HRVATSK KI OGRANA AK MEĐUNA ARODNE

ELEKTRO ODISTRIBUC CIJSKE KON NFERENCIJ E

3. (9.) sav
vjetovanje SO
O5 – 05
Sveti Marrtin na Muri, 13. – 16. sv
vibnja 2012.

Dejan Ćuliibrk Josip Popović

HEP – ODDS d.o.o., Elekktra Bjelovar HEP – ODS d.o.o., Elektra Bjelovvar
dejan.culibrrk@hep.hr josip.p
popovic@hep.hrr

Zvonimir P
Popović Josip Gaiger
HEP – ODDS d.o.o., Elekktra Bjelovar HEP – ODS d.o.o., Elektra Bjelovvar
zvonimir.popovic@hep.hr josip.g
gajger@hep. hr

POTREBA ZAMJENE SRE

EDNJENA
APONSKIH
H ZRAČNIH
H VODOVA
A U PODZ
ZEMNE
K
KABELSK
KE

SA
AŽETAK
U radu je kratkko opisan razvoj kabelskke mreže i ra azlozi zbog kojih su se poolagali kabeli. Širenjem
gradova i poslovnih zona daleko ovodi su pre edstavljali opasnost i zaamjenjivali ssu se kabelima. Neke
rekonstrukkcije dotrajallih dalekovoda izvedene e su kabelim ma. Srednjenaponski izlaazi iz transfoormatorskih
stanica su
u kabelski. Priključci
P distrribuiranih izvvora energije
e grade se kaabelski. Nekki problemi kod gradnje
dalekovodda izbjegava aju se ugrad dnjom kabella. Sve češće se pojav vljuju zahtjevvi za izradu
u tehničkih
rješenja da
a se zračni vod
v zamijeni kabelom.

Klljučne riječi: srednjenaponski kab el, zračni vod, zamjena dalekovoda

d kkabelom

NE
EED FOR REPLACE
EMENT OF
F THE MEDIUM OVE
ERHEAD L
LINES WIT
TH
UNDERG
GROUND CABLES

SU
UMMARY
Th
his paper briefly describe
es the develo opment of caable networkks and the reeasons why the cables
are installe
ed. With the expansion ofo cities and business arreas overheaad lines startted to repres
sent certain
danger an nd were replaced with underground
u cables. Som
me deterioraated overheaad lines were replaced
with cable es. Medium voltage ou utgoing liness from subs stations are done as ccables. Con nnection of
distributed
d energy ressources are e also made e as cable lines. Some e problems in the cons struction of
transmissiion lines aree avoided byb the instal lation of cabbles. Requests for the technical so olutions for
replaceme ent of overhe
ead lines with
h cables are increasing.
Keey words: medium voltage
v cab
ble, overhea ad line, repplacement oof overhead line with
undergrou undcable

1. UV
VOD
adzemni 10 kV, a posebno 35 kV d
Na dalekovodi zauzimaju
z ko
oridore u kojjima je pone
ekad teško
opisane sigurnosne visine i razmake i tako stvoriti preduvjete
postići pro e za nesmetaano kretanje ispod njih.
Rekonstru ukcije dotraja
alih dalekov voda sve se e češće izvo
ode podzem mnim kabelim ma, pogotov vo u onim
područjima a gdje je to neizbježno, pa je zamje ena nadzemnnih srednjenaponskih voodova sa pod dzemnima,
na takvimaa mjestima, sigurnija
s i teh
hnički kvalite
etnija.
Pootrebe za kabelskim vodovima posta le su sve češće i razvoje em urbanih pprigradskih naselja, ali i
poslovnih zona na rub
bnim dijelovim
ma gradova g
gdje su bili jo stavljeni sreddnjenaponski vodovi na
oš uvijek pos

