METALAC
BAJRO MELEZ
PREDSJEDNIK
SINDIKATA METALACA
FEDERACIJE BIH
I
zvještajno - izborna skupština
(Kongres) Sindikata metalaca
Federacije Bosne i Hercegovi-
ne održana je 15. aprila 2019. go-
dine. Na Skupštini su izabrani or-
gani i predsjednik Sindikata me-
talaca Federacije BiH za man-
datni period 2019 - 2023 godina.
Voljom 67 delegata Skupštine,
za Predsjednika Sindikata meta-
laca Federacije BiH jednoglasno
je izabran aktuelni predsjednik
Bajro Melez, što je priznanje za
njegov dosadašnji angažman,
veliko zalaganje i uspješno dje-
lovanje kako na unutrašnjem,
tako i na međunarodnom sindi-
kalnom planu.
Povodom 15. novembra - Dana
metalaca, razgovarali smo sa
predsjednikom Melezom o aktu-
elnim temama:
Predsjedniče, kako vidite djelovanje
i borbu Sindikata metalaca Federa-
cije BiH za očuvanje i unapređenje
prava radnika u narednom periodu?
U toku mandata 2015 – 2019 pokre-
nute su aktivnosti na donošenju novih
zakonskih propisa na niovu Federaci-
je, posebno Zakona o preuzimanju
finansiranja neizmirenih doprinosa za
penzijsko i invalidsko osiguranje (Za-
kon o uvezivanju staža), Zakona o za-
štiti na radu i Zakona o štrajku, koji su
od velikog značaja za sve radnike u
Federaciji BiH. Ovi zakoni, koje je Kon-
gres Sindikata metalaca prepoznao
kao prioritet, još nisu usvojeni. Budući
da su isti u direktnoj vezi sa materi-
jalnim pravima, sigurnošću i položa-
jem radnika, Sindikat metalaca će i
u narednom mandatu, kao i dosad,
biti maksimalno angažovan na ovom
planu, uz stvaranje jakog sindikalnog
AT M E TA SINDIKAT METALACA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
IK L
D
Obala Kulina Bana 1, Sarajevo
AC
SIN
A
Tel/fax: +387 20 01 76, 21 36 73
E-mail: smbih@bih.net.ba
www: smfbih.com.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
bloka i jedinstven nastup u borbi za
unapređenje prava radnika. Svi sindi-
kati, uz podršku svojih članova, mo-
raće djelovati zajedno, obzirom da se
radi o borbi jednog protiv svih - vlasti,
međunarodnog faktora i predstavni-
ka kapitala, odnosno poslodavaca.
Biće nastavljene, i dodatno intenzi-
virane aktivnosti oko praćenja, ana-
lize i davanja primjedbi i sugestija u
postupku predlaganja i donošenja
novih zakonskih propisa, gdje je Sin-
dikat metalaca dosad davao ogro-
man doprinos. Međutim, ukoliko se
jednostrano krene sa umanjivanjem
stečenih prava radnika koja proizila-
ze iz zakona ili kolektivnog ugovora,
nisu isključene ni druge, radikalne
aktivnosti. Problemi radnika na nivou
privrednih društava nastojaće se rije-
šiti pregovorima sa poslodavcem, ali i
na druge, zakonom dozvoljene nači-
ne. Pravna pomoć i podrška članstvu,
organizacijama članicama i organima
u njihovim sindikalnim aktivnostima
izuzetno je važna, i nužan je uslov za
adekvatno djelovanje sindikata i za-
štitu i ostvarenje prava i interesa čla-
nova, te će ista biti osigurana i u bu-
dućnosti, u punom kapacitetu.
U kojem pravcu će se odvijati budu-
ća saradnja sa Vladom Federacije
BiH, kantonalnim vladama, Fede-
ralnom i kantonalnim agencijama
za privatizaciju, Federalnom i kan-
tonalnim upravama za inspekcijske
poslove, te poslodavcima?
Pregovori, saradnja i korespondencija
sa Vladom Federacije BiH, kantonal-
nim vladama, Federalnom i kantonal-
nim agencijama za privatizaciju, upra-
vama za inspekcijske poslove, kao i
poslodavcima odvijaće se u pravcu
delegiranja i rješavanja konkretnih za-
htjeva i problema radnika u proizvod-
nji i preradi metala. Ova aktivnost Sin-
dikata metalaca Federacje BiH bila je
modus za rješavanje niza problema
sa kojima su se susrele pojedine sin-
dikalne podružnice u proteklom pe-
riodu. Sindikat metalaca Federacije
BiH će i dalje biti u kontaktu, zahtje-
vati i održavati sastanke sa predstav-
nicima federalne i kantonalnih vlada,
resornih ministarstva, ali i sa pred-
stavnicima Agencije za privatizaciju
u FBiH, kantonalnih agencija za pri-
vatizaciju, predstavnicima Federalne
i kantonalnih uprava za inspekcijske
poslove, kao i poslodavcima, sa ci-
ljem riješavanja specifičnih problema
radnika u određenom privrednom
subjektu (bazi), ili drugih pitanja od
šireg značaja. Poseban problem koji
smo uočili, na čijem rješavanju ćemo
intenzivno raditi u narednom periodu,
jeste nedovoljno jak socijalni dijalog
na nivou privrednog društva. Treba-
će više raditi na edukaciji kadrova.
Problemi radnika, njihovi zahtjevi ali i
mogućnost realizovanja istih od stra-
ne poslodavca različiti su u pojedinim
privrednim društvima. U dosta slu-
čajeva potrebno je veće zalaganje
sindikalnih povjerenika na uspostavi
kvalitetnog dijaloga sa poslodavcem.
Izgradnja korektnih odnosa i dijaloga
između sindikalne podružnice i po-
slodavca može biti vrlo efikasan na-
Glavni urednik: Kenan Mujkanović
Redakcija: Predsjedništvo SM FBiH
Grafička obrada: Format Zenica
Tiraž: 300 primjeraka
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
čin za poboljšanje položaja radnika u
privrednom društvu, na bazi povjere-
nja i međusobnog uvažavanja.
Da li postoji saradnja Sindikata me-
talaca sa drugim industrijskim sindi-
katima?
Saradnja sa drugim industrijskim sin-
dikatima uglavnom se odvija kroz
Grupaciju industrijskih sindikata. Za-
jedničkim snagama nastojimo brže
rješavati one probleme koji su kruci-
jalni i u interesu svih grana koje čine
ovu Grupaciju. U prethodnom perio-
du te aktivnosti dale su određen re-
zultat. Predsjednici ovih grana su prije
nekoliko mjeseci potpisali strategiju
zajedničkog nastupa prema Vladi
Federacije BiH kod usvajanja neop-
hodnih i važnih zakona koji se, prven-
stveno, tiču prava radnika realnog
sektora. Iniciran je nastavak rada ESV
za FBiH, čija okosnica moraju biti in-
dustrijski sindikati, uz konstataciju da
ova grupacija treba biti temelj, pred-
vodnica i vodilja sindikalnog pokreta
na nivou SSS BiH.
Djelujujući kroz Grupaciju industrijskih
sindikata spriječili smo da loši prijed-
lozi Zakona o štrajku i Zakona o repre-
zentativnosti sindikata i udruženja po-
slodavaca budu upućeni u parlamen-
tarnu proceduru po hitnom postupku.
Navedeni zakoni ponovo će ići u javnu
raspravu. Predstavnički dom Parla-
menta Federacije BiH je 24.09.2019.
godine usvojio prijedlog Zakona o za-
štiti na radu. U Federaciji BiH još uvijek
je na snazi Zakon o zaštiti na radu iz
1990. godine, koji je potpuno nepri-
mjenjiv u pogledu kaznenih odredbi,
iskazanih u dinarima. Poslodavci, na-
ročito u privatnom sektoru, obilato ko-
riste slabosti ovog zakona, uz složen
postupak utvrđivanja prekršajne od-
govornosti zbog nepoštivanja zakona.
Dali smo vrlo konkretne primjedbe
i na prijedlog novog zakona, koji nije
u potpunosti usklađen sa europskim
direktivama i konvencijama Međuna-
rodne organizacije rada, iako sadrži
određena poboljšanja, koja su rezultat
naših ranije prihvaćenih primjedbi. In-
dustrijski sindikati ponovili su zahtjev
da se prilikom usvajanja ovog zakona
usvoji i zaključak o praćenju njegove
primjene tokom jedne godine dana,
uz mogućnost da se nakon razmatra-
nja njegovih efekata usvoje potrebne
izmjene ili dopune.
Treba pomenuti i da je Sindikat me-
www.smfbih.ba
talaca Federacije BiH pokrenuo ini-
cijativu za izmjenu Zakona o radu u
dijelu koji se odnosi na ugovor o radu
na određeno vrijeme, konkretno člana
22., s ciljem sprječavanja zloupotrebe
ovih ugovora od strane poslodavaca,
što je vrlo raširena pojava. Prijedlog
Sindikata metalaca je da se ugovor
o radu na određeno vrijeme predvi-
di samo kao izuzetak, da se ograniči
na jednu, ili maksimalno dvije godine
dana, te da se taksativno navedu ra-
zlozi zbog kojih se takav ugovor može
zaključiti - zamjena privremeno od-
sutnog radnika, rad na određenom
projektu ili na poslu koji je ograničen
rokom.
Sindikat metalaca sarađuje i sa dru-
gim sindikatima na regionalnom i
međunarodnom nivou. Možete li reći
nešto više o tome?
Sindikat metalaca Federacije BiH je
tokom prethodnog perioda bio vrlo
aktivan na ovom planu. Saradnja sa
sindikatima metalaca iz regije ali i
drugim sindikatima će biti nastavljena
radi međusobnog informisanja o sta-
nju i problemima sa kojima se su-
sreću radnici i sindikati, razmjene
iskustava i pozitivne prakse. Tako-
đer, Sindikat metalaca će nastojati
učvrstiti do sada izgrađene veze sa
međunarodnim sindikalnim organi-
zacijama, posebno IndustriALL Glo-
bal Union i IndustriALL Europe, kao i
International Eurasian metalworkers
federation - IEMF. Slijedom uspješ-
ne saradnje sa sindikatom metalskih
radnika koji djeluju u Republici Tuskoj
(ÇELİK-İŞ Metal Workers’ Union i Turk
Metal), pravićemo konkretne progra-
me zajedničkog djelovanja. Ove godi-
ne smo učestvovali na Kongresu Turk
Metal sindikata u Istanbulu, na Kon-
gresu Industrijskih sindikata Albanije,
kao i na 48. sjednici Centralnog komi-
teta Euroazijske federacije metalskih
radnika, koji je održan u Moskvi.
Budući da stvarne borbe za prava
radnika nema bez jake organizacije,
na koji način ste zamislili dalje jača-
nje Sindikata metalaca Federacije
BiH?
Izmjenjena uloga sindikata u slože-
nim društveno-ekonomskim uslo-
vima i stalnim promjenama, čiji smo
svjedoci, zahtijeva i stalno izgrađiva-
nje i prilagođavanje metoda sindi-
kalne akcije, a posebno adekvatno
METALAC
osposobljenje sindikalnih kadrova
i članstva u cjelini kako bi na naj-
bolji mogući način mogli rješava-
ti postavljene zahtjeve. U tom cilju,
Sindikat metalaca Federacije BiH,
u skladu sa svojim mogućnostima,
posvetiće punu pažnju educiranju
kadrova i članstva. Ova edukacija će
se vršiti putem seminara i okruglih
stolova organizovanih samostalno ili
u saradnji sa međunarodnim sindikal-
nim organizacijama ili SSS BiH, kao i
drugim nevladinim organizacijama,
ali i putem kontinuiranog informisanja
povjereništava, a preko njih najšireg
članstva, o svim aktuelnim zakonskim
i drugim promjenama značajnim za
ostvarivanje prava radnika.
Da bi Sindikat metalaca mogao od-
govoriti svim izazovima i zahtjevi-
ma koji mu se stavljaju u obavezu,
potrebno je preduzeti aktivnosti na
njegovom jačanju, prioritetno kroz
proširenje baze članstva i jačanje
njegove materijalne osnove. Činjeni-
ca je da samo brojčano i materijalno
jak Sindikat može biti ravnopravan
partner drugim socijalnim partne-
rima (vladi i poslodavcima), u soci-
jalnom dijalogu koji se treba voditi u
svrhu poboljšanja cjelokupnog po-
ložaja radnika u našoj djelatnosti, a
ne pro forme. Kako bi učinili Sindikat
metalaca što privlačnijim za učlanji-
vanje novih članova, potrebno je na
pravi način prezentovati rad i rezul-
tate sindikata. Osim toga, svi sindi-
kalni predstavnici Sindikata meta-
laca biće zaduženi i odgovorni za
afirmativnu prezentaciju rada sindi-
kata u svojim bazama. Omasovljenje
članstva, kao i jačanje materijalne
baze su jedini način da se Sindikat
metalaca sačuva i da mu se stvori
temelj za uspješan rad, da bude u
stanju suočiti se sa mnogobrojnim
zahtjevima i izazovima, i realizovati
zadatake utvrđene u Programu rada
Sindikata metalaca.
Ovdje svakako treba istaći da smo u
proteklih godinu dana dobili tri nove
članice - PREIS Usora, Slobodna zona
Vogošća i BAGS Energotehnika iz Vo-
gošće, što je odličan uspjeh.
Od izborne Skupštine, održali smo
dvije redovne i dvije telefonske sjed-
nice Upravnog odbora, prvu telefon-
sku sjednicu Skupštine SM FBiH, dvi-
je sjednice Predsjedništva te konsti-
tuirajuću sjednicu Nadzornog odbora
i Statutarne komisije.
3
METALAC
SVEČANO U ENERGOINVESTU
NOVI UGOVORI I NADA U BOLJU BUDUĆNOST
N
a poziv direktorice Bisere
Hadžialjević, delegacija Sindi-
kata metalaca Federacije BiH
predvođena predsjednikom Bajrom
Melezom 20.12.2018. godine prisu-
stvovala je svečanosti povodom pot-
pisivanja novog, višemilionskog ugo-
vora za gradnju dalekovoda u Albaniji.
Ovom prilikom smo se prisjetili da je
prije tačno godinu dana, 20.12.2017.
godine, Sindikat Energoinvesta za-
jedno sa Sindikatom metalaca Fede-
racije BiH organizovao protest pred
Razvojnom bankom Federacije, radi
davanja bankarske garancije za ugo-
voren posao u Tanzaniji. Opstanak
Energoinvesta i njegovih 500 radni-
ka bio je bukvano doveden u pitanje,
izuzetno teška i sumorna situacija.
Ipak, zajednička borba je urodila plo-
NASTAVAK EDUKACIJE
SINDIKALNIH AKTIVISTA U ZDK
C
ijeneći izuzetan značaj sin-
dikalne edukacije, Sindikat
metalaca Zeničko-dobojskog
kantona je i 2018. godine organizovao
Seminar/Radionicu za svoje sindikal-
ne aktiviste, 17. po redu. Učešće je
uzelo više od trideset sindikalnih po-
vjerenika iz organizacija članica ovog
sindikata.
O aktuelnostima novog radnog zako-
nodavstva,sa posebnim osvrtom na
izmjene i dopune Zakona o radu i novi
Granski kolektivni ugovor govorio je
Kenan Mujkanović, predsjednik Sindi-
4 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
kata metalaca ZDK. Posebna pažnja
je posvećena izmjenjenom članu 114.
zakona, koji propisuje obavezu radni-
ka na podnošenje pisanog zahtjeva
za ostvarivanje prava iz radnog odno-
sa uključujući i novčana potraživanja,
odnosno gubitak prava na podnoše-
nje tužbe ako ovaj zahtjev ne bude
podnesen u roku od 30 dana. Kako se
ovdje potencijalno radi o ograničenju
ustavnog prava na imovinu, zaključe-
no je da se preko viših nivoa sindikata
inicira podnošenje zahtjeva za ocjenu
ustavnosti ovog člana.
dom, bankarska garancija je dobijena,
što je bio početak kraja problemima
nekadašnjeg giganta. Prodaja zgrade
Vladi Federacije  u augustu mjesecu
2018. godine osigurala je neophod-
na sredstva za nastavak poslovanja i
izmirenje obaveza prema radnicima,
koji su svo vrijeme krize pokazivali
ogromno razumijevanje i strpljenje.
Godinu dana kasnije, Energoinvest
skromno ali svečano, sa svim svojim
radnicima, obilježio je potpisivanje
ugovora vrijednog 18,5 miliona dola-
ra, koji je nakon godina krize i stagna-
cije uposlio skoro sve kapacitete ove
firme. Ugovoreni su poslovi sa Alži-
rom i Tanzanijom, za cijelu 2019. godi-
nu, i tako osigurana stabilnost i radna
mjesta. Sada je budućnost ove firme
isključivo u rukama radnika i uprave.
Tahir Šabić, menadžer zaštite na radu
u firmi ArcelorMittal održao je zani-
mljivu prezentaciju na temu Izbje-
gnute povrede, nesigurne situacije i
nesigurne radnje, uz brojne primje-
re iz prakse.Ujedno je prezentovana
mobilna aplikacija, koja je trenutno u
testnoj fazi, putem koje će radnici Ar-
celorMittala imati mogućnost prijaviti
nesigurne situacije, s ciljem prevenci-
je incidenata.
Učesnici seminara su svojim komen-
tarima i brojnim pitanjima dodatno
proširili i obogatili sadržaj diskusije
u vezi obje teme, koja je rezultirala
konkretnim zaključcima. Pored uče-
snika, ovom skupu su prisustvovali
predsjednik Saveza samostalnih sin-
dikata BiH Selvedin Šatorović i pred-
sjednik Sindikata metalaca Federaci-
je BiH Bajro Melez, koji su zajedno sa
predsjednikom Sindikata ArcelorMi-
ttal Zenica Zuhdijom Kapetanovićem
u uvodu dali svoj osvrt na aktuelno
stanje u sindikatu, izazove i perspek-
tivu sindikalnog djelovanja. Učesnici
seminara su na kraju izrazili želju da
se ovakav vid edukacije organizuje i
na nivou sindikalnih organizacija koje
pokažu interes, kako bi se uključio
što veći broj članova sindikata i akti-
vista, kao in a nivou Sindikata metala-
ca Federacije BiH.
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
AKTIVNOSTI NA IMPLEMENTACIJI
GRANSKOG KOLEKTIVNOG UGOVORA I
NOVOG PRAVILNIKA O BENEFICIRANIM
RADNIM MJESTIMA U NAMJENSKOJ
INDUSTRIJI
N
a inicijativu i na osnovu zva-
ničnog zahtjeva Sindikata me-
talaca Federacije BiH prema
FMERI, 24.06.2019. godine u Saraje-
vu (Energoinvest) održan je sastanak
predstavnika sindikata i menadžmen-
ta svih firmi namjenske industrije u
Federaciji BiH, te resornog ministra
FMERI Nermina Džindića. Ispred Sin-
dikata metalaca Federacije BiH sa-
stanku su prisustvovali predsjednik
Bajro Melez i potpredsjednici Kenan
Mujkanović i Almir Salihović, te pred-
sjednici svih sindikalnih organizacija
firmi namjenske industrije.
Na ovom sastanku su, nakon uvodnih
izlaganja koja je dao Sindikat meta-
laca, te vrlo konstruktivne rasprave,
definisani konkretni zaključci i zadu-
ženja u smislu implementacije novog
Pravilnika o utvrđivanju radnih mjesta
na kojima se staž računa sa uvećanim
trajanjem, odnosno uvođenja bene-
ficiranog staža radnicima koji rade u
posebno teškim i po zdravlje opa-
snim uslovima, kao i implementacije
člana 46. Granskog kolektivnog ugo-
vora koji propisuje pravo radnika na
uvećanu osnovnu platu za otežane i
teške uslove rada. Od strane resor-
nog ministra Nermina Džindića dat je
okvirni rok od 45 dana za realizaciju
ovih zaključaka, uz dogovor da se po
isteku ovog roka održi još jedan sa-
stanak u Ginexu u Goraždu, radi eva-
luacije urađenog.
U skladu sa zaključkom sa pomenu-
tog sastanka u Energoinvestu, u sje-
dištu firme Ginex u Goraždu održan je
04.09.2019. godine naredni sastanak
u vezi aktuelne problematike u fir-
mama namjenske industrije FBiH, sa
akcentom na definisanje radnih mje-
sta sa posebnim uslovima rada i pla-
ćanje dodataka u skladu sa Granskim
kolektivnim ugovorom, te utvrđivanje
beneficiranih radnih mjesta.
www.smfbih.ba
METALAC
Sastanku su ispred Sindikata prisu-
stvovali predsjednik i potpredsjednik
Sindikata metalaca FBiH Bajro Melez
i Almir Salihović, Sejo Bubalo – pred-
sjednik SO Igman d.d., Mirza Pobrić
– potpredsjednik SO Pretis d.d., Mu-
jazin Delić – predsjednik SO Zrak d.d.,
Ramiz Hurić – predsjednik SO Unis
Ginex d.d., Adnan Haskić – predsjed-
nik SO BNT TMiH d.d., Fikret Korjenić
– potpredsjednik SO TRZ Hadžići.
Ispred Federalnog ministarstva ener-
gije, rudarstva i industrije sastan-
ku je prisustvovao Nermin Džindić
– ministar, Fuad Hadžimehmedović
– savjetnik ministra. Ispred Direkcije
namjenske industrije sastanku je pri-
sustvovao Zlatan Bilanović – direktor,
a ispred firme Unis group d.o.o. Anes
Nanić – pravni savjetnik.
Od strane poslodavaca- privrednih
društava namjenske industrije sa-
stanku su prisustvovali: ispred Igman
d.d. Adis Sarajlić, Unis Ginex d.d. Mu-
nevera Fočo – direktor, Pretis d.d.
Zijad Tabaković – sekretar društva,
BNT TMiH d.d. Adis Ikanović – direk-
tor, Zrak d.d. Ismo Hebibović – direk-
tor, Binas d.d. Sabahudin Ganić – di-
rektor, TRZ Hadžići Meho Rekić – di-
rektor, te Vitezit – direktor i pomoćnik
direktora.
Nakon sveobuhvatne i konstruktivne diskusije u kojoj su učestvovali svi
prisutni, na ovom sastanku definisani su slijedeći Zaključci:
1. Provesti sve potrebne aktivnosti vezano za utvrđivanje radnih mjesta sa
otežanim/teškim uslovima rada, kao i radnih mjesta sa beneficiranim
radnim stažom do 31.12.2019. godine.
2. Svi direktori firmi namjenske industrije dostaviće direktoru Direkcije za
namjensku industriju podatak o ukupnom broju radnika i broju radnika
koji rade po ugovoru o radu na određeno vrijeme.
3. U narednom periodu provesti analizu ugovora o radu na određeno vri-
jeme s ciljem preimenovanja u ugovore na neodređeno vrijeme.
4. U saradnji sa SM FBiH pokrenuti aktivnosti na izmjeni Uredbe Vlade
FBiH o zapošljavanju radnika.
5
METALAC List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine

