLNU
PLNURRVNRSVNLK QHKRP
QHKRPRRJHQR
JHQRVVWL X VDVWD
WDYYX
VW
VWDDNOD
teleko
-
evog rasejanja najmanji.
*XELFLXVOHGVDYLMDQMDYODNQD
18
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
3RJ ]UDND L] MH]JUD X RP
RPRRWD XVOHG VD
VDYL RSWWL NRJ YODNQD
YLMMDQMD RS
javljaju nazivaju se gubici usled makrosavijanja
!
"
#λ).
U vlaknima sa gradijentnim indeksom prelamanja, viši modovi koji se prostiru
blizu razdvojne površine jezgro-
φ1 tako da oni najlakše
“pobegnu” iz vlakna prilikom savijanja $
%
&
&
spiralno umotano.
Mikrosavijanja su u multimodnim vlaknima nezavi
B X MHGQDþLQL 0HUHQMD VX SRND]DOD GD MH
vlakno 62.5/125 najotpornije na mikrosavijanja, dok je vlakno 85/125 najosetljivije.
U monomodnim vlaknima mikrosavijanje zavisi od tDODVQH GXåLQH 6D SRUDVWRP
talasne duåLQH UDVWH SUHþQLN PRGD VOLND D WLPH L JXELFL XVOHG PLNURVDYLMDQMD
19
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
3
$SVRUSFLMD
'LVSHU]LMD
ãWR YHüLP EU]LQDPD GUXJLP UHþLPD GD LPDMX YHOLNX širinu propusnog opsega. Ova
20
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
[MHz⋅km] u frekvencijskom domenu, a disperzija signala u
[ns/km]
-
propusni
!"
NRJ YYOODN
DNQQD YUHPHQVNL GRPHQ
SRSUHþQRJ preseka jezgra).
/brzina
prostiranja pojedinih modova, što se naziva
se naziva
hromatska (jednomodna, intramodalna)
na materijalnu i svetlovodnu disperziju. Tabela 3 prikazuje koji mehanizam disperzije je
dominantan u zavisnosti od vrste izvora i tipa svetlovoda.
9H]D L]PHX WWLLSD YODN
DNQD RSWWL NRJ L]YR
QD RS L]YRUUD , GRPL
GRPLQQDQW
DQWQQRJ PHKDQL]PD GLVSHU]LMH
MONOMODNO
IZVOR MULTIMODNO VLAKNO
VLAKNO
Laserska dioda Modalna Hromatska
LED dioda Modalna i hromatska Hromatska
21
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
Modalna disperzija - jeste osnovni vid disperzije kod multimodnih vlakana. Kod
svetlovoda sa skokovitim indeksom prelamanja EH] WHãNRüD PRåH VH RGUHGLWL PDNVLPDOQR
ãLUHQMH LPSXOVD ]D PHULGLRQDOQH ]UDNH =D ]UDN NRML VH SURVWLUH GXå RVH YUHPH SRWUHEQR GD
SUHÿH VYHWORYRG GXåLQH l iznosi [3]
l nl
t min = = 1 , (13)
v c
dok za zrak koji se prostire pod uglom θ u odnoVX QD RVX SRWUHEQR YUHPH GD SUHÿH
VYHWORYRG LVWH GXåLQH MH
n l
tmax = 1 , (14)
c cos θ
dolazi do usrednjavanja brzine prostiranja energije, tj. dolazi do smanjenja širenja impulsa.
a srednje
uvedene
sigurno ne mogu da napuste jezgro. Treba napomenuti, da se gornja analiza mRåH
primeniti kako na vlakna sa skokovitim indeksom prelamanja tako i na ona sa gradijentnim
indeksom prelamanja.
8 SUDNWLþQLP UHDOL]DFLMDPD ãLUHQMH LPSXOVD X VYHWORYRGX VD VNRNRYLWLP LQGHNVRP
km iznosi desetak nanosekundi, a tome bi odgovarao kapacitet
svetlovoda od nekoliko desetina megabita u sekundi. Kod vlakana sa gradijentnim
22
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
(a)
(b)
alasnim
hromatskog širenja impulsa tj. do hromatske disperzije.
“najravniju” oblast krive grupnog kašnjenja sa slike
manje, tj. oko nulte
λ0 (na slici λ0=1335 nm). 8 VOXþDMX L]YRUD NRML HPLWXMH VYHWORVW WDODVQH
GXåLQH RNR λ0 , QD L]OD]X L] YODNQD KURPDWVND GLVSHU]LMD üH ELWL PDOD D KURPDWVNL SURSXVQL
opseg velik!