1
stupovima, što je dovodilo do opasnosti jer su objekti izgrađeni u blizini dalekovoda, ili ispod njih, te su
postavljali neposrednu opasnost, pa su se stoga ti dijelovi srednjenaponskih vodova mijenjali u kabelske.
Transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV širenjem urbanih zona postaju gradske transformatorske stanice
tako da mogu funkcionirati neovisno o pogonskim pojavama koje se događaju na dugačkim i razgranatim
dalekovodima. Njih se mora spajati kabelski i još im osigurati i potrebnu rezervu. Samim time pojavljuje
se i potreba da se na mjestu bilo kojeg prigradskog naselja zamjene svi zračni srednjenaponski vodovi u
podzemne kabelske radi sigurnosti, čime bi i znatno pridonijeli kvaliteti srednjenaponske gradske mreže.
Isto tako razvojem autoputa i magistralnih prometnica najjednostavnija rješenja izmicanja
srednjenaponskih dalekovoda na tim mjestima bilo je zamjenom zračnih vodova u kabelske.
Prilikom izgradnje srednjenaponskih zračnih vodova ponekad se pojavljuje problem imovinsko
pravnih odnosa na zemljištu gdje dolazi do protivljenja stranaka prilikom izgradnje zračnih
srednjenaponskih vodova. Takvi problemi se najčešće rješavaju tako da se ta dionica srednjenaponskog
zračnog voda jednostavno premosti sa podzemnim kabelom te se zaobiđu takve parcele.
Izgradnjom novih elektroenergetskih objekata (transformatorskih stanica 110/(20)10 ili 35/(20)10 kV)
koje u sebi sadrže srednjenaponske sklopne blokove, ili njihovom revitalizacijom, bilo je potrebno postojeće 35
i 10 kV rasplete izvesti podzemno kabelski do prvoga stupa ili do mjesta najpogodnijeg za to.
U današnje vrijeme prilikom planiranja izgradnje nekog srednjenaponskog voda, rješenja sa
kabelskim vodovima pokazala su se mnogo učinkovitija i ekonomski prihvatljivija, a tehnički puno
kvalitetnija nego sa zračnim vodovima.

2. RAZVOJ SREDNJENAPONSKE KABELSKE MREŽE

Polaganje podzemnih elektroenergetskih kabela i izgradnja kabelskih mreža počinje gotovo kada
i elektrifikacija, s tim da su se uglavnom gradile nadzemne elektroenergetske mreže, kako nadzemni
srednjenaponski dalekovodi tako i niskonaponske nadzemne mreže, kao mreže s golim vodičima na
drvenim stupovima. Transformatorske stanice bile su zidane i popularno zvane ''Tornjić''. Njihov
srednjenaponski priključak bio izveden je golim vodičima.
Ipak u nekim uvjetima polagani su i podzemni srednjenaponski elektroenergetski kabeli i to za
spajanje gradskih transformatorskih stanica građenih kao samostojeći objekti, ali i podrumima u sklopu i
za potrebe većih građevina, posebno stambenih zgrada, jer tadašnje niskonaponske mreže nisu bile
dovoljne za opskrbu potreba novog konzuma. Presjeci bakrenih vodiča tih kabela bili 10 ili 16 mm2 i
zadovoljavali su za potrebe tadašnjih opterećenja.
Povećanjem potreba za električnom energijom, razvojem konzuma kućanstava i industrije
posebno u gradu, građene su nove transformatorske stanice koje su spajane kabelski pa se tako
kabelska mreža razvijala ugradnjom novih podzemnih kabela većih presjeka vodiča. To su bili papirom
izolirani kabeli impregnirani uljem u olovnom plaštu presjeka bakrenih vodiča 50, 70, kasnije i 95 mm2 od
kojih su neki još u pogonu. Kabela izoliranih plastičnim masama bilo je malo u odnosu na uljne kabele.
Sedamdesetih i posebno osamdesetih godina prošlog stoljeća intenzivirana je izgradnja
srednjenaponskih kabelskih mreža, prvo trožilnim uljnim IPO 13 kabelima presjeka aluminijski vodiča
185 mm2, a kasnije jednožilnim plastičnim kabelima XHP 48 i XHE 49 presjeka aluminijskih vodiča 150 mm2.

3. UGRADNJA PODZEMNIH KABELA KAO ZAMJENA ZA NADZEMNE VODOVE

Već duže vremena za kabliranje u srednjenaponskoj 10(20) kV mreži polažu se jednožilni
plastični kabeli tipskih presjeka. Rad s njima neprocjenjivo je lakši nego s bivšim i s dosta udjela u mreži
uljnim trožilnim kabelima. Suvremena oprema za spajanje i montažu kabela gotovo je tipizirana i
jednostavni su postupci. Broj kvarova na takvim kabelima neusporedivo je manji nego na uljnim kabelima.
pa je time njihova pouzdanost zadovoljavajuća.

