Kultura i civilizacija

Tradicija kulture i civilizacije - 19. st. (izraz zabrinutosti - urbanizacija, modernizacija,

industrijalizacija) utječe na razvoj pogleda na kulturu - procjenjuje vrijednost različitih kultura
- elistički pristup? - cijeni visoki, kritična prema popularnoj - JOHN STOREY - problem je u
industrijskoj radničkoj klasi - nema više zajedničke kulture - opadanje kulture dominantne
klase
MATTHEW ARNOLD - Kultura i anarhija - 1882. - 1888. -...- kultura - “učenje usavršavanja
- kultiviranje ljudi”, vodi k “skladnom usavršavanju koje razvija sve strane naše ljudskosti i
općem usavršavanju” - Engleska 19. st ljudi ne teže ka usavršavanju nego k materijalizmu
(strojevi, proizvodi) - bavljene visokom kulturom ljudi razvijaju svoju ljudskost (čitanjem) -
radnička klasa je izgubila poštovanje prema nadređenima - oni su nekulturni - pitanje za
raspravu: Što je nekultura? …- počinju prosvjedi koji prijete anarhijom jer pazi ljudi žele
pravo da idu kamo hoće, sastaju se gdje hoće, ulaze kamo hoće… - rješenje je školovanje
Evaluacija
Storey upućuje kritiku Arnoldu te kaže da mu nije stalo do društva nego on zagovara
društveni poredak, autoritet izboren putem kulturne subordinacije i pokornosti - njegov bi
krug činila samoobnavljajuća intelektualna elita
Stvaranje engleske radničke klase - E . P. Thompson - prikaz kulture radničke klase tijekom
industrijske revolucije - ništa manje vrijedna, bogata, kreativna

F. R. Leavis - kultura i civilizacija u 1930-ima - propadanje kultur - oslanjao se na

Arlonda - Kultura i okolina - Leavis i Thompson - hvale kulturu predindustrijskog doba
(kultura običnih ljudi bila bogata - nastajala prirodno iz svakodnevnog života) - uništena
industrijalizacijom i modernizacijom - izgubljena je organska zajednica sa živom kulturom
Slabljenje kulture - Masovna civilizacija i manjinska kultura - ispituje utjecaj propadanja
pučke kulture na poštovanje umjetnosti i književnosti - priča o dostupnosti visoke kulture u
širokim slojevima - pr. Shakespeare kojeg su išli gledati svi, iako nisu svi razumjeli njegovi
istančanost, uživali su na jednostavnijoj razini nego kulturni - mala manjina je mogla
razlikovati visoku umjetnost od bezvrijedne - šira grupa zna razliku između dobre i loše
književnosti iako ne mogu preuzeti vodstvo u donošenju estetskih sudova o novim
umjetničkim djelima
Kulturne elite i kulturna masa - očuvanje kulture ovisilo je opstanku elitne manjine s
najistančanijim ukusom - 1930. - ozbiljna prijetnja - stvaranje mase kulturnih proizvoda koja
premašuje mogućnost njihove konzumacije - oni koji su odrasli načitani (romantizam -
Wordsworth) - ograničeni su - sposobnost razlikovanja - moderni čitatelj izložen svemu,
zbunjen, teško će razlikovati - pogoršan problem zbog utjecaja društvenih i kulturnih
promjena - ŠTETE ZBOG POSLJEDICA MODERNIZACIJE, IZUMA MOTORNOG VOZILA,
ŠIRENJE AMERIČKE KULTURE, RASPAD OBITELJI I UČINAK BOLJE TRGOVINE I VEĆE
MASOVNE PROIZVODNJE I STANDARDIZACIJE - također bio kritičan prema tadašnjim
glavnim medijima (radio i film) - pasivna diverzija (obeshrabrivalo se ljude da misle svojom
glavom i konstruktivno korištenje misaonih sposobnost - smisliti pitanje za raspravui) - film
je prepuštanje u uvjetima hipnotičke receptivnosti, sudovima najjeftinij emocija -
Kritika i evaluacija Leavisa -
1. R. Williams - kaže da je Leavis previše naglasio privlačnost i sklad predindustrijske
pučke kulture - zanemario je nepismenost, siromaštvo i kratak očekivani životni vijek
običnih ljudi u predind. Engleskoj - nisu baš mogli razviti poštovanje prema
umjetnosti i književnosti
2. M. Gray - kaže da Leavis ne razmatra mogućnost da kulturni proizvodi (filmovi, rock
glazba) mogu sami po sebi biti vrijedni kulturni proizvodi - on je Boba Dylana nazvao
“velikim umjetnikom” - zbog Graya radovi rock glazbenika i drugih umjetnika
prihvaćeni dovoljno ozbiljno da postanu tema znanstvene analize
3. D. Strinati - 1995. - kaže da elitističke teorije kao Leavisove ne opravdavaju svoje
tvrdnje da je visoka kultura superiornija - svi koji vole pop kulturu svaki njezin
proizvod mogu smatrati velikom umjetnošću - elitističko gledanje temelji se na skupu
nepropitanih vrijednosti koje oblikuju percepciju popularne kulture među njezinim
pristašama niti uzimaju ozbiljno alternativne interpretacije popularne kulture - kako da
znamo tko je u pravu ako se svađaju fanovi Beethovena i Sex Pistola - to je pitanje
ukusa
4. Bourdieu - dobar ukus - habitus određene društvene skupine - habitus više klase nije
vrijedniji ni superiorniji, ali zbog privilegije viših klasa dobivaju viši status - niže klase
ne posjeduju vrijednost i ukus nužni za prihvaćanje od strane više klase te im je zato
teško uspjeti u obrazovanju
5. Pretjerivanje u tvrdnji da društva razvijaju jedan tip masovne kulture