9UOR þHVWR VH XPHVWR relativnog grupnog kašnjenja posmatra parametar koji je
L]YRG WH NULYH UHODWLYQD SURPHQD NDãQMHQMD VD SURPHQRP WDODVQH GXåLQH W]Y Kromatska
23
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
disperzija (D) X IXQNFLML WDODVQH GXåLQH 1XOWD GLVSHU]LMD VH MDYOMD SUL QXOWRM WDODVQRM GXåLQL
λ0 1DJLE NULYH X RYRM WDþNL REHOHåDva se sa S0 L NRULVWL VH SULOLNRP L]UDþXQDYDQMD GLVSHU]LMH
QD RGUHÿHQRM WDODVQRM GXåLQL 1HJDWLYDQ SUHG]QDN LVSUHG YUHGQRVWL GLVSHU]LMH R]QDþDYD da
se kraüH WDODVQH GXåLQH VSRULMH SURVWLUX RG GXåLK WDODVQLK GXåLQD 'LVSHU]LRQH NULYH ]D
standardna monomodna vlakna su date na slici 1.23.
NLK YO
YODDND
NDQQD SR ,78
7 SUH
SUHSSRUX
RUXNNDPD
efekti višHJ UHGD NDR ãWR MH PHÿXVREQL XWLFDM PDWHULMDOQH L VYHWORYRGQH GLVSHU]LMH
minimalna ukupna disperzija se svodi na zanemarljivu vrednost [3].
Kada se govori o disperziji, treba spomenuti još jedan vid disperzije, koji se javlja
u monomodnim vlaknima. To je disperzija polarizacionog moda (Polarisation Mode
Dispersion PMD).
simetriju jezgra i potpuno sim
moda bi se prostirala istom brzinom i samo vlakno bi se ponašalo kao pravo monomodno
ju idealne karakteristike
24
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
6SHFLILNDFLMHSURL]YRD D
1HOLQHDUQLHIHNWLXRSWL NLPWUDQVPLVLRQLPVLVWHPLPD
25
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
'HILQLVDQMHQHOLQHDUQRVWL
3RG DPSOLWXGRP WDODVD QH SRGUD]XPHYDPR XNXSQX VQDJX YHü JXVWLQX VQDJH LOL
meri
milivatima, ova snaga je fokusirana na malom delu jezgra monomodnog vlakna, tako da se
gustina snage meri kilovatima po kvadratom santimetru. Kako intenzitet nije uniformno
dratnom
santimetru!
nelinearnom koeficijentu
toj snazi. Iako su nelinearni koeficijenti stakla mali, kumulativni nelinearni efekti prenosa
er slabljenje vlakna
, definisanu sa
1 − e −α L
Leff = 1.18
α
JGH MH / XNXSQD GXåLQD YODNQa, a α MH VODEOMHQMH 7DNR MH HIHNWLYQD GXåLQD YODNQD VD
WLSLþQLP VODEOMHQMHP RG 0.22 [dB/km] oko 20 km, iako _ VWYDUQD GXåLQD YODNQD L]PHÿX
7LSRYLQHOLQHDUQRVWL
nekoliko milivata ili više po kanalu.
Stimulisano Brill
!
vlaknom prostiUH VDPR MHGDQ RSWLþNL NDQDO 3UDJ ]D VWLPXOLVDQR %ULOORXLQ UDVHMDQMH MH
timulisano Brillouin
26
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
7+]
P X ,,, SUHQRVQRP SUR]RUX
RG WWDDODVQH GXçLQH LL]]YRUD RNR 3QP
Stimulisano Ramanovo
od upotrebljenog mate
timulisano Ramanovo rasejanje
Ramanovo rasejanje nastaje kada je rasipanje
prouzrokovan ! "
"
!
# " " tri talasa koja
" $ "
" %
ν 4 = ν1 + ν 2 −ν 3 (19)
& " alasa
-division multiplexing - WDM). Kada se WDM kanali
zau
27
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
λ λ λ λ
8EODçDYDQMHQHOLQHDUQLKHIHNDWD
Najd
pred
!
površinom u blizini predajnika, da bi se smanjila gustina snage distribucijom snage na
"
samo prepoloviti
izbalansirale druge osobine prenosa, kao što je disperzivni nagib u WDM sistemima.
vlakna gde su
(slika 1.26).