SKUPŠTINA (KONGRES) SINDIKATA

METALACA FEDERACIJE BIH

N
akon što su u skladu sa Od-
lukom o izborima u Sindikatu
metalaca Federacije BiH, pro-
vedeni izbori na nivou svih sindikalnih
i kantonalnih organizacija, 15.04.2019.
godine u Domu sindikata u Sarajevu
održan je i Kongres Sindikata metala-
ca Federacije, na kojem je učestvova-
lo više od 70 delegata iz svih sindikal-
nih organizacija članica. Na Kongresu
je usvojen Izvještaj o radu za prethod-
ni četverogodišnji period, Program
rada za naredni mandat, a izabrani su metalaca Federacije BiH jednoglasno Sindikata metalaca je protekao bez
i organi – Upravni odbor od 15 člano- je i zasluženo izabran aktuelni pred- ikakvih problema i u odličnoj atmos-
va, Nadzorni odbor i Statutarna komi- sjednik, kolega Bajro Melez. Kongres feri, uz prisustvo brojnih medija.
sija. Prije izbora organa, delegati Kon-
gresa su jednoglasno usvojili izmjene Delegati Kongresa usvojili su i slijedeće zaključke:
i dopune Statuta Sindikata metalaca • H
itno usvajanje Zakona o uvezivanju radnog staža, Zakona o zaštiti na
Federacije BiH. Izmjenama su korigo- radu te Zakona o štrajku (u formi usaglašenoj između socijalnih partne-
vane ili dopunjene određene odred- ra),
be Statuta s ciljem otklanjanja dilema • D
eblokada Ekonomsko-socijalnog vijeća na nivou Federacije BiH i kon-
ili bolje i preciznije formulacije, kao i struktivan socijalni dijalog, koji neće biti samo forma i privid uvažavanja
uvođenja novih instituta, poput mo- sindikata kao partnera. Izgradnja punog povjerenja između socijalnih
gućnosti da se Skupština održi tele- partnera, bez čega bilo kakav napredak nije moguć;
• P
romjena obrazovne politike i školovanje kadrova potrebnih privredi;
fonski, radi manjih troškova. Najvažniji
• D
efinisnje najniže cijene rada u Federaciji BiH, obzirom da trenutno ne
dio Kongresa bio je izbor Predsjedni- postoji propis koji reguliše najnižu satnicu u skladu sa Konvencijom
ka. Na osnovu prijedloga Upravnog MOR-a o minimalnoj plaći.
odbora, za predsjednika Sindikata

6 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine METALAC

PROTEST RADNIKA
ARCELORMITTAL ZENICA ZBOG
KAŠNJENJA PLATE

Z
bog najave kašnjenja u ispla-
ti plate za mjesec mart 2019.
godine „za oko sedam dana“
od strane uprave, Sindikat Arcelor-
Mittal d.o.o. Zenica je odmah podu-
zeo konkretne aktivnosti, te najavio i
organizovao protestni skup radnika
pred direkcijom ove firme. Obzirom
da 10.04. nije isplaćena cijela, nego
pola plate za mjesec mart, protestni
skup je održan 11.04.2019. godine, sa
početkom u 15.00 sati. Odziv radnika
ovom protestnom skupu bio je veoma
dobar, a predsjednik Sindikata Arce-
lorMittal Zenica Zuhdija Kapetanović
je sa ovog skupa uputio vrlo oštre i
jasne poruke prema poslodavcu, te
najavio mogućnost organizacije ge-
neralnog štrajka ako bi se kašnjenje
plate ponovilo. Podršku sindikatu Ar-
celorMittal Zenica su dali su i viši ni-
voi sindikata, uključujući predsjednika
SSS BiH, SM FBiH, KO SSSBIH/ZDK i
SM ZDK. Odmah naredni dan, radni-
cima AMZ isplaćena je i druga polovi-
na plate. Kašnjenja plate u narednim
mjesecima nije bilo.
Slična situacija se desila i krajem ok-
tobra 2019. godine, nakon što je na
zahtjev sindikata za isplatu regresa za
2019. godinu uprava firme odgovorila
da, zbog teške situacije, regres neće
moći isplatiti do jula 2020. godine.
Sindikat ArcelorMittal-a je po prijemu
ovog dopisa odmah sazvao Vanred-
nu sjednicu odbora, na kojoj je zau-
zet stav da regres mora biti isplaćen
u skladu sa kolektivnim ugovorom,
uz spremnost na radikalne vidove
sindikalne borbe. Zatražen je hitan
sastanak sa upravom, što je uprava i
prihvatila. Na pregovaračkom sastan-
ku koji je održan 31.10.2019. godine
ipak je postignut dogovor. Uprava je
prihvatila zahtjev sindikata da dio re-
gresa bude isplaćen u ovoj godini, a
ostatak najkasnije u martu iduće go-
dine.

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA
ODBORA SINDIKATA METALACA ZDK
K
onstituirajuća sjednica no-
vog saziva Odbora Sindikata
metalaca ZDK održana je 01.
maja 2019. godine u Zenici. Na-
kon radnog dijela, na ovoj sjednici
su u zasluženu mirovinu ispraćeni
vrijedni, dugogodišnji članovi kan-
tonalnog odbora Hadžić Ešef iz
ArcelorMittal Zenica i Ibro Herce-
govac iz TRD Vareš.
Tom prilikom su im uručene i pri-
godne Zahvalnice i skromni poklo-
ni, za njihov trud i veliki doprinos u
zajedničkim sindikalnim aktivnosti-
ma na svim nivoima.

www.smfbih.ba 7
METALAC
NAMJENSKA INDUSTRIJA
U FEDERACIJI BIH
M
etalska industrija u Federaciji
Bosne i Hercegovine, a u okvi-
ru nje namjenska industrija,
okosnica je privrede Federacije Bosne i
Hercegovine i realnog sektora u cjelini.
Kompanije koje pripadaju sektoru na-
mjenske industrije su:
• I gman Konjic – proizvodnja mu-
nicije (jedna od 5 fabrika u svijetu
koja zadovoljava sve standarde po
pitanju kvalitete i sigurnosti proi-
zvoda)
• G inex Goražde – proizvodnja ka-
pisli i detonatora za civilnu i vojnu
opremu
• B inas Bugojno – proizvodnja upa-
ljača za minobacače i topove
• V itezit – proizvodnja eksploziva za
vojnu i civilnu upotrebu
• P retis - proizvodnja minobacača,
tenkovske municije i municije za
pješadijsko naoružanje
• R emontni zavod Hadžići – pokre-
nuo proizvodnju ručnog bacača
• B ratstvo Novi Travnik – proizvod-
nja modernog artiljerijskog oružja
(samohodna haubica 155 mm)
Kao sudionik i učesnik u svim proce-
sima kroz koje je prolazila namjenska
industrija Federacije Bosne i Herce-
govine poslije rata, mogu istaći da je
današnje stanje u svim kompanija-
ma relativno dobro i da je došlo do
potpune konsolidacije. Zauzeli smo
visoku poziciju u okviru europskog
i svjetskog tržišta, a sve zahvaljujući
dobroj poslovnoj filozofiji na kojoj se
temelji organizacija rada u kompanija-
ma namjenske industrije, uz dogovor
i uvažavanje unutar kolektiva između
poslovodstva i radnika organizovanih
kroz sindikat. Za postizanje ovog cilja
trebale su godine truda, rada, mnoš-
tvo protesta, štrajkova i velika odrica-
nja. Održano je na desetine i stotine
sastanaka i pregovora s ciljem pronal-
ska rješenja za brojne probleme, uz
pritisak malih i neredovnih radničkih
plata, bez regulisanog zdravstvenog
osiguranja, loše uslove rada, nedosta-
tak sredstava za osnovne potrebe, od-
liv kadrova itd. Sindikat je u svim ovim
aktivnostima imao ogromnu ulogu. Od
sindikata su dolazile mnoge inicijative,
davani prijedlozi i konkretna rješenja,
8 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
koja su preko različitih nivoa vlasti, po-
sebno preko nadležnih ministarstava
pretočeni u zakone, uredbe i odluke,
sve u cilju pokretanja proizvodnje i
uspješnog pozicioniranja naše na-
mjenske industrije na svjetskom trži-
štu u veoma oštroj utakmici.
Usvajanjem Zakona o sanaciji i kon-
solidaciji preduzeća u većinskom dr-
žavnom vlasništvu, stvorena je mo-
gućnost da kompanije naprave svoje
programe sanacije, da utvrde prio-
ritete i reprogramiraju pristigle i sta-
re obaveze za el. energiju, socijalno i
zdravstveno osiguranje, da dobiju po-
VAHID RAMIĆ,
Koordinator za namjensku industriju ispred SM FBiH
voljne kredite preko Razvojne banke
i zaštite ključne kadrove, da obnove
opremu i mašine i otklone uska grla u
kompanijama. Svjesni smo da je naša
tehnologija prilično stara, neke mašine
i preko 60 godina, da nemamo dovolj-
no educiranog kadra, jer je veliki broj
stručnjaka već otišao ili za nekoliko
godina odlazi u penziju, čemu se treba
posvetiti posebna pažnja.
Na najbolji način smo sanirali bitne
nedostatke na principu solidarnosti u
svim našim fabrikama. Poštivanju si-
gurnosnih procedura, međunarodnih
i domaćih propisa iz te oblasti pokla-
njamo najviše pažnje. Takva politika
nam je omogućila da naša namjenska
industrija danas izvozi svoje proizvode
na sve kontinente, da su naši partne-
ri vodeće zemlje u svijetu, a posebno
ističem uspješnu saradnju sa SAD.
Pojedini ino-partneri našim fabrikama
nude i dugoročnu poslovnu saradnju.
Strani kapital pokazuje sve veći interes
za investiranje u namjensku industriju
u FBiH, sve zahvaljujući pozitivnim
rezultatima, koje godinama ostvaruju
naše firme. Posebno ću istaći dobre
rezultate koje su ostvarile firme Igman
iz Konjica i Ginex iz Goražda. Igman je
u zadnjih nekoliko godina utrostručio
broj radnika.
Rezultat gore navedenih aktivnosti
je preko 3000 radnika zasposlenih u
namjenskoj industriji danas. Izvršenje
i realizacija ugovornih poslova u 2018
/ 2019. godini iznosi preko 200 milio-
na KM. Sve firme su raspisale konkurs
za prijem novih radnika, a posebno se
ističe PD Igman Konjic, koji je otvara-
njem novog pogona za proizvodnju
pištoljske municije, putem konkursa
zaposlio 90 novih radnika.
Budućnost ove grane je neupitna i svi
smo opredjeljeni da započeti trend
nastavimo. Ovo je jako bitno za našu
budućnost i budućnost naše omladi-
ne, koja stečena znanja treba i mora
primjenjivati u našim fabrikama, a ne
napuštati zemlju, što je prisutno danas.
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
PREDSTAVLJAMO FIRME
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG
KANTONA - ČLANICE SINDIKATA
METALACA
IGMAN D.D. KONJIC
„Igman“ Konjic je u početku svog rada
proizvodio isključivo za potrebe bivše
JNA, ali je već 1952. godine dio proi-
zvodnje izvezao na inostrano tržište, i
od tada je permanentno rastući izvo-
znik proizvoda, namijenjenih odbra-
ni. Stalna potreba za povećavanjem
proizvodnih kapaciteta, uvijek i iznova
je iziskivala sve veći broj kvalificiranih
kadrova, zbog čega su stalno doško-
lovavani KV i VKV majstori za potreb-
na zanimanja. „Igman“ je vremenom
formirao i srednju mašinsku školu, a
planski je stipendirao i obrazovanje
inženjerskog kadra po fakultetima ši-
rom Jugoslavije.
Nakon rata i brojnih problema, za-
jedničkim snagama radnika, me-
nadžmenta i sindikata Igman se vratio
na staze stare slave, a prvobitni broj
od oko 300 radnika je do danas uče-
tverostručen.
O napretku ove kompanije svjedo-
či podatak da je u prvih šest mjeseci
ove godine ostvaren ukupan promet
od 57,6 miliona KM, što predstavlja 17
posto više u odnosu na isti period lani.
Isto tako, kompanija je u prvoj polovi-
ni 2019. godine povećala dobiti za 9
posto u odnosu na prvih šest mjeseci
2018. godine.
Razlog povećanja obima poslovanja i
dobiti nalazi se prije svega u kvaliteti
municije koja se proizvodi u pogonima
“Igmana”, na temelju čega se osvajaju
nova tržišta i zadobija povjerenje me-
đunarodnih kupaca.
Iskorištenost kapaciteta fabrike u Ko-
njicu je 100 posto u posljednjih 7 go-
dina, sa najavama da će ovaj trend biti
nastavljen i u budućnosti. Pozitivni re-
zultati dokaz su ispravnosti poslovne
strategije temeljene na investicijama,
razvoju, proizvodnji i distribuciji kvali-
tetnih proizvoda u skladu sa standar-
dima koji se primjenjuju u namjenskoj
industriji.
„Igman“ je u stanju da istovremeno
proizvodi municiju po istočnoj (Ruskoj)
i po zapadnoj (NATO) varijanti. Ovakvu
www.smfbih.ba
mogućnost nema mnogo fabrika u
svijetu. Proizvodi sa specijalnim zr-
nima AP, API, APIT, Solid je nešto po
čemu se “Igman” razlikuje od ostalih
kompanija iz branše.
Za 69. godišnjicu fabrike, u mar-
tu 2019. godine u rad je pušten novi
pogon za proizvodnju pištoljske mu-
nicije. Riječ je o investiciji od oko 14
miliona KM s planiranim kapacitetom
proizvodnje od 50 miliona metaka go-
dišnje. Također, značajnije investicije
u poslovnoj 2018/19. ogledaju se u
renoviranim proizvodnim pogonima,
modernizovanim opitnim poligonom
i laboratorijom, izgrađenim novim
magacinom repromaterijala, ugrađe-
nim prečistačem otpadnih voda, te
investicijama vezanim za provedbu
zakonskih mjera zaštite na radu i pro-
tupožarne zaštite.
“Igman” je lider među kompanijama
namjenske industrije u BiH i nalazi se
među prvih pet kompanija namjen-
ske industrije u regiji. Krajem 2018.
“Igman” je uspješno implementirao
nove verzije tri međunarodna stan-
darda upravljanja kvalitetom, i to ISO
9001:2015, zatim ISO 14001:2015, i
OHSAS 18001:2007.
Igman danas upošljava oko 1300
radnika, koji primaju redovne i solid-
ne plate, uz poštivanje svih prava iz
radnog odnosa. Članstvo u sindikatu
je skoro stopostotno. Predsjednik sin-
dikata je Sejo Bubalo, dugogodišnji i
iskusni radnik ove firme.
METALAC
GRAWE TADIV D.O.O. KONJIC
Firma „Graewe Tadiv” d.o.o Konjic
osnovana je 2006. godine u Konjicu.
Firma je u 100 % privatnom vlasništvu.
Vlasnik je Wolfgang Graewe iz Nje-
mačke, koji u Njemačkoj posjeduje još
dvije firme metalske industrije. Firma
„Graewe Tadiv” proizvodi vijke raznih
kvaliteta i oblika za automobilsku in-
dustriju profila od M5 do M30 mm.
Proizvodi „Graewe Tadiva” se ugrađuju
u vozila „Mercedes” , “BMW”, “Iveko”,
“Renault”, “Peugeot”, “Zastava” kao i
ostala vozila poznatih svjetskih marki.
Ova firma ima mogućnost proizvodnje
više hiljada različitih specifikacija sa
postojećim vrstama alata. Proizvodni
program također obuhvata i čitavu le-
pezu otkivaka za potrebe automobil-
ske i motorne industrije. Osim toga, u
„Graewe Tadivu” su zastupljene i teh-
nologije hladnog kovanja i iskivanja, a
termičko tretiranje proizvoda se vrši
na električnim protočnim pećima. U
strukturi proizvoda, najkonkurentniju
robu „Graewe Tadiva” čine uvrtnjevi,
sa kojima se postižu najbolji finansijski
rezultati u ukupnom poslovanju.
U proteklih 13 godina investirano je
više od 15 miliona maraka u sanaciju
i razvoj firme. Rađeno je na sanaciji
krovova u svim halama, očišćeni su
svi pogoni i izvršena sanacija najve-
ćeg zagađivača - „Pripreme materija-
la”. Izvršena je ugradnja savremenog
grijanja koje koristi energiju sa termič-
ke obrade u kombinaciji sa plinom.
9
METALAC
Izvršena je sanacija mokrih čvorova i
sanacija i renoviranje svih radnih pro-
storija. Uvezeno je nekoliko mašina
za valjanje navoja i 10 presa za ko-
vanje vijaka, kao i četiri CNC struga.
Kupljena je i presa SDB-24 vrijedna
više od milion eura. U sanaciju peći za
Termičku obradu uloženo je više od
200.000 eura. Kupljena je jedna nova
peć za termičku obradu, vrijedna više
od 2 miliona eura. Uvedena je i nova
linija „Geomet” zaštite, koja je veoma
atraktivna za auto industriju. Proi-
zvodnja „Graewe Tadiva” tokom 2018.
godine ostvarena je na nivou od oko
700 tona mjesečno. Majstorski kadar
je obnovljen u znatnoj mjeri, i osposo-
bljeni su novi majstori na skoro svim
značajnijim mašinama. Firma je 2006.
godine imala 150 radnika, a sada broji
355 radnika. Primljeno je i više od 20
radnika koji posjeduju znanje njemač-
kog jezika, kako u komercijalnom tako
i u proizvodnom sektoru. Uspostav-
ljen je i sistem kvaliteta po standardi-
ma ISO 9001:2015, kao i ISO TS 16949.
Posebno treba istaći da se plaće, to-
pli obrok, regres, uplata doprinosa i
sve obaveze prema radnicima i državi
izmiruju bez i jednog dana zakašnje-
nja. Troškove prevoza radnika u pot-
punosti snosi firma. Plaće nisu europ-
ske, ali nikada nisu kasnile, ni jednoga
dana. Potpisan je i sporazum između
sindikata i poslodavca. Prosječna pla-
ća je na nivou prosječne federalne
plaće. Firma dijeli probleme ostalih
firmi iz oblasti metalne industrije, po-
čev od visoke cijene repromaterijala
kojeg uvozi iz Italije, Češke, Španije i
Poljske, visoke cijene el. energije, ne-
povoljne zakonske regulative, nelojal-
ne konkurencije sa istoka itd.
Ciljevi firme „Graewe Tadiva” su po-
znate vrijednosti: zadovoljni kupci, za-
dovoljni radnici i siguran i zdrav okoliš,
što se sa uspjehom i ostvaruje.
Naravno, kao i svugdje imamo i pro-
blema, a jedan od najvećih je što se
minimalna plaća (satnica) ne primje-
njuje kao osnovica za obračun i ispla-
tu svih plaća, kao što bi trebalo pre-
ma Granskom kolektivnom ugovoru.
I uslovi rada mogu biti mnogo bolji, a
posebno treba smanjiti zadimljenost
proizvodnih pogona. Treba izvršiti i
reviziju radnih mjesta sa otežanim i
teškim uslovima rada. Isto tako, do-
nošenje nove sistematizacije, vršenje
analitičke procjene uz adekvatan opis
poslova na radnom mjestu, je neop-
10
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
hodno. Ugovori o radu na određeno
vrijeme su također veliki problem. Sve
su ovo pitanja koja će sindikat rješa-
vati u narednom periodu. Problem
predstavlja i neuvezani radni staž iz
firme „Unis Tadiv” d.o.o. Konjic, gdje je
završen stečajni postupak i likvidacija,
a problem je ostao. U narednom peri-
odu se očekuju još bolji rezultati po-
slovanja i stvaranje povoljnijih uslova
za rad i proširenje tržišta.
(Islam Ćosić, predsjednik sindikalne
organizacije)
TN BOSNIA D.O.O. KONJIC
Fabrika TN Bosnia d.o.o. Konjic nalazi
se u Konjicu, na adresi Hadžića Polje
b.b. Konjic i udaljena je 40 km od Sa-
rajeva. Fabrika ima vlastitu uređenu
industrijsku zonu površine 42.000 m2,
od otga na samu fabriku tj. objekat
hale i priključne objekte otpada oko
6.000 m2.
TN Bosnia d.o.o Konjic je osnovana
1984.g. u okviru UNISOVIH TVORNI-
CA za preradu komponenti ležajeva. U
sastavu UNISA je poslovala do 1996.
g., kada je i privatizovana od strane in-
vesticionih fondova i sitnih dioničara, i
kao takva posluje do 2014. g. kada pre-
lazi u sastav američke korporacije za
proizvodnju komponenti ležajeva NN
iz Tenesija. Kao dio ove američke kor-
poracije firma posluje do 2017. g., kada
postaje dio japanske korporacije TSU-
BAKI-NAKASHIMA iz Osake (Japan).
Kompanija TN Bosnia d.o.o. Konjic u
okviru TSUBAKI-NAKASHIMA posluje
zajedno sa još 14 firmi koje se nalaze
u Japanu, SAD, Aziji i Europi. Djelatnost
TN Bosnia d.o.o. Konjic je proizvodnja
komponenti ležajeva (valjčića) za in-
dustriju automobilskog i kamionskog
programa, te za industriju razvoja že-
ljeznica kroz program proizvodnje le-
žajeva za željeznički saobračaj.
Glavni kupci su svjetski lideri u proi-
zvodnji ležajeva, kao što su SKF-Šved-
ska, FAG-Njemačka i NTN-SNR-Fran-
cuska.
Fabrika TN Bosnia je lider u proizodnji
komponenti ležajeva i raspolaže najno-
vijom tehnologijom za obradu metala i
komponenti od metala, te kvalitetnim
kadrovima u svim sferama organizacije
posla. Ova je fabrika 2017. g. proglaše-
na za fabriku godine u kompletnoj Tsu-
baki-Nakashima korporaciji, a 2018. g.
za najboljeg dobavljača lidera svjetske
proizvodnje ležajeva - SKF.
Fabrika svakodnevno vodi računa
okolinskim aspektima i uticaju na oko-
linu. Posjeduje međunarodni standard
za upravljanje okolišom ISO 14001. Fa-
brika svakodnevno provodi aktivnosti
na poboljšanju uslova rada i zaštite na
radu svojih radnika, i posjeduje među-
narodni standard za sigurnost i zaštitu
za radu OHSAS 18001.
Fabrika neprestano ulaže i razvija teh-
nološki proces kupovinom novih ma-
šina, edukacijom radnika, otvaranjem
novih radnih mjesta. Posjeduje najno-
viji međunarodni tehnički standard u
automobilskoj industriji, IATF 16949.
U toku je certifikacija po standardu
ISO 50001, koji se odnosi na obnovljive
izvore energije, upravljanje energijom i
smanjenje utroška energije.
Fabrika trenutno ima 145 radnika, sa
tendencijom rasta i otvaranja novih
radnih mjesta. Od samog početka u
fabrici postoji sindikat, a predstavnici
radnika/sindikata imaju kontinuiranu
saradnju i partnerski odnos sa upra-
vom, koja se manifestuje u vidu za-
jedničkih sastanaka i aktivnosti na po-
boljšanju položaja radnika. Sindikatu su
osigurani potrebni uslovi za sindikalno
djelovanje, pored ostalog i kroz korište-
nje zajedničkih prostorija, restoranskog
prostora za radničke zborove i okuplja-
nja prilikom proslave praznika i ostalih
jubileja. Sindikalno rukovodstvo broji
sedam članova, u kojem su zastuplje-
ni predstavnici svih radnika. Članstvo u
sindikatu neprestano raste i trenutno
iznosi 92% od 145 radnika uposlenih u
TN Bosnia d.o.o. Konjic. Sindikat je sva-
kodnevno informisan o planovima i ra-
zvoju fabrike putem zajedničkih sasta-
naka koje održava sa upravom, obja-
vom informacija na oglasnim pločama
postavljenim na glavnim ulazima, kao
i putem vlastite oglasne ploče koja je
rezervisana za sindikalne obavjesti i
vidno postavljena na ulazu u fabriku.
Sindikat se redovno brine o svakom
radniku - u vidu posjete bolesnim
radnicima, akcija pomoći radnicima i
njihovim porodicama, kao i kroz razne
vidovima novčane pomoći za obolje-
le i umrle radnike odnosno članove
njihovih porodica. Kroz razne druge
aktivnosti sindikat učestvuje i u sva-
kodnevnom razvoju fabrike i poboljša-
nju uslova rada. Jedan od primjera je
i zajedničko potpisivanje pravilnika o
radu kao i ostalih dokumenata koji se
odnose na prava radnika.
SINDIKALNI ODBOR
TN BOSNIA d.o.o. Konjic, Edin Tinjak
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine METALAC

