Professional Documents
Culture Documents
Konstrukcijski 1 Konstante Upute
Konstrukcijski 1 Konstante Upute
SVEUČILIŠTA U RIJECI
Sveučilišni diplomski studij elektrotehnike
4m
2
1 8,5 m
6m 3
53 m
45 m
40 m
35 m
-1-
1.1. Općenito o konstantama voda
Budući da njihova suma nije jednaka nuli, one si moraju naći povratni put. Taj povratni
put je zemlja i dozemna užad. Pri proračunu nultog sustava stoga se moraju uzeti u obzir i
utjecaj zemlje i svi međusobni utjecaji među vodičima dalekovoda.
-2-
1.2. Tok proračuna
Frekvencija 50 Hz
Materijal vodiča alučel
Presjek vodiča 240/40 mm2
Broj vodiča u snopu 2
Razmak vodiča u snopu 300.0 mm
Najveći provjes vodiča 23.0 m
Broj trojki 1
Izolatorski lanac 12*K170/280
Materijal zaštitnih užeta alučel
Presjek zaštitnih užeta 70/12 mm2
Broj zaštitnih užeta 1
Najveći provjes zaštitnih užeta 13.5 m
Otpor tla 200.0 Ωm
4m
2
1 8,5 m
6m 3
53 m
45 m
40 m
35 m
-3-
Na osnovi broja trojki određujemo broj vodiča (ne računajući vodiče u snopu)
n=3. Iz tablice s podacima o izvedbi faznih vodiča (prilog I) izvadimo sljedeće podatke
za jedan vodič (za nehomogene vodiče):
Radijus čelične jezgre računamo iz broja čeličnih žica i njihovog promjera, poznavajući
pravilo da se u svakom slijedećem sloju homogenog užeta broj žica poveća za šest.
Ro = 0.1187 Ω/km
Rg = 0.413 Ω/km
gdje su:
Jo (nr), J1 (nr) – Besselove funkcije nultog i prvog reda
ωμ
m=
ρ
ω = 2πf
μ = μ o = 4π10 −4 H / km
ρ = R o / r 2 π − spec. otpor strujnice
ωπr 2 r 2μ 2fμ
mr = = 2πf =
ρ ρ Ro
-4-
Konačno se dobije za djelatni otpor kod izmjenične struje:
π2 f 2 4π 4 −16 f 4
R1 = Ro + 10 −8 − 10 [Ω / km]
3 Ro 45 Ro3
3.14159 2 −8 50 2 4 ⋅ 3.14159 4 −16 50 4
R 1 = 0.1187 + 10 − 10
3 0.1187 45 0.1187 3
R1 = 0.11939 Ω / km
To je djelatni otpor za jedan vodič. Ako se faza jedne trojke sastoji od više vodiča
koji su vezani u snop, onda treba izračunati djelatni otpor po fazi za čitav vod dijeljenjem
otpora s brojem vodiča u snopu. Konačno, djelatni otpor po fazi (2 vodiča u snopu)
iznosi:
R1f = 0.11939/2 = 0.0597 Ω/km
h = H – 0.7fmax
12 K 170/280
U našem slučaju se koriste ovjesni kapasti izolatori. Duljinu izolatora određujemo znajući
dimenzije jednog članka. Za kapasti izolator tipa K 170/280 visina jednog članka iznosi
0.17 m. Na taj način izračunavamo prosječne visine vodiča jedne trojke iznad tla:
-5-
Prosječne visine zaštitnih užeta se računaju na identičan način, samo izostavljamo duljinu
izolatora:
Dij = (x − x ) + (y − y )
i j
2
i j
2
(m ) 3
H ij = (x − x ) + (y − y )
i j
2
i j
2
(m)
i , j = 1,2,3,4.
4'
-6-
1.6. Induktivitet
Kad trofaznim vodovima teku struje nultog redoslijeda, tj. struje jednake u svakoj
fazi, one se moraju zatvoriti kroz zemlju i kroz dozemnu užad. Pod pretpostavkom da
nema dozemnih užeta povratni vodič je samo zemlja.
