Botanika

 autotrofni organizmi procesom fotosinteze stvaraju organske hranjive tvari

 potječu od zelenih algi obje skupine sadrže klorofil, škrob, staničnu stijenku od celuloze, izmjena
spolne i nespolne generacije
 prilagodbe na kopneni život: razvitak provodnog tkiva i korijena
o razvile djelotvoran sustav zaštite od prekomjernog gubitka vode kožno tkivo prekriveno
voštanom kutikulom
o učvrstile su svoje tijelo mehaničko/ potporno tkivo
o razvile su puči za izmjenu plinova
o promjene u građi rasplodnih organa pojava sjemenke omogućila brzo naseljavanje kopna
 nazivamo ih stablašice dijele se na mahovine, papratnjače, sjemenjače
 tri osnovna organa/ vegetativni organi: korijen, stabljika, list izdanak
 generativni organi: služe razmnožavanju cvjetovi, plodovi
 vaskularne biljke: imaju pravo provodno tkivo i prave vegetativne organe
 nevaskularne biljke: nemaju pravo provodno tkivo i prave vegetativne organe
 evolucija kopnenih biljaka jest evolucija sporofita

Biljna staničja/ tkiva

Tvorno staničje/ Meristem
 tvore ga žive, mlade stanice bez vakuola imaju sposobnost diobe
 kod klice vegetacijski vršak izdanka i vegetacijski vršak korijena razvit će se izdanak i korijen
 kambij: bočno tvorno tkivo
o razvija se unutar žile, između floema i ksilema dijelovi se spoje u jedan neprekinuti kružni
niz umetanjem kambrijskih stanica i između žila
 kambrijski prsten kambij na poprečnom presjeku biljke
 „godovi“ ksilemski elementi u unutrašnjosti drvenaste stabljike koje nastaju djelovanjem kambija
o proljeće velikog unutrašnjeg promjera
o jesen malog unutrašnjeg promjera
 nalazi se svugdje gdje se odvija rast dijelova biljke
 bogat je vitaminom E
Kožno staničje
 ima zaštitnu zadaću
 obavija cijeli biljni organizam
 omogućuje izmjenu plinovitih tvari između biljke i okoliša
 epiderma: kožno staničje koje prekriva nježne dijelove biljke
o presvučena voštanom kutikulom služi sprečavanju isušivanja
o puči: otvori koji služe za izmjenu plinova ili za transpiraciju
o izdužuju se i utanjuju u dlake zaštita od prejakog isušivanja i od životinja
 luče određene tvari obrambena zadaća
 rizoderma: kožno staničje koje prekriva posve mlade dijelove korijena
o tankih stijenki i bez kutikule
o izdužuju se u korijenove dlačice služe za upijanje vode iz tla
 kora: kožno staničje odrvenjelih biljnih organa
o izgrađen od mrtvih stanica pluto sivkasta prevlaka
 štiti biljku od isušivanja i visokih temperatura
 sadrži otvore/ lenticele služe za prozračivanje
 ljušte se posljedica rasta u debljinu plutene stanice su mrtve i ne mogu pratiti rast
biljke
Provodno staničje
 oblikuje provodne žile
  jedan dio žile služi provođenju vode i otopljenih minerala ksilem
 ksilem: skupni naziv za sustav cjevastih snopića u provodnim žilama viših vaskularnih biljaka
o daje čvrstoću žili i održava stalni promjer
o glavni provodni elementi:
 traheje: kod kritosjemenjača
 mrtve cijevi građene od članaka
 traheide: kod golosjemenjača
 produžene mrtve stanice
 drugi dio žile služi provođenju asimilata, proizvedenih fotosintezom u listovima, u suprotnome smjeru
 floem: skupni naziv za sitaste snopiće u provodnim žilama viših biljaka
o glavni provodni elementi: sitaste cijevi sastavljene od članaka produžene žive stanice
nanizane jedna iznad druge
Potporno/ mehaničko staničje
 kolenhim: izgrađen od živih stanica
o nalazi se u mladim, rastućim biljnim dijelovima
 sklerenhim: izgrađen od mrtvih stanica
o odebljale stanične stijenke daju čvrstoću
o likovnice: dugačke, elastične stanice
Žljezdano/ ekskrecijsko staničje
 proizvodnja i izlučivanje tvari
 stanice su žive i stalno aktivne
 nektarij: žlijezde koje luče slatki sok nektar
 žljezdane dlake uljani kanali, mliječne cijevi, smolni kanali/ smolenice
Osnovno staničje/ Parenhim
 povezuje i učvršćuje sva ostala staničja
 čine ga žive izodijametrične stanice s tankim staničnim stijenkama jednakih su dimenzija
 imaju vrlo izražene međustanične prostore
 asimilacijski parenhim ispunjen kloroplastima
 transpriracijski parenhim osnovno staničje s velikim međustaničnim prostorima koje služi za
izmjenu plinova
o najbolje razvijen u listu glavni transpiracijski organ
 spremišni parenhim spremište pričuvne hrane
 aerhim osnovno staničje koje služi lakšem plivanju (plutanju) biljnih organa

