Professional Documents
Culture Documents
Zbirka Ucinska Elektronika
Zbirka Ucinska Elektronika
1
Zbirka riješenih zadataka 0001
Sadržaj
2
Zbirka riješenih zadataka 0001
1
u L t dt .
L
Za struju prigušnice vrijedi izraz: i L
1 T /2 1 T /2 1
U M sin t d t
L L 0 L 0
I DM u t dt u t dt
U U 2U M
I DM M cos t I0 M cos cos 0
L L L
2U M 2 100
L 63,7 mH
I DM 314 10
3
Zbirka riješenih zadataka 0001
1.2. Slika 1.3 prikazuje jednofazni ispravljač opterećen djelatnim trošilom R i protuelektromotornom
silom EB. Nacrtajte valne oblike napona na trošilu ud(t) i struje trošila id(t). Izračunajte sljedeće:
Poznato je:
napon izmjeničnog izvor u (t ) 220 2 sin t ,
otpor trošila R = 2 ,
napon istosmjernog izvora EB = 200 V.
Slika 1.3 Jednofazni ispravljač opterećen djelatnim trošilom R i protuelektromotornom silom EB.
Dioda vodi samo kada je napon izmjeničnog izvora veći od napona protuelektromotorne sile.
a) Uvjet za početak vođenja diode je u(t) = EB , te slijedi
4
Zbirka riješenih zadataka 0001
220 2 sin t E B
EB 200
t arcsin arcsin
220 2 220 2
t arcsin 0,6428 0,6981 rad t on 2 ,2 ms
40o el.
I D , avg
1 T u R (t )
T 0 R
dt
1
TR
220 2 sin t 200 d (t )
= 0,698 rad - = 2,443 rad
1
I D , avg 220 2 sin t d (t ) 200 d (t )
2R
I D , avg
1
2R
220 2 cos t 200 t 10,13 A
5
Zbirka riješenih zadataka 0001
d) Efektivna vrijednost struje diode
220
2
1 T u R (t ) 1 2
T 0 R
I D , rms dt 2 sin t 200 d (t ) 21,16 A
2R 2
x 1
sin x sin 2 x
2
2 4
P PR PB
P I D2 , rms R E B I D , avg
P 2910 W
1.3. Slika 1.5 prikazuje LC titrajni krug bez gubitaka, koji se spaja na izvor istosmjernog napona EB
pomoću tiristora T u trenutku t=0. Nacrtajte valne oblike struje titrajnog kruga i(t), napona na
tiristoru uT(t), napona na prigušnici uL(t) i napona na kondenzatoru uC(t). Izračunajte vršnu
vrijednost struje titrajnog kruga imax te trajanje vođenja tiristora tV, ukoliko je poznato:
EB
PWM L
PWM1 C
6
Zbirka riješenih zadataka 0001
1 2
2 f
LC T
T 2 LC
Tiristor dozvoljava samo tok struje u jednom smjeru, te je moguć samo jedan poluval
(poluperioda) sinusnog titraja. Stoga je vrijeme vođenja tiristora jednako poluperiodi titrajnog
kruga:
tV T / 2 LC 314 μs
Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.6. Vršna vrijednost struje
titrajnog kruga imax jednaka je:
EB
imax 100 A
L
C
Izračunajte:
a) analitički izraz za struju u sklopu id(t),
b) srednju vrijednost struje Id, avg,
c) srednju snagu na trošilu,
d) faktor snage.
TH R
E_Vs
L
Ponovimo, odziv struje sklopa sastoji se od prisilnog i prirodnog odziva (homogeno i partikularno
rješenje). Na poznate izraze potrebno je primijeniti numerički postupak rješavanja, no pokazuje se
da je simulacijsko rješavanje vrlo jednostavno. Stoga je zadatak riješen na oba načina.
U S 120 2 169,7 V
20 377 0,04
0,5 0,5
Z R2 L
2 2
2
25
tan 1 L / R tan 1 ( 377 0,04 / 20) 0,646 rad
L / R 377 0,04 / 20 0,754 rad
450 0,785 rad
b) Srednja vrijednost struje kruga izračunava se na temelju poznate definicije (integriranje struje
kruga u periodi tijekom kuta vođenja)
8
Zbirka riješenih zadataka 0001
1 3,79
1 3,79
9
Zbirka riješenih zadataka 0001
N2 N2
i1 i2 vrijedi izraz i1 im i2 .
N1 N1
10
Zbirka riješenih zadataka 0001
dB
Izrazom u N A povezani su inducirani napon i indukcija.
dt
i konačno rješenje
US 120
Bmax 1, 25 T
4 N1 A f 4 400 10 104 60
***Uočite razliku između poznatog izraza U 4, 44 NfBA koji vrijedi za sinusne veličine i
upravo izvedenog izraza U 4 NfBA za pravokutni valni oblik napona. Pokušajte objasniti
razliku u faktoru!
Skicirani valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.12. Simulirani valni oblici napona i
struja prikazani su na slici 1.13.
11
Zbirka riješenih zadataka 0001
Struja i napon sekundara (amplitude, pravokutnog valnog oblika) određeni su izrazima:
N2 200
u2 u1 120 60 V
N1 400
u2 60
i2 20 A
R 3
US 120
im, max 5A
4 f Lm 4 60 0,1
Konačno slijedi izraz za struju primara koja se sastoji od struje magnetiziranja i prenesene struje
sekundara:
N2 1
i1 i 2 im i2 im
N1 2
1
i1 20 5 10 5 15 A
2
Slika 1.13 Simulirani valni oblici napona i struje primara (gore); napona i struje sekundara (dolje).
12
Zbirka riješenih zadataka 0001
E R
TFR1P2W1
1.6. Naponski izvor sinusnog napona u(t) = 100 cos (377t) V napaja nelinearno trošilo, tako da struja
trošila ima oblik koji se može izraziti Fourierovim redom kao
Izračunajte:
U I
P U 0 I 0 n ,max n ,max cos( n n )
n 1 2
100 15 6 2
P 08 cos 30 0 0 cos 450 0 cos 60 0
2 2 2 2
100 15
cos 30 0 650 W
2 2
100
U rms 70,7 V
2
2 2 2
15 6 2
I rms 8
2
14 A
2 2 2
Faktor snage izračunava se kao
13
Zbirka riješenih zadataka 0001
P P 650
PF 0, 66
S U rms I rms 70, 7 14
15
cos(0 300 )
I1,rms cos(1 1 ) 2
PF 0, 66
I rms 14
2
15
142
2
I rms I1,2rms 2
THD 2 0,86 86 %
I1,2rms 15
2
1.7. U sklopu na slici 1.15 sklopka S periodički uklapa i isklapa, tako da je uklopljena i isklopljena po
10 ms. Nacrtajte valne oblike napona na prigušnici uL i struje prigušnice iL. Izračunajte srednju
snagu koju izvor EB1 predaje izvoru EB2 ukoliko je poznato:
L EB2
EB1
D
Slika 1.15 Netransformatorski prijenos energije.
Pretpostavimo sklop s početnim uvjetima jednakim nuli. Sklopka S se zatvara i počinje interval tZ
u trajanju od 10 ms. Tijekom tog intervala struja u petlji EB1, S, L linearno raste prema zakonu
14
Zbirka riješenih zadataka 0001
i L di / dt Z t
E B1
di / dt Z 10 10 3 A/s
L
u L E B1 L di / dt Z
E B1 t Z
I LM di / dt Z t Z 100 A
L
Po završetku intervala tZ sklopka S se otvara, te počinje interval tO. Prigušnica sada predaje
akumuliranu energiju naponskom izvoru EB2, te vrijede izrazi:
u L E B 2 200 V
u L L di / dt O
EB2
di / dt O 20 10 3 A/s
L
Uočite naizgled paradoksalnu činjenicu da izvor nižeg napona predaje energiju WLM izvoru višeg
napona. Radi se o tzv. netransformatorskom prijenosu energije pomoću prigušnice.
Budući da je inducirani napon na prigušnici dvostruko veći no tijekom intervala tZ, to je i brzina
pada struje veća. Struja u petlji EB2, L, D pada prema izrazu
i I LM di / dt O t
I LM
I LM di / dt O t X tX 5 ms
di / dt Z
WLM WLM 50
P 2,5 kW
T t Z t O 20 10 3
15
Zbirka riješenih zadataka 0001
1.8. Analizira se rad poluvalnog ispravljača opterećenog induktivnim trošilom (slika 1.17). Nacrtajte
valne oblike napona i struje induktivnog trošila, te izračunajte srednju vrijednost napona i struje
trošila i snagu na djelatnom dijelu trošila. Zadano je:
Ukoliko se paralelno induktivnom trošilu spoji poredna dioda D2 ponašanje sklopa se bitno
mijenja u odnosu na poluvalni ispravljač opterećen samo induktivnim trošilom.
Potrebno je uočiti trenutke vođenja ispravljačke diode D1 i poredne diode D2. Očigledno je da
obje diode ne mogu istovremeno voditi (prema KZN za petlju izvor-D1-D2). Slijedi da dok jedna
dioda vodi, druga zapire. Prema tome, mogu se uočiti 2 topološka stanja sklopa prikazana na slici
1.18.
16
Zbirka riješenih zadataka 0001
a) b)
Slika 1.18 Dva topološka stanja sklopa
Dioda D1 vodi kada je napon izmjeničnog izvora pozitivan (a), dok dioda D2 vodi kada je napon
izmjeničnog izvora negativan (b). Tijekom stanja a) na trošilu je napon izmjeničnog izvora, dok je
tijekom stanja b) trošilo kratko spojeno, dakle na njemu je napon 0. Prema tome, napon na trošilu
je poluvalno ispravljeni sinusni napon. Sklop nije odmah po uključenju u ustaljenom stanju, no
ovdje ćemo rješavati ustaljeno stanje, s valnim oblicima prikazanim na slici 1.19.
Um Um
2U m
u (t ) sin( 0 t ) cos(n 0 t )
n 2 , 4 , 6 n 1
2
2
Struja trošila također se može izraziti pomoću Fourierovog reda primjenom superpozicije i
izračunavanjem svakog člana zasebno. Srednja vrijednost struje trošila određena je samo srednjom
vrijednosti napona na trošilu, što daje istosmjerni član Fourierovog reda
17
Zbirka riješenih zadataka 0001
U m 100
U0 31,8 V
U 31,8
I0 0 15,9 A
R 2
Uočimo da struja trošila nije nevalovita, već ima valovitost uzrokovanu višim harmonicima
napona na trošilu. U slučaju nevalovite struje trošila I0, srednja snaga na djelatnom dijelu trošila
jednostavno bi se izračunala primjenom izraza
P0 I 02 R
.
P0 I rms
2
R,
a efektivnu vrijednost struje trošila Irms izračunavamo pomoću komponenata Fourierovog reda.
Amplitude izmjeničnih komponenata struje trošila izračunavamo na temelju fazorske analize:
Un
In ;
Zn
Z n R jn 0 L 2 jn 377 0,025 .
U m 100
U1 50 V
2 2
2U
U 2 2 m 21,2 V
2 1
2U
U 4 2 m 4,24 V
4 1
2U
U 6 2 m 1,82 V
6 1
Tako se dobiva tablični prikaz traženih komponenata Fourierovog reda
18
Zbirka riješenih zadataka 0001
P I rms
2
R (16,34) 2 2 534 W
1.9. Ponovo analiziramo poluvalni ispravljač opterećen induktivnim trošilom, s porednom diodom
spojenom paralelno trošilu (slika 1.20).
Efektivna vrijednost napona izmjeničnog naponskog izvora je Urms = 240 V, frekvencija f = 60 Hz,
dok je djelatni otpor trošila R = 8 .
Srednja vrijednost struje induktivnog trošila ovisi samo o srednjoj vrijednosti napona na trošilu i
djelatnom otporu. Induktivitet trošila samo određuje valovitost struje, odnosno utječe na
izmjenične članove Fourierovog reda. Ukoliko je induktivitet trošila beskonačno velik,
impedancija trošila za izmjenične članove Fourierovog reda je također beskonačno velika, te je
struja trošila nevalovita, bez izmjenične komponente.
