Professional Documents
Culture Documents
Klematis I OSTALO
Klematis I OSTALO
Klematis I OSTALO
Klematis je kraljica penjačica! Kod nas je poznata i po nazivom pavit i pavitina. Klematis je
izuzetno prilagodljiv – može da se gaji uz zid, da se usmerava preko pergola i okvira, uspeva i u
saksijama, a može i da se pusti da se sam penje uz drveće, žbunje i ograde.Ova biljka postoji u
mnogo oblika i boja, a neki klematisi su i zimzeleni. Najbolje od svega je to da je ova biljka
penjačica laka za uzgoj i da je potrebno da znate samo nekoliko stvari.
1
Pored toga, postoje vrste klematisa sa velikim cvetovima ali i one sa manjim; cvetovi mogu
da budu dupli ili u obliku zvona. Kada smo kod boja, postoje klematisi sa belim cvetovima,
zatim oni u boji lavande ili tamnoljubičasti, a isto tako i crveni pa čak i žuti. Izaberite biljku koja
je bar dve godine stara jer je klematisu potrebno nekoliko godina da dostigne zrelost i počne
bujno da cveta. Vodite računa da je biljka odgajana u rasadnom kontejneru i da je bujna i zdrava.
Sadnja klematisa
Moguće je gajenje klematisa u saksiji ili u vrtu. Sadnja klematisa se obično obavlja krajem zime
ili početkom proleća, u zavisnosti od klimatske zone i vrste. Većini klematisa je potrebno dosta
prostora i dobra cirkulacija vazduha. Što se zemljišta tiče, ono bi trebalo da bude dobro drenirano
i plodno. Kada pronađete savršeno mesto za sadnju klematisa, iskopajte rupu dubine oko 60cm i
dodajte malo komposta. Sadnicu malo orežite da biste joj umanjili šok i pomogli joj da se lakše
prilagodi novom okruženju.
Zalivanje klematisa
Kada zasadite klematis, neophodno je redovno zalivanje sve dok se biljka dobro ne ukoreni. To
znači zalivanje jednom nedeljno tokom prve godine. Ako vaša biljka preživi prvu godinu,
nastaviće da buja i trebaće joj veoma malo nege da bi bila zdrava i srećna. Tokom perioda
velikih vrućina sve vrste klematisa moraju da se zalivaju. Zasićenje tla vodom, jednom nedeljno,
je bolje od čestog zalivanja manjom količinom vode.
Prihrana klematisa
Kada imate biljku koja se lepo primila moraćete malo da je prihranjujete. Redovnim hranjenjem
ćete obezbediti zdrav rast i dobro cvetanje. Koristite organsku prihranu da ne biste narušili
strukturu zemljišta. Klematisu odlično prija prihrana za paradajz ili ruže kao i bilo koje drugo
đubrivo u granulama, kao i dobar kompost ili pileće đubrivo. Krajem zime ili početkom proleća
upotrebite neko đubrivo koje je bogato kalijumom.
Potpora za klematis
Da bi rastao, klematisu mora da se penje uz neku podlogu. Zato je potrebno da mu od prvog dana
obezbedite potporu. Međutim, klematis nije penjačica koja raste tako što se obavija oko nečega,
on se penje tako što oko podloge obmotava lisnu dršku. Ove lisne drške nisu previše dugačke pa
je zato sve što ima prečnik veći od približno 1cm preveliko da bi se drška obmotala. To je i
razlog zbog čega se preporučuje korišćenje konopca, najlona za ribolov, žice, tankih grančica,
2
drvenih štapova ili čeličnih šipki. Čak i kada imate rešetku od letvica, dodajte i malo kanapa ili
napravite mrežu od kanapa ili ribolovnog najlona. Da bi se biljka držala za rešetku moraćete
malo da je privežete najlonom za ribolov i kanapom.