Vegetativni organi
Korijen
 uloga: učvršćivanje izdanaka, opskrbljivanje biljke vodom i mineralnim tvarima
 razvija se iz klicinog korijenka
 korijenove dlačice: žive stanice koje služe upijanju vode iz tla
o povećavaju površinu korijena
 raste u dužinu pomoću tvornog staničja nalazi se na samom vrhu korijena
 korijenova kapa: odumrle stanice koje štite nježne stanice korijena omogućavaju mu prodiranje u
čvrsto tlo
 korijenov/ osmotski tlak: tjera vodu uvis
 širi se u visinu mitoza meristema
 pozitivan geotropizam: pojava da korijen uvijek raste u smjeru sile teže
 pravi korijen: imaju ga golosjemenjače i dvosupnice
 pridošlo/ adventivno korijenje: čupavo korijenje koje dolazi naknadno, nakon što klicin korijenak
otpadne
o imaju ga papratnjače i jednosupnice
 parazitske i poluparazitske biljke nemaju razvijen korijen
o sisaljke/ haustorije: služe za pričvršćivanje u tkivo domadara i sisanje hranjivih tvari
  korijenski gomolji: nastali su preobrazbom korijena
 štakasto korijenje: omogućavanje daljnje granjanje i služi kao potporanj
Stabljika
 razvija se iz klicinog pupoljka
 nosi sve biljne organe razvili su se preobrazbom stabljike ili listova
 sadrži provodne žile provođenje vode i hranjivih tvari
 sadrži vršni pup za odvijanje produžnog rasta
 negativni geotrpizam: pojava da stabljika uvijek raste suprotno sili teži
 zeljaste stabljike: jednogodišnje i trajnice
o podzemne stabljike: podanak, lukovica, gomolj
 drvenaste stabljike: uvijek višegodišnje
o drvo/ stablo: ima deblo i krošnju
o grmovi
o polugrmovi
 preobrazba stabljike:
o spremišni organi
o podzemne stabljike: lukovica, gomolj, podanak
o trnovi
o vitice: služe za penjanje
o cvjetne, cvatne i plodne stabljike
o plodovi
List
 zeleni organ u kojem se odvija fotosinteza
 ima tri dijela:
o plojka: najvažniji dio lista
 žilje/ nervatura: mrežasta, prugasta, paralelna, viličasta
o peteljka: dio lista koji nosi plojku i dovodi je u najpovoljniji položaj prema sunčevu svjetlu
 nije razvijena sjedeći listovi
o plodina/ lisna baza: služi pričvršćenju lista uza stabljiku
 rukavac i plastići
 supke/ kotiledoni: prvi listovi koji nastaju pri klijanju sjemenke
o imaju zaštitni i prehrambenu ulogu
 preobrazba listova:
o trnovi obrambena zadaća
o vitice organi za penjanje
o zaštitni listovi sliče ljuskicama
o pricvjetni listovi razvijaju se oko cvijeta ili cijelih cvatova zaštitna uloga
o cvjetni dijelovi lapovi, latice, prašnici, plodni listovi