3.1. Srednjenaponski priključci ''Tornjića''

Još i danas u širem gradskom i naseljenom prigradskom području ima transformatorskih stanica
tipa „Tornjić'' (Slika 1). Te transformatorske stanice građene su početkom elektrifikacije kroz duži period.
Bile su zračno priključene nadzemnim 10 kV dalekovodom. Njihove niskonaponske mreže bile su za

2
današnje prilike jako dugačke,
d malog presjekaa vodiča jer su
s imale tada
a relativno m
malo zahtjeva
an konzum,
a korištenju rasvjete,
baziran na r pok
kojeg uređaja
a manje potroošnje.
Migracije stan novništva u grad i oko olicu poveća avale su brroj stambeniih objekata uglavnom
obiteljskih kuća, ali i gospodarskih
g h objekata u njihovom saastavu. Sve jee to rezultiraalo stalnim povećanjem
potreba zza električnom energijom m. Bez obzirra na razvojj i širenje ellektroenergeetske mreže tornjići su
ostajali u n
njenom sklop pu. Uglavnom
m su ugrađivvani transform voljavajuće snnage.
matori zadov
To
ornjići u prigrradskim urba anim sredinaama koji su jo
oš i danas u pogonu sam mo svojim graađevinskim
izgledom liče na vrijem me kad su građeni.
g Prommijenio se na
ačin 10 kV priključka.
p Zbbog sigurne i kvalitetne
opskrbe uglavnom ima aju dvostrano o napajanje i to podzemn T je izravnaa posljedica potrebe da
no kabelski. To
se uklone dalekovodi iz blizine objjekata i otkla anjanja opasnosti za stannovništvo. Zaato je srednje
enaponske
priključke najbolje i najjsigurnije izv
vesti kabelsk i.

S
Slika dnjenaponsk i kabelski sp
1: Sred poj trafostanic
ce tip „Tornjićć

3.2. Za
amjena dijellova dalekov
voda u urba
anim zonam
ma
Ra
azvoj i izgra
adnja prigraddskih dijelovva grada ug glavnom se svodila na izgradnju sttambenih i
manjih go ospodarskih objekata. Građevinske
G zone prote ezale su se pored prom metnica gdje su brzo
praznine popunjavane novim objektima.
o ŠŠirenje gradskih stambe enih zona bilo je i nan bliskim
poljoprivre
ednim površinama na ko ojima su po stojali rasple
eti dalekovoda koji nisu smetali za obavljanje
poljoprivre
ednih poslova
a. Izgradnjom
m novih obje a se promijenila.
ekata situacija
Svvi objekti su trebali i priključak električčne energije
e, pa su potre
ebe konzumaa rasle. Njihoovi zahtjevi
rješavani su izgradnjo om priključa aka za koje je trebalo izgraditi produžetak nisskonaponske mreže, a
ponekad i novu niskon naponsku mrrežu, novu tra ansformators sku stanicu i njen srednjeenaponski prriključak.
Naakon izgrad dnje novih niskonapon nskih mreža a pojavljuju se potrebbe za interrpolacijama
transformaatorskih stan nica 10/0,4 kV ačilo da se prroširivala i srrednjenaponsska nadzemna mreža i
V. To je zna
povećavalle dužine da alekovoda. Neki
N dalekovvodi građeni su u tada jo oš neizgrađeenim zonamaa često po
poljima paaralelno s pro ometnicama i isto tako ččestim prelasscima preko prometnica u području u kojem su
koridori biili slobodni. Postepeno ses izgradnjaa objekata prribližavala dalekovodimaa i pojavila se
s latentna
opasnost zza ljude i objjekte. Takve dalekovode trebalo je zaamijeniti podzemnim kab elima.