3
Orezivanje klematisa 3. grupe
Klematisi 3. grupe traže jako orezivanje. U ovu grupu spadaju klematisi krupnih cvetova koji
kasno cvetaju. Ovakvo orezivanje je potrebno jer oni svake godine stvaraju nove izbojke iz
osnove. Ova grupa se orezuje krajem zime ili početkom proleća kada izbojci počnu da bubre.
Trebalo bi da isečete grane tik iznad para zdravih izbojaka, na visini od 15 – 30cm iznad tla. Ako
ih ne orežete, klematisi ove grupe će formirati jalove donje grane pa će cvetovi biti na velikoj
visini gde nećete moći da ih vidite.Za uspešan uzgoj potrebno je da znate kojoj grupi pripada
vaše klematis cveće.
Bambus biljka
Bambus cveće je dekorativna biljka u našim krajevima i spada u porodicu trava. Bambus biljka
je veoma otporna i invazivna u prirodi. Za većinu od oko 1200 opisanih vrsta bambusa je
poznato da uginu nakon cvetanja.
Bambusi se dele na dve glavne vrste: monopodijalni (granaju se) i simpodijalni (ne granaju se i
zkarakterističnog su zbijenog rasta).
Bambus cveće možete podjednako uspešno gajiti u svojoj bašti, u saksiji ili u tegli (sretni
bambus).
Bambusi koji se granaju se obično gaje u bašti kao živa ograda. Brzo se razvijaju, naročito koren,
pa su veoma zahvalni za orezivanje i oblikovanje. Bambusi koji se ne granaju mogu da se gaje u
saksijama, koje će biti veće (oko 20 l). Poznato je da neke vrste bambusa mogu narasti i do 6 m
visoko.
4
može dodati posebnu čar vašem dvorištu. Ako ste zainteresovani za gajenje bambusa, evo šta
treba da uradite.
Bambus ima tendenciju da bude više pod stresom u zatvorenom prostoru, tako da je potrebna
mnogo opreznija nega i održavanje. Posebno obratite pažnju na vlagu kako bi bili sigurni da
bambus dobija puno vode bez potapanja u vlažnom tlu.
Bambus – uzgoj u saksiji zahteva, pre svega, da odaberete veću saksiju i da ona obezbeđuje
dobro odvođenje vode.
Zemljište mora da bude dobro propusno. Bambus ima tendenciju da uspeva najbolje u nešto
kiselom zemljištu, sa pH vrednošću između 5,5 i 6,5, ali većina vrsta će tolerisati pH
Bambus cveće u saksiji održavanje
Zalivanje
Zalivajte svoj bambus pažljivo. Ovo je najteži deo uzgajanja bambusa u zatvorenom prostoru, jer
je bambus žedan i osetljiv na preterano zalivanje. Za početak, zalivajte dok malo vode ne istekne
iz saksije. Neka se 5-7.5 cm površine tla isuši pre svakog zalivanja. Ako zemljište ostaje vlažno
duže od dan ili dva, smanjite količinu vode.
Ako se površina zemljišta isušuje brzo, iskopajte 10 cm duboko da se proveri vlažnost. Ova
dubina treba da ostane lagano vlažna najveći deo vremena, posebno tokom prva tri meseca nakon
sadnje.
Održavajte vlažnost. Većina vrsta bambusa vole vlažan vazduh, naročito po toplom vremenu.
Dok god izbegavate preterano zalivanje, uradite bilo šta od sledećeg:
– Držite biljke blizu zajedno (ali imajte na umu da to povećava rizik od bolesti).
Prihrana
Napomena:
5
Nemojte da prihranjujete bambus u roku od 6 meseci od kupovine. Većina biljaka ima dovoljno
đubriva iz rasadnika.
Orezujte bambus redovno. Većina bambusa je veoma tolerantna prema orezivanju, tako da ne
oklevajte da ga oblikujete.
Hladovina može biti posebno važna tokom zime. Kombinacija mraza i direktne sunčeve svetlosti
može brzo dehidrirati biljku. U tom slučaju, ako živite u području koje ima mraz tokom zime,
trebalo bi da se odlučite za mesto u hladovini, umesto onog sa direktnom sunčevom svetlošću.