Carson je 1926.g. izradio metodu koja počiva na pretpostavci da povratna nulta
struja kroz zemlju protječe zamišljenim vodičem, koji je paralelan s vodičem voda, a
prolazi ispod površine zemlje udaljen od njih za Dm i ima reducirani geometrijski radijus
1 m. Tako se mogu koristiti izvodi za proračun induktiviteta.
Na temelju velikog broja eksperimentalnih mjerenja Carson je došao do sljedećih
izraza za impedanciju petlje što je čine jedan vodič i povratni put kroz zemlju.
πfμ
Otpor Rii-z predstavlja otpor vodiča uvećan za otpor zamlje R z =
.
4
Reaktancija Xii-z predstavlja unutrašnju reaktanciju vodiča uvećanu za vanjsku
reaktanciju petlje vodič – zemlja
0.738
X i −z = μf ln .
r kμf
0.738
X ii −z = μf ln + Xi
r kμf
0.738
D 2m =
kμf
D 2m
X i −z = μf ln
r
r
X i = μf ln
Ds
D 2m r D 2m
X ii −z = μf ln + μf ln = μf ln
r Ds Ds
Ds = rv' = k · rv je vlastita SGU vodiča; k je konstanta ovisna o broju žica vodiča.
0.738 1
D 2m = - kvadrat ekvivalentne visine po Carsonu
μ kf
-7-
πfμ Dm2
Z ii − z = R1 + + μf ln i = 1,2,3,4.
4 Ds
Za nemagnetske materijale iz kojih se izvode fazni vodiči i zaštitna užad, ukoliko zaštitna
užad nije izvedena iz čelika, μ = μo= 4π·10-4 H/km – magnetska permeabilnost vakuuma.
Uzevši to u obzir, kao i vrijednost za frekvenciju f = 50 Hz, za Dm2 se dobiva:
0.738
1
D 2m = = 93.1036 ρ
4π10 −7 50k
k = 1/ρ; ρ je specifični otpor vodiča
93.1 ρ
Zii−z = R 1 + 0.05 + j0.0628 ln ,
Ds
93.1 ρ
Zii − z = R g + 0.05 + j0.0628 ln .
Dg
πμf 0.738
Zij− z = + jμf ln
4 D ij kμf
πμf Dm2
Z ij − z = + jμf ln i, j = 1,2,3,4.
4 Dij
93.1 ρ
Zij− z = 0.05 + j0.0628 ln .
D ij
Dij [m] – udaljenost između vodiča odnosno zaštitnog užeta “ i “ i vodiča odnosno
zaštitnog užeta “ j “ (vodič i zaštitno uže su ravnopravno tretirani)
-8-
Veza između napona i struja u trofaznim sustavima je definirana Ohmovim
zakonom u matričnom obliku:
[V vodica
] = [Z
vodica
1 ]⋅ [I vodica
]
gdje su: [V ] - vektor padova napona vodiča
vodica
93.1 ρ
Zii −z = R g + 0.05 + j0.0628 ln za zaštitna užeta
Dg
93.1 ρ
Zij−z = 0.05 + j0.0628 ln za vodiče i zaštitna užeta
D ij
-9-
Tvorba matrice impedancije odvija se u skladu sa sljedećim pravilima:
1. Matrica uzdužnih impedancija je reda n+m, gdje su
n – broj vodiča (ne računajući posebno vodiče u snopovima)
m – ukupni broj zaštitnih užeta
2. Vodiči imaju manji redni broj od zaštitnih užeta, tj. vodiči se navode od 1 do n,
zaštitna užad od n+1 do n+m
ds = k · r
gdje je r vanjski radijus vodiča, a faktor “ k “ ćemo izvaditi iz tablice (prilog II). Za
homogene vodiče dan je taj faktor u ovisnosti o broju žica u vodiču.