UO U m L
iO (t ) I O
R R R
Uporaba velike prigušnice (velikog induktiviteta) i poredne diode jamči gotovo konstantnu struju
trošila. Amplituda valovitosti struje trošila može se izračunati kao da je jednaka amplitudi prvog
izmjeničnog člana u Fourierovom razvoju. Stoga je ˝peak to peak˝ valovitost jednaka
I O 2I 1
19
Zbirka riješenih zadataka 0001
a) Srednju vrijednost struje trošila možemo odrediti pomoću srednje vrijednosti poluvalno
ispravljenog sinusnog napona
iO (t ) I O
UO
Um
240 2 /
13,5 A I rms
R R 8
P I rms
2
R 13,5 2 8 1459 W
1
2 0
I s ,rms 13,5 2 d (t ) 9,55 A
P 1459
PF 0,637
U s , rms I s , rms 240 9,55
b) Iz slike možemo vidjeti da diode vode simetrično, svaka po pola periode izmjeničnog napona.
Prema tome je srednja vrijednost struje dioda
20
Zbirka riješenih zadataka 0001
I O 13,5
I D1 I D 2 6,75 A
2 2
Um 2 240
Amplituda osnovnog harmonika (n=1) određena je izrazom U 1 170 V .
2 2
Valovitost struje trošila mora se ograničiti na iznos iO 0,1 13,5 1,35 A koji odgovara
amplitudi 1,35/2 = 0,675 A. Impedancija trošila na osnovnoj frekvenciji mora tada biti jednaka
U1 170
Z1 251
I1 0,675
Z1 251
L 0,67 H
377
U stvari zbog zanemarenja viših harmoničkih članova (n>1) vrijednost induktiviteta treba ipak biti
malo veća od izračunatih 0,67 H.
1.10. Tiristor T upotrebljava se za uklapanje otporničkog grijača snage P na izvor istosmjernog napona
UB (slika 1.22). Potrebno je odrediti:
a) minimalnu vrijednost induktiviteta LS potrebnu da se prilikom uklapanja tiristora ne prekorači
maksimalna dozvoljena brzina porasta struje,
b) minimalno potrebno trajanje okidnog impulsa da bi tiristor ostao u stanju vođenja ukoliko se
pretpostavi da je u krugu trošila umjesto prigušnice LS sada veća prigušnica Ld = 10 mH,
c) maksimalnu vrijednost toplinskog otpora hladnjaka za slučaj trajnog opterećenja tiristora T
(ustaljeno stanje).
Poznati su podaci:
21
Zbirka riješenih zadataka 0001
– napon praga tiristora U(TO) = 1,2 V,
– dinamički otpor tiristora rT = 20 m.
TH Ls_Ld
E_B Rd_P
Pri rješavanju ovog zadatka susrećemo se s nekoliko različitih problema. Prvi je problem
određivanje minimalnog dodatnog serijskog induktiviteta LS potrebnog da se prilikom uklapanja
tiristora ne prekorači maksimalna dozvoljena brzina porasta propusne struje (to je kataloški
podatak). Simulirani valni oblik pokazuje već poznatu činjenicu, da je valni oblik struje trošila
nakon uklapanja tiristora eksponencijalan (slika 1.23). Po završetku prijelazne pojave struja
doseže ustaljenu vrijednost ITS.
t
iT (t ) I TS
1 e
U
t
iT (t ) B 1 e L / R
Rd
U B Rd L t/ R
di / dt e
Rd L
22
Zbirka riješenih zadataka 0001
UB
di / dt MAX
L
UB 100
LS min 2 10 6 2 μH
di / dt MAX 50 10 6
Sljedeći problem je određivanje minimalnog potrebnog trajanja okidnog impulsa tiristora tmin.
Ukoliko okidni impuls tiristora završi prije nego što struja tiristora naraste na vrijednost struje
prihvaćanja (engl. Latching current) IL tiristor će isklopiti. Za rješavanje ovog zadatka potrebni su
nam podaci o otporu trošila Rd i struji tiristora u ustaljenom stanju koje izračunavamo na sljedeći
način.
U B2 100 2
Rd 2
Pd 5000
U 100
I d I TS B 50 A
Rd 2
Ponovimo sada izraz za struju tiristora tijekom prijelazne pojave i izjednačimo je sa strujom
prihvaćanja
t
MIN
iT (t ) I TS
1 e
IL
I L I
t min ln1 L d ln1 L
I TS Rd I TS
10 10 3 0,1
t min ln1 5 10 ( 0.002)
3
2 50
t min 10 5 10 μs
Okidni impuls tiristora treba minimalno trajati 10 s da bi tiristor po njegovu završetku ostao u
stanju vođenja. To se može vidjeti na povećanom detalju simulacijskog rješenja valnog oblika
struje trošila (slika 1.24).
23
Zbirka riješenih zadataka 0001
24
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 1.26 Pojednostavnjeni statički (gornji) i dinamički (donji) model toplinskog kruga poluvodičkog ventila.
PT U (TO ) I TS rT I TS2
PT 1,2 50 20 10 3 50 2 60 50 110 W
Razvijena snaga PT = 110 W (modelirana kao strujni izvor I_P) na svim toplinskim otporima ne
smije stvoriti veću razliku temperature u odnosu na temperaturu okoline od dozvoljene, tako da
temperatura silicija ne prijeđe maksimalnu dozvoljenu vrijednost. U električkoj analogiji
toplinskih pojava, razlici temperature odgovara pad napona. Stoga se može pisati za ukupni
toplinski otpor
T T TAmb
R th
PT
RthJC RthCH RthH J
PT
TJ T Amb
RthH RthJC RthCH
PT
110 50
RthH 0,1 0,05 0,545 0,15 0,4 K/W
110
25
Zbirka riješenih zadataka 0001
1.11. Slika 1.27 prikazuje katalošku ovisnost gubitaka diode SKKD 26 (proizvođač SEMIKRON) o
srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju vođenja diode kao parametru i temperaturi okoline. Uz
korištenje dijagrama sa slike i poznatih podataka odredite srednju vrijednost struje trošila
(nevalovite) kojom smijemo opteretiti jednofazni, odnosno trofazni usmjerivač u mosnom spoju
koristeći diodu SKR 45. Provjerite rješenje na drugom kataloškom grafu.
Poznati su podaci:
Ukoliko je struja trošila kontinuirana i nevalovita, tada je struja kroz pojedinu diodu ispravljača
pravokutnog valnog oblika, ali različitog trajanja za različite spojeve ispravljača. Kod jednofaznog
mosnog spoja ispravljača trajanje struje diode je 180 el., te rješenje treba tražiti na krivulji rec180
(engl. rectangular). Kod trofaznog mosnog spoja ispravljača, trajanje struje diode je 120 el., te
rješenje treba tražiti na krivulji rec120.
Slika 1.27 Ovisnost gubitaka diode o srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju vođenja diode kao parametru i temperaturi
okoline.
Na apscisi grafa nalazi se IFAV, tj. srednja vrijednost propusne struje diode. Potrebno je poznavati
odnos srednje vrijednosti struje diode i struje trošila Id, a to je za
26
Zbirka riješenih zadataka 0001
T TJ T Amb 125 50 75
PD 50 W
Rthi RthJC RthCH RthH 0,6 0,2 0,7 1,5
Slika 1.28 Ovisnost gubitaka diode o srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju vođenja diode kao parametru i temperaturi
okoline.
Povucimo na slici 1.28 horizontalnu liniju za P = 50 W i označimo presjecišta s krivuljama rec120
i rec180. Spustimo se od presjecišta na apscisu i dobivamo tražene srednje vrijednosti struja dioda
za
– jednofazni mosni spoj IFAV2 = 38 A,
– trofazni mosni spoj IFAV3 = 34 A.
Što daje konačno rješenje za maksimalnu ostvarivu srednju vrijednost struje trošila za
– jednofazni mosni spoj Id2 = 2*IFAV2 = 76 A,
– trofazni mosni spoj Id3 = 3*IFAV2 = 102 A.
Provjerimo rješenje na desnoj polovici kataloškog grafa. Presjecište vertikalne linije povučene od
Tamb = 50 C, i horizontalne linije povučene od P = 50 W nalazi se na krivulji koja odgovara
ukupnom toplinskom otporu sustava RthJA = 1,5 K/W.
1.20. Za poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom (slika 1.29) efektivna vrijednost napona izmjeničnog
izvora iznosi 220 V, f = 50 Hz, otpor trošila je 10 Ω. Karakteristični valni oblici napona i struja
prikazani su na slici 1.30. Treba odrediti:
27
Zbirka riješenih zadataka 0001
U s 310,2
Ud 98,8 V
Ud Ud
Id 9,88 A
Rd Rd
Slika 1.30 Karakteristični valni oblici napona i struja za ispravljač s djelatnim trošilom.
28
Zbirka riješenih zadataka 0001
te je faktor snage:
P P 2405,6
0,705
S U s, rms I s, rms 220 15,51
1.21. Za poluvalni ispravljač s porednom diodom i pretežno induktivnim trošilom (slika 1.31), efektivna
vrijednost napona izvora je 220 V, f= 50 Hz, a Rd = 10 Ω. Pretpostavka je da je Ld za praktične
primjene neizmjeran. Potrebno je odrediti:
29
Zbirka riješenih zadataka 0001
1 2 1
I s d t 9,87 2 d t 6,98 A
2 0
I s ,rms
2 0
Faktor snage je:
P P 974,2
0,634
S U s , rms I s , rms 220 6,98
b) Svaka dioda vodi tijekom jednog poluvala izmjeničnog napona. Srednja vrijednost struje
svake diode je:
I 9,87
ID d 4,93 A
2 2
c) Induktivitet određen dopuštenom promjenom struje trošila 10 % može se odrediti
aproksimiranjem za osnovnu frekvenciju Fourierovog reda. Vršna vrijednost osnovnog harmonika
napona na trošilu (n = 1) ima amplitudu:
2
U 1 U s, rms 155,1 V
2
Valovitost struje od vrha do vrha ograničena je na:
0,987
0,493 A
2
Impedancija trošila za osnovnu frekvenciju za to je:
U 155,1
Z1 1 316,5
I1 0,49
odnosno:
Z 1 Rd jLd 10 j 314 Ld 316,5
Budući da se otpor od 10 Ω prema cijeloj impedanciji može zanemariti, približna vrijednost
induktiviteta je:
Z
Ld 1 1,008 H
U stvarnosti će induktivitet biti nešto veći od 1,008 H jer su Fourierovi članovi viši od n=1 u ovoj
procjeni zanemareni.
1.22. Projektirati sklop koji na djelatnom trošilu od 100 Ω daje srednju vrijednost napona 40 V. Na
ulazu je izmjenični izvor efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 60 Hz. Izračunati snagu
disipiranu na otporniku kao i faktor snage izmjeničnog izvora.
30
Zbirka riješenih zadataka 0001
Us
Ud 1 cos
2
2 2
cos U d
1
1 cos 1 40 1 61,2 1,07 rad
s U 2 120
Za izračunavanje snage trošila potrebna je efektivna vrijednost napona na trošilu:
2 120 1,07 sin 2 1,07
U d ,rms 1 75,6 V
2 2
Sada se može izračunati snaga trošila:
U2 75,6 2
P PR d ,rms 57,1 W
R 100
Te konačno slijedi izračunavanje faktora snage kao omjera djelatne i prividne snage.
P P 57,1
0,63
S U s , rms I s , rms 120 75,6
100
1.23. Izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja s porednom diodom iz ekvivalentnosti dva
jednofazna spoja s porednom diodom i jednofaznog mosnog spoja, slika 1.32.
Slika 1.33 Dva jednofazna spoja s porednom diodom. S crticom su označene veličine polumosnog spoja.
31
Zbirka riješenih zadataka 0001
2U s X I
Ud 1 k d
Us
2U s' X'I
2U d' 1 k 'd
2U s
U s' X k' I d
U d' 1
2U s'
Ili pisano bez crtica:
U X I
U d s 1 k d
2U s
Slika 1.34 Normirane izlazne karakteristike jednofaznog mosnog spoja i jednofaznog spoja s porednom diodom.