28
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
DYD D HUEL
HUELMX PRYLP SSRRMD DYD
MXPRYLP LPD GR
GR]]YR
YROOMYD
NX
NXPPXO
XODDWLYQL QHOLQ
QHOLQHHDUQL HIHNWL PD
PDQQML
ciljevima. U sistemima sa velikim rastojanjima (long-
sisteme.
nelinearne efekte zbog
smanjenja bitskog intervala, što onda detektoru ostavlja manje vremena da primi grani
6
!
"
!
#
vlakno im
!
$
GR SRPHUDQMD ID]H X SRMHGLQLP NDQDOLPD VPDQMXMXüL HIHNDW SUHVOXãDYDQMD PHÿX NDQalima
NDR SRVOHGLFX PHãDQMD þHWLUL WDODVD VOLND 'D EL VH UHDOL]RYDOD PDOD XNXSQD
disperzija koja je potrebna za veliki propusni opseg, mogu se spojiti dve ili više vrsta
svaki
potrebna za veliki propusni opseg.
29
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
DQDOOL
NL NDQD L SU
SURRX]UR
X]URNNXMXþL YH
YHOOLNR
OHYR
OHYR 3UL V
VUUHGQMRM L YL
YLVVRN
RNRRM GGLLVSHU]L RSWWL NL ND
VSHU]LMML RS NDQQDOL LLP
PDMX UD]GHåHQX ID]X
UHGX
UHGXNNXMXþL HIHN
HIHNDDW PHåDQ
PHåDQMMD HWLUL WDO
DODDVDGHVQR
1D SULPHU ID]QRP LOL IUHNYHQFLMVNRP PRGXODFLMRP PRJX VH L]EHüL HIHNWL NRML QDVWDMX NDR
posledica primene amplitudske (intenzi
30
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
3UHGDMQLFL
svetlosni izvor
modulator koji treba da moduliše tu svetlost tako da ona
reprezentuje bimarni ili analogni ulazni signal. U digitalnim sistemima modulacija se
svetlosni signal.
Pre otprilike dvadeset pet godina, nisu postojali posebni sklopovi koji bi
i LED ili
en
je kvaliteta.
a emitovanu
propusnog opsega sistema itd.
ãWR YHüH NRPSDWLELOQRVWL VD RVWDOLP GHORYima komunikacionog lanca neophono znati
uporediti njihove karakteristike.
3UHGDMQLFL VH PRJX XSRUHÿLYDWL SR GYD RVQRYD -HGDQ MH SRVPDWUDQMH NDUDNWHULVWLND
RSWLþNRJ GHOD NRML SUHGVWDYOMD L]YRU VYHWORVWL D GUXJL MH QD RVQRYX QDþLQD PRGXODFLMH
svetlosnog signala.
Prilikom posmatranja karakteristika vezanih za predajnika, treba uzeti
X RE]LU L VOHGHüH
•
u
µ
•
• Neophodno je izvršiti fokusiranje svetlosti izvora vrlo efikasno kako bi se
kom snagom;
•
! "
eliminišu ako se jednom pojave;
• #
! "
mogu iskoristiti.
• Na kraju tu su
"
"
cena i velika pouzdanost.
31
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
$
(Light Emitting
Diode, LED) i laserske diode
enerišu nekoherentno svetlo manje snage.
Slici SULND]DQD MH ]DYLVQRVW RSWLþNH L]OD]QH VQDJH 30 na izlazu obe vrste izvora u
IXQNFLML XOD]QH HOHNWULþQH VWUXMH , NRMX generiše modulaciono kolo.
NDUD
DUDNNWHULV
WHULVWWLND /('
L ODVHUVNH GLRGH
P0-I
0-I karakteristiku, dok laserska
e
naziva efekat praga (threshold effect).
– 900 nm emitovane svetlosti koristi GaAlAs, a
rezonatora kod laserske diode, koji je obrazovan od dve površine visokog stepena
refleksije, odnosno dva polupropusna ogledala sa prednje i zadnje strane laserske diode.