- 10 -
Da se radilo o presjeku 350/80, kod kojega je čelična jezgra izvedena s 19 žica,
raspoređenih koncentrično u 2 sloja oko centralne žice, računali bi r2 kao 5/2·dč.
Za zaštitno uže:
Vanjski radijus r1 = 5.86 mm
Unutarnji radijus r2 = 2.16 mm
r2/r1 = 0.3686
iz tablice izvadimo k = ds/r1 = 0.8227
ds = k · r1 = 0.8227 · 5.86 = 4.82 mm
- 11 -
⎡ Va ⎤ ⎡ Zaa Zab Zac Zap Zaq ⎤ ⎡ I a ⎤
⎢ ⎥ ⎢Z Z bb Z bc Z bp
⎥ ⎢ ⎥
Z bq ⎥ ⎢ I b ⎥
Vb
d ⎢ ⎥ ⎢⎢
ba
ili skraćeno
d V abc Z I Z II I abc
− = III IV × pq
dx 0 Z Z I
− [ ] [ ][ ] [ ][ ]
d
dx
V abc = Z I I abc + Z II I pq
[I ] = −[Z ] [Z ][I ]
pq IV −1 III abc
dx
−
dx
[
d abc
] ([ ] [ ][ ] [Z ] ) [I ]
V = Z I − Z II Z IV
−1 III abc
Konačno se matrica, koja uzima u obzir osim zemlje još i dozemnu užad, dobiva
pomoću sljedećeg izraza i ima onoliko redaka i stupaca, koliko je faznih vodiča:
[Z] = [Z ]− [Z ][Z ] [Z ]
I II IV −1 III
0.05+0.25425i
0.05+0.27028i
0.05+0.24407i
- 12 -
Zbog činjenice da je vod izveden samo s jednim zaštitnim užetom, matrica ZII nije
„prava“ matrica, već je vektor-stupac s elementina Z14, Z24, Z34.
Ponovno zbog činjenice da je vod izveden samo s jednim zaštitnim užetom, matrica ZIII
nije „prava“ matrica, već je vektor-redak s elementina Z41, Z42, Z43.
2.2078+0.78611i
Obzirom da postoji samo jedno zaštitno uže matrica koja bi opisivala međusobni
utjecaj zaštitne užadi svodi se na jedan element iz matrice Z odnosno na Z44. Da je vod
bio izveden s dva zaštitna užeta, matrica ZIV imala bi dimenzije 2x2. Inverzija matrice ZIV
zbog toga je neusporedivo jednostavnija budući se (ZIV)-1 računa kao 1/Z44.
- 13 -
Naša matrica ekvivalentnih faznih vodiča izgleda ovako:
- 14 -
Nesimetrične vodove simetriramo preplitanjem. Tada je uzdužna matrica
impedancija prosjek matrica impedancija svih triju sekcija preplitanja kod jednostrukog
ili svih devet sekcija preplitanja kod potpunog prepleta dvostrukog voda.