Vegetativno razmnožavanje/ Nespolno razmnožavanje

 mitotička dioba stanica
 razmnožavanje pomoću vegetativnih organa
 dobivaju se klonovi
 apomiksija: stvaranje sjemenki bez oplodnje
o pr. maslačak
1. Razmnožavanje korijenom
 na korijenu se razvija pup iz kojeg raste izdanak
2. Razmnožavanje stabljikom
 grane su otrgnute nađu plodno tlo razvija se adventivno korijenje izraste novo stablo
 razmnožavanje reznicama na reznoj plohi razvija se masa neidentificiranih stanica kalusno
tkivo iz njega se razvija adventivno korijenje
 o pr. afrička ljubičica, begonija
 razmnožavanje povaljenicama/ grabenicama
 vriježe: puzajuće stabljike na čvorovima puštaju adventivno korijenje, a iznad tla se razvija nova
stabljika i listovi
 razmnožavanje podzemnim stabljikama
3. Razmnožavanje rasplodnim pupovima
 pupovi se razvijaju umjesto bočnih ogranaka u pazušcu listova
 padaju na tlo zakorjenjuju se razvijaju se nove biljke
4. Razmnožavanje listovima

 kalemljenje: presađivanje/ transplantacija dijelova željene biljke (plemka) na srodnu biljku koja je
izrasla iz sjemena (podloga)
 okuliranje: način kalemljenja
o usađivanje cijelog pupa plemke pod koru podloge
 cijepljenje: u procijepljenu stabljiku podloge se umeće cijep plemke
 kultura tkiva: uzgajanje na hranjivim podlogama uz dodatak hormona rasta
o kloniranje: metoda kulture biljnih stanica i tkiva u uvjetima in vitro
mikrorazmnožavanje

Mahovine

 imaju mali, prizeman gametofit (n) cijelo vegetativno tijelo nježna steljka/ talus
 sporofit (2n) je pojednostavljene, reducirane građe prehrambeno je vezan za gametofit
o čine ga držak i tobolac
o zove se sporangon
 žive na vlažnim i sjenovitim mjestima
 vegetativni organi:
o korjenčići/ rizoidi
o stabalce
o listići
 nemaju žile
 razmnožavanje: pravilna izmjena generacija
 razvojni ciklus:
tobolac (sporofit (2n)) mejoza spora (n) razvija se zeleno razgranato nitasto tijelo (prokličica/
protonema) razvijaju se stabalca s listićima (gametofit (n)) na vrhu stabalca nalaze se rasplodni organi
(muški- anteridiji, ženski- arhegoniji) anteridiji proizvode spermatozoide (n), a arhegoniji proizvode jednu
jajnu stanicu (n) kapljica vode razvija se sporofit (2n)

 podložne su isušivanju
 „pioniri vegetacije“
 treset: čini ga mahovina Sphagnum koja se nalazi u tlu sastavni je dio vegetacije cretova čija je
reakcija tla kisela na cretovima bakterije ne mogu razgrađivati uginule organizme odumrle
mahovine ne trunu čine treset
 sedrovci: sudjeluju u izgradnji sedrenih pregrada/ barijera
o CO2 +H2O H2CO3
o H2CO3 + CaCO3 Ca(HCO3)2
o Ca(HCO3)2 CaCO3 + CO2 +H2O
 obični vlasak, mah tresetar, sedrotvorci