DA LI IMA PROSTORA ZA
ZNAČAJNIJE POVEĆANJE PLATA?
U
zadnje vrijeme smo mnogo
puta čuli da poslodavci žele
povećati plate, ali da to ne
mogu zbog visokih obaveza, koje
treba smanjiti. Naravno, opterećenje
rada jeste veliki problem, a obaveze
na plaće u Federaciji BiH su među
najvišim u regiji.

Međutim, ako objektivno sagledamo

činjenice, situacija nije tako crno-bi-
jela, kako to žele prikazati poslodavci.
Prema podacima Finansijsko-infor-
matičke agencije (FIA), prihodi koje
su firme u Federaciji BiH ostvarile u
2018. godini premašili su 49,5 milijardi
KM, što je za oko 1,5 milijardi KM više
nego u prethodnoj godini. Profitabilno
je poslovalo 15.699 firmi u FBiH ili 68
posto od ukupnog broja aktivnih firmi.
Ove su firme prošle godine ostvarile
oko tri milijarde maraka čiste dobiti,
što je 5,2 posto više nego 2017. godi-
ne!

TRI MILIJARDE ČISTE DOBITI!!!

Dakle, i pored visokih obaveza poslo-
davci su, za naše prilike, ostvarili veli-
ku dobit, što je u najvećoj mjeri zaslu-
ga njihovih radnika. mašinama, vozači D kategorije, ili maj-
stori specijalisti. Šta je sa ostalim rad-
S druge strane, nicima, posebno u realnom
minimalac u Fe- sektoru?
deraciji je 406,6 Moraće se poslodavci i
maraka, i tako gazde odreći malo većeg
od 2016. godine. dijela svog kolača. Neće
Prema podacima se ovaj profit, a ni biznis još
Poreske uprave dugo moći praviti samo
za maj ove godine, na bazi jeftine radne
oko 260 000 rad- snage, ili državnih sub-
nika u Federaciji vencija. Ljudi odoše.
BiH primilo je Prošlo je vrijeme kad
platu do 650 se ispod svakog ka-
maraka. mena moglo naći
Skoro svi dvadeset dobrih
poslodavci radnika. Što prije
govore da to shvate, biće
treba značaj- svima bolje.
no povećati platu, ali tu A prostora za
priču praksa slabo veće plate,
prati. Doduše, ima i koliko vidimo,
izuzetaka. Međutim, ima.
ne mogu svi radnici
biti operateri na CNC (K. Mujkanović)

www.smfbih.ba 11
METALAC List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine

OBILJEŽAVANJE PRAZNIKA I
ZNAČAJNIH DATUMA
Dan državnosti turskog sindikata državnih službe-
Dan državnosti, 25. novembar 2018. nika Memur-Sen (500.000 članova),
godine obilježen je u Srebrenici. Na- kolega Ali Jalcin. Delegacija Sindika-
kon posjete memorijalnom centru u ta metalaca Federacije BiH brojala
Potočarima, uz prigodan program i je više od 50 učesnika, i bila je među
polaganje cvijeća žrtvama genocida, najbrojnijim na ovom skupu.
održana je konstituirajuća sjednica
novog saziva Upravnog odbora SSS 1. Maj
BiH. Pored ostalog, na ovoj sjednici 1. Maj - praznik rada obilježen je u Ze-
je utvrđen i nacrt novog Općeg ko- nici, na platou ispred direkcije Željeza-
lektivnog ugovora za teritoriju Fede- re Zenica, pod sloganom Rad stvara
racije BiH, koji reguliše i najnižu cijenu kapital-rad je važniji od kapitala. Obi-
rada. Isti je dostavljen prema svim lježavanje 1. maja u Zenici je ujedno
granama radi davanja primjedbi, a na- bio i vid podrške radnicima Željezare
kon toga prijedlog je upućen prema Zenica, ali i naporima Sindikata meta-
Udruženju poslodavca i Vladi FBiH. laca u borbi za njihov materijalni sta-
Zasad nema nikakvih naznaka da bi tus, u prvom redu za uvezivanje staža.
moglo doći do pregovora o ovom, za Obilježavanju 1. maja je prisustvovalo
radnike izuzetno važnom aktu. nekoliko stotina učesnika, od toga oko
150 učesnika ispred Sindikata metala-
Dan nezavisnosti ca, koji je dao najveći pojedinačni do-
Na osnovu odluke Glavnog odbora prinos. Prije skupa položeno je cvijeće
SSS BiH, 1. mart 2019. godine - Dan na Spomen obilježje šehidima i po-
nezavisnosti, obilježen je također u ginulim borcima, pripadnicima Želje-
Srebrenici. Ovom prilikom polože- zarskog bataljona. Skup je prošao bez
no je cvijeće na spomen obilježje u kakvih problema, upućene su jasne i
Potočarima, a nakon toga je održan snažne poruke, a medijski je bio izu-
i prigodan program u prepunom zetno dobro popraćen. Nakon skupa
Domu kulture u Srebrenici, kojem je okupljenim radnicima i građanima je
prisustvovao i predsjednik najvećeg podijeljen i radnički grah.

POSJETA FIRMI
BINAS BUGOJNO
D
elegacija Sindikata metalaca
Federacije BiH predvođena
predsjednikom Bajrom Me-
lezom je 10.07.2019. godine posjeti-
la firmu Binas d.d. Bugojno. Tokom
posjete, predstavnici sindikata obišli
su sva radna mjesta i razgovarali sa
radnicima. Održan je i sastanak sa
upravom društva, koja je dala infor-
macije o trenutnom stanju i provede-
nim aktivnostima u cilju poboljšanja
poslovanja, kao i uslova rada. Pored
primjetnih pozitivnih pomaka koje je
prezentirala Uprava, treba istaći da je
sindikalna podružnica Binas d.d. Bu-
gojno trenutno neaktivna, i u fazi je
reorganizacije.