Zs =
1
(Zaa + Zbb + Zcc )
3
Z m = (Zab + Z bc + Zca )
1
3
⎡ Zs Zm Zm ⎤
[Z ] abc
1 prep
⎢
= ⎢ Zm Zs Zm ⎥
⎥
⎢⎣ Z m Zm Zs ⎥⎦
⎡1 1 1⎤
[S] = ⎢⎢1 a 2 a ⎥⎥
⎢⎣1 a a 2 ⎥⎦
⎡1 1 1⎤
1⎢
[S] a 2 ⎥⎥
−1
= ⎢1 a
3
⎢⎣1 a 2 a ⎥⎦
- 15 -
Matrice transformacije za dvostruka vodove glase:
⎡1 1 1 0 0 0⎤
⎢1 a 2 a 0 0 0 ⎥⎥
⎢
[S] 0 ⎤ ⎢1 a a2 0⎥
[SS] = ⎡⎢
0 0
=
⎣0 [S]⎥⎦ ⎢⎢0 0 0 1 1 1⎥
⎥
⎢0 0 0 1 a2 a⎥
⎢ ⎥
⎣⎢0 0 0 1 a a 2 ⎦⎥
⎡1 1 1 0 0 0⎤
⎢1 a a2 0 0 0 ⎥⎥
⎢
[SS]−1 = ⎢[S] 0 ⎤ 1 ⎢1 a
⎡ −1 2
a 0 0 0⎥
= ⎢ ⎥
⎣ 0 [S]−1 ⎥⎦ 3 ⎢0 0 0 1 1 1⎥
⎢0 0 0 1 a a2 ⎥
⎢ ⎥
⎢⎣0 0 0 1 a2 a ⎥⎦
[ ]
Matricu Z1abc transformiramo u simetrične komponente:
0 1 2
0 Zs + 2 ⋅ Z m 0 0
[Z ] = [S] [Z ] [S] =
012
1
−1 abc
1 prep
1 0 Zs − Z m 0
2 0 0 Zs − Z m
Zo = Zs + 2 ⋅ Z m
Z d = Zi = Z s − Z m
- 16 -
Transformaciju u simetrične komponente lako proširimo na dvostruke vodove.
Tako npr. za dvostruki vod možemo napisati matrične jednadžbe:
d ⎡ VIabc ⎤ ⎡ Z I ,I ⎤ ⎡ I Iabc ⎤
abc
Z Iabc
− ⎢ abc ⎥ = ⎢ abc , II
⎥×⎢ ⎥
dx ⎣ VII ⎦ ⎣ Z II,I Z IIabc,II ⎦ ⎣ I IIabc ⎦
−
d ⎡[S ] × [V ]⎤ = ⎡[Z ] [Z ]⎤ × ⎡[S ]
I
012 abc
I ,I
abc
I , II × [I ]⎤
012
I
⎢
dx ⎣[S ] × [V ]⎥⎦ ⎢⎣[Z ] [Z ]⎥⎦ ⎢⎣[S ]
012
II
abc
II , I
abc
II , II × [I ]⎥⎦
012
II
d ⎡[S]
− ⎢
[ ]
0 ⎤ ⎡ VI012 ⎤ ⎡ Z Iabc
× ⎢ 012 ⎥ = ⎢ abc
,I [ ] [Z ]⎤ × ⎡[S] 0 ⎤ × ⎡[I ]⎤
abc
I , II
012
I
dx ⎣ 0 ⎥
[
[S]⎦ ⎣ VII ⎦ ⎣ ZII,I ] [ ] [Z ]⎥⎦ ⎢⎣ 0 [S]⎥⎦ ⎢⎣[I ]⎥⎦
abc
II, II
012
II
Kako je:
⎡[S] ⎡[S]−1
−1
0⎤ 0 ⎤
=⎢
⎢0
⎣ [S]⎥⎦ ⎣ 0 [S]−1 ⎥⎦
dobijemo:
0 ⎤ abc,abc ⎡[S]
] = ⎡⎢[S]
−1
[Z012 , 012
Z [ ] 0⎤
1
⎣ 0 [S]−1 ⎥⎦ 1 ⎢⎣ 0 [S]⎥⎦
0.27484+1.16594i 0 0
0 0.05977+0.34332i 0
0 0 0.05977+0.34332i
Kao što smo prije spomenuli, dijagonalni elementi matrice su redom nulta, direktna i
inverzna impedancija.
Nulta impedancija jednog vodiča je dva puta veća (zbog dva vodiča u snopu) i iznosi:
2 ⋅ Z o = 0.54968 + j 2.33188 Ω / km
- 17 -
Djelatni otpor nultog sustava (po vodiču) iznosi:
Ro = 0.54968 Ω/km
1.7. Kapacitet
Veza napona i naboja vodiča može se izraziti jednadžbom koja definira matricu
potencijalnih koeficijenata:
[V ] = [P]⋅[Q ]
gdje su:
[V ] - vektor napona na vodičima
- 18 -
[P] - matrica potencijalnih koeficijenata
[Q ] - vektor naboja na vodičima
Potencijali vodiča prema zemlji su funkcija naboja na vodičima.