3
 Slika 2: Kab
belski spoj na
a 35 kV Slika 3: Kabelsski spoj na 10
0 kV

3.3. Izg
gradnja pos
slovnih zona
a
Po
ostojeći industrijski objek
kti imaju zado u elektroenergetsku sigurrnost. To su objekti koji
ovoljavajuću
su uglavnnom smješte eni na rubn nim područjiima grada i za njihove e potrebe ssu sagrađen ni potrebni
elektroene
ergetski objekti.
Poojava novih poslovnih, gospodarskih
g h, industrijskiih i trgovačk
kih zona uzimma popriličnoo maha. U
svakoj toj zoni izraže
ene su potre ebe za infrasstrukturalnim
m objektima i instalacijam ma. Te zone e grade se
prema nekkim prostornim planovima i nalaze se e na različitim
m za to pogo odnim mjestimma. Te zonee uglavnom
su vezanee uz razvojnee interese lokalnih samo uprava. Zato o je njihov po
oložaj vezann uz prostorn
ne planove.
Ponekad su blizu ele ektroenergetskih objekatta pa nije veliki
v m osigurati zahtijevanu električnu
problem
snagu, ali ponekad im je za osiguranje snage p potrebno gra aditi nove elektroenergetsske objekte.
Doovoljna i pou
uzdana količiina električne
e energije i snage
s osigurava se najččešće izgradn njom novih
transforma atorskih stanica i niskoonaponskim kabelskim raspletom iz njih. Trannsformatorsk ke stanice
priključuju
u se na srednnjenaponsku mrežu kabe elski. Ti kabeli su zapravo
o odcjepi od nnajbližih dale
ekovoda.
Po
ošto su dale
ekovodi i kabbeli građeni u sasvim drugim
d okolnostima koje nisu predviđale takav
razvoj, na ki objekti prredstavljaju smetnju za planirani rrazvoj zone i latentnu
ajčešće elekktroenergetsk
opasnost za ljude i objekte.
o Tu uglavnom ne e zadovoljav osne visine ddalekovoda i potrebna
vaju sigurno
pojačana mehanička i električka zaštita,
z pa je
e u takvim uvjetima
u najb
bolje rješenjee zamjena nadzemnog
n
dalekovodda podzemnim kabelom.

4
3.4. Izgradnja novih prometnica i autoputa
Razvojem prometne infrastrukture i sve većom izgradnjom brzi cesti i autoputa na područjima
gdje se nalaze srednjenaponski zračni vodovi nastao je problem prilikom sigurnosnih visina iznad tih
cesta i prometnica. Najčešće rješenje tog problema je zamjena tih zračnih dionica sa kabelima koji se
polažu ispod tih prometnica.
Nakon izgradnje tih kabelskih vodova dolazi do problema jer bi tada ti kabeli ostali ispod
prometnice i prijetila bi opasnost od oštećenja već pri samoj gradnji prometnice, a naknadni popravci
kabela bili bi gotovo nemogući.

3.5. Pojava distribuiranih izvora električne energije

Pojava novih distribuiranih izvora električne energije koji se priključuju na srednji napon, gotovo
se može reći, je stihijska i događa se na mjestima koja su pogodna novom proizvođaču. Kada u blizini i
okolici novih distribuiranih izvora električne energije nema dovoljno potreba i zahtjeva konzuma za
preuzimanje ukupne proizvedene električne energije pojavljuje se problem njene kvalitetne distribucije.
Tehničko rješenje priključka, te kvalitetne distribucije električne energije iz distribuiranog izvora na
srednjenaponsku elektroenergetsku mrežu u pravilu je posebno za svaki distribuirani izvor električne
energije. Distribuirani izvor električne energije znatno utječe na stanje postojeće srednjenaponske mreže,
jer osim osnovne potrebe za kvalitetnom distribucijom proizvedene električne energije, mijenja tokove
snaga i energija u tom dijelu elektroenergetskog sustava, sa svim neizbježnim popratnim pojavama kao
što su nove vrijednosti struja kratkog spoja i drugačiji padovi napona.
Distribuirani izvori električne energije koji proizvedenu energiju isporučuju u srednjenaponsku
mrežu, a dislocirani su od konzuma koji mogu preuzeti ukupnu proizvedenu električnu energiju, a to su
uglavnom gradska područja ili su udaljeni od transformatorske stanice X/10(20) kV staraju novonastalu
situaciju u srednjenaponskoj mreži koju je potrebno tehnički kvalitetno riješiti.
U blizini novih distribuiranih proizvodnih pogona električne energije, gotovo uvijek, nalazi se
transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV i njen priključni srednjenaponski dalekovod. Najčešće kapacitet
tog dalekovoda ne zadovoljava uvjete za kvalitetnu distribuciju proizvedene električne energije pa se
moraju osigurati uvjeti da se proizvedena energija može distribuirati.
Priključenje distribuiranog izvora na srednjenaponsku mrežu je kabelski do nekog bliskog
dalekovoda. Ukoliko se ne može ostvariti kvalitetna distribucija električne energije i postići
zadovoljavajuće stanje u srednjenaponskoj mreži onda se treba odabrati neko od tehničkih rješenja poput
rekonstrukcije dalekovoda, gradnje novog dalekovoda ili izgradnja podzemnog kabela. Dosad je u svim
slučajevima polaganje novog kabela bilo najbolje rješenje.