Izmenite zemlju. Dok je gajenje bambusa moguće u mnogim tipovima zemljišta, najbolje uspeva
u ilovači ili laporastoj zemlji.
Dodajte baštenski kompost ili đubrivo u zemlju da joj pružite dodatne hranljive materije. U
idealnom slučaju, kompost treba staviti na dno rupe za sadnju, tako da koren bambusa bude na
vrhu.
Izbegavajte kamenito ili vlažno tlo, kao i zemljišta koja su relativno nepropusna.
6
Pripremite se za vetar. Bambus ima plitak korenov sistem, ali takođe raste visoko i brzo. Kao
rezultat toga, može se lako oštetiti jakim vetrovima. Moraćete da obezbedite barijeru da to
sprečite.
Najlakši način da zaštitite svoj bambus je da ga pozicionirate iza žive ograde ili drveća. U
suprotnom, možda ćete morati da izgradite ogradu oko prostora gde je bambus.
Sprečite širenje bambusa. Moraćete da izgradite barijeru da sprečite invaziju bambusa u druge
delove dvorišta.
Nakon utvrđivanja oblasti u kojoj želite da ograničite bambus, postavite barijeru od lima ili
betona. Ova barijera treba da bude dubine 0,9 do 1,2 m.
Seme i mladi izdanci bambusa treba da se zalivaju svakodnevno tokom blagog i suvog vremena.
Nakon što se bambus uspostavi u vašoj bašti, trebalo bi da ga zalijete dva puta nedeljno tokom
blagog vremena i tri do četiri puta nedeljno tokom toplog ili vetrovitog vremena.
Raširite malč. Organski malč pomaže da se rast bambusa održi pod kontrolom i može da zaštiti
bambus od potencijalnih pretnji. Kompost i seno mogu dobro da posluže u ovom slučaju, kao i
mnoge druge vrste organskog i netretiranog malča.
Zaštitite bambus preko zime. Bambus je biljka toplog vremena, tako da bi trebalo da preduzmete
dodatne mere tokom zime kako bi se sprečilo potpuno zamrzavanje korena.
Nanesite dodatni debeli sloj malča za zaštitu korena tokom niskih temperatura. Ako su hladni,
surovi vetrovi problem, možda će biti potrebno da se izgradi privremena barijera za zaštitu
bambusa.
Ako vaš bambus izgleda suvo ili postane srebrne boje, to može biti pokazatelj oštećenja usled
hladnoće.
Koristite đubrivo bogato azotom. Organska đubriva se često preporučuju, a azot promoviše jači,
zeleniji rast biljaka, tako da je đubrivo prilično bogato azotom obično najbolje.
Nanesite đubrivo jednom u rano proleće i jednom u leto. Ovaj raspored odgovara glavnim
sezonama rasta bambusa.
7
Orežite bambus po potrebi. Uklonite stare, neatraktivne grane bambusa jednom godišnje.
Zaštitite bambus od štetočina i bolesti. Bambus je otporan na većinu štetočina i bolesti, tako da
samo treba da primenite pesticide i fungicide nakon što se problem razvije.
Bambus razmnožavanje
Razmnožavanje bambusa zavisi, pre svega, od sorte koju uzgajate. One koje se razmnožavaju iz
rizoma je teško obuzdati u baštama, pa im morate napraviti izvesnu barijeru.
Bambus se razmnožava semenom, ali i na sledeći način koji je svakako popularniji: nožem
razrežite stablo bambusa i stavite dobijeni izdanak u teglu sa svežom vodom dok ne ožili.
Šta je lovor višnja? Bilo da želite prelepo dekorativno drvo ili zanimljivu živu ogradu, lovor
višnja žbunje (Prunus laurocerasus) predstavlja odličan ukras svakom pejzažu. Ovaj atraktivan,
uspravan zimzelen žbun ili malo drvo može ukrasiti i vaš dom. Dostiže visinu do 5 m i širinu do
3 m.