H ii
Pii = 18 ⋅10 6 ln [km / F]
D sc
odnosno, za zaštitna užeta:
H ii
Pii = 18 ⋅10 6 ln [km / F]
D gc
Vandijagonalni članovi matrice potencijalnih koeficijenata određuju se iz izraza:
H ij
Pij = 18 ⋅10 6 ln [km / F]
D ij
U gornjim izrazima pojedine oznake predstavljaju sljedeće (osim već navedenih oznaka):
Hii [m] – udaljenost vodiča, odnosno zaštitnog užeta, od svoje zrcalne slike,
Hij [m] – udaljenost vodiča, odnosno zaštitnog užeta, “ i “ od zrcalne slike vodiča,
odnosno zaštitnog užeta “ j “ (vodiči i zaštitno uže su ravnopravno tretirani).
- 19 -
U proračunu za zaštitno uže također računamo sa vanjskim radijusom vodiča umjesto sa
reduciranim radijusom:
Dgc = rg = 5.86 mm
[Q ] = [P] [V ]
−1
[Q ] = [K ][V ]
[K ] = [P]−1
Matrica [K ] je matrica kapacitivnih koeficijenata. Ona daje vezu između naboja
na vodičima i napona vodiča prema zemlji. Pomnožimo gornju jednadžbu sa jω:
jω [Q ] = jω [K ][V ]
[I] = jω [K ][V ]
[I] = j[B][V ]
Množenjem matrice [K ] sa ω dobijemo matricu kapacitivnih susceptancija [B]:
[B] = ω [K ]
odnosno:
[B]−1 = 1 [P]
ω
- 20 -
⎡3.7956 0.5687 0.5702 0.4437⎤
⎢0.5687 3.8931 0.8711 0.7472⎥⎥
[B]−1 =⎢ ⋅ 10 5
⎢0.5702 0.8711 3.6444 0.4550⎥
⎢ ⎥
⎣0.4437 0.7472 0.4550 5.4956⎦
Dakle:
[B ]
−1 ekv
[ ] [ ][ ] [B ]
= B I − B II B IV
−1 III
0.4437·105
0.7472·105
0.4550·105
Zbog činjenice da je vod izveden samo s jednim zaštitnim užetom, matrica BII nije
„prava“ matrica, već je vektor-stupac s elementina B-114, B-124, B-134.
Ponovno zbog činjenice da je vod izveden samo s jednim zaštitnim užetom, matrica BIII
nije „prava“ matrica, već je vektor-redak s elementina B-141, B-142, B-143.
5.4956·105
- 21 -
Obzirom da postoji samo jedno zaštitno uže matrica koja bi opisivala međusobni utjecaj
zaštitne užadi svodi se na jedan element iz matrice B-1 odnosno na B-144. Da je vod bio
izveden s dva zaštitna užeta, matrica BIV imala bi dimenzije 2x2. Inverzija matrice BIV
zbog toga je neusporedivo jednostavnija budući se (BIV)-1 računa kao 1/B-144.
⎡Bo 0 0⎤
[B ] = [S] [B ]
012
1
−1 123
1 prep
[S] = ⎢⎢ 0 Bd 0 ⎥⎥
⎢⎣ 0 0 Bi ⎥⎦
gdje je:
⎡ Bs Bm Bm ⎤
[B ]
123
1 prep
= ⎢⎢B m Bs B m ⎥⎥
⎢⎣B m Bm Bs ⎥⎦
1
Bs = (Baa + Bbb + Bcc ) = 2.85 ⋅ 10 −6
3
1
Bm = (Bab + Bbc + Bca ) = −4.07 ⋅ 10 −7
3
- 22 -
simetrične admitancije jesu:
Bo = B s + 2 · B m
B d = Bi = B s – B m
2.036E-6 0 0
0 3.257E-6 0
0 0 3.257E-6
Kao što smo prije spomenuli, dijagonalni elementi matrice su redom nulta, direktna i
inverzna susceptancija.
