Professional Documents
Culture Documents
JELENA
JELENA
Predmet:Po{tenski soobra}aj
Profesor: Izrabotil:
Zdravkova Vesna Dimovska Jelena
1
Sodr`ina:
2
PO[TATA NA DREVNA MAKEDONIJA
3
Za vreme na Rimskoto carstvo na teritorijata na Makedonija
funkcionirala dobro organiziranata soobra}ajna mre`a CURSUS
PUBLICUS.Niz teritorijata na Makedonija pominuvale dvata najgolemi
pati{ta Vija Ignacija i Vija Panonija.Patot Vija Ignacija bil {irok 4-7m,a
dolg 247 rimski milji.Edna rimska milja e ednakva na 1472,5m.Patot
po~nuval od Kapua(Italija) prodol`uval do Dra~ potoa Lihnidos
(Ohrid),Heraklea (Bitola),Tesaloniki (Solun) i Bizantu
(Carigrad).Prefrluvaweto preku Jadranskoto more trael den i polovina.Vo
ova vreme najzna~aen soobra}aen centar bil Stobi ili Gradsko.Od Stobi
trgnuvale pet va`ni soobra}ajnici niz Makedonija i toa:
Stobi-Ohrid→na koi bile postaveni dve po{tenski stanici;
Stobi-Solun→so pet po{tenski stanici;
Stobi-Sofija→so tri po{tenski stanici;
Stobi-Skopje→bez niedna po{tenska stanica;
Stobi-granicite na Dardanija.
Na teritorijata na Makedonija imalo tri stanici MANSIONES i toa vo
Stobi,Ohrid i Bitola.
4
Konstantinopolis.Vizantija gi zadr`ala site Rimski po{tenski
upravi.Na~inot na dejstvuvawe na po{tata ne se promenil za periodot na
vladeeweto na Vizantija.Mo`e da se zaklu~i deka taa raspolaga so site
sredstva od kolskiot,tovarniot i patni~kiot soobra}aj.Po{tata vo
Makedonija nastradala vo 518 godina koga silen zemjotres do temel gi
uni{til site pogolemi gradovi Lihnidos,Skupi,Stobi i Heraklea.Doa|aweto
na slovenite na teritorijata na Makedonija u{te pove}e ja vlo{ilo
sostojbata.Slovenite bile prete`no nepismen narod koi porakite gi
prenesuvale usmeno so pomo{na glasnici koi patuvale pe{ ili so kowi.Za
postoeweto na glasni~kata slu`ba dokaz se zborovite glasnik ili
glas.Kliment Ohridski organiziral po{tenski vrski me|u manastirite vo koi
ja {iri pismenosta.Ovaa manastirska po{ta e vsu{nost prvata po{ta na
makedonskite sloveni.
Prvata dr`avna po{ta na makedonskite sloveni po~nala da
dejstvuva vo vremeto na carevite Samoil(956-1014),Gavril
Radimir(1014-1015),Jovan Vladislav(1015-1018)koi vodele postojana
borba protiv Vizantija.Ovaa po{ta pred se bila koristena za voeni potrebi i
za odr`uvawe na vrski na teritorijata na Makedonija.
5
ima vo predvid deka glasnicite od toa vreme bile prinudeni da
otsustvuvaat od svojata sekojdnevna zemjodelska rabota i da se dvi`at po
nesigurni pati{ta.
Carot Stefan Du{an (1331-1355) ja zajaknal i dobro ja organiziral
glasni~kata po{ta vo Makedonija.Ova e razbirlivo bidej}i prestolninata
na Du{anovoto carstvo bilo vo Skopje,a Makedonija bila centar na
negovoto carstvo. Vo nekolku zakonski ~lena bilo uredeno pra{aweto za
po{tata.Carskite vlasnici imale svoi podanici vo sekoja naselba koi bile
dol`ni da gi pridru`uvaat carskite vlasnici do druga naselba t.e.
grad.Spored Du{anoviot zakon onie razbojnici koi posegnuvale vrz
glasnikot i po{tata bile beseni.Ovaa kazna se odnesuvala i za gospodarot
na seloto,a selanite prinudno bile raseluvani.Vakvite rigorozni merki bile
sproveduvani po primerot na Vizantija.Po smrtta na legendarniot Krale
Marko vo 1394 godina Makedonija potpadnala pod Turska vlast.Skopje
potpadnalo pod turska vlast vo 1392 godina i Turcite vo celost gi
zabranile srpskite po{ti.
6
Tatarinot go pratel karavanot do krajnata cel,a suruxijata do slednata
postojka(karvan saraj ,pokasno nare~eni menzulani).