1.24. Potrebno je izravno izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja s porednom diodom, slika
1.35.
32
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 1.35 Jednofazni diodni spoj s porednom diodom opterećen induktivnim trošilom.
Vrijedi:
u d u D 2
Us A Us A
Ud f
T
dik
Lk U s sin t
dt
1
dik U s sin t d t
Lk
Id
1 u
di U s sin t d (t )
X k 0
k
0
A X k Id
33
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 1.36 Karakteristični valni oblici napona i struja spoja s porednom diodom.
Slika 1.37 Jednofazni diodni spoj s porednom diodom – komutacijska struja ik.
Dakle:
Us X k Id Us X I
Ud 1 1 k d
U s 2 2U s
34
Zbirka riješenih zadataka 0001
Označiti, po želji, smjerove struja i polaritete napona. Neka je prijenosni omjer n = N1/N2 = 2.
Neka je struja sekundara pravokutnog valnog oblika prikazanog na slici 1.39. Amplituda struje je
I.
Potrebno je nacrtati valni oblik struje primara i odrediti njezinu amplitudu. Valni oblik struje
primara prikazan je na slici 1.39.
1.26. Izvedite općeniti izraz za trajanje komutacije u izmjeničnom strujnom krugu prikazanom na slici
1.41. Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije prikazani su na slici 1.42.
Ovisnost trajanja komutacije o kutu upravljanja prikazana je na slici 1.43.
35
Zbirka riješenih zadataka 0001
U energetskoj elektronici komutacija je prijelaz struje s jedne grane sklopa na drugu. Za ilustraciju
neka nam posluži nadomjesna shema s mehaničkim sklopkama (koje kasnije mogu biti
nadomještene diodama ili tiristorima). Slika 1.41 predstavlja nadomjesnu shemu komutacijskog
kruga (općenitog):
36
Zbirka riješenih zadataka 0001
dik
uk u2 u1 ( Lk 1 Lk 2 )
dt
1
Lk
ik u k dt
Lk 1 Lk 2 Lkg
Lk Lk 1 Lk 2
37
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 1.44 Komutacija u izmjenjivačkom režimu rada (definicije kuteva , β, γ, u ).
PRETPOSTAVKE:
ČINJENICE:
Za vrijeme trajanja komutacije (tk, u električnim stupnjevima izražava se kao u) obje grane
(ventila) vode istovremeno struju, u stvorenoj petlji nastaje napon komutacije uk = u2 - u1 koji
uzrokuje struju komutacije ik. Promjeni struje u krugu (i1 pada na 0, i2 raste na I) opire se ukupni
komutacijski induktivitet Lk = Lk1+ Lk2.
DEFINICIJE:
Neka je u općenitom komutacijskom krugu u1 = uR, u2 = uS, (međusobni fazni pomak 2π / 3).
Komutacija u mrežom vođenom usmjerivaču nije trenutna, a to nije niti poželjno zbog niza
problema (veliki di/dt, gubici, prenaponi itd.).
Do prirodne (mrežom vođene) komutacije može doći samo ukoliko je u2 ≥ u2 . Kod dioda
komutacija počinje uvijek u α = 0, a kod tiristora se može odgoditi.
Proučimo sliku 1.41 koja prikazuje naponsko-strujne odnose tijekom komutacije. Napon
komutacije jednak je nuli u presjecištu napona u1 i u2 (jednak je linijskom naponu) i odgovara kutu
upravljanja α = 0.
uk uS uR 2 U k sin v v u
u t t2 t1 t2
t t 2
1 1 2 U k
ik u k d 2 U k sin( ) d ( ) cos cos v
Lk t1 Lk t1
Lk
38
Zbirka riješenih zadataka 0001
2 U k
iko (1 cos v) 0
Lk
Lk I d
cos( u ) cos
2 U k
Id
u arccoscos
2 I k
ukoliko je Ik=Uk/ωLk
1 1 1
u d u 2 u k u 2 (u 2 u1 ) (u1 u 2 )
2 2 2
u 180 u
preporuča se γ ≈ 2ωtg
Ovisnost trajanja komutacije u o kutu upravljanja α (također i o iznosu struje Id) lijepo se može
uočiti sa slike 1.42. Na slici je uočljivo da (šrafirana površina) komutacija uzrokuje pad napona
Dx.
u u
3 1 3 2 3 2
Dx uk dv U k sin v dv U k cos cos( u )
2 2 2
3 3 L 3 L
Lk I d k I d X I d 6 f k I d
2 2 2
Gornja jednadžba vrijedi za trofazni most. Sasvim općenito za zasjenčanu površinu vrijedi:
39
Zbirka riješenih zadataka 0001
u
1 di 1
A
u
k dt Lkg I d Lkg uk
dt 2
gdje je Lkg komutacijski induktivitet grane. Vrijedi općeniti izraz za gubitak napona tijekom
komutacije:
Dx f s q Lkg I d
1.27. U sklopu na slici 1.45 sklopka S zatvara se u trenutku t = 0. Ako je E1 = 200 V, E2 = 320 V, Lk1 =
30 mH, Lk2 = 60 mH i Id = 100 A;
S D2
Lk2
Lk1
D1
E2 E1 Id
Za isti sklop pretpostavite umjesto istosmjernih izmjenične izvore E1 = u1(t) = 200 sin(314t), E2 =
u2(t) = 300 sin(314t + 2p/3), a sklopka S zatvara se u trenutku wt = p/3. Komutacijski induktiviteti
jednakog su iznosa Lk1 = Lk2 = Lk = 45 mH, struja trošila Id = 100 A;
40
Zbirka riješenih zadataka 0001
napon na trošilu tijekom komutacije nije jednak aritmetičkoj sredini napona koji komutiraju!
Zašto?
trajanje komutacije iznosi tk = 75 μs .
riješite zadatak analitički.
Slika 1.46 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije u istosmjernom krugu.
Rješavanje komutacije u izmjeničnom krugu nešto je složenije. Simulacijsko rješenje (slika 1.46)
ukazuje na sljedeće:
premda se sklopka S zatvara pri kutu /3, znači t = 3,33 ms, u tom trenutku nije moguć početak
komutacije, odnosno prelazak struje grane 1 na granu 2. U tom trenutku je napon izvora grane
2 manji od napona izvora grane 1, te je dioda D2 zaporno polarizirana. Treba pričekati da bude
u2 > u1, što je ispunjeno u trenutku t = 12 ms,
budući da su u ovom slučaju komutacijski induktiviteti jednaki, inducirani naponi na njima
tijekom komutacije su također jednaki, ali suprotnog predznaka,
napon na trošilu tijekom komutacije jednak je aritmetičkoj sredini napona koji komutiraju,
približno trajanje komutacije je 0,4 ms.
riješite zadatak analitički.
41
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 1.47 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije u izmjeničnom krugu.
Nešto detaljniji prikaz komutacije nalazi se na slici 1.48. Jasno se može vidjeti da se struje u
granama 1 i 2 ne mijenjaju po linearnom zakonu, već sinusnom.
Slika 1.48 Karakteristični valni oblici napona i struja tijekom komutacije u izmjeničnom krugu (uvećano).
42
Zbirka riješenih zadataka 0001
2. Diodni ispravljači
2.1. Izračunati izlaznu karakteristiku diodnog ispravljača u trofaznom mosnom spoju (slika 2.1), ako je
zadano:
Ul,rms = 380 V (efektivna vrijednost linijskog napona),
Sks = 12 MVA (prividna snaga kratkog spoja mreže),
f = 50 Hz.
43
Zbirka riješenih zadataka 0001
3 3 X I
Ud U s 1 k d
3U s
3U s 2U l , rms
Ud
3 2
U l , rms 1
X k Id 1,35 U l , rms 1 X k Id
2U l , rms 2 380
Treba naći Xk:
U s ,rms 3 U s2, rms
S ks 3 U s , rms I s , rms 3 U s , rms
Xk Xk
3 U s2,rms 3 220 2
Xk 12,1 mΩ
S ks 12 10 6
Dakle:
12,1 10 3 I d
U d 1,35 3801
2 380
U d 513 11,6 10 3 I d
3. Usmjerivači
3.1. Izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja sa srednjom točkom. Uzeti da amplituda napona
polunamota iznosi Us /2.
Rezultat je:
U X I
U d s 1 k d
Us
A zatim uzeti da amplituda napona polunamota iznosi Us, pa opet izračunati izlaznu karakteristiku.
Nacrtati obje karakteristike u normiranom obliku (normirana struja je XkId/Us). Što se može
zaključiti?
3.2. Izvesti izlaznu karakteristiku idealnog tiristorskog usmjerivača u jednofaznom mosnom spoju
prikazanog na slici 3.1. Karakteristični valni oblici napona i struja prikazani su na slici 3.2.
44
Zbirka riješenih zadataka 0001
45
Zbirka riješenih zadataka 0001
Id u
1
dik U sin t d t
Lk
s
Id
u
1
2I d U sin td t
Lk
s
1
U s cos t
u
2I d
Xk
2 X k Id
cos cos u
Us
Dakle, iz diferencijalne jednadžbe komutacijskog kruga:
2X k Id
u arccos cos
Us
Us 2X k Id
U d cos cos
Us
2U s X I
U d cos k d
Us
Izlazna karakteristika daje ovisnost srednje vrijednosti izlaznog napona Ud o srednjoj vrijednosti
struje trošila Id; parametar je kut upravljanja a.
3.3. Usmjerivač je spojen na izmjenični izvor efektivne vrijednosti US,rms = 240V, frekvencije fS = 60 Hz.
U krugu trošila je omski otpor R = 5 , prigušnica dovoljno velikog induktiviteta tako da je struja
kontinuirana te istosmjerni izvor UDC = 100 V.
Odredite:
a) Kut upravljanja takav da je snaga koju apsorbira istosmjerni izvor PDC = 1000 W!
b) Vrijednost induktiviteta prigušnice koja će limitirati valovitost struje (peak to peak ) na ΔId =
2 A!
c) Za izračunati kut upravljanja , nactrajte valne oblike za napon i struju trošila te napon i
struju na tiristoru!
L_d
TH1 TH2
+
R_d
V
ET_S VM_d
E_EMS
TH3 TH4
GND
Rješenje:
46
Zbirka riješenih zadataka 0001
a) Da bi istosmjerni izvor od UDC = 100 V absorbirao snagu od PDC = 1000 W, potrebna je struja
od Id = 10 A.
Izlazni napon je:
2 U S
Ud cos
U 150
cos1 d cos 1 46
2 U S 2 2 240
b) Struja trošila uz istosmjernu (DC – engl. Direct Current) komponentu ima supeponiranu
izmjeničnu (AC – engl. Alternating Current) komponentu što ima za posljedicu valovitost u struji
trošila.
Fourierov red (F.R.) za izlazni napon za slučaj kontinuirane struje trošila:
ud ( t ) U d U n cos(n t n )
n 1
Istosmjerna komponenta:
1 2 U S
Ud
U S sin( t ) d ( t )
cos
U n an2 bn2
, gdje je
2 U S cos(n 1) cos(n 1)
an
n 1 n 1
2 U S sin( n 1) sin(n 1)
bn
n 1 n 1
n = 2,4.6,…
47
Zbirka riješenih zadataka 0001
2
I
I I n
2
d
n 2,4,6... 2
Un Un Ud
In Id
Z n R j n o L R
, gdje je ,
48
Zbirka riješenih zadataka 0001
U 2 230
Z2 230
I2 1
Z 2 n o L
Z2 230
L 0,31 H
2 o 2 377
Treba uzeti nešto veću prigušnicu od izračunate, kako bi se eliminirali utjecaji viših harmonika u
AC komponenti struje!
c)
49
Zbirka riješenih zadataka 0001
2U S X I
Izlazna karakterisitka: U d cos k d
US
prikazana je na slici 3.8.
Slika 3.8 Izlazne karakteristike tiristorskog usmjerivača u jednofaznom mosnom spoju. Mijenjanjem kuta upravljanja a,
mijenja se struja punjenja baterije.