Papratnjače

 dijelimo ih na: paprati, preslice i crvotočine

  prve biljke s provodnim žilama
 imaju kutikulu
 gametofit (n) mala zelena biljka, krpastog oblika koja je prehrambeno neovisna o sporofitu
 sporofit (2n) vegetativno tijelo
 prve kopnene biljke psilofili: nisu imale listove
o rinija: prva kopnena biljka
 zeljaste biljke, trajnice s podzemnom stabljikom i s adventivnim korijenjem
 razmnožavanje: pravilna izmjena generacija
 razvojni ciklus:
iz sorusa nastaje sporangij mejoza spore (n) nastaje mladi gametofit (n) nastaje protalij nastaju
arhegoniji (jajna stanica (n)) i artenidiji (spermatozoidi (n)) oplodnja mitoza nastaju gametofiti (n)
nastaje mladi sporofit (2n) nastaje zreli sporofit s korijenom, stabljikom i listom
Paprati
 biljke s velikim, prizemnim listovima koji rastu iz kratke ili puzajuće podzemne stabljike
 listovi imaju soruse: nakupine sporangija
 sporofili: listovi koji nose sporangije
 sve spore su jednake izospore
o iz njih raste jednodomni srcasti gametofit protalij
 najveća paprat bujad
 jelenak, zlatinjak, gospin vlasak
 vodene paprati azola
 ljekovite vrste oslad, slezenica
Preslice
 člankovita i pršljenasto razgranada zelena stabljika
 sitni i neugledni listovi
 smeđe stabljike nerazgranate i na vrhu imaju češerić sa sporangijima i sporama
 izospore raznosi ih vjetar
o imaju dva vrpčasta nastavka heptere
 poljska preslica
 ljekovite liječenje bubrežnih bolesti
Crvotočine
 duga puzajuća stabljika s gusto raspoređenim igličastim listovima
 uspravni ogranci koji završavaju češerićima sa sporangijima i sporama
 prava crvotočina, selagina
 crvotočina ima izospore, a selagina ima male (muški gametofit) i velike spore (ženski gametofit)
 razvojni ciklus selagine:
muški i ženski sporangij mejoza muške i ženske spore (n) muški i ženski gametofit (n) oplodnja
mladi sporofit (2n) odrasla selagina

Sjemenjače

 dijelimo ih na: golosjemenjače i kritosjemenjače

 sporofit (2n) vegetativno tijelo
 gametofit (n) pojednostavljene građe (reduciran), prehrambeno ovisan o sporofitu
 sjemenka: mlada biljka (klica/ embrio) u stanju mirovanja (latentnom stanju)
o razvija se iz sjemenog zametka
o obavijena je sjemenom lupinom štiti klicu i hranjive tvari u njoj
o pričuvna tvar služi za ishranu mlade biljke kad sjemenka proklija
o proklijat će samo u prisustvu dovoljne količine vlage i pri određenoj temperaturi
o uloga: veća mogućnost širenja i naseljavanja na kopnu u odnosu na druge biljke
Golosjemenjače
  starija i primitivnija skupina sjemenjača
 drvenasti oblici
 za razmnožavanje nije potrebna voda
 najzastupljenije su četinjače
 sjemeni zametak gol i slobodan na plodnom listu
 sadrži traheide
 sjemeni zametak se nalazi u pazušcu lista obavijen je zaštitnim ljuskama i izgleda kao pup
 nucel: megasporangij ženski sporangij
o redukcijskom diobom se razvijaju 4 megaspore/ ženske spore 3 megaspore propadaju 1
megaspora ostaje unutar sjemenog zametka klije u ženski gametofit embrionska vreća
o embrionska vreća/ ženski gametofit ispunjen hranjivim tvarima (za razvoj mlade klice)
čine primarni endosperm
 mikropila: mali otvor na vršnom dijelu sjemenog zametka
 na vrhu gametofita razvijaju se 2 ženske gamete 2 jajne stanice

 u pazušcu lista na kratkoj osi rahli češerić s prašnicima

 prašnici metamorfozirani (preoblikovani) listovi
o nose vrećaste polenovnice/ mikrosporangije muški sporangiji
o redukcijskom diobom se unutar polenovnica razvijaju mikrospore polenova/ peludna
zrna muška spora
o unutar muške spore se razvija muški gametofit s 2 muške gamete

 oprašivanje: vjetrom anemofilne biljke

o prenošenje polena na mikropilu sjemenog zametka
o polenovo zrno klija u malu cjevčicu polenovu mješinicu muške gamete putuju sve do
jajne stanice
o unutar sjemenog zametka zbiva se oplodnja
 razmnožavanje: sjemenom
o vegetativni oblik razmnožavanja rijedak
Četinjače
 vazdazelene biljke
 borovi: jela, smreka, bor (pinus), ariš, cedar
o sjemene ljuske se nalaze u češerima
o polen je obilat, sitan i brašnjav
 ariš jedina listopadna četinjača
 borovica: imaju sitne češeriće koji sliče na bobu pupuljice
 čempres, tuja drvenasti češerići
 tisa, araukarija, ginko, cikas, kositrenice, velvičija
 mamutovci najstarije četinjače i najveća stabla današnjice