U max (1 + (s − 1) ⋅ r1 / rsnop ) ⎡ kV ⎤
E max = ⎢⎣ cm ⎥⎦
3 D
s ⋅ r1 ⋅ ln m
Ds
gdje je:
Umax – najviša vrijednost napona koja se u normalnim pogonskim uvjetima može
pojaviti u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj točki mreže:
Umax = 1.1 · Un = 1.1 · 220 = 242 kV
s = 2 – broj vodiča u snopu
- 23 -
r1 = 1.092 cm – vanjski radijus vodiča
rsnop - radijus kružnice snopa (vodiči su redovito pravilno raspoređeni po
kružnici).
U našem slučaju se vodiči nalaze na promjeru kružnice opisane oko vodiča, pa je:
300
Dsnop
rsnop = == 150 mm
2 2
Dm – međusobna SGU faznih vodiča
Dm = 3 D12 ⋅ D13 ⋅ D23 = 3 13.12 ⋅ 15.34 ⋅ 9.22 = 12.29 m
Ds = 51.91 mm – vlastita SGU vodiča
Kritični napon je onaj pogonski napon kod kojega jakost električnog polja na
površini vodiča taman dosegne vrijednost električne čvrstoće uzduha. Ako je, dakle,
pogonski napon manji od kritičnog nećemo imati pojavu korone. Ako je pogonski napon
veći od kritičnog imati ćemo pojavu korone, i to utoliko jaču što je razlika između
pogonskog i kritičnog napona veća.
Izraz za kritični napon je izveden uz pretpostavku da je jakost električnog polja na
površini vodiča jednaka električnoj čvrstoći uzduha, koja u normalnim prilikama iznosi
30 kV/cm. Dobivamo linijski kritični napon Ukr iz jednadžbe:
21.1 ⋅ 3 ⋅ s ⋅ r1 ⋅ ln (Dm / Ds )
U kr = [kV ]
1 + (s − 1)⋅ (r1 / rsnop )
- 24 -
PRILOG I
Tablica 1. Alučelična i aldreyčelična užeta
- 25 -
Tablica 2. Vodiči od čelika. aluminija i E-AlMgSi (aldreja)
Nazivni Računski Konstrukcija Vanjski Srednji omski otpor (Ω/km kod 20oC)
presjek presjek broj promjer promjer
čelik E-Al E-AlMgSi
mm2 mm žica žica [mm] mm
25 24.245 7 2.1 6.30 5.8569 1.1808 1.370
35 34.361 7 2.5 7.50 4.1326 0.8332 0.966
50 49.480 7 3.0 9.00 2.8698 0.5786 0.672
70 65.809 19 2.1 10.50 2.1578 0.4371 0.507
95 93.266 19 2.5 12.50 1.5225 0.3085 0.357
120 116.993 19 2.8 14.00 1.2137 0.2459 0.285
150 147.115 37 2.25 15.75 0.9652 0.1961 0.227
185 181.623 37 2.5 17.50 0.7818 0.1587 0.184
240 242.541 61 2.25 20.25 0.5855 0.1192 0.138
300 299.433 61 2.5 22.50 0.4742 0.0965 0.119
400 400.143 61 2.89 26.01 0.3549 0.0722 0.0837
500 499.833 61 3.23 29.07 0.2841 0.0578 0.0670
- 26 -
PRILOG II
Vlastiti SGU vodiča (ds)
Broj žica ds
1 žica 0.779 r
7 žica 0.727 r
19 žica 0.758 r
37 žica 0.768 r
61 žica 0.772 r
- 27 -
r2/r1 ds/r1 r2/r1 ds/r1 r2/r1 ds/r1 r2/r1 ds/r1 r2/r1 ds/r1