Id I B
Uvrštavanjem:
U d U B
dobije se:
2U S X I
UB cos C B
US
XCIB U B
cos
US 2U s
Us U B
IB cos
Xc 2X c
što je prikazano slikom 3.9.
50
Zbirka riješenih zadataka 0001
3.5. Tiristorski usmjerivač u jednofaznom mosnom spoju, prikazan na slici 3.10, upotrijebljen za
upravljanje magnetskim poljem jakog magneta.
Struja trošila Id = 400 A. Kako upravljati pretvaračem da se struja trošila u najkraćem vremenu smanji
na 0 A? Koliko je to najkraće vrijeme?
RJEŠENJE:
U d 2U s 2 2000
Id cos cos
R R R
51
Zbirka riješenih zadataka 0001
909
t 0 ln 0,12 s
509
Slika 3.11 a) Nadomjesni spoj za računanje struje id. Pojna mreža i tiristor su nadomješteni izvorom Ud. b) vremenski tijek
struje id u nadomjesnom spoju.
3.6.Tiristorski usmjerivač iz prethodnog zadatka radi u izmjenjivačkom načinu rada. Struja opada od
400 A prema nuli. U trenutku izostanka komutacije struja je 200 A. Da li se može tolerirati jedan
izostanak komutacije?
Slika 3.12 a) Napon ud tijekom izostanka komutacije napajača magneta opisanog u prethodnom zadatku. b) Nadomjesni spoj
pretvarača u intervalu -p < wt < 2p.
1
id 200 u d u R d t
L 0
2000 500
200 sin td t 212,9 A
377 0,5 0 377 0,5
Dakle, struja magneta je narasla za 12,9 A prije vraćanja u normalni izmjenjivački rad. Ovaj prirast
struje uzrokuje promjenu napona uR od samo 32 V; što je u usporedbi sa 500 V, vjerojatno dovoljno
malo da se može zanemariti – kao što je to i učinjeno. Ovo je primjer inženjerskog rješavanja zadatka.
52
Zbirka riješenih zadataka 0001
3.7. Koliki smije biti najveći kut upravljanja, tiristorskog usmjerivača iz prethodnih zadataka, slika 3.13,
u izmjenjivačkom načinu rada ako usmjerivač ima komutacijski induktivitet iznosa 1 mH?
2 X k Id
cos 1 1
Us
X k I d 377 10 3 400
0,075
Us 2000
Koji, kada se uvrsti u izraz za g, daje g = 31,9°. Prema tome amax = 180° - g = 148,1°, a napon u
izmjenjivačkom radu iznosi:
Us
Ud cos max cos max 1177 V
Uočiti: kako tijekom odvođenja energije iz magneta struja Id opada, tako i reaktancijski faktor opada,
amax raste, omogućujući povećanje napona u izmjenjivačkom načinu rada.
3.8. Na natpisnoj pločici istosmjernog stroja s nezavisnom uzbudom piše Uf = 100 V, If = 1 A. Za
napajanje uzbudnog kruga odabran je punoupravljivi usmjerivač u jednofaznom mosnom spoju, spojen
izravno na mrežni napon efektivne vrijednosti Urms = 220 V, slika 3.14.
53
Zbirka riješenih zadataka 0001
a) Izvedite ovisnost srednje vrijednosti napona trošila Uda u ovisnosti o kutu upravljanja α.
b) Izračunajte kut upravljanja usmjerivača α potreban za osiguravanje uzbudne struje If.
c) Za izračunati kut nacrtajte valne oblike napona i struje uzbudnog kruga istosmjernog stroja te valni
oblik struje jednog tiristora.
RJEŠENJE:
Slika 3.15 Valni oblici napona i struje uzbudnog kruga istosmjernog stroja te valni oblik struje jednog tiristora.
3.9. Tiristorski usmjerivač često se koristi za slanje energije iz fotonaposkih modula u napojnu mrežu,
slika 3.16. Napon fotonaposkog modula je 100 V, unutarnji otpor je 0,5 W , a snaga je 1 kW. Efektivna
vrijednost napona napojne mreže je 110 V. Neka je L tako velik da je struja fotonaposkog modula
zanemarive valovitosti. Izračunajte:
a) kut upravljanja a kod kojega sunčani modul daje snagu 1 kW,
b) snagu koju prima napojna mreža,
c) gubitke snage na unutarnjem otporu.
54
Zbirka riješenih zadataka 0001
Pdc 1000
Id 10 A
U dc 100
2U rms 2
U d cos
U d 95
cos 1 1640 el.
2 2U rms 2 2 110
Pac I d U d 10 95 950 W
PR I rms
2
R I d2 R 10 2 0,5 50 W
3.10. Tiristorskim usmjerivačem u trofaznom mosnom spoju prazni se akumulatorska baterija iz razloga
mjerenja kapaciteta baterije. Zadano je:
Ul,rms = 380 V (efektivna vrijednost linijskog napona)
f = 50 Hz, Ed = 450 V; Lk = 0,5 mH; Pd = 55 kW; Id = konst.
Traži se:
- kut upravljanja a
- kut sigurnosti g
3 3U S X I
U d cos k d
3U S
X k I d
1,35 U l , rms cos
2U l ,rms
X k Lk 2 50 0,5 10 3
U d 1,35 380 cos
Pd 55 10 3 2 380
Id 122 A
Ed 450 U d 513 cos 18,3 V
Kut upravljanja a:
55
Zbirka riješenih zadataka 0001
Kut sigurnosti komutacije g :
180 u
dik
2 Lk 2U l , rms sin t
dt
2U l , rms 2 2 50 0,5 10 3 122
dik sin tdt cos u cos147
2 Lk 2 380
u
2U l , rms u
cos u 0,84 0,07 0,91
dik
2X k sin td t
u 156 el
2 X k Id
cos cos u
2U l , rms
Dakle:
180 156 24 el .
a) Za snagu od 1000 W istosmjernog izvora napona od 100 V, struja mora biti ograničena na 10 A.
Potreban izlazni napon može se odrediti iz jednadžbe:
56
Zbirka riješenih zadataka 0001
Kut upravljanja za koji će izlazni napon ispravljača biti 200 V, određuje se prema jednadžbi:
2U S
Ud cos
U d 200
cos 1 cos 1 46
2U s 2 240 2
b) Valovitost struje trošila proizvode izmjenični članovi Fourierovog reda. Amplitude struje trošila bilo
kojeg izmjeničnog člana su:
U
In n
Zn
2U 2 2
gdje je Un opisan jednadžbama: U n s an bn
Un 2
Za n = 2: an2 bn2 0,68
Us
Zato je: U 2 0,68 U s 0,68 240 2 211 V
57
Zbirka riješenih zadataka 0001
c) za izračunati kut upravljanja , nactrajte valne oblike za napon i struju trošila te napon i struju na
tiristoru.
2 Um
Uo cos a
p
U p 150 p
a cos 1 o cos 1 46
2 Um 2 2 240
b) Struja trošila uz istosmjernu (dc) komponentu ima supeponiranu izmjeničnu (ac) komponentu što ima
za posljedicu valovitost u struji trošila.
uo (wt) Uo Un cos(n w t Q n )
n1
Istosmjerna komponenta:
a p
1 2 Um
Uo
p Um sin(wt ) d(wt )
p
cos a
a
58
Zbirka riješenih zadataka 0001
Un an2 bn2
gdje je
2 Um cos(n 1) a cos(n 1) a
an
p n 1 n 1
2 Um sin(n 1) a sin(n 1) a
bn
p n 1 n 1
n = 2,4.6,…
gdje je
Uo U Un
Io In n
R Zn R jnwoL
59
Zbirka riješenih zadataka 0001
Za određivanje valovitosti u struji trošila, uzet ćemo u obzir samo prvi član u ac komponenti
Fourierovog reda.
U2 230
Z2 230 W
I2 1
Omski otpornik od 5 se može zanemariti u odnosu na ukupno potrebnu impendaciju od 230 , stoga:
Z2 n wo L
Z2 230
L 0 .31H
2 wo 2 377
Treba uzeti nešto veću prigušnicu od izračunate, kako bi se eliminirali utjecaji viših harmonika u ac
komponenti struje.
c)
60
Zbirka riješenih zadataka 0001
3.12 Jednofazni usmjerivač u spoju sa srednjom točkom može napajati trošila različitih tipova (djelatno,
induktivno, s naponskim izvorom), ovisno o položaju sklopki S1 i S2. Uz odgovarajuće trošilo,
usmjerivač može raditi u ispravljačkom (I) i izmjenjivačkom (II) načinu rada. Pretpostavlja se da
je uz induktivno trošilo struja trošila Id kontinuirana i nevalovita, a komutacijski induktiviteti u
sklopu su zanemarivi.
Za ispravljački način rada i sve tipove trošila, te za izmjenjivački način rada (uz induktivno trošilo
i naponski izvor) izračunajte srednju vrijednost napona na trošilu Ud i srednju vrijednost struje
trošila Id. Izračunajte također srednju i efektivnu vrijednost struje tiristora (IT1, IT1 rms), te efektivne
vrijednosti struja primara i sekundara transformatora (I1 rms, I2 rms). Za sve spomenute slučajeve
nacrtajte odgovarajuće valne oblike napona na trošilu ud, struje trošila id, struja tiristora (iT1 (t), iT2
(t)) , te struja primara i sekundara transformatora (i1(t), i2(t)).
Za slučaj djelatnog trošila bez naponskog izvora i induktivnog trošila uz kontinuiranu struju trošila
nacrtajte upravljačku karakteristiku usmjerivača!
Zadani su podaci:
napon primara transformatorau1(t) = 220 2 sin(314t),
prijenosni omjer transformatora n = 2 : 1,
kutevi upravljanja 1 = 45el. ; 2 = 135el.,
naponi naponskog izvora UBI = 30 V ; UBII = –100 V,
djelatni otpor trošila Rd = 5.
61
Zbirka riješenih zadataka 0001
2 2
Ud U 2 cos U d cos 0,9 U 2 cos
0
Id
I l, rms 4A
2
I V, avg I l, avg 0
62
Zbirka riješenih zadataka 0001
2 2
Ud U 2 cos 0,9 U 2 cos
U d 0,9 110 cos 135 70 V
U U B 70 (100)
Id = d 6A
Rd 5
I
I T, avg d 3 A
2
I
I T, rms d 4, 24 A
2
I V, rms I d 6 A
Id
I l, rms 3A
2
63
Zbirka riješenih zadataka 0001
2
Ud U 2 1+cos U d 1+cos
0
U d 0, 45 U 2 1+cos
0, 45 110 1+cos 45 84,5 V
U
I d = d 16,9 A
Rd
64
Zbirka riješenih zadataka 0001
1
1
Ud U B d ( t ) u2 (t ) d( t ) U B d( t ) U B d( t ) u2 (t ) sin( t )
0 0
Uočite da vrijedi β΄ = π – β, a β' se izračuna iz uvjeta u2(t) = UB:
1 (0.7850.194) 2.947
Ud
0 U B
d ( t ) 2 U 2 sin( t ) d( t )
/4
1
U 0,98 110 2 cos cos
B
1 1
0,98 U B 110 2 1,96 (29, 4 262,9)
93 V
U U d U B 93 30
Id 12,6 A
Rd Rd 5
65
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 3.19.: Upravljačka karakteristika usmjerivača za djelatno (R), induktivno-djelatno (R-L) trošilo te
induktivno-djelatno s izvorom u krugu trošila (R-L-E)
3.5. Slika 3.20. prikazuje a) punoupravljivi i b) poluupravljivi usmjerivač u trofaznom mosnom spoju.
a) Opišite ukratko načela rada oba usmjerivača!
b) Nacrtajte valne oblike napona na trošilu za oba usmjerivača uz α = 0˚el. i α = 90˚el., a za
poluupravljivi spoj još i za α = 30˚el.!
c) Skicirajte komutacijski krug pri komutaciji s ventila V5 na V6 i napišite izraz za napon
komutacije!
d) Usporedite prividnu, jalovu i djelatnu snagu usmjerivača u punoupravljivom i
poluupravljivom mosnom spoju ako su im zajednički podaci: Ud = 500 V, Udα = 250 V i Id= 1000
A!
e) Za punoupravljivi usmjerivač proračunajte prigušnicu Ld pri α = 0˚el., ukoliko je zadano ΔId/Id
= 4%, Ud(0°) = 400 V i Id= 100 A!