Kritosjemenjače
 sjemeni zametci su zatvoreni u plodnici tučka
 usplođe: vanjski dio ploda razvija se iz plodnice
 sadrži traheje i traheide
 za razmnožavanje nije potrebna voda
 kozmopoliti: biljke rasprostranjene po cijelome svijetu
 generativni organi: cvijet, cvat i plod
Cvijet
 cvjetna stapka: preobražena stabljika koja nosi cvijet
o u vrijeme razvoja ploda plodna stapka
 cvjetište: vrh cvjetne stapke na kojem su pričvršćeni cvjetni dijelovi
 o može biti izbočeno, ravno, udubljeno
 ocvijeće/ perigon: listovi koji obavijaju najbitnije dijelove cvijeta prašnike i tučak
o čaška: ima listove/ tepale lapove služe za zaštitu
o vjenčić: ima listove latice služe primamljivanju kukaca koji dolaze u cvijet radi nektara i
polena koji odnose na njušku tučka drugog cvijeta
 prašnici: preobraženi listovi mikrosporofili
o ima držak i prašnicu/ anteru ima 4 mikrosporangija/ peludnice u njima se razvijaju
mikrospore/ peludna zrnca (n)
o ima „cvjetni prah“/ polen/ pelud
o muški dio cvijeta
 tučak: sastoji se od plodnice, vrata i vrha tučka/ njuške tučka
o građen od plodnih listova/ megasporofila
o plodnica: sadrži sjemene zametke
o vrat tučka: utanjeni dio plodnice koji je na vrhu oblikovan u vrh tučka/ njušku tučka
o ženski dio cvijeta
 nadrasla plodnica: plodnica koja se nalazi na ravnom ili izbočenom cvjetištu
o pr. tulipan
 podrasla plodnica: plodnica koja se nalazi na udubljenom cvjetištu
o naprednija je jer daje dodatnu zaštitu sjemenom zametku
o pr. jabuka
 jednodomne biljke: biljke na kojima se razvijaju i muški i ženski cvjetovi
 dvodomna biljka: na jednoj jedinki se razvijaju muški cvjetovi, a na drugoj ženski

 oprašivanje: kukcima i vjetrom

o prenošenje cvjetnog praha na njušku tučka
 razmnožavanje: pravilna izmjena generacija
 muški gametofit: razvija se unutar polenovog zrna
o sastoji se od 3 stanice 1 vegetativna, a 2 muške gamete
o polenovo zrno dospijeva na njušku tučka vegetativna stanica klije u polenovu
mješinicu provodi 2 muške gamete do embrionske vreće
 ženski gametofit: embrionska vreća
o nastaju 4 stanice 3 propadaju 1 se dijeli mitozom
o 3 mitoze nastaje 8 stanica samo je jedna jajna stanica
sjemeni zametak (2n) mejoza megaspora (n) embrionska vreća s jajnom stanicom (n) i plodnica tučka s
jednom muškom gametom (n) oplodnja zigota (2n)
druga muška gameta (n) stapa se s dvije središnje stanice embrionske vreće nastaje stanica (3n)
mitoza razvija se hranjivo staničje sekundarni endosperm služi razvoju embrija

Cvat
 skupina cvjetova pravilno raspoređenih na zajedničkoj cvatnoj stapci
Plod
 sjemenke s usplođem koje je razvijeno iz plodišta
 sočni plodovi
 suhi plodovi
 suhi pucavci
Načini oprašivanja
 autokonija: samooprašivanje
 zookonija: oprašivanje životinjama biljke koje oprašuju kukci entomofilne biljke
o biljke koje se oprašuju kolibrići ornitofilne biljke
 anemokonija: oprašivanje vjetrom
 hidrokonija: oprašivanje vodom
  antropokonija: oprašivanje čovjekom
 štrcanje sjemenki