Usmeravanje na ove dve strane se vrši tako što se ispod i iznad aktivne oblasti postavi Al
sloj manjeg indeksa prelamanja, pa se onda ovakva struktura ponaša kao svojevrsni
planarni talasovod. Da bi u aktivnoj oblasti postojala velika koncentracija slobodnih
nosilaca naelektrisanja, struja direktno polarisanog p-
! " #
praga", i tada dolazi do laserskog efekta. Prilikom rekombinacije para elektron-šupljina
emituje se foton koji udara u elektron i izaziva njegovu rekombinaciju i emitovanje novog
fotona iste frekvencije, faze i smera kao incidentni foton. Neki fotoni napuštaju aktivnu
oblast i obrazuju $
%
"
&
32
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
3UHVHN VWUXN
VWUXNWWXUH NR
NRMMD RPRJX
PRJXþþXMH OODDVHUVNL HIH
HIHNNDW
sa n
kod laserske diode:
•
,
•
•
Obe vrste dioda generišu svetlosni snop dimenzija koje se mogu prihvatiti na
ulazu u
!"# $
%
QLP VLJQDORP $NR VH åHOH SRVWLüL YHRPD YHOLNH EU]LQH SUHQRVD WUHED RGDEUDWL
LED diodom.
g
dB (mereno u nm ili µm) naziva se
spektralana širina izvora σλ. Spektralna širina izvora σλ
opsega
σλ oba izvora.
ODVHUVNH
L /(' GL
GLRRGH
σλ
33
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
LASERSKA LD ZA
OSOBINE LED DIODA (LD) MONOMODNO
VLAKNO
Spektralna širina [nm] 20-100 1-5 <0.2
Vreme uspostavljanja [ns] 2-250 0.1-1 0.05-1
Efikasnost sprezanja Veoma mala srednja Visoka
Propusni opseg [MHz] <300 2000 3000
Kompatibilnost sa vlaknom Multimodno SIa GRIN Monomodno
Multimodno GRINb Monomodno
Temperaturna osetljivost Mala Velika Velika
Kompleksnost kola predajnika Mala Velika Velika
Radni vek [h] 105 104-105 104-105
Cena Niska Visoka Najviša
Nakon izbora predajnika na osnovu diode u njemu, treba imati u vidu izbor
roši više od 1W korisne snage
!
UD WLSD PRGXODFLMH MHVWH VOHGHüL DPSOLWXGVND $6. PRGXODFLMD
)6. PRGXODFLMD 36. PRGXODFLMD L SRODUL]DFLMVND PRGXODFLMD 2YGH üH XNUDWNR ELWL
opisana samo amplitudska modulacija kao modulacija koja je i najrasprostranjenija.
2YDM YLG PRGXODFLMH XSXüXMH na ASK (Amplitude Shift Keying) i OOK (On Off
E s (t ) = E 0 m(t ) cos(2πf s t ) . (1)
m(t), ima samo dve vrednosti, “0” ili “1”. Frekvencija fs je
frekvencija nosioca. Ovde se vrši nekoherentna modulacija. Na izlaznoj strani, prijemnik
samo proverava da li postoji signal ili ne u bitskom intervalu. Ova vrsta modulacije se
koristi i u predajnicima sa LED i laserskim diodama (slika 2.4).
a
b
34
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
LQD PR
PRGGXOD
XODFFLM
LMHH /(' L ODVHUVNH GLRGH
35
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
3ULMHPQLFL
signala u prenosnom medijumu. Uloga prijemnika je dvostruka. Primarno, prijemnik mora
GD GHWHNWXMH VYHWORVQL VLJQDO NRML MH QDSXVWLR VYHWORYRG L ]DWLP JD SUHWYRUL X HOHNWULþQL
Nakon optoelektronske konverzije, vrši se demodulacija signala u cilju dobijanja najbolje
procene izvorne binarne poruke.