Lovor višnja grmlje proizvodi lepe i aromatične bele cvetove sakupljene u grozdaste cvasti, u
proleće. Listovi su sjajni, zelene boje i kožasti. Plod je sitan, tamno-crvene boje i nije jestiv.
Postoje mnoge vrste ove biljke koje možete izabrati za uzgoj, u rasponu od kompaktnog žbunja
do stabla malih formi.
8
Lovor višnja kao živa ograda
Ukoliko ste u potrazi za idealnom biljkom za vašu živu ogradu – razmislite o lovor višnji. Lovor
višnja kao živa ograda se veoma često može primetiti u dvorištima na našem podneblju. U tom
slučaju je treba posaditi u razmacima od 30-40 cm. Kada se gaji kao živa ograda, lovor višnja
zahteva redovno i pravilno orezivanje, o kome će biti reči u daljem tekstu.
Ovom prelepom žbunu odgovara mesto sa dosta sunčeve svetlosti, mada se može saditi i u
hladovini, ali će na tamnom mestu napredovati sporo i grane će biti duže.
Lovor višnja je otporna na hladne zime i toleriše niske temperature, iako se može dogoditi
da njeni listovi stradaju tokom dugotrajnog mraza ili snega. Ipak, ona će se lepo obnoviti i
9
na proleće će joj krenuti novi mladi listići. Listove koji imaju fleke slobodno uklonite
makazama.
Za gajenje lovor višnje treba izabrati sunčani ili delimično sunčani predeo sa plodnim, dobro
propusnim zemljištem, dok pH vrednsot zemlje treba da iznosi od 6.5-7.5. Budite pažljivi
prilikom uklanjanja žbuna iz kontejnera ili omotača jute, kako ne bi oštetili korenje. Koristite
samo nativnu zemlju da zatrpate grm u sadnu rupu i nemojte dodavati nikakvo đubrivo. Zalivajte
svoju lovor višnju temeljno da pomognete da se korenje uspostavi.
Prilikom sadnje lovor višnje kao žive ograde, gustina sadnje treba da bude 3-4 biljke po dužnom
metru.
Lovor višnja je generalno zdrava biljka, ali ponekad može razviti gljivične probleme. Pazite na
znakove prisustva štetočina i odmah tretirajte biljku odgovarajućim pesticidima.
Ukoliko je vaša lovor višnja formirana kao žbun, u rano proleće joj samo skratite grane koje
štrče. Kako bi se razgranalo podnožje žbuna treba skratiti za pola mlade grane, koje su bliže
korenu, a svakih 5 godina treba da proredite središte žbuna u cilju dobijanja prostora za nove
mladice lovor višnje.
Razmnožavanje
Razmnožavanje lovor višnje možete sprovesti reznicama i semenom.
Posle sazrevanja njenih plodova u vidu sitnih bobica, sitno seme ove biljke treba jednostavno
posejati.
10
Međutim, više se koristi lakša i brža metoda, kojom se inače dobijaju i veće biljke, a to je
ožiljavanje reznica. Reznice lovor višnje treba uzeti na proleće i na jesen. Ukoliko ih uzimate
na proleće, neka budu duge 15-20 cm, i za tu svrhu koristite vrhove grana. Uklonite donje
listove, a na vrhu ostavite jedan do dva lista. Ovako dobijene reznice pobodite u čist pesak ili
perlit. Reznice treba pobosti na mestu gde je hladovina. Supstrat u kom su vaše reznice mora
uvek da bude vlažan. Posle nekoliko meseci bi reznice lovor višnje morale da puste koren, a
sledećeg proleća ih posadite u dvorištu, gde ćete gajiti biljku.
I u jednom i u drugom slučaju nije potrebno korišćenje hormona za ožiljavanje, ali ukoliko se
ipak odlučite da ga koristite -procent ožiljenih reznica biće veći.
11