12 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
POVEĆANJE SATNICE POSJETA
U FIRMI EXCEL MAGLAJ SINDIKATU
S
tupanjem na snagu novog
Granskog kolektivnog ugovora
za metalsku djelatnost najniža
satnica je povećana sa 2,31 KM na
2,75 KM neto, čime su stvoreni uslovi
za povećanje plaća radnicima čija je
satnica bila na nivou najniže satnice.
Jedna od takvih firmi je i firma Excel
Maglaj, čija je sindikalna organizacija
članica Sindikata metalaca u Zenič-
ko-dobojskom kantonu, i broji više
od 400 radnika. Iako je poslodavac
prvobitno odbijao da uskladi plaće
PREDSTAVNICI
SINDIKATA SVIH NIVOA
U KOMPANIJI ARCELORMITTAL ZENICA
N
a osnovu zaključka sa sastanka
održanog početkom maja, u
sjedištu kompanije ArcelorMi-
ttal Zenica je 10.05.2019. održan je još
jedan sastanak u vezi aktuelne situa-
cije i problematike u poslovanju u Pri-
jedoru i Zenici. Kao najveći problem
istaknute su kvote na uvoz čelika u
Europsku uniju, koje su zeničku kom-
www.smfbih.ba
shodno povećanju najniže satnice,
višemjesečne, zajedničke aktivnosti
Sindikata metalaca ZDK i sindikata
firme Excel na čelu sa predsjednicom
Elvirom Šahman su u konačnici urodi-
le plodom. Na sastanku koji su pred-
stavnici sindikata održali sa vlasnici-
ma firme početkom maja 2019. godi-
ne, usaglašeno je povećanje najniže
satnice kao i isplata regresa u iznosu
400 KM. Također, postignut je dogo-
vor o ukidanju prekovremenog rada,
koji je bio veliki problem, kao i radnih
subota, osim jedne u mjesecu, čime
je ispunjena glavnina sindikalnih za-
htjeva. Inače, plaće i ostale naknade iz
radnog odnosa se redovno isplaćuju,
prava iz radnog odnosa se uglavnom
poštuju. Mada, prisutan je problem
stalnog odlaska radnika u potrazi za
boljim i afirmativnijim uslovima rada,
ugovori o radu se zaključuju uglav-
nom na određeno vrijeme, što direk-
tno utiče na članstvo u sindikatu.
paniju dovele u veoma tešku situaci-
ju. Sastanak je organizovao Sindikat
metalaca Federacije BiH, a pored
kompletne uprave ArcelorMittal-a iz
Zenice i Prijedora, sastanku su prisu-
stvovali i predsjednici SSS BiH Selve-
din Šatorović, SM FBiH Bajro Melez,
SM ZDK Kenan Mujkanović i SAMZ
Zuhdija Kapetanović, kao i predstav-
METALAC
BNT TMiH
NOVI TRAVNIK
S
lijedom saznanja o određe-
nim problemima u firmi BNT
TMiH Novi Travnik dobivenih
od strane sindikalnog rukovodstva,
na zahtjev predsjednika SM FBiH
Bajre Meleza, 02.08.2019. godine
održan je sastanak predstavnika
sindikata, uprave društva i resor-
nog ministra Nermina Džindića. Na
sastanku je bilo govora o proble-
mima u vezi primjene Pravilnika o
radu, sporazuma o platama izme-
đu sindikata i Uprave, o sistema-
tizaciji radnih mjesta, kao i ulozi i
uticaju Nadzornog odbora na sta-
nje u firmi. Nakon upoznavanja sa
cjelokupnom situacijom, iznošenja
argumenata od strane sindikalnih
predstavnika, te izlaganja od strane
uprave društva konstatovano je da
su iznesene sugestije korektne i da
će biti uvažene, a da će se even-
tualni sporovi sa Nadzornim odbo-
rom rješavati na najvišem nivou.
nici Sindikata metalaca i rudara RS
Obrad Belenzada i Milanko Stojnić, te
sindikata rudnika Prijedor Saša Kukolj.
Slijedom zaključka sa ovog sastanka,
obzirom da su vođenje vanjske po-
litike i odnosi sa institucijama EU u
nadležnosti Predsjedništva BiH, isti
dan je od strane predstavnika sin-
dikata ovom organu upućen Zahtjev
za organizaciju hitnog sastanka sa
upravom ArcelorMittal Zenica i Prije-
dor. Međutim, do traženog sastanka,
očigledno zbog aktuelnih političkih
previranja, nije došlo. To je svakako
loša poruka radnicima ali i poslodav-
cima u ovoj zemlji, koji su sa svojim
problemima očigledno prepušteni
sami sebi.
13
 METALAC List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
AKTIVNOSTI SINDIKATA ME
NA PLANU MEĐUNA
IndustriALL Global and IndustriAll
European Trade Union (čestitka
Industrijskim sindikatima)
Pervrul Kavlak i Bajro Melez
S
indikat metalaca Federacije BiH
je i u proteklom periodu vodio
intenzivnu i sadržajnu međuna-
rodnu saradnju. Time je ovaj sindikat
postao nezaobilazan i prepoznatljiv
faktor na regionalnoj, ali i europskoj
sindikalnoj sceni.
Između ostalog, nastavljeno je jača-
nje saradnje sa članicama Euroazijske
konfederacije metalaca – IEMF, koja
je krunisana učešćem delegacije Sin-
dikata metalaca na 48. Centralnom
Predstavnici SM FBiH na Kongresu u Tirani
komitetu IEMF u Moskvi 01. novem-
bra ove godine. Delegacija Sindika-
ta metalaca je prisustvovala i na 16.
Kongresu Turk Metal sindikata iz Tur-
ske, kao i na 5. Kongresu Federacije
industrijskih radnika Albanije, počet-
kom oktobra ove godine.
Pored navedenog, zadržana je dobra
saradnja sa organizacijama Industriall
Global i Industriall Europe, najvećim
svjetskim asocijacijama industrijskih
radnika.
U sklopu međunarodnih aktivnosti,
Sindikat metalaca se dokazao i kao
integrativni faktor u ujedinjenju sin-
dikalnog pokreta na europskom ni-
vou. Tako je na preporuku Sindikata
Kongres Industrijskih sindikata Albanije u Tirani
metalaca Federacije BiH, u članstvo
14
Otvaranje ureda
IEMF-a primljen Sindikat SIER (indu-
strija, energija i rudarstvo) iz Srbije.
Od strane IEMF-a i Industriall-a data
je podrška zajedničkom djelovanju
Grupacije industrijskih sindikata u Fe-
deraciji BiH, radi poboljšanja položaja
i statusa radnika. Također, ostvareni
su prvi kontakti sa WFTU (Svjetska
federacija sindikata), koja broji pre-
ko 100 miliona članova širom svijeta.
Predstavnici SM FBiH uzeli su vrlo ak-
tivno učešće i na Okruglom stolu na
temu „Jačanje kapaciteta sindikata“,
koji je 16.10.2019. godine organizovao
Industriall u Sarajevu, a na kojem su
učestvovali i predstavnici industrijskih
sindikata iz cijele BiH.
U konačnici, s pravom se može reći
da je SM FBiH u svom dosadašnjem
angažmanu na polju međunarodne
saradnje stekao uvažavanje regional-
nih sindikata, kao i vodećih europskih
i sindikalnih asocijacija. Uspostavio je
punu saradnju sa ovim subjektima, a
kroz razmjenu iskustava, informacija
i pozitivne prakse učinio mnogo na
jačanju svojih kapaciteta i osiguranju
međunarodne podrške u svim aktiv-
nostima na unapređenju statusa i po-
ložaja naših članova.
www.smfbih.ba
 List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
ETALACA FEDERACIJE BIH
ARODNE SARADNJE
a IEMF u Moskvi
48. Sjednica Centralnog
komiteta IEMF
Nakon 47. sastanaka Centralnog ko-
miteta IEMF (Euroazijska federacija
metalaca) održanog u Taškentu, glav-
nom gradu Uzbekistana, 31.10.2019.
godine u Moskvi je održan 48. sasta-
nak Centralnog komiteta IEMF-a.
Razmatran je izvještaj o radu IEMF-a,
u kojem je pored ostalog prezentova-
no da su u 2019. godini na zahtjev ze-
malja članica, organizirani edukacioni
programi za 20 grupa iz 10 zemalja, u
kojim je učestvovalo 439 sindikata.
Posebna pažnja posvećena je tzv.
globalizaciji, industrijskoj revoluciji i
kompjuterizaciji koja sve više uzima
danak u vidu ukidanja radnih mjesta,
zbog zamjene ljudske snage roboti-
ma. To svakako utiče i na način raz-
mišljanja radnika u odnosu na učešće
u organizaciji sindikata, i utiče na sud-
binu budućeg djelovanja sindikata
uopšte.
Specifičnost ovog sastanka CK IEMF
bio je prijem nove članice. Naime,
posredovanjem Sindikata metala-
ca FBiH, CK IEMF dobio je zahtjev
za učlanjenje od strane Sindikata in-
www.smfbih.ba
METALAC
IEMF - Bosnia and Herzegovina
(Pismo podrške)
Taf Koleci i Bajro Melez
dustrije, energetike i rudarstva Ne-
zavisnost iz Srbije, kojim rukovodi
predsjednik Milorad Panović. Jedno-
glasnom odlukom, CK IEMF prihvatio
je zahtjev SIER Nezavisnost te time
proširio svoje članstvo na 20 članica
iz isto toliko zemalja svijeta, sa cca 20
miliona članova.
Svečani dio ovoga CK IEMF bilo je
otvaranje ureda IEMF u Moskvi. Pre-
sjecanje vrpce obavio je predsjednik
48. Komitet IEMF
IEMF Pevrul Kavlak. Ovaj ured bi u
budućnosti trebao imati veliku ulogu
za dalje aktivnosti IEMF, kako za ovu
regiju, tako i globalno.
Također, članovi ove organizacije su
pozvani na redovno izmirenje čla-
narine, koja je neophodna za dalje
funkcionisanje. Također, članice su
pozvane na dostavu plana edukacije
za 2020. godinu.
Na kraju, CK IEMF donio je odluku
da se slijedeći, 49. sastanak održi
06.03.2020.godine u Ankari, Republi-
ka Turska, na kojem će biti razmotrena
organizacija 50. jubilarnog CK IEMF u
Bosni i Hercegovini, pod domaćin-
Kemal Ozkan i Bajro Melez
stvom Sindikata metalaca FBiH.
15
METALAC
POSREDOVANJE U SARADNJI
SINDIKATA I UPRAVE ŽELJEZARE ILIJAŠ
AKTIVNOSTI SINDIKATA METALACA
NA UVEZIVANJU STAŽA
U
vezivanje staža bio je jedan
od prioriteta u radu Sindikata
metalaca Federacije BiH. Za-
jedničkim aktivnostima i djelovanjem
prema federalnoj vladi, u proteklih
godinu dana na ovom planu urađe-
no je zaista mnogo, kako za radnike
firmi sa većinski državnim kapitalom
i namjenske industrije, tako i za rad-
nike pojedinih privatnih firmi, koje su
uglavnom u stečaju.
S tim u vezi treba istaći da je Vlada
FBiH 31.07.2019. godine donijela Od-
luku o izdvajanju sredstava za uve-
zivanje staža radnicima u iznosu od
skoro tri miliona KM, konkretno za
izmirenje doprinosa za penziono osi-
guranje za 119 radnika koji su ispu-
nili uslove za penziju. Navedenom
odlukom je obuhvaćeno i pet firmi
koje jesu ili su bile članice Sindikata
metalaca Federacije BiH, a slijedom
16
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
U
sjedištu Sindikata metalaca
Federacije BiH održano je više
konsultativnih sastanaka pred-
stavnika Sindikata i Uprave Željezare
Ilijaš sa Predsjednikom SM FBiH i
njegovim saradnicima. Razgovaralo
se o aktuelnoj problematici i situaciji
u ovoj firmi, kao i o aktivnostima koje
treba preduzeti u narednom periodu,
sa posebnim akcentom na potrebu
jačanja partnerskih odnosa sindikata
i uprave, kao i poboljšanja statusa i
materijalnog položaja radnika.
zahtjeva sindikata i aktivnosti koje su
intenzivno vođene još od juna 2018.
godine.
Tako je privrednom društvu Želje-
zara Zenica u stečaju odobreno
1.401.771,46 KM za 55 radnika, TTU
d.d. Tuzla - u stečaju 43.635,50 KM za
17 radnika, za „Metalno“ d.d. Zenica u
stečaju 155.736,20 KM za 13 radnika,
„Energoinvestu“ - Tvornica daleko-
vodnih stubova d.d. Sarajevo u steča-
ju 4.257,91 KM za jednog radnika, te
„Tvornici rezervnih dijelova“ d.d. Vareš
u stečaju 68.300 KM za pet radnika.
Ono što predstavlja objektivan pro-
blem jeste činjenica da se pored do-
prinosa za penziono osiguranje mora
izvršiti i uplata dužnih doprinosa za
zdravstveno i osiguranje od nezapo-
slenosti, a radi se o značajnim sred-
stvima. Kako se uglavnom radi o fir-
mama koje su u stečaju i koje nemaju
mogućnost da uplate ova sredstva,
radnici i pored uplate doprinosa za
penziono osiguranje ne mogu ostva-
riti pravo na penziju. Da apsurd bude
veći, u većini ovih slučajeva radni-
ci nisu ni koristili usluge besplatne
zdravstvene zaštite, jer zbog neupla-
ćivanja doprinosa od strane poslo-
davca nisu mogli ovjeriti zdravstvenu
knjižicu. Dakle, ovdje se traži plaćanje
usluge koja nije ni pružena, a istovre-
meno se radnicima onemogućava
odlazak u zasluženu mirovinu. Zato je
sa zadnje sjednice Upravnog odbo-
ra Sindikata metalaca Federacije BiH
potekla inicijativa za donošenjem pro-
pisa kojim će ove obaveze biti otpisa-
ne, tamo gdje radnici nisu mogli kori-
stiti besplatne zdravstvene usluge.
Koliko je borba za osnovna radnička
prava težak i bremenit put, svjedoči
činjenica da su i Sindikat metalaca
Federacije BiH i predsjednik Bajro
Melez prekršajno kažnjeni zbog blo-
kade puta od strane radnika Želje-
zare Zenica, prilikom protesta ispred
Vlade FBiH u februaru 2017. godine,
gdje su radnici upravo tražili uvezi-
vanje staža, isplatu tada sedam du-
gujućih plata i spas firme. Sindikat
metalaca je kao pravno lice kažnjen
novčanom kaznom od 6.000 KM, šest
mjeseci uslovno, a predsjednik Melez
kao odgovorno lice 3.000 KM, šest
mjeseci uslovno.
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
GODIŠNJA NETLEX KONFERENCIJA
2019 - STOCKHOLM (ŠVEDSKA)
K
onferenciji NETLEX (mreža
sindikalnih pravnika), koju or-
ganizuje Europska konfede-
racija sindikata (ETUC) i ove godine
je prisustvovalo oko 80 učesnika
iz svih zemalja članica EU, zemalja
kandidata i potencijalnih kandidata
(BiH i Kosovo). Konferenciji su ispred
Konfederacije sindikata BiH prisu-
stvovali Kenan Mujkanović (SSSBiH)
i Goran Stanković (SSSRS). Također,
Konferenciji je prisustvovala i Enisa
Vranac-Salimović, šef Regionalnog
ureda Međunarodne konfederacije
sindikata u Sarajevu.
Konferencija je otvorena panelom o
švedskom modelu tržišta rada. Ista-
knuto je da su odnose između rad-
nika i poslodavaca do kraja tridesetih
godina prošlog vijeka obilježili kon-
stantni sukobi, koji su 1928. godine
kulminirali velikim štrajkom i prote-
stima tokom kojih je policija ubila više
štrajkača. To je bio prelomni trenutak
u kojem su obje strane shvatile da su-
kob nije rješenje i da se ovakva trage-
dija više nikad ne smije desiti. Te go-
dine u Švedskoj je postignut istorijski
dogovor između poslodavaca i sindi-
kata, prema kojem poslodavci imaju
pravo da otpuste radnike ako im nisu
potrebni, a da to neće izazvati velike
štrajkove, ali će zato svaki radnik biti
adekvatno zbrinut i dobiće otpremni-
nu. Za svakog otpuštenog radnika
garantovaće ili poslodavac ili državno
socijalno osiguranje, tj. radnik će znati
da postoji neko ko se brine o njemu,
da neće gladovati, da će imati mo-
gućnost prekvalifikacije i pronalaska
drugog posla. Taj sistem veoma do-
bro funkcioniše i danas.
Tržište rada u Švedskoj je centra-
lizovano, s tim da se na intervenci-
je države na tržištu rada ne gleda
blagonaklono, i one su minimalne.
Švedska nema zakon o najnižoj pla-
ći. Plaće i naknade se definišu kolek-
tivnim ugovorima. Kolektivni ugovori
za zaključuju na nacionalnoj razini i
na lokalnom nivou. Ako se ne posti-
gne dogovor o kolektivnom ugovoru,
organizuje se štrajk, a u štrajku uče-
stvuju svi sindikati u znak solidarnosti,
što je ključ uspjeha sindikalnih akcija.
www.smfbih.ba
Švedska je zakonom regulisala oba-
veznu zaštitu prihoda za sva zaposle-
na lica u toj zemlji. Ovo područje je
normirano zakonom o plaćenom od-
sustvu u slučaju bolesti i zakonom o
socijalnom osiguranju, i uključuje be-
neficije kao što su zdravstveno osigu-
ranje, osiguranje od povreda na radu
i penzijsko osiguranje. Zakonom oba-
veznim šemama osiguranja uprav-
lja Agencija za socijalno osiguranje.
Osim zakonom obavezne zaštite pri-
hoda, postoji i dopunsko pokriće koje
je regulisano kolektivnim ugovorima
između poslodavaca i sindikata. Oko
90 posto svih zaposlenih u Švedskoj
automatski je obuhvaćeno ovim poli-
cama osiguranja kroz svoje ugovore o
radu. Premiju plaća poslodavac.
Stopa nezaposlenosti u Švedskoj je
7,5%, nezaposlenih je oko 345 000.
Sindikati su organizovani u dvije te-
meljne grupacije, tzv. plavih i bijelih
kragni (industrijski radnici i službe-
nici). U unutarsindikalnim razgovori-
ma glavnu riječ imaju sindikati plavih
kragni, i njihovi stavovi se uvažavaju,
obzirom na razvijenu svijest o ulozi
ovih radnika i poslodavca u stvaranju
nove vrijednosti i punjenju budžeta. I
u Švedskoj je prisutan trend opadanja
članstva u sindikatima, što se uklapa
u globalne trendove, a rezultat je ja-
čanja antisindikalnog raspoloženja
koje se svjesno podgrijava iz europ-
skih i svjestskih centara moći, sa ja-
snim ciljem. Ono što je posebno zna-
čajno u smislu zaštite radnika, je da u
Švedskoj postoje radni sudovi, koji u
METALAC
posljednjih godina donose sve više
presuda u korist radnika.
Najvećim prekršajem u Švedskoj,
koji se najstrožije kažnjava, smatra se
poreska utaja, a ekonomski imunitet
nema niko, čak ni švedski kralj.
Vezano za „dosjetljivost“ poslodava-
ca u izbjegavanju obaveze poštiva-
nja kolektivnih ugovora, od učesni-
ka Konferencije iz Njemačke data je
informacija o pojavi tzv. članstva u
udruženju poslodavaca „bez tarife“,
gdje ovi poslodavci, iako su članice
udruženja, nemaju obavezu poštiva-
nja odnosnog kolektivnog ugovora.
Također je prezentovana informacija
o važnom predmetu koji se trenut-
no nalazi pred Europskim sudom za
ljudska prava u vezi dosljedne pri-
mjene člana 11. Europske konvencije
za ljudska prava, koji se odnosi na slo-
bodu okupljanja i udruživanja.
O sindikatima i korištenju konkuren-
cijskog prava kao instrumenta sin-
dikalne borbe, u prvom redu radi
sprječavanja tzv. socijalnog dam-
pinga govorili su Susanne Wixforth
(DGB Germany) i Jean-Benoit Maisin
(Universite Saint-Luis, Brussels). Radi
se o situaciji da poslodavci iz manje
razvijenih zemalja EU upućuju radni-
ke na rad u druge zemlje Europske
unije, gdje su zbog manjih troškova
rada svojevrsna nelojalna konku-
rencija domicilnim poslodavcima.
17
METALAC List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine

Naime, upućeni radnici se plaćaju Irskoj. Istakao je da Irci rade za plaće

prema propisima koji važe u njihovoj
matičnoj zemlji, pa za isti posao do-
bijaju daleko manje od onog što do-
bijaju njihove kolege u zemlji u koju
su upućeni. Od 2016. godine traju
pregovori o izmjeni Direktive o upu-
ćenim radnicima iz 1996. godine, na
način da radnik iz jedne članice EU,
dok je na privremenom radu u drugoj
članici, ima istu platu, naknade i soci-
jalnu zaštitu kao njegov kolega u toj
zemlji, za isti posao. Izmjene Direktive
u tom smislu su u Europskom parla-
mentu usvojene u maju 2018. godine,
s tim da države članice imaju rok od
dvije godine da usklade svoje zako-
nodavstvo kako bi nova pravila stu-
pila na snagu. Protiv ovakve izmjene
koje su 20% manje od prosjeka EU. S
druge strane, godišnja zarada multi- POSJETA
nacionalnih kompanija je ogromna,
i iznosi oko 40.650 eura po radniku. FIRMI UNIS
Irski radnici su najproduktivniji na svi-
jetu, ali je evidentno da rast produk-
tivnosti ne prati i rast plata. U Irskoj
GINEX
veliki problem predstavljaju ugovori
o radu sa nula sati radnog vreme-
GORAŽDE
na - to su ugovori bez definisanog
trajanja radnog vremena. Osim što
se ovo negativno odražava na visinu
radničkih plaća, problem predstavlja
i to što banke radnicima sa ovakvim
ugovorima posuđuju maksimalno 3,5
njihovih godišnjih zarada, što rješava-
nje stambenog pitanja u smislu kupo-
vine kuće ili stana, čini nemogućim. U

je najmanje deset članica iz central-
ne i istočne Europe, koje smatraju da
bi na taj način izgubile konkurentsku
prednost koju imaju upravo zbog jef-
tinijih radnika. Konkretno, poslodavca
u Bugarskoj sat rada radnika košta
nepuna četiri eura, a u Danskoj je sat-
nica deset puta veća.
Robin Allen (QC), govorio je o uticaju
informacionih tehnologija, aplikacija i
vještačke inteligencije na budući, ali
i sadašnji svijet rada, što pred sindi-
kate kao i pravne regulatore postav-
lja ogromne izazove u smislu zaštite
privatnosti, digniteta ali i sigurnosti
radnika.
David Gibney (Mandate, Ireland) i Ni-
colas Countoris ( UCL UK) govorili su
o borbi protiv nesigurnosti zaposle-
nja i o ugovorima sa „nula“ sati rad-
nog vremena. Posebno je naglašena
potreba evolucije propisa iz oblasti
rada, tako da se pojam radnika pro-
širi na sve kategorije ljudi koji obav-
ljaju bilo kakve fizičke ili intelektualne
poslove za drugog, bez obzira da li
postoji ili ne pisani ugovor, i bez ob-
zira da li postoji sistem subordinacije
svojstven za klasični radni odnos. Pa-
nelisti smatraju da je ovo jedini način
da se pruži zaštita svim učesnicima
na današnjem, izuzetno komplek-
snom i dinamičnom tržištu rada, gdje
poslodavci koriste svaku mogućnost
da svoje poslovanje kao i svoj odnos
sa uposlenicima izmjeste iz pravnog
okvira radnog zakonodavstva, pa i
na način da za njih umjesto termina
„radnik“ ili „radni odnos“ koriste druge
termine, koji nisu pravno prepoznati
ni normirani.
David Gibney je govorio o situaciji u
praksi se također javlja problem da
poslodavci ove ugovore koriste kao
metod kontrole i zastrašivanja radni-
ka, jer im isti daju mogućnost da bilo
kakvo ponašanje ili aktivnost radnika,
uključujući i sindikalnu, „sankcionišu“
na način da radniku smanje broj rad-
nih sati u određenom periodu, što će
naravno uticati i na iznos same plaće.
Wiebke Warneck (ETUC Senior Legal
Advisor) i John Devitt (Transparen-
cy International Ireland) govorili su
o draftu Direktive o zaštiti prijavitelja
kršenja sindikalnih prava (tzv. zviž-
dači). Panelisti su istakli pozitivne, ali
i negativne strane ove Direktive koje
bi u praksi mogle imati upravo supro-
tan efekat - da prijavitelje obeshrabri
da prijave primjere kršenja prava, što
svakako treba imati u vidu tokom da-
lje procedure pripreme i donošenja
ovog akta.
Ovogodišnju Netlex konferenciju
su zaključili Lorenzo Repetti ( ETUC
Advisor), Henning Groskreutz (IG Me-
tall) i Jeff Vogt (Solidarity Center), koji
su u okviru panela o efikasnoj pravnoj
zaštiti kazali da je EU donošenjem no-
vih direktiva došla na korak bliže tom
cilju. Ujedno su istakli da se mnogo
očekuje i od novog saziva EU institu-
cija, obzirom da će izbori biti održani
u proljeće ove godine. Dat je osvrt na
prekograničnu saradnju sindikata u
cilju efikasnije borbe za položaj radni-
ka i spriječavanja socijalnog dampin-
ga. Ujedno je predstavljena i mreža
pravnih eksperata i advokata (https://
www.ilawnetwork.com) putem koje
sindikalni aktivisti i radnici širom svije-
ta mogu potražiti i dobiti odgovarajući
pravni savjet i pomoć.
P
redsjednik SM FBiH Bajro
Melez je 10.10.2019. godine,
zajedno sa potpredsjednikom
Almirom Salihovićem i koordinato-
rom za namjensku industriju Vahi-
dom Ramićem, bio u posjeti sindi-
katu i firmi Unis Ginex d.d. Goražde,
radi sagledavanja aktuelne proble-
matike u ovom privrednom druš-
tvu. Tokom posjete fokus je stav-
ljen na tri ključna elementa: status
i položaj radnika koji su angažo-
vani na osnovu ugovora o radu na
određeno vrijeme, usklađivanje
registra radnih mjesta sa otežanim
uslovima rada i radnih mjesta sa
beneficiranim stažom, te usaglaša-
vanje Pravilnika o radu i sistemati-
zacije radnih mjesta. Na sastanku
održanom sa odborom sindikalne
podružnice Ginex definisan je za-
ključak da se stav sindikata u vezi
pomenute tri stavke dostavi upravi
u pisanoj formi, u vidu konkretnih
zahtjeva. Nakon sastanka održa-
nog sa sindikalnim odborom, Pred-
sjednik SM FBiH je na kraćem sa-
stanku održanom sa direktoricom
ove firme nagovijestio konkretne
i vrlo odlučne aktivnosti sindikata
prema upravi i nadzornom odboru
firme, sve s ciljem rješavanja ključ-
nih pitanja.