naelektrisanja (elektrona i šupljina) kao posledica apsorbcije fotona koji padaju na aktivnu
svetlosti su PN dioda, PIN fotodioda (Positive Intrinsic Negative) i lavinska fotodioda
(APD - Avalanche Photo Diode). Pri tome izbor poluprovod
odzivnost,
spektralni odziv i vreme uspostavljanja. Odzivnost, ρ, definišemo kao odnos izlazne
ρ=
i
[A / W ] . (1)
Po
Krivu koja opisuje odzivnost u funkciji
spektralni odziv
detektora
oraju
što se vidi na slici 3.1. Unutar
svakog od prozora, pri projektovanju prijemnika moramo koristiti odzivnost detektora na
d InGaAs ima gotovo
!""#
LWH PDWHUL
PDWHULMMDOH I
IRRWRGHWH
GHWHNNWRUD X WUL RS
RSWWL ND SUR]RUD
SUR]RUD
RG $3' GLRGD %U]LQD UDGD RYD GYD SROXSURYRGQLþND HOHPHQWD MH XSRUHGLYD VWRJD 3,1
36
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
dB ispod snage potrebne za detekciju sa PIN diodom, tada, ako je
slabljenje vlakna 0.25 dB/NP GRPHW YODNQD VD $3' SULMHPQLNRP PRåH ELWL NP GXåL
7DNRÿH SULMHPQLFL VH YUOR þHVWR NDUDNWHULãX RVHWOMLYRãüX NRMD VH GHILQLãH NDR
PLQLPDOQD RSWLþND VQDJD NRMX SULMHPQLN PRåH GD GHWHNWXMH X IXQNFLML brzine prenosa. Kao
što se sa slike 3.2 vidi, krive zavisnosti razlikuju se od prijemnika do prijemnika, tj. od
YUVWH IRWRGLRGH L RG WDODVQH GXåLQH 3ULOLNRP RGDELUD SULMHPQLND QHRSKRGQR MH ]QDWL
njegovu osetljivost. Referentnu krivu predstavlja osetljivoVW R]QDþHQD NDR NYDQWQD JUDQLFD
(Quantum
gornja granica osetljivosti binarnog digitalnog prijemnika u idealnim uslovima kada je
fotona u elektrone.
ND VVQD
QDJD
JD QD SULMHPX ]D YHU
YHURRYDWQRþX JUHåNH %(5
X IXQN
XQNFFLML EL
ELWWVNH
NLK GHWHN
GHWHNWWRUD
3.3).
– uz pojavu novih mehanizama šuma. Jedna od bitnih razlika u odnosu na
37
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
GD RSWLPDODQ SUDJ RGOXNH QH PRUD GD EXGH QD VUHGLQL UDVWRMDQMD L]PHÿX DPSOLWXGH
“jedinice” i “nule” na prijemu.
Pri konstrukciji prijemnika, osnovni problem jeste kaNR SRMDþDWL L NRULJRYDWL
kvantnog šuma, koji nastaje u procesu detekcije zbog diskretnosti procesa generisanja
elektrona koji obrazuju samu fotostruju detektora, ukupnom šuPX GRSULQRVL L WHUPLþNL ãXP
QD UDGQRP RWSRUQLNX X NROX IRWRGLRGH NDR L WHUPLþNL ãXP SRMDþDYDþD 3ULMHPQLN PRUD GD
bude dovoljno osetljiv, da bi detektovao signale malih amplituda, da ima širok propusni
opseg da bi mogao dovoljno brzo da demoduliše signale velikih brzina i da unosi malu
VQDJX ãXPD GD QH EL GRGDWQR XWLFDR QD YHURYDWQRüX JUHãNH %(5 6YH RYR SRVWDYOMD QL]
izazova pred projektanta sistema. Inicijalno moraju se izabrati komponente koje se
PHÿXVREQR VODåX VOLND 7R XNOMXþXMH UDGQX WDODVQX GXåLQX WLS L]YRUD /(' LOL
laserska dioda), materijal od koga je vlakno (staklo, PCS ili plastika), tip vlakna
pošto za neke primene moramo imati i dodatne informacije. Tako npr. da bi doneli odluku
GD OL NRULVWLWL $3' IRWRGLRGX PRUDPR SR]QDYDWL RSWLþNX VQDJX QD PHVWX SULMHPD ãWR
zahteva sumiranje svih gubitaka u sistemu (sprezanje izvora, spojevi, konektori,
demultiplekseri), a ne samo poznavanje slabljenja vlakna.
6OLND *ODYQH NRP
NRPS RSWWL NLP VLVWHPL
SRQHQWH X RS LVWHPLPPD VD VYHW
YHWOORY
RYRRGLPD
38
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
'UXJHNRPSRQHQWHRSWL NLKVLVWHPD
2SWL NLL]RODWRU
Laserske diode su veoma osetljive na svetlost koja se reflektuje od ostatka sistema ka
šum u emitovanom snopu svetlosti,
39
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
reflektovanog svetla ka laserskoj diodi.
predstavlja jednosmernu prenosnu
komponente je prikazana na slici 4.1. Sastoji se od dva linearna polarizatora i 45° Faradejevog
rotatora. Snop svetla koji dolazi sa leve strane se vertikalno polariše polarizatorom PL kao što
MH SULND]DQR VOLNRP 5H]XOWXMXüL WDODV SUROD]L NUR] URWDWRU *HQHUDOQR )DUDGHMHY UR tator rotira
komponete. Da bi konstruisali izolator, ugao rotacije mora biti 45°. Stoga, svetlost na izlazu
rotatora ima linearnu polarizaciju pod uglom od 45° u odnosu na vertikalni pravac upadne
svetlosti. Desni polarizator, PR, podešen pod uglom od 45°, propušta ovaj talas.