66
Zbirka riješenih zadataka 0001
a) trofazni mosni spoj usmjerivača je serijski spoj dvaju trofaznih usmjerivača u spoju sa
srednjom točkom. Ukoliko je srednja točka sekundara referentna, tada za napone vrijedi:
3 6
U d, K U 2 cos 1.17 U 2 cos
2
U d, A 1,17 U 2 cos
Kod punoupravljivog usmjerivača vrijedi
U 1,17 U 2
Kod poluupravljivog usmjerivača vrijedi d, A
Upravljačka karakteristika punoupravljivog spoja
Ud
U d 1,17 U 2 cos 1,17 U 2 1,17 U 2 1 cos 1 cos
2
Id Id
I V, avg ; I V, rms
Svaki ventil vodi struju Id 120º el. → 3 3
Uvijek vode barem dva ventila istovremeno (1 iz katodne, 1 iz anodne grupe) što zahtijeva
odgovarajući impulsni uređaj (koji su zahtjevi?)
67
Zbirka riješenih zadataka 0001
68
Zbirka riješenih zadataka 0001
69
Zbirka riješenih zadataka 0001
70
Zbirka riješenih zadataka 0001
2
I1 3 I d 0, 78 I d
2
I I d 0,81 I d
* zanimljivo je da je efektivna vrijednost svih harmonika fazne struje 3 te
I 0,81 STr
1, 05
vrijedi omjer I1 0,78 što je ujedno i omjer Pdio .
** kako se dolazi do vrijednosti osnovnog harmonika kvazipravokutnika valnog oblika napona ili
v
I1 0,9 I d sin
struje 2 gdje je v trajanje pulsa.
I STr
*** omjer I1 određuje i omjer Pdio ; za trofazni most to je 1,05 dok je za jednofazni
most jednako 1,11.
2 3
S1 3 U S, rms I1 3 U S, rms I d 2,34 U S, rms I d
Q1 Q S1 sin
71
Zbirka riješenih zadataka 0001
1 cos sin 1
S1 2,34 U I d j Pd 0 1 cos j sin
2 2 2
jalova komponenta
djelatna komponenta
1 1
Pdi Pdio U di U dio
2 (jer je 2 )
PUNOUPRAVLJIVI POLUUPRAVLJIVI
U 250 U
arccos d arccos 60 el.
arccos 2 d 1 90 el.
U d0 500 U d0
Radna snaga
1
P I d U d0 cos 1000 500 cos 60 P I d U d0 1 cos I d U d
2
250 kW 250 kW
P P1 3 U S, rms I1 cos 1
Jalova snaga:
1
Q Q1 I d U d0 sin 1000 500 sin 60 Q Q1 I d U d0 sin
2
433 kVAr 250 kVAr
Prividna snaga
S1 P 2 Q 2 U d0 I d S1 P 2 Q 2
500 kVA 353,5 kVA
72
Zbirka riješenih zadataka 0001
Analizirajmo grafički prikaz na foliji; struja trošila id raste kada je ud > Ud, a pada kada je ud < Ud
Vrijede osnovne relacije:
did
uL Ld uL dt Ld did /
dt
3
u
1
L
dt Ld id
U d0 400
1 arcsin arcsin 107,3
Ul 419 (pazi, ne uzeti vrijednost 72,7˚).
1 6
U d0 2,34 U 2 2,34 U l Ul Ud0 419 V
3 2 2,34
, gdje je Ul vršna vrijednost linijskog napona
2 120
3 2 2 1 132,7
73
Zbirka riješenih zadataka 0001
3.6. Slika prikazuje usmjerivač u trofaznom spoju sa srednjom točkom. Usmjerivački transformator
spojen je u Yy spoju. Nacrtajte valni oblik napona na trošilu ud ako usmjerivač radi u
ispravljačkom ( = 60 el.), odnosno u izmjenjivačkom režimu rada ( = 120 el.) uz nevalovitu i
neisprekidanu struju trošila Id. Nacrtajte valni oblik struje primara i11(t) i sekundara i21(t)
transformatora. Izračunajte:
Poznato je:
fazni napon primara transformatora u1(t) = 220∙ 2 sin(314t),
prijenosni omjer transformatora n = 1 : 1,
komutacijski induktiviteti Lk = 800 H,
komutacijski otpori Rk = 0,2 ,
pad napona na tiristorima UT = 1,4 V,
djelatni otpor trošila Rd = 5 .
74
Zbirka riješenih zadataka 0001
75
Zbirka riješenih zadataka 0001
3 6
Ud U 2,rms cos 1,17 U 2,rms cos
2
3
U d 1,17 220 cos 30 1,17 220 222,9 V
2
U d, idealno
Id
Rd
U d U d, idealno Dr Dx U T U d, idealno Rk I d 3 f Lk I d U T
, gdje je Dr omski pad napona, Dx induktivni pad napona, UT pad napona na ventilima. Nakon
kraćeg izvoda:
76
Zbirka riješenih zadataka 0001
U d U d, idealno U T I d Rk 3 f Lk
I d Rd U d, idealno U T I d Rk 3 f Lk
I d Rd Rk 3 f Lk U d, idealno U T
2 I d Lk
u arccos cos
Uk
U k 3 U l, rms 381V
te slijedi rješenje:
1 m n
1
STr U li I li U vj I vj 3 U 1 I1 3 U 2 I 2
2 i 1 j 1 2
77
Zbirka riješenih zadataka 0001
1 T /3 2 1 I2
I 2,2 rms I d dt I d2 d
T 0 3 3
I
I 2, rms I2 d
3
Oblik struje sekundara ovisi o spoju transformatora i za YY spoj koji s u praksi ne koristi
(problem DC premagnetiziranja) izgleda kao na slici 2. Mora vrijediti I1, avg = 0. Slijedi efektivna
vrijednost .
1 T /3 2
2 2
2T /3
1
I 2
I d dt I d dt
T 0 3
1, rms
0 3
1 2 4 T 1 2 T 2 2
I d I d2 Id
T 9 3 9 3 9
2
I1 Id
3
1 1 1
STr 3 U rms I d
2 3
2
3 U rms I d U rms I d
3 2
2 3
, što uz zadanu nazivnu struju usmjerivača daje tipnu snagu transformatora
2 3
STr 220 50 17300 VA
2
3 6
PdN U dN I dN U S I dN
2
78
Zbirka riješenih zadataka 0001
1
STr U rms I dN
2
2 3
te slijedi traženi omjer:
2 3
STr U rms I dN
2
2 3
1,345
PdN 3 6 3 6
U rms I dN
2
Što je dosta veće od idealne vrijednosti 1 i govori o relativno slaboj iskoristivosti trafa, svojstvenoj
spojevima sa srednjom točkom.
3. Izmjenični pretvarači
Tiristori spajaju izmjenični izvor na teret u vremenskom razmaku tn koji obuhvaća cjelobrojan broj
perioda ulaznog napona n. Nakon toga u vremenskom intervalu tm koji također obuhvaća
cjelobrojan perioda ulaznog napona m tiristori ne vode te je napon na trošilu 0. U vremenskom
79
Zbirka riješenih zadataka 0001
intervalu tn tiristori vode naizmjenično. Primjenjuju se u sustavima s velikom mehaničkom
vremenskom konstantom te u sustavima s velikom toplinskom vremenskom konstantom.
Ako je ulazni napon us t U S sin t 2 U S, rms sin t spojen na teret za vrijeme n
peroda, a odspojen s tereta za vrijeme m perioda, efektivna vrijednost izlaznog napona je:
2
n n
U d, rms 2 U
2
sin 2 t d t U S US k
2 n m nm
S
0
gdje je k = n/(n+m) faktor vođenja, faktor snage PF = k , T perioda ulaznog napona, a (m+n)∙T
perida napona tereta (trebala bi biti manja od mehaničke i toplinske vremenske konstante tereta).
Uobičajene veličine: (m + n)∙T = 1 s, m + n 100 (toplinska i mehanička konstanta se izražavaju u
minutama i satima).
Tiristori spajaju teret na izmjenični izvor za vrijeme jednog dijela svake periode ulaznog napona .
Upravljački impulsi su razmaknuti 180
80
Zbirka riješenih zadataka 0001
1 2
4 U S2
1 cos 2 t d t
2
2 U S sin t d t
2 4
U d, rms
1 sin 2
US
2
a) efektivnu vrijednost napona trošila Ud, rms pomoću efektivne vrijednosti napona izvora U S, rms i
kuta ,
b) djelatnu i jalovu snagu pomoću US, R i ,
c) maksimalnu vrijednost jalove snage pri US, rms = 220 V i R = 10 , uz određivanje
parametara nadomjesne sheme sklopa kao paralelnog spoja otpora R i impendacije j∙X.
a)
1 2
u t d t u (t ) 2 U S, rms sin t
S
U d,2 rms
2 2 2 U S,2 rms 1
U S, rms sin t d t t sin 2 t
2
1
sin 2
U S,2 rms 2
1
sin 2
1
U d, rms U S, rms 2 U S, rms 1 sin 2
2
Dodatak
Svaku periodičnu funkciju možemo opisati Fourierovim redom (F.R.). Razvoj funkcije u F.R
općenito se sastoji od istosmjerne (DC) komponente te beskonačnog broja parnih i neparnih
sinusnih i kosinusnih članova koji odgovaraju osnovnom i višim harmonicima.
u u t u U 1 , s sin U 2 , s sin 2 ... U ( n ), s sin n ...
U (1), c cos U ( 2), c cos 2 ... U ( n ), c cos n ... U DC
1 2
u sin( n ) d
0
U ( n ), s
1 2
U ( n ), c u cos(n ) d
0
1 2
u d
2 0
U DC
81
Zbirka riješenih zadataka 0001
Napon trošila kojeg mi razmatramo je čisti izmjenični napon, stoga ovaj razvoj nema istosmjernu
komponentu.
Prema gore navedenom dodatku, napon na trošilu se može rastaviti na sinusne (u fazi s naponom
mreže) i kosinusne (pomaknute /2 u odnosu na mrežu) članove za svaki harmonik; promatramo
samo prvi harmonik:
2
U sin t sin t d t
S
U d ,(1),s
U
U 1
U d, (1), s S, rms 1 cos 2 t d( t ) S, rms t 2 sin(2 t )
1
sin(2 )
2 U S, rms
2
S
U sin( t ) cos( t ) d( t )
U d, (1), c
2 sin 2
U S sin( t ) d (sin t ) Vin
Jalova snaga ima svoj maksimum za sin() = 1, tj. pri = 90 el.
1 U S 2 1 220 2
Qmax 1.54 kVAr
R 10
82
Zbirka riješenih zadataka 0001
1
( ) sin 2202
P 2 2 2.42 kW
10
U S 2 2202
R 20
P 2420
U S 2 2202
X 31
Q 1540
83
Zbirka riješenih zadataka 0001
84
Zbirka riješenih zadataka 0001
Fazni kut trošila definiran je izrazom za male vrijednosti faznog kuta trošila arctgωL/R.
Aproksimativna vrijednost kuta prestanka toka struje x određuje se izrazom: x = π + φ -∆, gdje je
∆=0˚ el. -5˚el. za male vrijednosti faznog kuta trošila, odnosno je ∆=10˚ el. -25˚el. za velike
vrijednosti faznog kuta trošila.
Vrijednost kuta x dobivenog aproksimativnom metodom može poslužiti kao ishodište za točniji
iterativni postupak.
Za fazni kut trošila φ = 60˚ el. pretpostavimo ∆=20˚ el. te slijedi aproksimativno rješenje za x:
x ≈ π + 60 –20 =220˚ el.
R
( x )
sin( x ) sin( ) e L
0
85
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slijedi da je dovoljno točno rješenje za kut x = 222˚ el.
Toj vrijednosti kuta x odgovara i kut vođenja θv = x - = 222 – 120 = 102˚ el.