18 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
SINDIKATU
METALACA
FEDERACIJE
BIH
PRISTUPILE
TRI NOVE
SINDIKALNE
ORGANIZACIJE
S
indikat metalaca Federaci-
je BiH u ovoj godini postao
je bogatiji za tri nove čla-
nice sindikata – BAGS Vogošća,
Slobodna zona Vogošća i PREIS
Usora. Ovim je sindikalna porodica
Sindikata metalaca postala broj-
nija za dvjestotinjak novih članova
sindikata. To najbolje demantuje
one zlobnike koji tvrde da sindi-
kata nema u realnom sektoru, ili u
privatnim firmama. Ovo je ujedno i
dokaz da se naša sindikalna borba
za što bolji radno-pravni i materi-
jalni položaj radnika vidi i cijeni, a
uz podršku naših novih članova
ista će sigurno biti još snažnija.
www.smfbih.ba
PROBLEMATIKA
RADNIKA U
VOLKSWAGEN
SARAJEVO
S
ciljem upoznavanja sa ak-
tuelnom problematikom u
firmi Volkswagen Sarajevo,
19.07.2019. godine u sjedištu SM FBiH
održan je sastanak sa predstavnicima
sindikata ove firme. Pored predsjed-
nika SM FBiH Bajre Meleza i potpred-
sjednika Almira Salihovića, sastanku
su prisustvovali predsjednik sindi-
kalne podružnice VW Kenan Klisura i
potpredsjednik Hazim Viteškić.
Konstatovano je da je suština proble-
ma u ovoj firmi nerazjašnjen i nedefi-
nisan odnos suvlasnika, i to Volkswa-
gena (51%) i Preventa (49%). U prote-
klom periodu, ova problematika nije
značajnije uticala na sigurnost radnih
mjesta. Međutim, predstavnici sin-
dikalne organizacije upozorili su da
se situacija usložnjava, što bi moglo
dovesti u pitanje ne samo otvaranje
novih, nego ugroziti i postojeća radna
mjesta. Stoga je zaključeno da se u
cilju rješavanja ovog problema treba-
ju poduzeti konkretni koraci, uključu-
jući organizovanje sastanka sa pred-
METALAC
stavnicima Vlade FBiH i resornog fe-
deralnog ministarstva FMERI.
U skladu sa zaključkom od 19.07.2019.
godine, i na osnovu saznanja o evi-
dentnom zastoju u dobijanju novih
poslova u firmi Volkswagen Sarajevo,
SM FBiH je organizovao sastanak sa
resormnim ministrom FMERI Nermi-
nom Džindićem. Ovom sastanku su,
pored ministra Džindića, prisustvo-
vali predsjednik SM FBiH Bajro Melez
i potpredsjednik Almir Salihović, te
predsjednik i potpredsjednik sindi-
kalne podružnice VW Sarajevo Kenan
Klisura i Hazim Viteškić. Na sastanku
se otvoreno razgovaralo o trenutnom
stanju i izazovima u poslovanju firme.
Istaknut je vrlo ozbiljan problem loših
partnerskih odnosa VW i Preventa,
koji su od ključnog značaja za firmu.
Ipak, naglašeno je da VW u Bosni i
Hercegovini ima perspektivu, i iska-
zana je nada da će otvorena pitanja
uskoro biti riješena, što bi značilo si-
gurniju budućnost za radnike ove izu-
zetno važne firme.
19
METALAC
SASTANAK SINDIKATA I
POSLODAVACA U SJEDIŠTU VLADE
FEDERACIJE BIH
N
a inicijativu predsjednika Sin-
dikata metalaca FBiH Bajre
Meleza, u zgradi Vlade FBiH
održan je sastanak premijera Fede-
racije BiH Fadila Novalića i federalnih
ministara rada i socijalne politike Ve-
ska Drljače i energije rudarstva i indu-
strije Nermina Džindića s predstavni-
cima grupacije industrijskih sindikata
iz metalske industrije i to elektropri-
vrede, građevinarstva, tekstila i kože,
šumarstva i rudarstva. Sastanku su
prisustvovali i predstavnici Udruženja
poslodavaca FBiH, Mladen Pandure-
vić i Mersiha Jusić.
Razgovarano je o setu zakona koji
su od posebnog interesa za radnike.
Predstavnici sindikata pozdravili su
odluku Vlade kojom su u Budžetu
FBiH predviđena sredstva za uvezi-
vanje radnog staža, te iznijeli zahtjev
da budu i uvećana ako to bude po-
20
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
trebno. Takođe, istaknuta je važnost
što hitnijeg usvajanja Zakona o sigur-
nosti na radu koji je već duži period
u parlamentarnoj proceduri.Poseb-
na pažnja posvećena je razmatranju
Nacrta zakona o štrajku, te istaknuta
potreba da se sva preostala sporna
pitanja, u što kraćem periodu, usa-
glase između predstavnika sindikata
i poslodavaca, nakon čega bi se ovaj
zakon proslijedio u dalju proceduru.
Na kraju je zaključeno da socijalni
dijalog nema alternativu, da ga u na-
rednom periodu treba intenzivirati i
da rad Ekonomsko-socijalnog vijeća
za teritoriju FBiH ne može biti talac
nikakvih politika kao ni nefunkcionira-
nja Saveza samostalnih sindikata BiH,
što je trenutno slučaj.
(SAOPŠTENJE SA INTERNET STRA-
NICE VLADE FEDERACIJE BIH)
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
SINDIKAT I UPRAVA
ARCELORMITTAL
ZENICA KOD
MINISTRA DŽINDIĆA-
BENEFICIRANA RADNA
MJESTA
P
roblematika beneficiranog rad-
nog staža u kompaniji Arce-
lorMittal Zenica bila je povod
za održavanje sastanka sa resornim
ministrom FMERI Nerminom Džin-
dićem, 23.09.2019. godine u sjedištu
resornog ministarstva u Sarajevu. Sa-
stanku su ispred Sindikata prisustvo-
vali predsjednik SM FBiH Bajro Melez,
predsjednik SM ZDK Kenan Mujkano-
vić i Zuhdija Kapetanović, predsjednik
Sindikata ArcelorMittal Zenica. Ispred
uprave ArcelorMittal Zenica sastan-
ku je prisustvovao generalni direk-
tor Biju Nair, sa direktoricom sektora
za ljudske resurse, Dijanom Božić.
Nakon uvodnih izlaganja od strane
predstavnika sindikata, koji su skre-
nuli posebnu pažnju na ovaj problem
prisutan više od deset godina, direk-
tor Nair je kazao da je uprava krenula
www.smfbih.ba
sa aktivnostima na utvrđivanju bene-
ficiranih radnih mjesta, u skladu sa
zahtjevom sindikata i novim federal-
nim Pravilnikom. Konkretno, uprava
je održala sastanak sa predstavnici-
ma firme Zagreb-Inspekt u Mostaru,
koja je jedina u regiji osposobljena da
vrši snimanja svih uslova i rizika, radi
pripreme odgovarajuće tehničke do-
kumentacije. Direktor Nair je rekao da
sada očekuju dostavu njihove ponu-
de, o čemu će sindikat biti obavije-
šten. Ministar Džindić je rekao da će
Vlada FBiH i resorno ministarstvo dati
punu podršku kompaniji ArcelorMi-
ttal Zenica u prevazilaženju trenutnih
problema (struja, plin itd.), ali da pita-
nje beneficiranih radnih mjesta mora
biti riješeno. U ovom smislu je resor-
no ministarstvo izdalo i saopštenje za
medije.
METALAC
SUD PONIŠTIO
OTKAZ
ZAMJENIKU
PREDSJEDNIKA
SO BOSANCAR
BOSANSKA
KRUPA
Presudom Općinskog suda u Bo-
sanskoj Krupi poništen je, počet-
kom aprila ove godine, kao neza-
konit otkaz ugovora o radu našem
kolegi Nedžadu Patkoviću, zamje-
niku predsjednika sindikalne orga-
nizacije Bosancar Bosanska Krupa,
i poslodavcu naloženo njegovo
vraćanje na posao uz izmirenje
svih obaveza iz radnog odnosa.
Ova presuda je 04.09.2019.g. po-
tvrđena i od strane Kantonalnog
suda u Bihaću, nakon čega je po-
krenut postupak izvršenja. Sud
je naročito cijenio činjenicu da je
Patković imao status sindikalnog
povjerenika, koji u skladu sa Zako-
nom o radu i Granskim kolektivnim
ugovorom metalaca, uživa poseb-
nu zaštitu. Kolega Patković je od
momenta otkaza imao punu prav-
nu i organizacijsku pomoć Sindika-
ta metalaca Federacije BiH, a pre-
suda u njegovu korist je potvrda da
se zakoni ove zemlje moraju po-
štovati. Vjerujemo da će skori po-
vratak kolege Patkovića na posao
dati sigurnost i dodatni podstrek
ovoj mladoj sindikalnoj organizaciji
i njenim članovima za još odlučnije
djelovanje u interesu radnika.
21
METALAC
ČLAN 114. ZAKONA O RADU
FEDERACIJE BIH - OPRAVDANOST ZAHTJEVA ZA
OCJENU USTAVNOSTI
I
zmjenama i dopunama Zakona o
radu Federacije BiH koje su stu-
pile na snagu 17.11.2018. godine,
izmjenjena je, između ostalog, bitna
odredba člana 114. zakona koja se
odnosi na postupak ostvarivanja pra-
va iz radnog odnosa. Naime, stavom
1. ovog člana je propisano da je rad-
nik koji smatra da mu je poslodavac
povrijedio neko pravo iz radnog od-
nosa DUŽAN u roku od 30 dana od
dana dostavljanja odluke kojom je
povrijeđeno njegovo pravo, odnosno
od dana saznanja za povredu prava,
zahtijevati od poslodavca ostvariva-
nje tog prava. Stavom 2. ovog člana
je propisano da, ako poslodavac u
roku od 30 dana od dana podnošenja
zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja
dogovora o mirnom rješavanju spora
iz člana 116. stav 1. ovog zakona, ne
udovolji tom zahtjevu, radnik može u
daljem roku od 90 dana podnijeti tuž-
bu pred nadležnim sudom.
Stavom 3. ovog člana je propisano da
zaštitu povrijeđenog prava pred nad-
ležnim sudom NE MOŽE ZAHTIJEVA-
TI radnik koji prethodno poslodavcu
nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog
člana, osim u slučaju otkaza ugovora
o radu u skladu sa ovim zakonom.
Dakle, u slučaju da radnik, iz bilo kojeg
razloga (koji mogu biti brojni - strah,
neznanje, neinformisanost, specifično
radno vrijeme, smjenski rad, rad na
terenu itd.), propusti podnijeti takav
zahtjev, isti ne može tražiti ostvariva-
nje tog prava u sudskom postupku.
Ako se radi o novčanom potraživanju
temeljem radnog odnosa, radnik koji
se poslodavcu ne obrati sa pisanim
zahtjevom za ostvarivanje istog (ako
mu bude uskraćeno), i to u prekluziv-
nom roku od 30 dana, ne može pod-
nijeti ni tužbu radi ostvarenja tog pra-
va. To znači da ovo pravo radnik više
neće moći ostvariti, odnosno da će to
pravo trajno izgubiti, bez obzira što se
radi o nečemu što je temeljem rad-
nog odnosa zaradio - u pitanju je nje-
gov novac, odnosno njegova imovina,
što mu nikako ne bi smjelo biti uskra-
ćeno na ovakav način. Ovo rješenje
potpuno besmislenim čini i rok zasta-
22
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
re od tri godine iz člana 115. zakona o
radu, u situaciji kad se radnik za sva-
ko dospjelo a neisplaćeno mjesečno
potraživanje mora posebno obraćati
poslodavcu sa pisanim zahtjevom, u
prekluzivnom i kratkom roku, a onda
i podnositi tužbu sudu ako potraživa-
nju ne bude udovoljeno od poslodav-
ca, u daljem roku od 90 dana. Ako to
ne učini, radnik ne gubi samo pravo
na obraćanje sudu, on praktično gubi
i pravo na ova potraživanja, bez obzi-
ra da li se ista nalaze unutar trogodiš-
njeg zastarnog roka. Ovakva odredba
ne postoji u komparativnom pravu,
odnosno istu ne sadrže niti zakoni o
radu Hrvatske, Srbije, Republike Srp-
ske niti Crne Gore.
Onemogućavanje radnika da se obra-
ti sudu ako se prethodno nije obratio
poslodavcu, i to u prekluzivnom roku
od 30 dana od dostave odluke kojom
je povrijeđeno njegovo pravo ili sa-
znanja za povredu prava, predstavlja
i ograničenje ustavnog prava na pri-
stup sudu. Ono što je posebno za-
brinjavajuće je da će doslovnom pri-
mjenom člana 114. zakona o radu na-
ročito biti pogođeni radnici realnog,
prvenstveno tzv. privatnog sektora.
Razlozi su slaba sindikalna organi-
zovanost, neinformisanost, neznanje,
radni uslovi, specifično radno vrijeme,
rad na terenu, a posebno činjenica
da su radnici uglavnom angažovani
temeljem ugovora o radu na odre-
đeno vrijeme, te posljedično strah od
poduzimanja bilo kakve radnje koja
bi mogla izazvati negativnu reakciju
poslodavca, prvenstveno u smislu
neprodužavanja ugovora o radu. Ovo
su problemi koji se u praksi već deša-
vaju. S druge strane, upravo su radni-
ci u realnom sektoru u najvećoj mjeri
izloženi problemu neisplate plaća,
naknada plaće, naknada koje nema-
ju karakter plaće itd. O tome koliko
je aktuelni Zakon o radu Federacije
BiH nedorečen svjedoči i činjenica da
isti apsolutno ne sadrži odredbu koja
eksplicitno propisuje da je posloda-
vac obavezan radniku isplatiti plaću
za izvršeni rad. Primjera radi, član
90. stav 1. Zakona o radu Hrvatske
je propisao da je poslodavac dužan
radniku obračunati i isplatiti plaću u
iznosu utvrđenom propisom, kolek-
tivnim ugovorom, pravilnikom o radu,
odnosno ugovorom o radu. Ovakva
odredba u Zakonu o radu Federacije
BiH ne postoji, pa ostaje da se obave-
za poslodavca da radniku isplati pla-
ću, podrazumijeva.
Na kraju, kada se sve gore navede-
no uzme u obzir, sa punim pravom se
može zaključiti da bi primjena člana
114. Zakona o radu mogla imati nesa-
gledive posljedice po, u prvom redu
materijalna prava radnika (njihovu
imovinu), i to naročito onih kategori-
ja koje i jesu najugroženije i najma-
nje zaštićene, kao i da male sankcije
te nepostojeći kapacitet inspekcija
rada za osiguranje poštivanja zakona
neodgovornim poslodavcima širom
otvaraju mogućnost da takvu situa-
ciju iskoriste, odnosno zlouporijebe,
što zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog
člana čini više nego opravdanim. Na
zajedničkoj press konferenciji pot-
predsjednika Federacije BiH Mila-
na Dunovića i rukovodstva SSS BiH
i SM FBiH najavljeno je podnošenje
zahtjeva za ocjenu ustavnosti ovog
člana, a zahtjev je i podnesen 5. aprila
ove godine.
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
UNIS GINEX GORAŽDE – ZAJEDNIČKI SASTANAK
PREDSTAVNIKA SINDIKATA, UPRAVE, NADZORNOG
ODBORA I RESORNOG FEDERALNOG MINISTRA U
DOMU SINDIKATA
Na pregovaračkom sastanku održa-
nom 06. novembra 2019. godine u
Domu sindikata u Sarajevu, u organi-
zaciji resornog ministra i predsjednika
Sindikata metalaca sa Nadzornim od-
borom, Upravom društva i sindikalnim
Odborom privrednog društva Unis Gi-
nex d.d. Goražde prisustvovali su:
- Ispred Ministarstva energije, rudar-
stva i industrije FBiH Nermin Džindić,
ministar, i Fuad Hadžimehmedović
savjetnik;
- Ispred Direkcije za namjensku indu-
striju FBiH: Zlatan Bilanović, direktor i
Adnan Frljak, savjetnik;
- Ispred Nadzornog odbora Unis Gi-
nex d.d. Goražde: Hajrudin Grabovica,
predsjednik i Hamid Pršeš, član;
- Ispred Uprave društva Unis Ginex
d.d. Goražde: Munevera Fočo, direk-
torica, Admin Peštek, ID za ekonomi-
ku, markenting i komercijalne poslove
i Hasan Tafro, ID za proizvodnju i Sabit
Mašić, sekretar;
- Ispred Sindikata metalaca FBiH; Baj-
ro Melez, predsjednik, Almir Salihović,
potpredsjednik, Vahid Ramić, koordi-
nator za NI ispred SM FBiH, Aida Čen-
gić, predsjednica No SM FBiH, Amela
Vesnić-Dizdarević, stručni saradnik;
- Ispred sindikalnog odbora sindikal-
ne podružnice Unis Ginex d.d. Go-
ražde; Nermin Dragulj, predsjednik,
Elmir Vranj, član, Senada Šalaka, član,
Kemo Polutak, član, Alen Spahović,
član, Admir Vražalica, član.
Ministar FMERI Nermin Džindić otvorio
je sastanak pozdravio prisutne i predlo-
žio dnevni red, a po zahtjevima sindikal-
nog Odbora podružnice, kako slijedi:
www.smfbih.ba
1. Povratak radnika na radna mjesta u
PD Unis Ginex d.d. Goražde kojima
nisu produženi ugovori o radu;
2. Usklađivanje registra radnih mjesta
sa otežanim i teškim uslovima rada
i njihovo poštivanje (na osnovu čla-
na 46. Kolektivnog ugovora);
3. Sistematizacija radnih mjesta i
usklađivanje neusklađenog Pravil-
nika o radu.
4. Nakon opsežne diskusije prisutnih
o trenutnom stanju u privrednom
društvu Unis Ginex d.d. Goražde, sa
ciljem pronalaska rješenja za aktu-
elne probleme radnika u kompaniji
Unis Ginex d.d. Goražde a po pred-
loženim Zahtjevima, doneseni su
slijedeći
ZAKLJUČCI:
1. Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije je pokrenu-
lo Inicijativu za izmjenu Uredbe o
postupku prijema u radni odnos u
javnom sektoru u Federaciji Bosne
i Hercegovine (Sl. novine Federa-
cije BiH br. 13/19) u djelu koji se
odnosi na postupak prijema u rad-
ni odnos;
METALAC
2. Obavezuje se Uprava privrednog
društva Unis Ginex d.d. Goražde da
izvrši korekcije i doradu Pravilnika
o radu privrednog društva Unis Gi-
nex d.d. Goražde, te da isti usaglase
sa sindikalnim Odborom sindikalne
podružnice Unis Ginex d.d. Goražde;
3. Na osnovu Pravilnika o radnim mje-
stima na kojima se staž osiguranja
računa sa uvećanim trajanjem, po-
stupku utvrđivanja i postupku revi-
zije radnih mjesta na kojima se staž
osiguranja računa sa uvećanim
trajanjem (tzv. radna mjesta s be-
neficiranim stažom - Sl. noviname
Federacije BiH broj 26/19), obave-
zuje se sindikalni Odbor podružni-
ce da podnese Zahtjev prema Up-
ravi društva za ona mjesta za koja
smatraju da su otežana, a Uprava
društva se obavezuje da na osnovu
istog zahtjeva angažuje nadležnu
kuću za reviziju radnih mjesta na
kojima se staž osiguranja računa
sa uvećanim trajanjem.
4. Obavezuju se Uprava društva i sin-
dikalni Odbor da vode pregovore
direktno i samostalno.
23
METALAC
INICIJATIVA SINDIKATA METALACA
FEDERACIJE BIH ZA IZMJENU
ZAKONA O RADU
U susret 7. oktobru, koji
se obilježava kao Svjet-
ski dan dostojanstvenog
rada, Upravni odbor Sindi-
kata metalaca Federacije
BiH je na svojoj II sjednici
održanoj 25.09.2019. go-
dine razmatrao aktuelnu
situaciju u kantonalnim
organizacijama sindikata
i trenutni položaj radnika.
Na osnovu podnesenih,
detaljnih izvještaja iz svih
sindikalnih organizacija,
zaključeno je da je jedan
od ključnih problema ma-
sovna zloupotreba ugo-
vora o radu na određeno
vrijeme. Na ovom, kao i
na nizu drugih primjera
pokazuje se sva pogub-
nost pojedinih odredbi
novog Zakona o radu na
koje je sindikat ukazivao
još 2014. godine.
Ugovori o radu na određeno vrijeme
postali su pravilo. Između 80% i 90%
novozaključenih ugovora su ugovori o
radu na određeno vrijeme. Ogroman
broj radnika u režimu rada na određe-
no vrijeme radi i više od deset godi-
na, uz prekide. Veoma mali broj ovih
radnika u konačnici dobije ugovore o
radu na neodređeno vrijeme. Ugovori
se u većini slučajeva zaključuju na pe-
riod manji od 6 mjeseci. Brojni su pri-
mjeri pravljenja prekida radnog odno-
sa, odnosno neprodužavanja ugovora
o radu kako radnici ne bi napunili šest
mjeseci rada u kontinuitetu, i time
ostvarili pravo na puni godišnji odmor.
Obzirom da je i isplata regresa veza-
na za korištenje godišnjeg odmora,
na ovaj način se radnicima uskraćuje
i pravo na regres. Izlišno je pominjati
da radnici sa ugovorima na određeno
vrijeme ne mogu uzeti kredit, riješiti
stambeno pitanje, planirati život i po-
rodicu - oni praktično žive između dva
ugovora o radu na određeno vrijeme.
Poseban aspekt ovog problema leži
u činjenici da u metalskom sektoru
24
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
većina radnih mjesta u proizvodnji
nosi povećani rizik od povređivanja.
Ovo je naročito izraženo u segmentu
crne metalurgije, namjenske indu-
strije i strojne obrade metala. Radnik
koji radi na opasnim postrojenjima ili
sa eksplozivom mora biti maksimalno
koncentrisan na svoj rad i okruženje,
kako bi taj rad obavljao na siguran na-
čin, po sebe ili druge radnike. Postav-
lja se logično pitanje, kako će radnik
koji radi sa eksplozivom ili na opa-
snom stroju biti koncentrisan na rad
ako cijelo vrijeme razmišlja o tome da
li će mu biti produžen ugovor o radu
ili ne. Ovo je, posebno za porodične
ljude a takvih je većina, ključno egzi-
stencijalno pitanje.
Stoga ne čude brojne povrede, koje
rezultiraju i trajnom invalidnošću rad-
nika, što nije samo problem radnika
nego i poslodavaca. Dakle, ovo je izu-
zetno bitno pitanje i sa aspekta zašti-
te na radu.
Naravno, u privatnim firmama gdje je
većina radnika angažovana po osno-
vu ugovora o radu na određeno vrije-
me nemoguća je misija osnovati sin-
dikat, pa tamo i ne postoji
niko ko bi barem ukazao
na ovaj problem, a kamoli
krenuo u njegovo rješava-
nje.
Sve gore navedeno kre-
ira ambijent prekarnog
ili nesigurnog rada, stra-
ha i stresa, gdje radnik
nikako ne može biti do-
stojanstven. Ovo, pored
niskih plaća, predstavlja
jedan od ključnih razloga
odlaska radnika iz naše
zemlje, u sve većem bro-
ju. To je problem koji ne
treba samo konstatova-
ti, nego učiniti sve da se
takva situacija mijenja, i
to hitno. Ovo nije samo
zadatak sindikata. Ovo je,
u daleko većoj mjeri, za-
datak i obaveza nadležnih
vlasti na svim nivoima.
Na kraju, kao jedino logično
rješenje, koje bi trebalo riješiti ili ba-
rem ublažiti ovaj problem, nameće se
izmjena Zakona o radu u dijelu koji se
odnosi na ugovor o radu na određeno
vrijeme, člana 22., i to na način da se
ugovor o radu na određeno vrijeme
predvidi samo kao izuzetak, zatim da
se ograniči na jednu, ili maksimalno
dvije godine dana, te da se taksativ-
no navedu razlozi zbog kojih se takav
ugovor može zaključiti - zamjena pri-
vremeno odsutnog radnika, rad na
određenom projektu ili na poslu koji
je ograničen rokom.
Podsjetićemo da je Europski parla-
ment u Strazburu još 06.07.2010. godi-
ne usvojio izvještaj u kojem je konsta-
tovano da „ugovori o radu na neodre-
đeno vrijeme treba da budu pravilo,
dok je neprihvatljiva zloupotreba da
se takvi ugovori zamjenjuju sa atipič-
nim ugovorima na određeno vrijeme...“
Značajna je i izjava Žan Klod Junkera,
predsjednika Europske komisije, koji
je na Kongresu Europske konfedera-
cije sindikata održanom 21. maja ove
godine jasno poručio: „Ugovor o radu
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine METALAC