Sada razmotrimo šta se dešava pri prostiranju svetlosti sa desna na levo. Polarizator PR üH
svetlosni snop polarizovati pod uglom od 45° po ulasku svetlosti u izolator. Zatim se talas
rotira za 45° Faradejevim rotatorom tako da na izlazu rotatora imamo horizontalno
polarizovanu svetlost kao na slici 4.1. Polarizator PL üH VDGD VSUHþLWL SURVWLUDQMH RYDNR
KRUL]RQWDOQR SRODUL]RYDQH VYHWORVWL 6WRJD ]DNOMXþXMHPR GD VH VYHWORVW QH PRåH SURVWLUDWL VD
desne ka levoj strani izolatora.
%UDJRYDUHåHWND
%UDJRYD %UDJJ UHãHWND SUHGVWDYOMD NRPSRQHQWX NRMD VH GRELMD SHULRGLþQRP SURPHQRP
LQGHNVD SUHODPDQMD MH]JUD YODNQD PHUHQR GXå RVH YODNQD &UWHå UHãHWNH MH GDW QD slici 4.2. Za
XOD]QX WDODVQX GXåLQX MHGQDNX SRORYLQL SHULRGD SRQDYOMDQMD UHãHWNH Λ, talasi reflektovani od
VYDNH SHULRGLþQH SURPHQH LQGHNVD SUHODPDQMD VH VXSHUSRQLUDMX X ID]L 5HãHWND VH SRQDãD NDR
reflektor, pošto su svi reflektovani talasi iste faze i re]XOWXMXüL WDODV MH GRELMHQ
QHGHVWUXNWLYQRP LQWHUIHUHQFLMRP VYLK UHIOHNVLMD 5HIOHNWRYDQD WDODVQD GXåLQD VH SRYLQXMH
Bragovom zakonu
Λ=λ/2 (1)
gde je λ mereno u jezJUX YODNQD L X]LPDPR X RE]LU VDPR QDMMDþX UHIOHNVLMX 'UXJLP UHþLPD
Bragova rešetka se SRQDãD NDR UH]RQDWRU QD WDODVQRM GXåLQL NRMD ]DGRYROMDYD %UDJRY ]DNRQ
7DODVQH GXåLQH NRMH QH ]DGRYROMDYDMX %UDJRY ]DNRQ VH SUHQRVH EH] XWLFDMD UHãHWNH ,]
navedenog vidimo da se Bragova rešetka ponaša kao filtar što ima niz aplikacija kao što su
filtri u :'0 PXOWLSOHNV SR WDODVQLP GXåLQDPD VLVWHPLPD VWDELOL]DFLMD WDODVQH GXåLQH
3R
QR VH PHQMD GXç RVH
jezgro
$WHQXDWRU
saturaciju prijemnika.
40
Osnove optiþNLKWHOHNRPXQLNDFLMD
&LUNXODWRU
od jednog interfejsa, porta, ka drugom. Tako ulaz na portu 1 izlazi na portu 2, ulaz na portu 2
Prijemnik Predajnik
Predajnik
Vlakno Prijemnik
Prijem Predaja
/LWHUDWXUD
[1] $ 0DULQþLü
", Univerzitet u Beogradu, 1996.
[2] J. Refi, "Fiber optic Cable – A Light Guide", abcTeleTraining, Inc.,1991.
[3]
!"#$
[4] S. Miller, I.Kaminow, "Optical Fiber Communications II", Academic Press, New
York, 1988.
[5] "Numerical aperture Mesasurement of graded-index optical Fibers", Fiber Optic Test
Procedure (FOTP) 177, Electronic Industries Association, Washington, DC.
[6] H.Wood, "Handbook of Fiber Optics:Theory and Applications", Garland Press, 1979.
[7] L.Jeunhomme, "Single-Mode Fiber Optics", Marcel Dekker, Inc., New York, 1983.
[8] DFranyen, G.Day, "Measurement of Optical Fiber Bandwith in the Time Domain",
National Bureau of Standards, Technical Note 1019, February 1980.
[9] Dr. K. Schneider "The Fiber Optic Data Communications Link For the Premisses
Environment", www.telebyteusa.com/foprimer/foch2.htm
41