3.3. Jednofazni regulator napona napaja se iz izmjeničnog izvora amplitude 120 V i frekvencije 60 Hz.
Otpor djelatnog trošila je R = 15 W. Izračunajte:
U d2, rms
P
R
U d ,rms PR 500 15 86,6 V
Veza između efektivne vrijednosti napona na trošilu i kuta upravljanja (upravljačka karakteristika)
određena je izrazom:
sin 2
U d ,rms U s ,rms 1
2
Upravljačka se karakteristika može prikazati grafički slikom 3.2.
86
Zbirka riješenih zadataka 0001
Iz slike se približno može odrediti potrebni kut upravljanja iz normiranog izlaznog napona 86,6/120 =
0,72, te slijedi a = 90° el. Točnije rješenje dobiva se numeričkim postupkom, rješavanjem izraza:
sin 2
86,6 120 1 0 88,1
2
b) Efektivna vrijednost struje izmjeničnog izvora izračunava se pomoću izraza:
U d ,rms 86,6
I s ,rms I d ,rms 5,77 A
R 15
I d , rms 5,77
I T ,rms 4,08 A
2 2
1 US U 2 120
IT sin t d (t ) S 1 cos 1 cos 88,1 1,86 A
2 R 2R 2 15
P 500
d) Faktor snage slijedi iz izraza: S 120 5,77 0,72
sin 2
no može se izračunati i iz izraza: 1
2
e) Efektivna vrijednost struje izvora (trošila) uz kut upravljanja a = 0° el jednaka je:
U s , rms 120
I rms 8 A
R 15
87
Zbirka riješenih zadataka 0001
Efektivna vrijednost osnovnog harmonika struje može se odrediti pomoću unaprijed nacrtanog grafa
prikazanog na slici 3.3.
Sada se na temelju od prije poznatog izraza izračunava ukupno harmoničko izobličenje struje:
2
I rms I 12,rms 5,77 2 4,9 2
THD 0,63 63 %
I 1, rms 4,9
4. Istosmjerni pretvarači
4.1. Silazni istosmjerni pretvarač prikazan na slici 1.29 spušta ulazni napon Uin = 12 V na izlazni napon
Uout = 5 V. Snaga na trošilu je Pout = 100 W. Kao upravljiva sklopka koristi se MOSFET tranzistor
otpora RDS(on) = 0,25 i struje 10 A u zapornom smjeru pri zapornom naponu 100 V. Dioda se
može modelirati kao konstantni pad napona 1 V u propusnom smjeru i strujom od 1 A pri 100 V
u zapornom smjeru. Sklopke su vrlo brze. Nacrtajte sklop sa statičkim modelima poluvodičkih
sklopki. Izračunajte gubitke u stanju vođenja sklopki i u stanju zapiranja, te ih usporedite.
Izračunajte stupanj korisnog djelovanja pretvarača.
88
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 4.2 prikazuje silazni istosmjerni pretvarač prikazan pomoću statičkih modela poluvodičkih
sklopki.
Slika 4.2 Silazni istosmjerni pretvarač prikazan pomoću statičkih modela poluvodičkih sklopki.
89
Zbirka riješenih zadataka 0001
Može se izračunati faktor vođenja D1 = 0,75, dok dioda vodi 25 % periode. Gubici vođenja
tranzistora izračunavaju se kao
PTr D1 I L2 RDS ( on ) 75 W
U stanju blokiranja napon na tranzistoru jednak je UTrR = Uin + UD = 13 V, stoga je zaporna struja
približno jednaka ITrR = 1,3 A. Gubici tranzistora u stanju blokiranja prema tome su jednaki
Gubici vođenja diode mogu se izračunati kao 0,25*(20 A)*(1 V) = 5 W. Zaporni napon na diodi je
samo 7 V, te predstavlja samoulazni napon umanjen za pad napona na MOSFET-u. Zaporna struja
diode stoga je jednaka IDR = 70 nA i stvara zaporne gubitke PDR = 0,75*(70 nA)*(7 V) = 0,368 W.
Ukupni gubici u stanju vođenja jednaki su 80 W dok su ukupni gubici u stanju nevođenja
(blokiranja i zapiranja) jednaki 4,6 W. Razlika u redovima veličina je očigledna, te se opravdano
gubici u stanju nevođenja mogu zanemariti.
Uzevši u obzir gubitke vođenja, ulazna snaga pretvarača mora biti Pin = 180 W, dok je izlazna
snaga Pout = 100 W. Stoga slijedi faktor korisnog djelovanja pretvarača = Pout/Pin = (100 W)/(180
W) =55,6 %, što je vrlo slab faktor.
Razlog slabom faktoru korisnog djelovanja je u velikom padu napona na MOSFET-u u stanju
vođenja od 5 V. Stoga se nameće zaključak da je potrebno odabrati drugi MOSFET, povoljnijeg
iznosa RDS(on).
4.2. Ponovo se razmatra silazni istosmjerni pretvarač prikazan u prethodnom zadatku. Radna frekvencija
pretvarača jednaka je f = 100 kHz. Budući da je ustanovljeno da u prethodnom primjeru
upotrjebljeni MOSFET ima preveliki otpor, ovaj puta se odabire MOSFET otpora RDS(on) = 0,05 .
U ovom primjeru poluvodičke sklopke se neće više smatrati idealno brzima, već će se pretpostaviti
da svaka sklopka ima konačno vrijeme uklapanja i isklapanja tS = 100 ns. Izračunajte ukupne
gubitke u sklopu i njegov faktor korisnog djelovanja.
Riješimo li ponovo sustav jednadžbi iz prethodnog zadatka dobivamo faktor vođenja D1 jednak
0,5. Gubici tranzistora u stanju vođenja jednaki su
Gubici u stanju nevođenja ponovo se mogu zanemariti. Gubici diode u stanju vođenja jednaki su
PD = (0,5)*(20 A)*(1 V) = 10 W. Ukupni gubici vođenja prema tome su jednaki Pon = 20 W.
Potrebno je još odrediti sklopne gubitke. U općem izrazu za sklopne gubitke
U rms I on t S f S Vrms I on t S
PS
a a T
možemo odabrati vrijednost a = 2 kao pogodnu. Ona pretpostavlja pravokutnu komutaciju (vidi
sliku 1.31). Tranzistor ima struju u stanju vođenja 20 A (Ion) i napon u stanju nevođenja 13 V
(Voff). Dioda ima jednaku vrijednost struje u stanju vođenja 20 A, a napon u stanju nevođenja 11
V. Svaki ventil ima vrijeme sklapanja tS = ton + toff = 200 ns. Primjenivši opći izraz za gubitke
90
Zbirka riješenih zadataka 0001
dobivaju se sklopni gubici tranzistora PSTr = (13 V)(20 A)(200 ns)(100 kHz)/2 = 2,6 W, te
sklopni gubici diode PSD = (11 V)(20 A)(200 ns)(100 kHz)/2 = 2,2 W. Ukupni gubici pretvarača
jednaki su Ptot = Pon + PSTr + PSD = 20 + 2,6 + 2,2 = 25 W. U ovom slučaju faktor korisnog
djelovanja znatno je povoljniji i iznosi = Pout/Pin = (100 W)/(125 W) =80 %. Sklopni gubici
predstavljaju 20 % ukupnih gubitaka i sigurno se ne mogu zanemariti u proračunu efikasnosti rada
pretvarača.
a)
b)
Slika 4.3 Komutacije: a) «linearna komutacija» tijekom sklapanja tranzistora (a = 6); b) «pravokutna komutacija» tijekom
sklapanja tranzistora (a = 2).
4.3. Slika 4.4 prikazuje istosmjerni strujni krug u kojem dolazi do kratkog spoja (modelirano
kratkospojnom sklopkom S_KS) u krugu trošila Rd. Nacrtajte vremenski tok struje kratkog spoja.
Struju trošila prije nastanka kratkog spoja zanemarite (da li je to opravdano?). Izračunajte koliko
vremena protekne od nastanka kratkog spoja do rastaljivanja osigurača (R_f), ako je poznato:
91
Zbirka riješenih zadataka 0001
L1 R_f
EB Rd S_KS
EB
i KS t
L
Prva faza u procesu prekida struje kratkog spoja je taljenje osigurača. Rastalnica osigurača će se
rastaliti nakon što se dosegne definirana energija taljenja osigurača (I2t)t. Kod osigurača se još
definira i odgovarajuća energija luka (te vrijeme luka). Tek po gašenju luka struja kratkog spoja je
prekinuta.
Ukoliko osiguračem štitimo poluvodički ventil (diodu ili tiristor) moramo pri odabiru osigurača
paziti da energija pregaranja osigurača bude manja od energije pregaranja poluvodičkog ventila.
U ovom slučaju izračunavamo koliko je vremena potrebno da se po nastanku kratkog spoja
rastalnica osigurača rastali. Potrebno je izjednačiti energiju taljenja osigurača s integralom
kvadrata struje kratkog spoja
tX
I t2
t i KS
2
t dt
0
tX 2 tX tX
E B2 2 E B2 1 3 E B2 3
EB
0 L
t dt 0 L2 t dt
L2 3
t
3L 2
t X I 2t t
0
tX 3
I t
2
t 3L2
10 5 3 50 10 6
3
2
3 7,5 10 8 4,217 ms
E B2 100 2
Dakle rastalnica osigurača rastalit će se 4,217 ms nakon nastanka kratkog spoja. Rješenje možemo
provjeriti simulacijski. Slika 1.33 prikazuje valni oblik struje kratkog spoja IL i integrala
kvadrata struje kratkog spoja (energije taljenja) I_ENERG. Jednostavno se uočava da je zadana
energija taljenja osigurača dosegnuta u trenutku t = 5,2 ms odnosno 4,2 ms nakon nastanka
kratkog spoja.
92
Zbirka riješenih zadataka 0001
Slika 4.5 Valni oblik struje kratkog spoja i integrala kvadrata struje kratkog spoja (energije taljenja).
4.4. Silazno-uzlazni istosmjerni pretvarač radi na frekvenciji f = 20 kHz, L = 0.05 mH. Izlazni
kondenzator je dovoljno velik tako da se može zanemariti valovitost izlaznog napona. Ulazni
napon je Ui = 15 V. Zahtijeva se regulacija izlaza na Uo = 10 V. Pretvarač napaja teret snage 10
W. Izračunajte faktor vođenja D, koji je potreban da bi uz dane parametre kruga izlazni napon bio
Uo = 10 V?
Io = Po / Uo = 10 W/10 V = 1 A
Početno nam je nepoznat način rada pretvarača. Ako pretpostavimo granični način rada (granica
između isprekidanog i neisprekidanog načina rada), tada vrijedi:
93
Zbirka riješenih zadataka 0001
D U 10
o
1 D U i 15
D 0, 4
Ts U o
I oB (1 D) 2
2 L
Ts Vo 50 10
I OB,max 5A
2 L 2 0,05m
U rješavanju našeg problema stoga ćemo pretpostaviti D = 0,4 i IOB, max = 5 A, te slijedi izraz za
graničnu izlaznu struju
I OB I OB,max (1 D) 2
5 (1 0, 4) 2 5 0,62 1,8 A
Budući da je izlazna struja u našem slučaju Io = 1A manja od granična izlazne struje IOB = 1.8A ,
zaključujemo da pretvarač radi u isprekidanom režimu rada za koji vrijedi:
Vo Io 10 1
D 0.3
Vi I OB ,max 15 5
4.5. U uzlaznom istosmjernom pretvaraču potrebno je održati konstantnu vrijednost izlaznog napona
jednaku Uo = 48 V pomoću promjene faktora vođenja D. Ulazni napon mijenja se u granicama od
12 V < Ui < 36 V. Maksimalna izlazna snaga je Po = 120 W. Zahtijeva se da pretvarač radi u
isprekidanom režimu rada, a sklopna frekvencija je fs = 50 kHz.
94
Zbirka riješenih zadataka 0001
Da bi pronašli maksimalnu vrijednost L uz koju pretvarač još radi u isprekidanom načinu rada, u
analizi ćemo pretpostaviti da je struja prigušnice IL na rubu neisprekidanog načina rada.