SINDIKALNA
na neodređeno vrijeme je ključan. Da
moj otac nije imao takvu sigurnost, ja
fakulteta ne bih vidio“.
Svjesni smo da poslodavci ovo pita-
nje gledaju iz drugog ugla. Međutim,
realno posmatrano, osim obaveze
PODRUŽNICA CIMOS
isplate otpremnine, koja iznosi jed-
nu trećinu plaće radnika za svaku
navršenu godinu staža kod tog po-
TMD Ai GRADAČAC
slodavca, poslodavci nemaju druge
posebne obaveze prema radnicima u
slučaju otkazivanja ugovora o radu na
neodređeno vrijeme, iz ekonomskih,
tehničkih, ili organizacijskih razloga.
S druge strane, na primjeru Sloveni-
je koja poslodavce koji s radnicima
zaključe ugovore o radu na neodre-
đeno vrijeme oslobađa određenih
fiskalnih obaveza, vidljivo je da se
može pronaći rješenje u kojem će svi
biti zaštićeni, ako za to postoji volja, a
pozitivan efekat bi bio ogroman.

PRIJEDLOG IZMJENE ČLANA 22.

ZAKONA O RADU
Član 22. se mijenja i glasi:
1. Ugovor o radu zaključuje se na ne-
određeno vrijeme.
2. Izuzeto, ugovor o radu može se za-
ključiti na određeno vrijeme, samo
u slučaju zamjene privremeno od-
sutnog radnika, rada na određe-
nom projektu ili izvršenja posla čije
je trajanje ograničeno.
3. Ugovor o radu koji ne sadrži poda-
tak u pogledu trajanja smatrat će se
ugovorom o radu na neodređeno
vrijeme.
4. Ugovor o radu na određeno vrijeme
ne može se zaključiti za period duži
od dvije godine.
5. Ako radnik izričito ili prećutno ob-
novi ugovor o radu na određeno
vrijeme sa istim poslodavcem, od-
nosno izričito ili prećutno zaključi s
istim poslodavcem uzastopne ugo-
vore o radu na određeno vrijeme
na period duži od dvije godine bez
prekida, takav ugovor smatrat će se
ugovorom o radu na neodređeno
vrijeme.
C
IMOS TMD Ai d.o.o. Gradačac
vodi korijene od vremena prvih
radionica, a kasnije i tvornica
nastalih u periodu od 1954. godine:
RAD Gradačac; Tvornica motornih
dijelova Gradačac, sistem Famos Sa-
rajevo (u čijem sastavu je bio TMD
Gradačac), pa sve do 2001. godine
kada nastaje društvo Poslovni sistem
CIMOS TMD Automobilska industrija
Gradačac, koji danas radi pod nazi-
vom CIMOS TMD Automobilska indu-
strija d.o.o. Gradačac.
Od samih početaka metalske indu-
strije u Gradačcu dolazi i do organi-
ziranja radnika u sindikate, i taj trend
nikada nije ni prekinut. Sindikati u
tvornicama TMD, a danas Cimosa
uvijek su bili organizirani na zavidnom
nivou po broju radnika koji su bili čla-
novi sindikata.
Tako je i danas - od ukupno 334 radni-
ka u CIMOS TMD Ai Gradačac, 314 su
članovi sindikata, što znači da je oko
95% radnika u sindikatu. To je sigurno
prava potvrda reprezentativnosti ali
i dobrog rada ovog sindikata. To je i
priznanje samom vodstvu sindikata,
koje je uvijek bilo spremno da po-
mogne svim radnicima u potrebi po
bilo kom osnovu, pa i bez obzira da li
su bili članovi sindikata ili ne. Tako je
i danas.
Saradnja Poslodavca i Sindikata je na
dobrom nivou. Poslodavac je uvijek
poštovao Kolektivni ugovor potpisan
sa Sindikatom, i to oko svih pitanja
koja su vezana za radnike i njihova
prava. Sva pitanja se rješavaju zajed-
no i dogovorom.
Vodstvo Sindikalne podružnice CI-
MOS TMD Ai d.o.o. Gradačac čine:
• Predsjednik sindikata Miralem To-
palović
• Nadzorni odbor u sastavu : Gromić
Ruzmir, Gubaljević Nermin; Kuku-
ruz Nazif
• Odbor sindikata: Topalović Mira-
lem-predsjednik; Hasanović Dže-
mal-zamjenik predsjednika, Bajrak-
tarević Selma, Huskić Edis, Mešić
Alen i Mujkanović Emir.
Predsjednik sindikata CIMOS,
Topalović Miralem