 limundžik/ ambrozija
Raznolikost i podjela
 dva razreda i porodice:
o dvosupnice: režinjače, bukve, breze i lijeske, krastašice, lepinjače, štitarke, usnače, glavočike
o jednosupnice: ljiljani, trave
Ružinjače
 šljiva, trešnja, višnja, breskva, marelica, badem, jabuka, kruška, dunja
 divlja ruža, jagoda, kupina, malina, glog, krvara
Bukve
 bezlatičnice
 bukva, hrast kutnjak, hrast lužnjak, cer, dub, medunac, česmina (crnika)
Breze i lijeske
 obični grab, crni i bijeli grab
Krstašice
 kupus, blitva, uljana repica, gorušica
 kultivari
Lepirnjače/ Mahunarke
 grah, bob, grašak, soja, leća
 djetelina, lucerna, grahorica
Štirarke
 začinsko bilje
 mrkva, peršin, celer, komorač, kopar, kim, anis
 trubeljika, kukuta otrovne
Usnače
 začinsko i ljekovito bilje
 bosiljak, mravinac (origano), majčina dušica, metvica, ružmarin, lavanda, ljekovita kadulja
Glavočike
 salata, endivija, artičoka, suncokret
 podbjel, neven, brđanka, veliki oman, maslačak/ žutenica ljekoviti
 vrtne krasnice
Ljiljani
 ljiljani, tulipani, zumbuli, đurđica
 češnjak, luk, poriluk
Porodica trava
 prirodni travnjaci
 pašnjaci
 livade
 pšenica, kukuruz, zob, trska

Flora i vegetacija

 fitocenoza: biljna zajednica u kojoj zajedno žive određene biljke na određenom staništu
 stanište: mjesto na kojem vladaju određeni ekološki uvjeti (vlažnost, temperatura, tip tla, nagib
prema suncu)
 biocenoza: zajednica svih živih bića
 endemične vrste: velebitska degenija, jadranska perunika, hrvatski karanfil, modro lasinje,
jabučka zečina, pevalekija, zvončići, ljekovita kadulja, buhač, žuta sirištara
 paleoendemi: biljke koje su u prošlosti imale veliko područje rasprostranjenosti, ali su se danas
zadržale samo na malom području
 o hrvatska sibireja
 neoendemi: mladi endemi
o dubrovačka zečina, krški runolist,
 antropokorne vrste: vrste naseljene posredstvom čovjeka i rastu samoniklo
 zaštićene vrste: navedeni endemi i ugrožene vrste obična kockavica, orhideje, tisa, božikovina,
širokolisna veprin
 ljekovito bilje: velebilje, bunika, đurđice, mrazovac, čemerika, kamilica, lipa
 Životni procesi u biljkama