Za zadani opseg vrijednosti ulaznog napona Ui (12 – 36 V), slijedi raspon omjera vođenja D =
0,75 – 0,25 (vidi karakteristiku pretvarača, odgovarajuću transformatorsku jednadžbu u T-4). Za
taj raspon vrijednosti D, granična vrijednost izlazne struje IOB ima minimalnu vrijednost pri D =
0,75 , što slijedi iz slike 13 u T-4 koja je ovdje ponovljena.
Ts U o
I OB I OB,max D (1 D) 2
2 L
20 10 48
6
L 0,75 (1 0,75) 2 9 μH
2 2,5
4.6. Uzlazni pretvarač (Ui=48 V, Uo=60 V, L=1,2 mH, R=1 ) radi s periodom T = T1 + T2 = 1/f .
Upravljivi ventil (tranzistor) vodi tijekom intervala T1 = 1 ms.
U i T1 (U 2 U1 ) (T T1 )
(U 2 U1 ) T U 2 T1 U1 T1
(U 2 U1 ) T U 2 T1
1 U 2 U1 1 60 48 1
f 200 Hz
T U2 T1 60 103
1
T 5ms
f
95
Zbirka riješenih zadataka 0001
1ms 4ms
A uL
T1 T2
T
A = 48 V ∙ 1 ms=12 V ∙ 4 ms = 48 Vms
P1 P2
U i Ii U o Io
Uo
U i Ii U o
R
2
U 1 602 1
Ii o 75 A
R U i 48 1
c)
i
Ii=IL=75A
di
u L
dt
I
i di u dt 48
40 A
I
L 1, 2
1
I 75 40 55 A; I 75 20 95 A
2
96
Zbirka riješenih zadataka 0001
95A
iv
55A
IR=60A
ic
T2 T1
Efektivna vrijednost struje diode (na intervalu T2) dobiva se primjenom Simpsonovog pravila za
efektivne vrijednosti (može li i drugačije?)
, a uzeto na intervalu T:
4 4
ID I 76 68 A
5 D, rms 5
Stoga,
I
C
I 2 I 2
D R 68 2
602 32 A
1 t T
o
1 T
Favg f (t ) dt f t0 4 f t0 f t 0 T
T t o
6 2
1 t T 2 o
1 2 T
Frms f (t ) dt f t 0 4 f 2 t0 f 2 t0 T
T t o
6 2
Odredite:
a) potreban faktor opterećenja sklopke D;
b) srednju, maksimalnu i minimalnu vrijednost struje magnetiziranja iLm; te
c) valovitost izlaznog napona!
U O2 52
I Lm 540 mA
U S D R 24 0,385 5
iLm
US D
24 0,385 460 mA
Lm f 500 106 40000
iLm 460
iLm ,max I Lm 540 770 mA
2 2
i 460
iLm ,min I Lm Lm 540 310 mA
2 2
U O D 0,385
0,0096 0,96%
UO R C f 5 200 106 40000
1 1
D 0, 4
U S N2 24
1 32 2 1
U
O 1 N
98
Zbirka riješenih zadataka 0001
Srednja se vrijednost struje magnetiziranja dobiva pomoću izraza
32
2
U O2
I Lm 5,33 A
U S D R 24 0, 4 20
Minimalna struja magnetiziranja jednaka je 20% srednje vrijednosti struje magnetiziranja i iznosi
0,2 5,33 =1,07 A.
Želimo radno frekvenciju izvan čujnog područja (f = 30 kHz) te možemo izračunati željeni
induktivitet magnetiziranja Lm = 37,5 H. Minimalnu vrijednost kapaciteta kondenzatora
određujemo iz izraza:
D 0, 4
C 66,7 μF
U O
R
20 0, 01 30000
f
UO
R 50
UO U S D 24 0, 4 45,3 V
2 37,5 10 30000
6
2 Lm f
U isprekidanom načinu rada izlazni napon više nije jednak 32 V, već raste na 45,3 V, kao i u
slučaju uzlazno-izlaznog pretvarača!
US = 48 V
R = 10
Lx = 0,4 mH
C = 100 F
f = 35 kHz
N1 / N2 = 1,5
N1 / N3 = 1
D = 0,4
Lm = 5 mH
Odredite:
a) Izlazni napon, maksimalnu i minimalnu struju kroz Lx, valovitost izlaznog napona.
99
Zbirka riješenih zadataka 0001
b) Vršnu struju u primarnom namotu transformatora. Provjerite da li struja magnetiziranja pada
na nulu prije početka sljedeće sklopne periode!
N 1
U o U S D 2 48 0, 4 12,8 V
N1 1,5
Srednja struja kroz Lx jednaka je struji trošila jer je srednja struja kroz C u ustaljenom stanju
jednaka 0. Stoga:
U o 12,8
I Lx 1, 28A
R 10
Iz (24):
U o (1 D) 12,8 (1 0, 4)
iL 0,55A
x
Lx f 0, 4 103 35000
US D T 48 0, 4
IL iL 0,11A
m ,max m
Lm 5 103 35000
N 1
I max I L ,max 2 I L m ,max
1,56 0,11 1,15A
N1 1,5
x
Vrijeme koje je potrebno da struja magnetiziranja padne na nulu nakon otvaranja sklopke, dobije
se pomoću:
N 3 0, 4 1
Tx D T 11, 4μs
N1 35000
100
Zbirka riješenih zadataka 0001
S obzirom da je sklopka zatvorena D∙T = 11,4 s vremena, vrijeme koje je potrebno da struja
magnetiziranja ponovo poprimi vrijednost nula nakon početka periode je 22,8 s, što je manje od
sklopne periode od 28,6 s.
4.11. Pretvarač treba tako dizajnirati da daje na izlazu 100 V kada mu je na ulaz priključeno 170 V.
Otpor trošila je 50 . Odaberite prijenosni omjer transformatora, omjer vođenja sklopke te
sklopnu frekvenciju. Odaberite takav Lx da je struja iLx neisprekidana.
Neka je prijenosni omjer N1/N3 = 1. Ovakav odabir prenosnog omjera rezultira,iz (30),
maksimalno mogućim omjerom vođenja sklopke od 0,5. Slijedi:
N1 U S D 170 0,5
0,85
N 2 max Uo 100
Da bi se osigurao rad sklopa u sigurnom području, odaberimo N 1/N2 = 0,5. Omjer vođenja sklopke
je tada:
U o N1 100
D 0,5 0, 294
U S N 2 170
Srednja struja kroz Lx je istao kao i struja trošila jer je strednja struja kroz C u stacionarnom stanju
jednaka 0. Stoga:
U o 100
IL 2A
x
R 50
Da bi se osigurao rad sklopa u neisprekidanom režimu, iLx mora biti manji od 4 A (dva puta
srednja vrijednost) kako bi bilo ILx, min > 0. Iz (20) i odabirom za sklopnu frekvenciju 25 kHz
(izvan slušnog područja), dolazimo do:
N D 0, 294
Lx ,min U S 2 U o 170 2 100 706 μH
N1 f I L
x
25000 4
5. Izmjenjivači
Uvodno razmatranje
PRAVOKUTNA MODULACIJA
101
Zbirka riješenih zadataka 0001
102
Zbirka riješenih zadataka 0001
io (t ) in (t ) if (t )
U DC
t
T
Ae , 0 t
R 2
Kada se sklop po prvi puta priključuje na izvor napajanja, struja kroz prigušnicu je nula te se javlja
prijelazna pojava dok struja ne dosegne stacionarno stanje. U stacionarnom stanju, io(t) je
periodična i simetrična oko nule.
103
Zbirka riješenih zadataka 0001
U DC
io (0) A e0 I min
R
U
A I min DC
R
T U
io DC B e0 I max
2 R
U
B I max DC
R
Stoga, u stacionarnom stanju valni oblik struje trošila ima slijedeći oblik:
U DC U DC t T
R min I e , 0t
R 2
io (t ) t
T
U DC U DC 2 T
R I max R e ,
2
t T
T U U T
i I max DC I min DC e 2
2 R R
U stacionarnom stanju vrijedi Imax = -Imin , što nakon uvrštavanja u prehodni izraz daje:
U DC 1 e 2t
I max I min
R 1 e 2t
P I d,2 rms R
, gdje je Id, rms efektivna vrijednost struje trošila određena slijedećim izrazom:
2
1 T 2 2 T /2 U DC U
I d, rms i (t ) dt I min DC e t / dt
T 0 T 0 R R
Ako se zanemare gubici na sklopkama, snaga koju daje izvor je jednaka snazi koju apsorbira
trošilo i iznosi:
PDC I DC U DC
104
Zbirka riješenih zadataka 0001
5.1. Izmjenjivač s naponskim ulazom na izlazu daje pravokutni napon frekvencije f = 60 Hz. Izlazni
napon se filtrira serijskim rezonantnim filtrom. Upotrijebite relativnu magnitudu trećeg harmonika
da bi usporedili ponašanje filtra pri različitim faktorima dobrote Q. Slika 5.2 prikazuje
nadomjesnu shemu izlaznog kruga izmjenjivača. Pretpostavljeno je da elementi filtra (L i C) nisu
idealni, te imaju ekvivalentne serijske otpore.
105
Zbirka riješenih zadataka 0001
4U O
sin(n / 2)
u (t ) cos n 120 t
n 1 n
Bez filtra, kao što je poznato, amplituda trećeg harmonika jednaka je 1/3 amplitude osnovnog
harmonika. Ukoliko se serijski trošilu spoji RLC filtar rezonantne frekvencije 1 / LC = 120
rad/s, amplituda trećeg harmonika napona na otporniku U3 može se odrediti pomoću izraza
R R / ZC
U out ( n ) U in ( n ) U in ( n )
jnL j / nC R jn / r j / n / r R / Z C
ZC L/C
Q
R R .
Izračunajmo s odabranim rezonantnim filtrom amplitudu trećeg harmonika (180 Hz) napona na
otporniku U3.
4U O R 4U O 1 4U O 1
U3
3 j 360L j /(360C ) R 3 j 3Q jQ / 3 1 3 1 (64 / 9) Q 2
Ukoliko je Q relativno velikog iznosa, treći harmonik amplitude približno je 1/(8Q) amplitude
osnovnog harmonika. Treći se harmonik može prigušiti ispod 3 % osnovnog harmonika ukoliko je
ispunjeno 1/(8Q) < 0,03 ili Q > 4,2. Harmonici višeg reda još su bolje prigušeni. Serijska
rezonancija može biti jako korisna primjerice u visokofrekvencijskim međukrugovima pretvarača.
106
Zbirka riješenih zadataka 0001
Primjerice pri frekvenciji 60 kHz, karakteristična impedancija od 144 može se postići sa L >
382 H, C = 0,0184 F, što su znatno povoljnije vrijednosti nego pri frekvenciji 60 Hz. Slika 5.3
prikazuje simulirane karakteristične valne oblike analiziranog sklopa u ustaljenom stanju.
5.2. Izmjenjivač s naponskim ulazom (engl. Voltage Source Inverter) napaja trošilo koje se sastoji od
otpornika R = 2 i serijski spojene prigušnice L = 3 mH koja služi kao filtar. Izmjenjivač se
napaja iz istosmjernog izvora Uin = 144 V. Izlazna frekvencija izmjenjivača je fO = 60 Hz. Koja je
najveća moguća željena komponenta izlazne struje ovog pretvarača i koji napon ona stvara na
otporniku R? Ukoliko se kut upravljanja (preklapanja) postavi na vrijednost 30 koji je
Fourierov spektar izlazne struje pretvarača? Izračunajte snagu koja se predaje trošilu pri = 30,
uzevši u obzir samo harmonike do petoga!
U opisanom pretvaraču, valni oblik napona ud (t) na izlaznim stezaljkama pretvarača dobro je
definiran stanjima sklopki. Može se uzeti kao nadomjesni izvor za rješavanje ovog problema.
Najveća moguća amplituda napona ud ostvaruje se očigledno kada je kut upravljanja jednak = 0.