www.smfbih.ba 25
METALAC
NAKON REAGOVANJA SINDIKATA,
UPRAVA POBJEDE TEŠANJ
POVUKLA ODLUKU O NERADNOM PETKU
S
indikat Pobjede Tešanj je up-
ravi firme, odmah po saznanju
za odluku o neradnom petku,
nakon konsultacija sa predsjednikom
Sindikata metalaca ZDK uputio rea-
govanje i tražio hitan sastanak. Upra-
va je prihvatila ovaj zahtjev, a sasta-
nak je održan 29.10.2019. godine. Na
trosatnom sastanku, nakon iznošenja
SASTANAK SA DIREKTOROM PORESKE
UPRAVE FBIH U VEZI ID BROJEVA ZA NOVE
SINDIKALNE ORGANIZACIJE
P
redsjednik Sindikata metala-
ca Federacije BiH Bajro Melez
i potpredsjednik i pravni sa-
vjetnik Kenan Mujkanović održali su
18.09.2019. godine u sjedištu Poreske
uprave FBiH u Sarajevo sastanak sa
direktorom ove institucije Šerifom Iso-
26
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
argumenata i stavova od strane sindi-
kata, uprava je prihvatila zahtjev sin-
dikata da stavi van snage prvobitnu
odluku da će svaki petak, počev od
01.11.2019. godine, biti neradni. Umje-
sto toga, neradni će biti samo jedan
petak u mjesecu, i to privremeno, dok
traju otežavajuće okolnosti u poslo-
vanju (početkom naredne godine se
vićem i njegovim saradnicima, a u vezi
problema dodjele poreskih ID broje-
va novim sindikalnim organizacijama.
Nakon uvodnog izlaganja predsjed-
nika Meleza i pravnog obrazloženja
datog od strane Kenana Mujkanovića,
postignuto je kompromisno rješenje,
očekuje poboljšanje). Inače, Pobjeda
Tešanj je u velikoj mjeri pogođena
krizom u Turskoj, gdje bilježi pad izvo-
za svojih proizvoda, ali i recesijom u
Europi koja posebno pogađa autoi-
ndsutriju. O svim dešavanjima u Po-
bjedi je, preko predsjednika SM FBiH
Bajre Meleza informisan ministar
FMERI Nermin Džindić.
koje će u budućnosti omogućiti jed-
nostavniji postupak dodjele poreskih
ID brojeva novim članicama SM FBiH,
što je neophodno kako bi iste mo-
gle otvoriti račun u banci i početi sa
radom, i kako poslodavci ne bi imali
mogućnost da to opstruiraju.
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
SKUP RADNIKA
ARCELORMITTAL
ZENICA - BORBA ZA
OČUVANJE RADNIH
MJESTA
S
indikat ArcelorMittal Zenica je
04.09.2019. godine organizo-
vao i održao veliki skup radnika
i članova sindikata ove firme, prven-
stveno s ciljem skretanja pažnje na
potrebu i značaj očuvanja radnih mje-
sta u ovoj kompaniji. Skupu je prisu-
stvovalo više od hiljadu učesnika, koji
su vrlo jasno poručili da neće dozvo-
liti novi Aluminij, te da bi Zenica bez
ove fabrike bila mrtav grad. Arcelor-
Mittal Zenica je okosnica privrede Ze-
ničko-dobojskog kantona, a zajedno
sa rudnikom u Prijedoru, Željeznica-
ma Federacije i Republike Srpske, te
povezanim firmama u sekundarnim i
tercijarnim djelatnostima čini privred-
ni lanac u kojem radi 10 000 do 12
000 ljudi. Ovaj lanac je jedan od te-
melja privrede Bosne i Hercegovine
u cjelini. Međutim,nesređena politič-
ka situacija, svakodnevna priča o po-
djelama i novim ratovima, loš privred-
ni ambijent, ali i različiti pritisci, kao i
neobjektivno izvještavanje javnosti
izazivaju dalekosežne i vrlo negativne
posljedice na budućnost ove firme, i
mogle bi stopirati investicije bez ko-
jih nema razvoja, te dovesti u pitanje i
radna mjesta – poručeno je na skupu.
Ovo se odnosi na realni sektor opće-
nito. Kapital je, kako kažu „plašljiva
www.smfbih.ba
srna“, on bježi od nesigurnosti, a još
više od neizvjesnosti. Logično je da
su u ovakvoj situaciji svi zabrinuti za
budućnost i radna mjesta. Previše je
firmi ugašeno zbog nabrojanih razlo-
ga, ali i zbog toga što je izostala re-
akcija onih koji su trebali da reaguju,
ili takva reakcija nije došla na vrijeme.
S druge strane, na skupu je vrlo jasno
poručeno da je poštivanje zakonskih
propisa iz oblasti ekologije neupitna
obaveza ove kompanije, da se zapo-
čete investicije u ekološke projekte
moraju što prije završiti, a nove otpo-
četi, te da niko nema pravo da ovo
pitanje nameće u vidu izbora između
radnih mjesta i čišćeg okoliša, jer si-
gurno može postojati i jedno i drugo.
Ovo nije samo pitanje zaštite okoliša,
nego i pitanje zaštite na radu. Ako
budu osigurani bolji i humaniji uslovi
za radnike Koksare, Visoke peći, Če-
ličane ili Aglomeracije, što je primarni
zadatak sindikata, biće i manji pritisak
na okoliš - ako bude čisto na Koksari,
biće čišće i u gradu. Naša je zajednička
obaveza da učinimo sve što je u našoj
moći da to i ostvarimo, a obaveza je
države da privredi stvori sve potrebne
uslove za normalan rad i poslovanje.
Samo ako radimo, možemo i da gradi-
mo-poručeno je na kraju skupa.
METALAC
PRAVO NA UVEĆANJE
GODIŠNJEG ODMORA
PREMA NOVOM
ZAKONU O PRAVIMA
DEMOBILISANIH
BORACA
Usvojenim Zakonom o pravima
demobiliziranih branilaca i članova
njihovih porodica, koji je stupio na
snagu 08.08.2019. godine (Služ-
bene novine Federacije BiH broj
54/19), pored ostalog je propisano
i pravo na uvećanje godišnjeg od-
mora.
Naime, članom 31. Zakona je defini-
sano da demobilizirani branilac koji
je u radnom odnosu može ostvariti
pravo na uvećanje godišnjeg od-
mora po osnovu učešća u Oruža-
nim snagama.
Uvećanje godišnjeg odmora za lice
iz stava (1) ovog člana se određuje
na slijedeći način:
a) učešće u odbrambeno-oslobo-
dilačkom/domovinskom ratu 12-18
mjeseci – iznosi 1 dan
b) učešće u odbrambeno-oslobo-
dilačkom/domovinskom ratu 18-
30 mjeseci – iznosi 2 dana
c) učešće u odbrambeno-oslobo-
dilačkom/domovinskom ratu više
od 30 mjeseci – iznosi 3 dana.
Također je propisano da su svi
poslodavci dužni u roku od 90 od
dana stupanja na snagu ovog za-
kona u svojim pravilnicima odno-
sno statutima, propisati način, uslo-
ve i postupak ostvarivanja prava iz
stava (1) ovog člana.
S ovim u vezi, Sindikat metalaca
Federacije BiH je krajem oktobra
2019.g. dostavio zahtjev prema fe-
deralnom ministru za pitanja bo-
raca Salki Bukvareviću za davanje
informacije dokle se stiglo sa aktiv-
nostima na izdavanju identifikacij-
skih kartica za borce (posebno da
li je usvojen odgovarajući Pravilnik
iz člana 49. Zakona), odnosno od-
govora na pitanje da li demobilisa-
ni borci koji su u radnom odnosu
mogu ostvariti pravo na uvećani
godišnji odmor i na osnovu uvjere-
nja o učešću u Armiji BiH koja izdaje
nadležna općinska služba, dok ne
dobiju odgovarajuće kartice (jer je
zakonom propisano da se prava iz
ovog zakona ostvaruju na osnovu
posebne identifikacijske kartice).
27
METALAC
SO PREVENT FAD
POTPISAN
JELAH DOMAĆINKOLEKTIVNI
7. SJEDNICE ODBORA UGOVOR
SINDIKATA METALACA ZDK U MANN
HUMMEL
TEŠANJ
D
omaćin sjednice odbora Sin-
dikata metalaca Zeničko-do-
bojskog kantona održane
30.10.2019. godine bila je sindikalna
organizacija firme Prevent FAD Jelah,
i njen predsjednik Adnan Halilović. Na
ovaj način, Kantonalni sindikat želio je
dati podršku radnicima i firmi koja je
početkom ove godine bila u ogromnoj
krizi zbog kulminacije problema iza-
zvanih razlazom Preventa i Volkswa-
gena i gubitkom glavnog proizvoda
(kočioni sistemi). O svim problemima
u FAD je, preko predsjednika SM FBiH
Bajre Meleza, bio upoznat i ministar
FMERI Nermin Džindić. Ovi problemi
su, na svu sreću, u značajnoj mjeri sa-
nirani. Bitno je istaći da tokom sanacije
stanja nijedan radnik nije dobio otkaz,
što je u mnogome i zasluga sindikata.
Višak od devet radnika zbrinut je sti-
mulativnim otpremninama, uz njihov
pristanak. Nakon obilaska proizvodnih
28
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
pogona i susreta sa radnicima, održa-
na je sedma po redu, proširena sjed-
nica Kantonalnog odbora. Uz pred-
stavnike sindikata ArcelorMittala, Že-
ljezare Zenica, Pobjede Tešanj, Mann
Hummel Tešanj i Prevent FAD (odsut-
ni Excel Maglaj i Enker Tešanj), sjedni-
ci odbora je po prvi put prisustvovao
i predsjednik nove sindikalne orga-
nizacije PREIS Usora, firme koja bro-
ji 180 radnika, od kojih je više od 140
radnika već pristupilo sindikatu. Prije
radnog dijela sjednice, članovima od-
bora se obratio novi direktor FAD-a
Edin Garić, koji je izrazio nadu da će
iduća godina donijeti nove poslove i
stabilizaciju, uz zapošljavanje većeg
broja radnika. Pored ostalog, na ovoj
sjednici odbora je donesena odluka o
organizaciji 6. po redu Malonogomet-
nog turnira SM ZDK u povodu Dana
metalaca, kao i odluka o organizaciji
18. po redu seminara SM ZDK.
N
akon višemjesečnih pregovo-
ra, predsjednik sindikata Mann
Hummel Tešanj Muhamed Ba-
šić i direktor ove kompanije Mahmut
Galijašević potpisali su 11.01.2019. go-
dine novi Kolektivni ugovor za 2019.
godinu. Ovim kolektivnim ugovorom
je, pored ostalog, dogovoreno i po-
većanje satnice od 8% za 670 radnika
ove firme. Osim satnice, kolektivnim
ugovorom su definisana i sva dru-
ga materijalna prava radnika-dodaci
na plaću, topli obrok, prevoz, regres,
bajramluci, 13. plaća itd. Inače, radi
se o jednoj od najboljih fabrika u Ze-
ničko-dobojskom kantonu ali i šire, i
vrlo pozitivnom primjeru privatizacije.
U planu su i nova zapošljavanja, pa bi
broj uposlenih u naredne dvije godi-
ne mogao dostići 1000 radnika.
Na kraju, možemo samo konstatovati
da se na ovaj način djelom, a ne kao
drugi pričom, radi na poboljšanju ma-
terijalnog položaja radnika i stvaranju
uslova za njihov ostanak u BiH..
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
Intervju Kenan Mujkanović
U RADNIKE KOJI
SU NAJVRIJEDNIJI
KAPITAL SE ULAŽE
POVEĆANJEM PLAĆA
OSLOBOĐENJE, 7. januar 2019.
Razgovarao: Mirza DAJIĆ
Kako gledate na Zakon o radu tri go-
dine kasnije?
- U oktobru 2014. razgovarali smo
o tome, tada je bio nacrt. Famozni
član 182. je doveo do rušenja kolek-
tivnih ugovora, a općenito je manja
zakonska zaštita radnika. Jeftinije je
otpuštanje starijih radnika zbog ogra-
ničenja iznosa otpremnine. Brojni su
primjeri radnika koji su po povratku na
posao nakon bolovanja dužeg od šest
mjeseci dobili otkaz. Nema više mini-
malnog godišnjeg odmora od 30 rad-
nih dana za radnike koji rade u teškim
uslovima. Ugovori o radu na određe-
no vrijeme su postali pravilo. Radnici
bukvalno žive između dva ugovora.
Zloupotrebljava se član 108. zakona.
Plaće u realnom sektoru stagniraju.
Pametna investicija
Opći kolektivni ugovor je otkazan,
prestao je da postoji nakon 28 godina.
Minimalac je čitavih 406,60 maraka.
Sredinom novembra na snagu su stu-
pile izmjene i dopune Zakona o radu.
Brisan je član 172. zakona koji je pred-
viđao kaznu od 10 do 50 hiljada KM za
poslodavca koji redovno ne isplaćuje
plaću. Sad je kazna hiljadu do 3.000
maraka, i to ako poslodavac “iz ne
opravdanih razloga” ne isplati plaće.
Izmijenjen je i član 114. zakona... Jesu
li otvorena nova radna mjesta? Tvrdim
da su posljedice primjene Zakona o
radu ne samo faktičke nego i one psi-
hološke velikim dijelom kreirale ovaj
ambijent iz kojeg ljudi žele pobjeći. Ne
bježe od rahatluka. Radnici su jednom
nogom u fabrici, drugom u Njemač-
koj. Sad trpe i poslodavci, a političari
negiraju odgovornost. Još kažu mi tu
ne možemo ništa, takvi su trendovi.
Šta rade da se ti trendovi zaustave?
Ko će sutra puniti fondove? Šta je sa
novim općim kolektivnim ugovorom,
šta je sa povećanjem najniže plaće?
www.smfbih.ba
Poslodavci kažu da su veliki nameti
na plaće.
- Poslodavci plaćaju doprinose na
plaće. Ali doprinose iz bruto plaće,
koji su skoro trostruko veći, plaćaju
radnici. Naravno, poslodavci će reći:
pa mi osiguravamo sredstva. Po toj
logici, ako radnik ode na pijacu i od
plaće kupi vreću krompira, krom-
pir nije kupio on, nego poslodavac.
Radnik je zaradio plaću, nije je dobio
kao poklon. Mi razumijemo da nije
lahko poslovati u BiH, to je činjenica.
Ali, očekujemo i da poslodavci razu-
miju radnike. Da se zapitaju kako oni
saniraju svoj “gubitak” u poslovanju,
jer mnogi zarade 550, 600 ili 700
maraka, a mjesečni troškovi života
su dva ili tri puta veći. Investicije ko-
štaju, ali one povećavaju vrijednost
kapitala poslodavca, a ne radnika.
Ako je to razlog za stagniranje plata,
godinama, onda je investirao rad-
nik, a ne poslodavac. A od tog nema
nikakve koristi, niti je dioničar niti je
dobio veću plaću. Mora se investirati
i u radnike, oni su najvredniji kapital,
a u radnike se investira povećanjem
plaća. U tom slučaju ćemo vrlo kon-
kretno podržati zahtjev za smanjenje
opterećenja rada. Ali, ne kao što je to
učinjeno 2015. godine, povlaštenom
osnovicom za obračun doprinosa
niskoakumulativnim djelatnostima,
u prvom redu tekstilu. Ovo rastere-
ćenje za rezultat nije imalo ni veće
plaće ni veće zapošljavanje, nego
isključivo veći profit gazdama. Profit
od 35 miliona KM koji je samo tek-
stilni sektor u ZDK-u ostvario u 2017.
godini! A znamo kolike su plaće
tim radnicima i koliko sati rade. Ako
ćemo zajedno raditi na rasterećenju
privrede i smanjenju obaveza, onda
moramo osigurati da uštede završe
u džepovima radnika, a ne gazda.
METALAC
Jedan od načina je i opći kolektivni
ugovor i veća materijalna prava rad-
nicima, u prvom redu veća minimal-
na plaća. Nikom više ne vjerujemo
na riječ i obećanja.
Primjećuje li politika radničke pro-
bleme?
- Veliki problem je različit tretman
radnika za koje su određeni nivoi
vlasti direktno odgovorni i radnika u
privatnom sektoru. Nije dovoljno reći
to je privatna firma, tamo ima gazda i
mi se tu ne možemo miješati. Možete
i morate. I ti su radnici zaslužili da se
njihovim problemima vlast bavi kao i
problemima radnika kojima je, uslov-
no rečeno, poslodavac.
Protočni bojleri
Ne mogu Federacija i kantoni biti
samo protočni bojleri, koji prosto uzi-
maju i raspoređuju budžetska sred-
stva. Vlast mora biti nosilac pozitiv-
nih promjena za sve građane. I mora
uvažavati socijalne partnere, a ne kao
dosad. Sjednica ESV-a za Federaciju
BiH nije održana 14 mjeseci!
Šta je sa odgovornošću?
- Uspjeh ima hiljadu očeva, a neu-
spjeh je kopile. Vidimo mnoge kan-
didate koji su daleko aktivniji tokom
predizborne kampanje, nego za vri-
jeme mandata. Svoju funkciju doživ-
ljavaju kao nagradu za trud uložen
tokom kampanje, ne kao veliku od-
govornost i obavezu. A pošto je po-
zicija reizborna, nastoje osigurati da
im naredni mandat i ne treba. I nema
odgovornosti. Sve to destimuliše
istinski sposobne i poštene ljude da
se u većoj mjeri aktivno uključe u po-
litička zbivanja, jer imaju averziju pre-
ma takvom ambijentu. Nažalost, ako
neće oni, ima ko hoće. Ovom društvu
hronično fali pravde.
29
METALAC
NOVI ZAKON O PENZIJSKO-
INVALIDSKOM OSIGURANJU-
NAJČEŠĆA PITANJA
Novi Zakon o penzijsko-invalidskom
osiguranju (Službene novine Fede-
racije BiH broj 13/18) u primjeni je
od 01.03.2018. godine. Obzirom na
veliko interesovanje radnika za sadr-
žaj i novine koje ovaj zakon donosi, s
ciljem potpunijeg informisanja član-
stva dajem odgovore na najčešće
postavljana pitanja:
1. KAKVI SU USLOVI ZA PENZIJU PO
NOVOM ZAKONU?
Prema novom zakonu, opći uslov za
ostvarivanje prava na punu penziju
je 40 godina STAŽA OSIGURANJA,
dakle isključivo efektivnog staža ili
perioda koji je radnik proveo u rad-
nom odnosu i za koji su uplaćeni oba-
vezni doprinosi (uz napomenu da u
staž osiguranja ulazi i tzv. beneficirani
staž).
Drugi opći uslov za ostvarenje prava
na penziju je 65 godina života i mini-
malno 15 godina staža osiguranja, ili
65 godina života i minimalno 20 go-
dina penzionog staža. Ovi uslovi su
identični i za muškarce i za žene.
STAŽ OSIGURANJA = STAŽ OSIGU-
RANJA SA EFEKTIVNIM TRAJANJEM
+ BENEFICIRANI STAŽ
PENZIONI STAŽ = STAŽ OSIGURA-
NJA + POSEBNI STAŽ (RATNI STAŽ, U
DVOSTRUKOM TRAJANJU)
2. KAKO ĆE SE IZRAČUNAVATI VISI-
NA PENZIJE?
Iznos penzije se računa primjenom
formule:
broj ličnih bodova x lični koeficijent
x vrijednost općeg boda (14,00 KM)
Lični bodovi radnika se računaju na
osnovu godina penzijskog staža (1
bod za svaku godinu penzijskog sta-
ža, pola boda za svaku godinu po-
sebnog staža).
Lični koeficijent se izračunava tako
što se plaća radnika dijeli sa prosječ-
nom plaćom u BiH, odnosno u FBiH,
u odnosnom periodu.
30
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
1. Primjer:
Ako je radnik u 2018. godini imao
prosječnu plaću u iznosu 940 KM, a
prosječna plaća u FBiH je u toj godini
iznosila 845 KM, lični koeficijent rad-
nika za tu godinu će iznositi 940 : 847
= 1,11
Pod pretpostavkom da je takav od-
nos postojao tokom cijelog radnog
vijeka radnika (40 godina), visina nje-
gove penzije bi iznosila:
40 bodova x 1,11 x 14,00 KM = 621,60
KM
2. Primjer:
Ako je radnik u 2018. godini imao pro-
sječnu plaću u iznosu 780 KM, njegov
lični koeficijent bi za tu godinu bi izno-
sio 780 : 845 = 0,92
Pod pretpostavkom da je takav od-
nos postojao tokom cijelog radnog
vijeka radnika (40 godina), visina nje-
gove penzije bi iznosila:
40 bodova x 0,92 x 14,00 KM = 515,20
KM
Godišnji lični koeficijent ne može biti
manji od 0,5 (za godinu posebnog
staža, ili ukoliko ne postoje podaci o
plaćama), niti veći od 5.
3. ŠTA JE SA TZV. RATNIM STAŽOM?
Mogućnost ostvarivanja prava na
penziju po osnovu penzionog staža (u
koji ulazi i tzv. ratni, tj. posebni staž) po
novom zakonu i dalje postoji, ali pod
dosta nepovoljnijim uslovima. Tako je
novim zakonom propisano da osigu-
ranik, izuzetno, može ostvariti pravo
na penziju sa 40 godina penzionog
staža, ali tek kad navrši 62 godine
starosti. Dakle, oba ova uslova mora-
ju biti kumulativno (istovremeno) is-
punjena – i godine starosti i penzioni
staž. Drugim riječima, radnik ne može
ostvariti pravo na penziju sa 40 go-
dina penzionog staža (sa uduplanim
ratnim stažom), prije nego navrši 62
godine života.
Ono što je nepovoljno, je da se pen-
zija radniku u ovom slučaju umanjuje
po dva osnova:
- prvo, godina posebnog staža (udvo-
stručenog ratnog staža) se ne vred-
nuje kao cijeli, nego kao pola boda,
- drugo, penzija se dodatno umanju-
je za 3,96% za svaku godinu ranijeg
odlaska u penziju prije navršenih 65
godina života.
Na primjer, radnik koji je bio 4 godine
u ratu ima 8 godina posebnog staža,
i pravo na penziju bi teoretski mogao
ostvariti sa 32 godine staža osigura-
nja (32+8=40 godina penzionog staža),
kad navrši 62 godine života.
Ovaj radnik bi u tom slučaju imao 36
ličnih bodova (pola, umjesto 1 bod za
svaku godinu posebnog staža). Pod
istim uslovima kao kod prethodnog
pitanja, penzija ovog radnika (sa 62
godine života) bi iznosila:
1. plaća 940 KM
36 bodova x 1,11 x 14,00 KM minus
11,88% = 492,98 KM
2. plaća 780 KM
36 bodova x 0,92 x 14,00 KM minus
11,88% = 408,59 KM
NAPOMENA: Poseban staž (ratni staž)
iz člana 36. stav (1) zakona uračunaće
se u penzijski staž samo uz pismenu
saglasnost lica na koga se taj staž od-
nosi.
4. POSTOJI LI PO NOVOM ZAKONU
MOGUĆNOST PRIJEVREMENE PEN-
ZIJE?
Da. Novi zakon ponovo uvodi moguć-
nost prijevremene penzije. Uslovi za
prijevremenu penziju će se mijenjati
iz godine u godinu, počev od 2018.
godine (član 142. i član 143. zakona).
Tako u 2018. godini pravo na prijevre-
menu penziju mogu ostvariti:
- osiguranici muškarci kada navrše
60 godina i 6 mjeseci života uz 35 go-
dina i 6 mjeseci staža osiguranja,
- osiguranici žene kada navrše 55 go-
dina i 6 mjeseci života uz 30 godina i
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
6 mjeseci staža osiguranja.
Ovaj “prag” se svake naredne go-
dine podiže za dodatnih 6 mjeseci
(npr. uslov za prijevremenu penziju
za muškarce u 2019. godini će biti 61
godina života i 36 godina staža osigu-
ranja itd.)
Ono što je problem kod prijevreme-
ne penzije, jeste dodatno umanjenje
ostvarene penzije za 3,96% za svaku
godinu ranijeg odlaska u penziju pri-
je 65 godina starosti. Ovo umanjenje
ostaje trajno.
5. ŠTA JE SA RADNICIMA KOJI SU RA-
DILI ZA VRIJEME RATA?
Radnicima koji su radili za vrijeme
rata, taj staž se računa kao staž osi-
guranja, ukoliko je uplaćen doprinos.
Obzirom da su ovi radnici za vrijeme
rata dobijali simbolične naknade za
svoj rad, ratne godine se neće uzima-
ti u obzir prilikom izračuna ličnog ko-
eficijenta, nego će se lični koeficijent
izračunat bez ratnih godina primjeniti
i na ratne godine.
6. DA LI I PO NOVOM ZAKONU PO-
STOJE TZV. NAJNIŽA I ZAJAMČENA
PENZIJA?
Da. Starosna, porodična odnosno in-
validska penzija se ne može isplatiti
u iznosu manjem od iznosa najniže
penzije isplaćene za decembar 2016.
godine u Federaciji (326,60 KM),
usklađene za sva pripadajuća pove-
ćanja na dan ostvarivanja prava. Tre-
nutno najniža penzija (nakon zadnjeg
uvećanja) iznosi 371,77 KM.
Zajamčeni iznos penzije pripada osi-
guraniku koji je ostvario pravo na
penziju sa 40 godina staža osigu-
ranja, a kome je penzija određena u
manjem iznosu od iznosa zajamče-
ne penzije iz decembra 2016. godine
(434,90 KM). Dakle, radnik koji je pravo
na penziju ostvario sa 40 godina sta-
ža osiguranja, ne može imati penziju u
iznosu manjem od iznosa zajamčene
ili zagarantovane penzije. Zajamče-
na penzija, nakon zadnjeg uvećanja,
sada iznosi 465,87 KM.
Najviša penzija iznosi 2.174,48 KM.
Prema podatku za septembar 2019.
godine, u Federaciji BiH ima 420.820
penzionera.
Kenan Mujkanović, dipl. pravnik
www.smfbih.ba
KOMENTAR U VEZI PRIJEDLOGA
ZAKONA O POREZU NA DOHODAK I
ZAKONA O DOPRINOSIMA
Prije svega treba istaći da se ovdje
radi o sistemskim, izuzetno bitnim
zakonima sa aspekta materijalnog i
socijalnog položaja radnika.