3.6. Neke neizbježne potrebe kabliranja dalekovoda

Koncepcije izgradnje transformatorskih stanica 35/10(20) kV su takove da im svi izlazi moraju biti
kabelski. Novi raspleti iz ti transformatorskih stanica zato se izvode kabelski. Ukoliko postoje nadzemni
dalekovodi do njih se polažu kabeli i to u pravilu do prvog ili drugog stupnog mjesta, koje se odabere i
prema potrebi zamijeni novim stupom na koji se montiraju izlazni kabeli (Slika 2 i 3).
U slučajevima kada nema nadzemnog dalekovoda ili mu je kapacitet premali i nije spreman
distribuirati potrebnu energiju i snagu mora se graditi novi izlaz iz transformatorske stanice. U većini
slučajeva se pokazuje da je bolje taj izlaz graditi kao podzemni kabel.
Imovinsko pravni odnosi i dobivanje prava služnosti za izgradnju nadzemnog dalekovoda
ponekad je dugotrajan, iscrpljujući posao, a u nekim slučajevima i nerješiv. Prilikom izgradnje dalekovoda
dugačkog nekoliko kilometara na jednom dijelu trase nisu se nikako mogli riješiti imovinsko pravni odnosi
za dobivanje prava služnosti za ukop stupova.
Ta trasa je vrlo zahtjevna i nema mogućnosti odabira druge. Na kraju je problem riješen
kabliranjem tog dijela dalekovoda po trasi drugog vlasnika na kojoj nije bilo mogućnosti izgraditi nadzemni
vod. Neki se kabeli mogu preložiti, nekima se dodaju novi dijelovi po novim trasama, a neki se napuštaju i
umjesto njih polažu se novi kabeli.

5
4. ZAKLJUČAK
Kabelske srednjenaponske mreže razvijale su se kao gradske i kao industrijske mreže. Širenje
gradova i izgradnja prigradskih naselja uvjetovali su polaganje srednjenaponskih kabela i zamjenu
nadzemnih vodova podzemnim kabelima najviše zbog opasnosti koju predstavljaju dalekovodi u takvom
okruženju i većih presjeka kabelskih vodova.
Kabelske mreže grade se i zbog novih koncepcija izgradnje srednjenaponskih postrojenja, novih
srednjenaponskih priključaka, pojavu distribuiranih izvora koji proizvedenu energiju isporučuju na
srednjem naponu, kao zamjena za stare kabele premalog presjeka vodiča, ali i za kabele na kojima su
često kvarovi i posebno za zamjene dotrajalih magistralnih dalekovoda.

LITERATURA
[1] J. Popović: "Podloga za obnovu srednjenaponske kabelske mreže Bjelovara", 5. simpozij o
elektrodistribucijskoj djelatnosti, HO CIGRE, Zadar, 25.-28. travnja 2004
[2] J. Popović, Z. Popović: ''Obnova srednjenaponske kabelske mreže'' HO CIRED i HRO CIGRE,
Šibenik, 18.-21. svibnja 2008.
[3] J. Popović, M. Totgergeli, Z. Popović, I. Nikolić, B. Đurović, D. Ćulibrk, ''Neke administracijske
zanimljivosti i tehnički problemi pri polaganju kabela'', HRO CIGRE, Cavtat, 8.-12. studenog 2009.
[4] J. Popović, Z. Popović, I. Nikolić, D. Ćulibrk, J. Gajger, A. Bilek, B. Đurović: ''Obnova
elektroenergetske mreže u sklopu rekonstrukcije gradskih prometnica'', 2. savjetovanje HO CIRED,
Umag, 16.-19. svibnja 2010.
[5] J. Popović, Z. Popović, I. Nikolić, D. Ćulibrk, A. Bilek, J. Gajger, B. Đurović: ''Sadašnje stanje,
obnova i mogući razvoj 35 kV mreže'', 9. simpozij o sustavu vođenja EES-a, Zadar, 8.-10.
studenoga 2010.
[6] Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na elektroenergetsku mrežu: Geotermalno
postrojenje Velika Ciglena (4,71 MW), Institut za elektroprivredu i energetiku d.o.o. Zagreb,
Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, studeni 2009.
[7] D. Ćulibrk, J. Popović, B. Đurović, Z. Leljak, D. Gulaš: ''Neki postupci u održavanju koji ovećavaju
raspoloživost srednjenaponske nadzemne mreže'', 10. savjetovanje HRO CIGRE, Cavtat, 6. – 10.
studenoga 2011.
[8] V. Srb: "Kabelska tehnika", Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.
[9] H. Požar: “Visokonaponska rasklopna postrojenja”, Tehnička knjiga, Zagreb, 1973.