107
Zbirka riješenih zadataka 0001
Željena komponenta napona ud (osnovni harmonik) ima amplitudu 4Un/ = 183,3 V i efektivnu
vrijednost 2 2 Uin/ = 129,6 V. Amplituda struje id koja odgovara osnovnom harmoniku napona
može se odrediti iz nadomjesnog kruga za frekvenciju 60 Hz, a izlazni napon ud (napon na
otporniku, prigušnica samo služi kao filtar) jednak je umnošku izračunate struje s vrijednosti
otpora R!
U d, rms
I d ( zeljeno ) 56, 43 A
R j L
U d ( zeljeno ) I R 112,8 V
Ovaj se napon može uzeti kao referenca za fazu. Efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona
na otporniku prema tome je Ud, rms = 113 V.
n
sin
2 U in 2
ud (t )
n
cos(n out t ) cos(n out t n )
n 1
4 U in
ud ( zeljeno ) cos cos out t
2 2
Ukoliko se kut upravljanja podesi na 30, amplituda izlaznog napona smanji se za faktor cos(/2)
= cos(15) = 0,966. Svaka pojedina komponenta struje određena je impedancijom R+j∙n∙d∙L. Za
n-tu komponentu, jednadžba Fourierovog reda omogućava nam pisanje svake pojedine
komponente u obliku fazora napona
n
sin
Un
2 2 U in
2 cos n n
n 2 2
Un
In
R j n out L
f Fazor Ud Fazor Id
60 125,2<-15 54,5<-45,5
180 30,6<45 7,76<75,5
300 6,71<-75 1,12<-145,5
Ukoliko se proračun snage na otporniku uzmu samo prvi, treći i peti harmonik (što je opravdano)
snaga će pri = 30 na otporniku iznositi
108
Zbirka riješenih zadataka 0001
Poznavajući fazore struje možemo napisati točniji izraz za valni oblik struje
iout t 77,1 cos(120 t – 44,5) 11 cos(360 t – 75,5) 1,58 cos(600 t –145,5) ...
Potpuni oblik Fourierovog reda za struju izgleda ovako
n n
sin cos
4 Vin n n out L
2 2 2 2 cos n out t
2 2
iout (t ) tan 1
n1 n R n out L 2 R
Iz simuliranih valnih oblika vidljivo je da kvaliteta napona izmjenjivača s RL teretom nije dobra
zbog visokog sadržaja harmonika. Povećanjem filterske prigušnice L, smanjili bi i željenu
komponentu napona, pa to nije dobro rješenje. Niskopropusni filtar s jednim polom ne može
kvalitetno prigušiti harmonike niskog reda. Stoga je zanimljivo proučiti rješenje sa serijskim LRC
krugom, dakle postojećem trošilu dodat ćemo još i kondenzator C. Na taj način dobivamo tzv.
rezonantni izmjenjivač.
5.3. Dodajte trošilu pretvarača iz prethodnog zadatka u seriju još i kondenzator i ponovite analizu!
1
0 120
LC
109
Zbirka riješenih zadataka 0001
Potrebna vrijednost kondenzatora je C = 2345 F. Željena komponenta napona i dalje je
(4Uin/)∙cos(/2). Najveća moguća vrijednost amplitude struje je 183,3/R = 91,6 A, što odgovara
efektivnoj vrijednosti 64,8 A
Rezonantni filtri pogodni su kada je potrebna konkretna izlazna frekvencija. Najbolji se rezultati
postižu primjerice kod izvora neprekinutog napajanja ili u AC rezonantnim međukrugovima
istosmjernih pretvarača.
Simulirani valni oblik pokazuje da je valni oblik struje kod LC rezonantnog filtra povoljniji nego
kod samo L filtra.
5.4. PWM izmjenjivač napaja mali asinkroni motor. Motor ima ulazni induktivitet približno 40 mH i pri
punom opterećenju uzima 500 W. Ulazni istosmjerni napon je 325 V, a nazivni napon motora je
230 V pri frekvenciji 50 Hz. Koju dubinu modulacije (amplitudni indeks modulacije) je potrebno
primjeniti pri f = 50 Hz? Možete li predložiti sklopnu frekvenciju sklopki pretvarača? Koja je
dubina modulacije (indeks ma) potrebna ako želimo smanjiti brzinu motora na 80% nazivne brzine
(uz konstantni U/f)?
110
Zbirka riješenih zadataka 0001
oblika, premda je na njegovim stezaljkama pravokutni napon s modulacijom širine impulsa.
Nominalni napon motora efektivne vrijednosti 230 V podrazumijeva vršnu vrijednost sinusnog
napona od 325 V, što odgovara vrijednosti ulaznog istosmjernog napona.
Prema tome dubina modulacije ili amplitudni indeks modulacije moraju biti jednaki 100% ili m a =
1 pri frekvenciji 50 Hz, jer je tada efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona na motoru
jednaka 230 V. Mali izmjenični motor može se približno modelirati kao serijski spoj otpornika i
induktiviteta (RL). Ukoliko se motor pri punom teretu napaja iz izvora sinusnog napona efektivne
vrijednosti 230 V i frekvencije 50 Hz struja motora bit će jednaka
230 230
Z R j L
uz razvijenu snagu
2
P 500 W I R
Ukoliko umjestu sinusnog napona na motor primjenimo napon s modulacijom širine impulsa
(PWM), pri dovoljno velikom frekvencijskom indeksu modulacije mf trebali bi dobiti isti rezultat.
Vrijednost otpora R može se pronaći pomoću izraza
230 V
I rms 2 R 500 W, I rms
R 2 L2
2
2302 R
500 W , 2302 R 500 R 2 2 L2
R 2 2 L2
Da bi brzinu motora smanjili na 80% nazivne brzine, moramo frekvenciju napona napajanja
također smanjiti na 80% nazivne frekvencije, tj. na 40 Hz. Da bi se održao konstantan U/f omjer
potrebno je i napon napajanja motora (efektivnu vrijednost) smanjiti na 80% nazivne vrijednosti,
tj. na 184 V. Pretpostavivši linearno područje rada (nema premodulacije) , amplitudni indeks
modulacije treba iznositi 80% ili ma = 0,8 = uref / utri.
Svojstvo PWM-a:
Pri amplitudnom indeksu modulacije ma = 1, vršna vrijednost osnovnog harmonika napona upravo
je jednaka ulaznom istosmjernom naponu.
111
Zbirka riješenih zadataka 0001
5.5. Za rezonantni izmjenjivač s naponskim ulazom i serijskim titrajnim krugom potrebno je skicirati
valne oblike napona na trošilu u(t), napona na kondenzatoru uC(t), te struje trošila i(t)! Izračunajte
vlastitu (rezonantnu) frekvenciju f0 i efektivnu vrijednost napona kondenzatora UC! Izračunajte
istosmjenu (nevalovitu) struju Id naponskog izvora! Izračunajte efektivnu vrijednost struje IC
kondenzatora Cd na ulazu u pretvarač!
Radi se o pretvaraču s naponskim ulazom, te je valni oblik napona na trošilu u(t) pravokutan, što
se vidi i na slici. Pretpostavimo da pretvarač radi na rezonantnoj frekvenciji f0, te je stoga valni
oblik struje trošila sinusan i u fazi s naponom u(t). Valni oblik napona na kondenzatoru prema
tome je također sinusnog valnog oblika, ali s faznim pomakom od 90 u odnosu na struju trošila.
Vlastita (rezonantna) frekvencija izračunava se pomoću izraza
1 106 0
0 125 103 f0 20 kHz
L C 64 2
Faktor dobrote Q titrajnog kruga jednak je omjeru karakteristične impedancije i otpora titrajnog
kruga
L
Z LC C 0 L 64 106 125 103
Q 25
R R R 0,32
Dakle radi se o prilično velikom faktoru dobrote, kvalitetnom titrajnom krugu, te se mogu
primjeniti približne formule (izvedene u literaturi).
Tako je vršna vrijednost napona na kondenzatoru približno za faktor dobrote (točnije za faktor
4Q
) veća od istosmjernog napona u krugu, pa će efektivna vrijednost napona na kondenzatoru
biti jednaka
1 4Q 1 4 25
UC U d 32 720 V
2 2
UC UC U 720
I rms C 90 A
X L X C 0 L 125 103 64 106
Istosmjerna (nevalovita) struja izvora Id jednaka je ispravljenoj srednjoj vrijednosti sinusne struje
trošila i(t)
Ako istosmjerni izvor daje istosmjernu komponentu ispravljene struje trošila i(t), tada kroz
kondenzator teče izmjenična komponenta IC ispravljene struje trošila i(t). Te dvije komponente
struje zajedno daju efektivnu vrijednost struje trošila, pa se jednostavno može izračunati efektivna
vrijednost struje kondenzatora IC.
112
Zbirka riješenih zadataka 0001
I rms 2 I C2 I d2
I C I rms 2 I d2 902 812 39 A
5.6. Na slici 1.36 prikazan je izmjenjivač sa strujnim ulazom koji na izlazu daje pravokutni valni oblik
struje frekvencije 50 Hz, vršne vrijednosti IO = 20 A. Na djelatnom trošilu potrebno je dobiti
efektivnu vrijednost napona 230 Vrms. Projektirajte potreban paralelni rezonantni filtar s faktorom
dobrote Q = 10. Koja je vrijednost otpornika?. Koliko je prigušenje trećeg harmonika na trošilu?
Koja je amplituda 50 Hz harmonika struje koja teče kroz prigušnicu?
Pravokutni valni oblik struje amplitude 20 A osigurava osnovni harmonik struje (50 Hz)
amplitude 4I0/ = 25,5 A i efektivne vrijednosti 25,5 / 2 = 18 A. Idealni paralelni rezonantni
filtar s rezonantnom frekvencijom fr = 50 Hz propustit će tu struju do otpornika neprigušenu.
Da bi na otporniku dobili efektivnu vrijednost napona 230 Vrms potrebna je njegova vrijednost R
= 12,8 . To je vodljivost G = 0,0783 S. Snaga razvijena na trošilu je P = 4,14 kW.
Paralelni rezonantni titrajni krug traženog faktora dobrote Q = 10 traži karakterističnu admitanciju
YC = 0,783 S pri r = 100 rad/s.
113
Zbirka riješenih zadataka 0001
može se izračunati prigušenje trećeg harmoničkog člana struje koje iznosi približno 27. Budući da
je kod pravokutnog valnog oblika struje treći harmonik već prigušen na 1/3 osnovnog harmonika,
to će ukupno prigušenje trećeg harmonika struje bit 3*27 = 81 puta, odnosno treći harmonik struje
samo je 1/81 osnovnog harmonika.
5.10. Dizajnirajte bipolarni PWM izmjenjivač koji će na izlazu davati napon efektivne vrijednosti 75 V;
60 Hz. Izmjenjivač je spojen na istosmjerni izvor od 150 V. Teret je sTHDerijska kombinacija R-
L trošila; R = 12 , L = 60 mH. Odaberite sklopnu frekvenciju tako da je 10 .
U1 75 2
ma 0.707
U dc 150
114
Zbirka riješenih zadataka 0001
U1 75 2 75 2
I1 4.1 4 A
Z1 12 2 60 0.06 25.6
2 2
I
2
n , rms
n2
0 .1
I1, rms
4.14
I
0.1 0.293
2
n , rms
n2 2
Dominantni strujni harmonik je onaj na sklopnoj frekvenciji fs. Pretpostavimo da približno vrijedi:
I mf
I
I mf , rms
2
n , rms
n2 2
I mf 0.1 4.14 0.414 A
Un/Udc ma=1 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1
n =1 1.00 0.90 0.80 0.70 0.60 0.50 0.40 0.30 0.20 0.10
n = mf 0.60 0.71 0.82 0.92 1.01 1.08 1.15 1.20 1.24 1.27
n = mf ±2 0.32 0.27 0.22 0.17 0.13 0.09 0.06 0.03 0.02 0.00
U mf 138
Z mf 333
I mf 0.414
Uz pretpostavku: Z mf L m f 1 L , vrijedi:
m f 1 L 333
333
mf 14.7
377 0.06
Daljnje povećanje mf, bi smanjilo THD, ali na račun povećanih sklopnih gubitaka.
115