Ovie karvansarai gi izgradile Turskite vlasti vo XVI vek i tie bile golemi
prifatili{ta,pokraj patot so mnogu pomo{ni zgradi i prostorii za no}evawe
i hrana.
Vo XVII vek sultanot Murat IV (1623-1640) organiziral poseben tip
anovi kraj pati{tata nare~eni menzulani.Takvi anovi bile otvoreni vo
Skopje,Bitola,Veles,Solun i dr.Menzulanite bile davani pod naem na lica
koi }e ponudele najvisoka cena,a bile oddale~eni na 5-6 ~asa,7-8
~asa,12-15 ~asa i poretko na 32 ~asa javawe. Tie ostvaruvale prihodi so
sobirawe danok od naselenieto.Polo`bata na ovie turski po{tenski stanici
ne bila dobra,za {to uka`uva i eden zapis od toa vreme “jas vidov vo
anovite zaboraveni ili pogre{no otpremeni pisma {to glasele za trgovci i
pa{i”.
Vo XVIII vek trgovcite osnovale komisionerski po{ti vo
Bitola,Debar,Prilep,Skopje i dr.No tie ne se razlikuvale mnogu od
menzulanite.Ovie po{ti odr`uvale redovni vrski me|u trgovskite centri
isklu~ivo za delovni potrebi na trgovcite.
Na podra~eto na Makedonija postoela i privatna organizacija na
po{tenaski vrski koja ja izvr{uvale saixii.Preku niv makedonskiot narod
odr`uval po{tenski vrski so svoite pe~albari (prenos na pari,podaroci i
dr.). Saixiite se dvi`ele po to~no odredeni relacii.Se znaelo koi naselbi }e
gi posetat,kolku dolgo }e ostanat tamu i koga }e trgnat nazad.Nivnoto
doa|awe bilo nastan koj makedonskiot narod go o~ekuval so netrpenie i
so `elba da slu{ne vest za svoite vo tu|ina.
Vo tekot na XIX vek dobro organiziranite bogati trgovci gi istisnale
saixiite i ja prevzele nivnata rabota.Me|u ovie trgovci se istaknuvale
familijata Kondovci od Solun i familijata Robevi od Bitola.Turskata
dr`ava zaradi vnatre{ni slabosti i anarhija im odobruvala na drugi dr`avi
da osnovaat po{tenski vrski na nejzinata teritorija.Takvi po{tenski vrski
osnovale Avstrija,Francija,Anglija i dr.
Sultanot Mehmed II(1808-1839) donel ferman(zakon)vo 1826
godina so koj izvr{il izmeni na menzulanite.Toj ja ukinal obvrskata
doma{noto naselenie da gi izdr`uva menzulanite i vo idnina tie da
ostvaruvaat prihodi samo od svoite uslugi.Menzulanite stanale dr`avni
ustanovi.
Vo 1840 godina Turskite vlasti donele odluka da se sozdade turska
dr`avna po{ta koja }e bide posovremena i }e se ukinat tatarskite
po{ti.Prva vakva po{ta bila otvorena vo 1834 godina vo Bitola,potoa
1849 vo Skopje,1864 vo [tip i dr.Presmetuvaweto na po{tarinata se
vr{elo na sledniot na~in:
spored te`inata vo drami (dram e turska merka za te`ina
1dram=3,2grama)
7
toga{nite turski pari
~as/pat,edinica za merewe na oddale~enosta me|u priemnata i
odredi{nata po{ta.
Prvite po{tenski marki po~nale da se koristat vo 1863.Vo 1939
glavnata direkcija na po{tite i telegrafite bila prenesena od Pri{tina do
Skopje.Vo ova vreme VMRO imala vospostaveno svoja ilegalna po{ta
koja rabotela i za vreme na Ilindenskoto vostanie se do 1912 godina koga
so Balkanskite vojni Makedonija e podelena na tri dela.
8
godina vo Skopje bilo osnovano po{tensko u~ili{te za idnite
po{tenski slu`benici,a vo 1925 godina e formirana Po{tenska
[tedilnica,dene{na Po{tenska Banka.
II. Od 1929 do 1930 godina - PTT bilo vo Ministerstvoto za
grade`ni{tvo.
III. Od 1930 do 1939 godina - PTT bilo vo Ministerstvoto za
soobra}aj.
IV. Od 1939 do 1940 godina - PTT bilo vo Ministerstvoto za
po{ti,telegrafi i telefoni.Vo 1940 godina vo Skopje i Kumanovo e
pu{tena prvata telefonska centrala.
9
7. Ovie problemi bile nadminati vo 1979 godina koga bila donesena
odluka za zdru`uvawe na site OOZT,vo rabotna organizacija za
PTT soobra}aj.
10
11