Zakon o doprinosima donosi dvije
ključne novine: ukidanje doprino-
sa na plaće na teret poslodavca, te
povećanje doprinosa iz plaće na te-
ret radnika za 1,5% (sa 31% na 32,5%).
Također, zakonom je definisano da je
osnovica za obračun doprinosa plaća
odnosno primitak ostvaren po osno-
vu nesamostalnog rada (radnog od-
nosa), oporeziv porezom na dohodak.
Sumirano, zbirna stopa doprinosa je
smanjena sa 41,5% na 32,5%, ali je pro-
širena osnovica na koju se doprinosi
plaćaju.
Članom 17. predloženog Zakona o
porezu na dohodak je propisano da
se prihodom od nesamostalnog rada
smatraju svi prihodi i koristi koje po-
slodavac daje radniku po osnovu
radnog odnosa, prema propisima
koji uređuju radni odnos, uključujući i
prihode po osnovu naknade za topli
obrok, prevoz, regres.
Dakle, pored plaće, osnovica za obra-
čun i plaćanje doprinosa se uvećava
za topli obrok, prevoz i regres, i ostale
prihode radnika po osnovu nesamo-
stalnog rada, tj. radnog odnosa.
Kada je u pitanju oporezivanje, dosa-
dašnja stopa poreza na dohodak od
10% na iznos plaće preko ličnog od-
bitka, uvećava se na 13%. Članom 48.
prijedloga zakona o porezu na doho-
dak je definisano da se ukupni doho-
dak umanjuje za 9.600,00 KM ličnog
odbitka, što je 800,00 KM mjesečno.
Dakle, na iznos neto dohotka (plaća,
topli obrok, prevoz, regres i dr.) do
800,00 KM ne bi se plaćao porez na
dohodak, a na iznos preko 800 ma-
raka plaćao bi se porez na dohodak
po stopi od 13%. Ovim je lični odbitak
izjednačen za sve radnike, neovisno
od broja članova porodice koje izdr-
žavaju. Prema dosadašnjem rješenju,
osnovni lični odbitak iznosi 300,00
KM, ali se uvećava ovisno od broja
članova porodice koje radnik izdržava
(odnosno može ići i preko 800 KM).
Obzirom da se radi o izuzetno kom-
pleksnoj materiji, ista se apsolutno
METALAC
ne može posmatrati i analizirati samo
sa aspekta pravnih rješenja odnosno
teksta zakona, nego isključivo kroz
njegove implikacije u praksi, za što su
potrebne temeljite ekonomske anali-
ze i simulacije koje moraju uključiti niz
faktora.
Međutim, činjenice o kojima se sla-
bo ili nikako ne govori (svi se bave
samo finansijskim implikacijama ovih
zakona sa poreskog aspekta, što je
pristup koji ne daje cjelovit odgovor
na pitanje šta će donijeti izmjene ovih
zakonskih propisa), a koje su ključne u
kontekstu ove poreske „reforme“ su:
- Naknade koje nemaju karakter pla-
će se ovim zakonima izjednačavaju
se sa plaćom. One ne postaju plaća,
kako to tvrde iz resornog ministar-
stva, nego se izjednačavaju sa pla-
ćom u poreskom smislu, odnosno
poreski tretman će im prema novim
rješenjima biti potpuno isti kao i plaći
radnika.
- Zašto poslodavci isplaćuju topli
obrok, prevoz i regres? Iz dva razloga:
a) prvi, ako imaju takvu obavezu te-
meljem kolektivnih ugovora,
b) drugi, to je način da se radnicima
dio „plaće“ isplati bez plaćanja poreza
i doprinosa, što je poslodavcima jefti-
nije (legalna poreska evazija).
Dakle, isplate naknada koje nemaju
karakter plaće počivaju na obavezi
(kolektivni ugovori) i koristi (neplaća-
nje obaveza) za poslodavce.
Ukoliko ne dođe do zaključenja no-
vog Općeg kolektivnog ugovora,
odnosno zaključenja ili produženja
granskih kolektivnih ugovora kojima
je definisano pravo na naknadu za
topli obrok, prevoz i regres (jer nisu u
pitanju zakonske kategorije), poslo-
davci neće imati obavezu isplate ovih
naknada.
S druge strane, usvajanjem predlože-
nih zakonskih rješenja pored obaveze
poslodavci bi izgubili i „koristi“ koje su
imali u vidu mogućnosti isplate ovih
naknada odnosno dijela primanja
radnika, u neoporezivom iznosu (ma-
nji troškovi).
Bez obaveze, i bez koristi, moglo bi
doći do ukidanja naknada koje ne-
maju karakter plaće ili pak njihovog
31
METALAC
umanjenja, čime bi posebno bio po-
gođen realni sektor, u prvom redu
radnici kod privatnih poslodavaca
kod kojih nema sindikata (pa samim
tim ni kolektivnog ugovora). Ne po-
stoje nikakve garancije da će ove na-
knade biti zadržane ili pretvorene u
plaću radnika u istom iznosu - to će
ovisiti isključivo od dobre volje poslo-
davca tamo gdje nema kolektivnog
ugovora. U tom smislu, pitanje pore-
ske stope postaje manje važno.
U praksi, primjena ovih zakona će
značiti veće opterećenje niskih pri-
manja sa većim udjelom neoporezi-
vih naknada, koja ima značajan broj
radnika, posebno u realnom sektoru.
Prema podacima Poreske uprave
objavljenim u maju mjesecu ove go-
dine, 118.224 radnika u FBiH je primilo
plaću do iznosa od 450 KM, a od tog
broja 33.105 radnika je primilo plaću
od 389 KM (minimalac). Plaću preko
1.500 KM primilo je 62.310 radnika, što
je svega 11,6% od ukupnog broja rad-
nika u Federaciji BiH. Broj radnika koji
prima plaću do 650 KM je oko 260
000, što je skoro polovina od uku-
pnog broja zaposlenih.
Primjer:
Plaća 406,6 KM neto sa porezom na
dohodak (tzv. minimalac)
Topli obrok 198 KM (1% od prosječne
plaće u FBiH, što je trenutno maksi-
malni neoporeziv iznos x 22 radna
dana),
Prevoz 40 KM (prosjek)
Prema važećim propisima, ukupan
trošak za ovaj nivo primanja iznosi
889,13 KM, a primjenom predloženih
propisa iznosio bi 939,26 KM, što je
50,13 KM više u odnosu na trenutno
stanje.
Primjer 2:
Plaća 466,58 KM neto sa porezom na
dohodak (450 KM neto nakon poreza)
Topli obrok 198 KM
Prevoz 40 KM
Prema važećim propisima, ukupan
trošak za poslodavca za ovaj nivo
primanja iznosi 985,20 KM, a primje-
nom predloženih propisa iznosio bi
1019,26 KM, što je opet za 34,06 KM
više u odnosu na trenutno stanje.
Primjer 3:
Plaća 591,00 KM neto sa porezom na
dohodak (562,00 KM neto nakon po-
reza)
Topli obrok 198 KM
Prevoz 40 KM
Prema važećim propisima, ukupan
32
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
trošak za poslodavca za ovaj nivo
primanja iznosi 1.184,45 KM, a primje-
nom predloženih propisa iznosio bi
1.185,19 KM, što je približno jednak
iznos.
Naravno, naprijed navedene modele
treba uzeti samo kao okvirni primjer,
jer su u praksi moguće različite situ-
acije (npr. ako radnici na ime prevoza
dobijaju veći iznos naknade, direktno
se uvećava trošak plaća i naknada
prema novom zakonu i sl.).
Dakle, ako posmatramo ovu struktu-
ra primanja, prelomna tačka se na-
lazi na iznosu plaće nešto iznad 590
KM neto sa porezom (odnosno nešto
iznad 560 KM neto, plus 198 KM to-
pli obrok, plus 40 KM prevoz), gdje su
ukupni troškovi skoro isti prema važe-
ćim i novim propisima. Daljim pove-
ćanjem iznosa plaće ukupni troškovi
rada se primjenom novih propisa
smanjuju u odnosu na važeće propise
(uz isti iznos naknade za topli obrok
i prevoz). Npr. za iznos plaće od 650
KM neto (688,76 neto sa porezom, uz
300 KM ličnog odbitka), uz naknadu
za topli obrok i prevoz kao u gornjim
primjerima (198 KM i 40 KM), uku-
pan trošak prema važećim propisima
iznosi 1.341,01 KM, a prema novim
1.335,36 KM, odnosno nepunih 6 KM
manje u odnosu na važeće propise.
Za iznos plaće od 1000 KM (1.077,57
neto sa porezom, uz 300 KM ličnog
odbitka), uz naknadu za topli obrok i
prevoz kao u gornjim primjerima (198
KM i 40 KM), ukupan trošak prema
važećim propisima iznosi 1.963,68
KM, a prema novim 1.931,30 KM, što
je nekih 35 KM manje u odnosu na
važeće propise. Međutim, da li će ovo
„rasterećenje“ zaista dovesti i do po-
većanja neto plaća radnicima, ovisiće
u prvom redu od poslodavaca, koji su
u dosadašnjem toku rasprave o ovim
propisima jasno isticali da su spremni
povećati plaće radnika za iznos raste-
rećenja koji ostvare. Ovdje posebno
treba istaći radnike u tekstilnoj, kožnoj
i industriji obuće za koje je povlaštena
osnovica za obračun plaće povećana
sa 65% na 85% od prosječne plaće u
FBiH (član 17. stav 9. prijedloga zako-
na o doprinosima), čime bi trebao biti
stvoren dodatni prostor za rast plaća
ovim radnicima, koji trenutno primaju
vrlo niske plaće.
Znači, predloženim rješenjem, u situ-
aciji gdje topli obrok, prevoz i druge
neoporezive forme nisu zakonska
obaveza poslodavca, a čine značajan
udio u primanjima radnika, mogli bi
biti pogođeni radnici sa manjim pla-
ćama koji su primali maksimalni neo-
porezivi iznos ovih naknada, na način
da poslodavci na njih prevale dodat-
ne troškove koje će proizvesti primje-
na novih propisa, odnosno da im ove
naknade umanje, ili da ih u potpunosti
ukinu.
Prijedlozi:
1. Izuzimanje od oporezivanja toplog
obroka ili naknade za topli obrok ba-
rem u visini 0,5% od prosječne plaće
u FBiH (izmjena u članu 17. Zakona),
ili do 4,5 KM po radniku po danu
(objektivno, u pitanju je trošak koji ne
bi trebao biti oporezovan),
2. Izuzimanje od oporezivanja nakna-
de za prevoz radnika u visini stvar-
nih troškova, jer je također u pitanju
trošak (izmjena u članu 17. zakona),
u visini mjesečne karte za odnosnu
relaciju,
3. Izuzimanje od oporezivanja na-
knade za korištenje godišnjeg od-
mora - regres, do iznosa 50% pro-
sječne plaće u FBiH (izmjena u članu
17. zakona),
4. Izuzimanje od oporezivanja ot-
premnine po osnovu tehnološkog
viška, isplaćene u visini propisanoj
Zakonom o radu (izmjena u članu 17.
zakona).
Na kraju, nužno je osigurati maksi-
malnu pokrivenost radnika kolektiv-
nim ugovorima (Opći kolektivni ugo-
vor i granski kolektivni ugovori), jer se
kolektivnim ugovorima pored najniže
satnice definišu i sva druga materijal-
na prava radnika po osnovu radnog
odnosa, uključujući i naknade koje
nemaju karakter plaće (topli obrok,
prevoz, regres i dr), čime bi iste po-
stala obaveza - tek u tom slučaju ima
smisla govoriti i o njihovom oporezi-
vanju. Opći kolektivni ugovor se može
zaključiti na period do 3 godine, a isti
bi nakon njegovog zaključenja trebao
biti proširen na sve poslodavce u Fe-
deraciji BiH.
Posebna napomena:
-nije riješen poreski tretman isplata iz
sindikalne članarine, osim novčanih
pomoći - veza inicijativa SSS BiH iz
augusta 2015. g.(dvostruko oporezi-
vanje),
Kenan Mujkanović, dipl. pravnik
01.10.2019.g.
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
PRAVILA O ŠTRAJKU
Na osnovu člana 2. stav 2. Zakona
o štrajku (Službene novine Fede-
racije BiH broj 14/00), člana 20.
Statuta Sindikata metalaca Fede-
racije BiH, Upravni odbor Sindikata
metalaca Federacije BiH na svojoj
01. sjednici održanoj 12.06.2019.
godine donosi
PRAVILA O ŠTRAJKU
SINDIKATA METALACA
FEDERACIJE BIH
Član 1.
Ovim Pravilima, u skladu sa Zakonom
o štrajku, detaljnije se reguliše postu-
pak organizovanja i vođenja štrajka od
strane sindikalnih organizacija članica
Sindikata metalaca Federacije BiH,
obaveze i dužnosti organa sindikata
kao i učesnika u štrajku, sve s ciljem
osiguranja zakonitog vođenja štrajka.
Član 2.
Sindikalna organizacija ima pravo po-
zvati na štrajk i provesti ga radi zaštite
i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih
prava i interesa svojih članova.
Član 3.
(1) Odbor sindikalne organizacija do-
nosi odluku, organizuje i poziva, a
radnici stupaju u štrajk s ciljem ostva-
renja i zaštite radničkih prava i intere-
sa, odnosno zahtjeva koji se definišu
Odlukom o organizaciji i provođenju
štrajka, koji zahtjevi se nisu mogli
ostvariti na drugačiji način.
(2) Prije donošenja Odluke iz prethod-
nog stava odbor sindikalne organiza-
cije je dužan na odgovarajući način
konsultovati sindikalno članstvo.
(3) Odlukom iz stava 1. ovog člana de-
finišu se dan, mjesto, vrijeme i način
održavanja generalnog štrajka, razlozi
stupanja u štrajk i zahtjevi sindikata i
radnika u štrajku, imenuje se Štraj-
kački odbor i definišu njegova ovla-
štenja i zadaci.
(4) Donošenjem odluke iz stava 1.
ovog člana odbor sindikalne orga-
nizacije postaje Štrajkački odbor.
Štrajkački odbor se po potrebi može
proširiti članovima sindikata koji nisu
članovi sindikalnog odbora, ako isti
imaju znanje, autoritet i iskustvo koje
www.smfbih.ba
može doprinjeti uspješnoj organizaciji
i provođenju štrajka.
Član 4.
(1) Odbor sindikalne organizacije
mora predvidjeti dovoljan vremenski
period (okvirno 30-45 dana od do-
nošenja odluke o organizaciji štrajka
do početka štrajka) za organizaciju
štrajka, radi ispunjenja svih zakonskih
preduslova, a posebno utvrđivanja
poslova koji se ne mogu prekidati za
vrijeme štrajka i provođenja postupka
tzv. mirenja.
(2) Samo ukoliko su poslovi koji se
ne mogu prekidati za vrijeme štrajka
utvrđeni kolektivnim ugovorom kod
poslodavca ili pravilnikom o radu,
period iz prethodnog stava može biti
kraći, odnosno štrajk se može najaviti
najkasnije deset dana prije početka
štrajka u skladu sa Zakonom o štraj-
ku, uz obavezu provođenja postupka
mirenja od dana najave do početka
štrajka, u skladu sa članom 5. tačka g.
ovih Pravila.
(3) Sindikalna organizacija ne može
započeti štrajk ukoliko nisu ispunje-
ni svi uslovi u skladu sa Zakonom o
štrajku i ovim Pravilima. U protivnom,
članovi Sindikata u podružnici nema-
ju pravo na pravnu, materijalnu i dru-
gu vrstu zaštite i podrške od Sindikata
metalaca Federacije BiH, niti Sindikat
metalaca Federacije BiH odgovara za
posljedice takvih aktivnosti, u skladu
sa članom 95. Statuta Sindikata me-
talaca Federacije BiH.
Član 5.
Predsjednik i Štrajkački odbor ovla-
šteni su da preduzmu sve aktivnosti
potrebne radi provođenja organiza-
cije i provođenja štrajka u skladu sa
zakonom, a naročito:
a. da odmah naredni dan nakon do-
nošenja Odluke o organizaciji štraj-
ka dostave Poslodavcu zvaničnu
Obavijest o donošenju Odluke or-
ganizaciji i održavanju generalnog
štrajka,
b. da do zvanične Najave štrajka ak-
tivno sudjeluju u postupku utvrđi-
vanja poslova koji se ne mogu pre-
kidati za vrijeme štrajka, na osnovu
prijedloga poslodavca, posebno
METALAC
vodeći računa o rokovima,
c. ukoliko poslodavac ne dostavi pri-
jedlog poslova na kojima se rad ne
može prekidati za vrijeme štrajka
u razumnom roku od dostavljanja
Obavijesti (3 do 5 dana), ili ako na-
kon dostavljanja takvog prijedloga
ne bude postignut sporazum o po-
slovima koji se ne mogu prekida-
ti za vrijeme štrajka u roku od pet
dana, da hitno iniciraju formiranje
arbitraže iz člana 5. stav 5. Zakona
o štrajku, odnosno imenuju člana
arbitraže ispred sindikata i pred-
lože predsjednika arbitraže, te od
poslodavca zahtijevaju hitno do-
stavljanje njegovog prijedloga za
člana arbitraže,
d. ukoliko se ne postigne sporazum
oko sastava arbitraže, odnosno
izbora predsjednika arbitraže, ili
ukoliko poslodavac u razumnom
roku ne imenuje svog člana arbi-
traže i/ili ne dostavi svoj prijedlog
za predsjednika arbitraže, da bez
odlaganja podnesu prijedlog za
potrebna imenovanja nadležnom
Općinskom sudu, kako bi arbitraž-
na komisija bila formirana i kako bi
blagovremeno donijela odluku o
poslovima koji se ne mogu preki-
dati za vrijeme štrajka (u roku pet
dana), imajući u vidu dan formalne
Najave štrajka kada takav spora-
zum/odluka treba biti objavljen,
e. da najkasnije deset dana prije
početka štrajka formalno najave
štrajk poslodavcu, uz sve elemen-
te najave propisane zakonom, uz
dostavljanje Najave nadležnom
organu MUP-a,
f. da najkasnije na dan Najave štrajka
na oglasnim pločama objave Spo-
razum o poslovima na kojima se
rad ne može prekidati za vrijeme
štrajka ili odluke arbitraže o po-
slovima na kojima se rad ne može
prekidati za vrijeme štrajka, te da
poslodavca pozovu da odredi izvr-
šioce na tim poslovima,
g. da od dostavljanja Najave štrajka
pa do početka štrajka pokušaju
sa poslodavcem mirno rješavanje
spora, bilo putem Mirovnog vije-
ća u skladu sa Zakonom o radu
ili putem direktnih pregovora o
predmetu spora ako se strane
33
METALAC
tako sporazumiju, s tim da se ovaj
postupak okonča zaključno sa za-
dnjim danom uoči početka štrajka,
obavezno uz zapisnik potpisan od
obje strane u kojem će biti konsta-
tovano da je mirenje u smislu Za-
kona o štrajku provedeno, kao i ka-
kav je ishod mirenja (da li postignut
kompromis ili nije),
h. ukoliko rješenje spora mirnim pu-
tem ne bude postignuto, te štrajk
započne, da vode štrajk i koordi-
niraju sve aktivnosti s tim u vezi, u
skladu sa Zakonom i Odlukom o
organizaciji štrajka.
(2) Sindikalna organizacija ima pravo
organizovati i pozvati na štrajk upozo-
renja u trajanju do dva sata, uz oba-
vezu prethodnog utvrđivanja i objave
poslova koji se ne mogu prekidati za
vrijeme štrajka.
Član 6.
U pravilu, štrajk započinju članovi
sindikata odnosno radnici koji dola-
ze na posao prvi dan štrajka u prvu
smjenu, u skladu sa Odlukom o or-
ganizaciji štrajka, te uputama člano-
va Štrajkačkog odbora i svojih sindi-
kalnih povjerenika, u skladu sa ovim
Pravilima.
Član 7.
Štrajk se provodi na način da radni-
ci uskrate svoj redovan rad koji ina-
če obavljaju u skladu sa zaključenim
Ugovorom o radu sa poslodavcem.
Član 8.
Radnici štrajkuju na svojim radnim
mjestima u Društvu, ili u drugom od-
govarajućem i bezbjednom prostoru,
gdje neće biti ugrožena njihova niti si-
gurnost ostalih radnika, odnosno gdje
ne postoji rizik od nastanka havarija ili
štete na postrojenjima odnosno sred-
stvima rada.
Član 9.
U štrajku mogu sudjelovati svi radnici
koji dobrovoljno žele da mu se pri-
ključe, bez obzira na njihovo članstvo
u sindikatu.
Član 10.
(1) U štrajku ne mogu sudjelovati rad-
nici koji su dužni da rade u skladu sa
Sporazumom/Odlukom o poslovima
koji se ne mogu prekidati za vrijeme
štrajka.
34
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine
(2) Prilikom definisanja Sporazuma
odnosno donošenja Odluke o po-
slovima, sindikat mora insistirati da
članovi Štrajkačkog odbora ne budu
obuhvaćeni Sporazumom/Odlukom
iz prethodnog stava, radi njihovih
dužnosti koje imaju kao članovi Štraj-
kačkog odbora.
Član 11.
Na samom početku štrajka članovi
Štrajkačkog odbora i sindikalni povje-
renici mogu sazvati zbor radnika na
kojem će prisutne još jednom obavi-
jestiti o razlozima štrajka i zahtjevima
sindikata, objasniti radnicima da je
štrajk legitiman način borbe za njiho-
va prava, upozoriti ih na obavezu po-
štivanja zakonskih propisa i ovih Pra-
vila, te ih upoznati da je štrajk organi-
zovan u skladu sa Zakonom o štrajku.
Član 12.
(1) Štrajk vodi Štrajkački odbor i u tom
smislu poduzima sve potrebne aktiv-
nosti, zajedno sa sindikalnim povjere-
nicima u departmentima/organizaci-
onim jedinicama.
(2) Štrajkački odbor članovima sindi-
kata daje sve informacije koje se od-
nose na sam tok štrajka, kao i o de-
taljima pregovora sa poslodavcem u
pogledu sindikalnih zahtjeva.
Član 13.
Štrajkački odbor, između ostalog,
vodi računa i o fizičkom redu u rad-
nim prostorijama, te poduzima po-
trebne radnje, u skladu sa objektiv-
nim mogućnostima i ovlaštenjima,
radi sprječavanja otuđenja i uništa-
vanja imovine, upotrebe alkohola ili
narkotičkih sredstava, narušavanja
reda i mira itd.
Član 14.
(1) Radnici koji sudjeluju u štrajku duž-
ni su se uzdržati od bilo kakvih provo-
kacija radnika koji budu radili ili njiho-
vog ometanja u obavljanju poslova,
od unošenja ili konzumiranja alkohol-
nih pića ili drugih opojnih sredstava
unutar društva, od dolaska na posao
u alkoholisanom stanju, te bilo kakvih
drugih aktivnosti koje mogu ugrozi-
ti zdravlje i sigurnost zaposlenika, ili
aktivnosti koje mogu prouzrokovati
materijalnu štetu na imovini društva.
(2) Radnici koji pustupe suprotno ovoj
odredbi lično snose odgovornost za
eventualne štetne posljedice.
Član 15.
Članovi Štrajkačkog odbora i sindi-
kalni povjerenici su obavezni odmah
prijaviti Poslodavcu svakog radnika
koji za vrijeme štrajka na bilo kakav
način postupa suprotno ovim Pravili-
ma, radi odstranjivanja takvog radnika
i poduzimanja odgovarajućih mjera
protiv istog.
Član 16.
Štrajkački odbor je ovlašten zain-
teresovanim subjektima, posebno
predstavnicima relevantnih institu-
cija, medija itd, objasniti razloge za
organizovanje štrajka, te ih upoznati
sa sindikalnim zahtjevima uz davanje
obrazloženja.
Član 17.
(1) U slučaju postizanja dogovora sa
poslodavcem o ispunjenju zahtjeva
ili dijela zahtjeva sindikata u štrajku,
Odluku o prekidu/obustavi štrajka
donosi Štrajkački odbor, i istu bez od-
laganja dostavlja poslodavcu.
(2) Prije donošenja Odluke iz prethod-
nog stava Štrajkački odbor konsultuje
sindikalnu Skupštinu, kao i više nivoe
sindikata.
Član 18.
Štrajkački odbor za vrijeme organiza-
cije ili provođenja štrajka evidentira
svaki pokušaj eventualnog miješanja
ili pritiska Poslodavca na radnike u
štrajku, pokušaj opstruiranja organi-
zacije i provođenja štrajka, te o tome
odmah izvještava krovnu organizaciju
sindikata, Resorno ministarstvo rada
kao i inspekcijske organe, a po po-
trebi i Ured ombudsmena za ljudska
prava i medije, te od nadležnih orga-
na zahtijeva poduzimanje odgovara-
jućih mjera s ciljem osiguranja ustav-
nog prava na štrajk.
Broj: 01-99-VI/19
Dana:12.06.2019.g.
Upravni odbor
Sindikata metalaca Federacije BiH
Bajro Melez, predsjednik
www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine METALAC

www.smfbih.ba 35
METALAC List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine

36 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine METALAC

www.smfbih.ba 37
METALAC List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine

38 www.smfbih.ba
List Sindikata metalaca Bosne i Hercegovine METALAC

www.smfbih.ba 39