0.0000 0.7800 0.4100 0.8309 0.5600 0.8737 0.7100 0.9169 0.8600 0.9599
0.0200 0.7797 0.4150 0.8323 0.5650 0.8753 0.7150 0.9183 0.8650 0.9613
0.0400 0.7797 0.4200 0.8337 0.5700 0.8767 0.7200 0.9197 0.8700 0.9627
0.0600 0.7802 0.4250 0.8352 0.5750 0.8782 0.7250 0.9212 0.8750 0.9642
0.0800 0.7809 0.4300 0.8366 0.5800 0.8796 0.7300 0.9226 0.8800 0.9656
0.1000 0.7821 0.4350 0.8380 0.5850 0.8810 0.7350 0.9240 0.8850 0.9670
0.1200 0.7836 0.4400 0.8395 0.5900 0.8825 0.7400 0.9255 0.8900 0.9685
0.1400 0.7855 0.4450 0.8409 0.5950 0.8839 0.7450 0.9269 0.8950 0.9699
0.1600 0.7878 0.4500 0.8423 0.6000 0.8853 0.7500 0.9283 0.9000 0.9713
0.1800 0.7904 0.4550 0.8438 0.6050 0.8868 0.7550 0.9298 0.9050 0.9728
0.2000 0.7934 0.4600 0.8452 0.6100 0.8882 0.7600 0.9312 0.9100 0.9742
0.2200 0.7965 0.4650 0.8466 0.6150 0.8896 0.7650 0.9326 0.9150 0.9756
0.2300 0.7983 0.4700 0.8481 0.6200 0.8911 0.7700 0.9341 0.9200 0.9771
0.2400 0.8000 0.4750 0.8495 0.6250 0.8925 0.7750 0.9355 0.9250 0.9785
0.2500 0.8018 0.4800 0.8509 0.6300 0.8939 0.7800 0.9369 0.9300 0.9799
0.2600 0.8035 0.4850 0.8524 0.6350 0.8954 0.7850 0.9384 0.9350 0.9814
0.2700 0.8052 0.4900 0.8538 0.6400 0.8968 0.7900 0.9398 0.9400 0.9828
0.2800 0.8070 0.4950 0.8552 0.6450 0.8982 0.7950 0.9412 0.9450 0.9842
0.2900 0.8087 0.5000 0.8567 0.6500 0.8997 0.8000 0.9427 0.9500 0.9857
0.3000 0.8105 0.5050 0.8581 0.6550 0.9011 0.8050 0.9441 0.9550 0.9871
0.3100 0.8123 0.5100 0.8595 0.6600 0.9025 0.8100 0.9455 0.9600 0.9885
0.3200 0.8140 0.5150 0.8610 0.6650 0.9040 0.8150 0.9470 0.9650 0.9900
0.3300 0.8158 0.5200 0.8624 0.6700 0.9054 0.8200 0.9484 0.9700 0.9914
0.3400 0.8175 0.5250 0.8638 0.750 0.9068 0.8250 0.9498 0.9750 0.9928
0.3500 0.8192 0.5300 0.8653 0.6800 0.9083 0.8300 0.9513 0.9800 0.9943
0.3600 0.8210 0.5350 0.8667 0.6850 0.9097 0.8350 0.9527 0.9850 0.9957
0.3700 0.8227 0.5400 0.8681 0.6900 0.9111 0.8400 0.9541 0.9900 0.9971
0.3800 0.8245 0.5450 0.8696 0.6950 0.9126 0.8450 0.9556 0.9950 0.9986
0.3900 0.8262 0.5500 0.8710 0.700 0.9140 0.8500 0.9570 1.0000 1.0000
0.4000 0.8280 0.5550 0.8724 0.7050 0.9154 0.8550 0.9584
- 28 -
PRILOG III
Vlastita SGU vodiča u snopu
morska voda 1 Ωm
močvara 30 Ωm
zemlja 100 Ωm
vlažan krupan pijesak 200 Ωm
sitni suhi pijesak 500 Ωm
suhi krupni šljunak 1000 Ωm
kamenito tlo 3000 Ωm
- 29 -
PRILOG IV
Glave stupova
- 30 -