 osnovni procesi koji omogućavaju primanje i provođenje vode u biljci bubrenje i osmoza
o pogonska sila je gradijent kemijskog potencijala vode vodeni potencijal
 difuzija: sposobnost miješanja molekula tekućina ili plinova do izjednjačavanja njihovih
koncentracija pri čemu one ne stupaju u kemijsku reakciju
o kreću se iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije
 bubrenje: proces u kojem makromolekulski sustav (tijelo koje bubri) prima tekućinu ili vodenu paru
uz povećanje volumena
 osmoza: difuzija kroz polupropusnu membranu (simipermeabilnu) ili probirno propusnu (selektivno
permeabilnu) membranu
o utjecaj koncentracijskog gradijenta i gradijenta tlaka
 energetski spontani procesi
Vodni potencijal
 voda se kreće niz gradijent kemijskog potencijala vode iz područja više koncentracije u područje
niže koncentracije
 utjecaj koncentracije, tlaka, sila teže, električnog potencijala
 relativna veličina koja ovisi o koncentraciji, tlaku i sili teži
 turgorski tlak: hidrostatski tlak koji nastaje u vakuoli zbog gradijenta vodnog potencijala
o pritišće plazmalemu: plazmatska membrana koja odvaja citoplazmu od stanične stijenke
o važan za čvrstoću biljke
Plazmoliza i deplazmoliza
 plazmoliza: smanjivanje obujma vakuole i povećanje koncentracije staničnog soka kada se stanica
nalazi u hipertoničnoj otopini
 deplazmoliza: povećanje obujma vakuole i povećanje koncentracije staničnog soka kada se stanica
nalazi u hipotoničnoj otopini
 pojavljuje se osmotski tlak/ osmotski potencijal
Primanje vode u biljne organe i provođenje vode kroz biljku
 korijen korijenove dlačice voda ulazi bubrenjem i osmozom dalje se prenose elementima
ksilema (traheje i traheide) središnji (provodni) cilindar odvojen od vanjskog dijela stanice
endotermom propuštanje vode stvara se pozitivan hidrostatski tlak tlak korijena/ korijenov
tlak
 zbog korijenovog tlaka iz ozlijeđene biljke izlazi „sok suzenja“
 glavna pokretačka sila za kretanje vode u ksilemu transpiracijski usis
o razvija se zbog gradijenta vodnog potencijala između tla i atmosfere
Izlučivanje vode
Transpiracija
 izlučivanje vode u obliku vodene pare
 iz međustaničnih prostora vodena para izlazi kroz puči/ strome i kroz lenticele
 lenticele: pore na oplutjelim tkivima čiji se otvor ne može regulirati
o stromatalna/ lenticelna transpiracija
 kutikularna transpiracija: isparavanje vode s vanjskih površina biljke
o smanjeno zbog voštane kutikule
 listovi glavni transpiracijski organi
 puči: otvori na zelenim dijelovima biljke kroz koje se izmjenjuju plinovi i izlučuje voda
o otvaranje puči porast turgorskog tlaka u stanicama zaporicama: specijalizirane
epidermske stanice koje okružuju pukotinu puči
o mehanizam otvaranja:
u stanice zapornice ulaze ioni fotosintezom se sintetiziraju šećeri povišenje osmotskog tlaka vodni
potencijal postaje negativniji voda ulazi u zapornice povećanje turgorskog tlaka puči se otvaraju
o čimbenici koji utječu na gibanje puči: voda, svjetlost, temepratura, unutarstanična
koncentracija CO2
  hladi/ sprječava zagrijavanje biljke
Gutacija
 izlučivanje vode u tekućem obliku
 pojavljuje se u uvjetima relativno visoke koncentracije vlage zraka
 kapljice vode se nalaze na rubovima listova izlaze kroz hidatode: skupine malih parenhimskih
stanica bez klorofila koje se nalaze ispod puči vodenica ili kroz žljezdaste dlake

Mineralna prehrana

 asimilacija: primanje i ugradnja u biljne organizme

 proces izmjene kationa
 pasivno primanje: neselektivan proces koji se zbiva bez utroška energije, a mineralne tvari putuju
strujom vode niz koncentracijski gradijent
 aktivno primanje: selektivan proces u kojem sudjeluju specifični bjelančevinasti nosači koje ioni uz
utrošak energije prenose kroz plazmatske membrane
 makroelementi: C, O, H, N, S, P, Ca, K, Mg
 mikroelementi: Fe, Mn, B, Zn, Cu, Cl, Ni, Mo
o djeluju kao kofaktori u enzimima kataliziranim reakcijama
 specifične uloge: vezane su uz određeni element
 nespecifične uloge: imaju ih različiti elementi
Asimilacija dušika
 rast biljaka ograničava manjak dušika u tlu
 apsorbiraju dušik iz tla u obliku nitratnih (NO3-) iona
 neke vrste koriste amonijeve (NH4+) ione
Fiksacija dušika
 mikroorganizmi koji fiksiraju plinoviti dušik iz atmosfere djelovanjem enzima nitrogenaze
reduciraju ga u amonijak
 nastane 1 molekula amonijaka utroši se 8 molekula ATP-a
 kisik inhibira djelovanje nitrogenaze proces se zbiva u anaerobnim uvjetima
Simbiotska fiksacija dušika
 mikroorganizmi koji fiksiraju dušik žive u simbiozi s biljkama
 korijen biljke ima nabreknuča korijenski gomoljići/ noduli: biljne stanice koje sadržavaju
bakterije obavijene peribakteroidnom membranom/ bakteroid
 fiksirani dušik se u nodulima pretvara u organski oblik
 nitrifikacija: pretvaranje amonijaka i nitritne i nitratne ione
o provode ju nitrificirajuće bakterije
Mineralne tvari kao čimbenici staništa
 bazidofilne/ vapnenačke biljke: rastu na alkaličnim tlima repa, kupus, luk, soja, cvjetača, špinat
 acidofilne/ kremene biljke: rastu na kiselim tlima kesten, vrijes, krumpir, raž, zob
 neutrofilne biljke: rastu na neutralnim tlima pšenica, djetelina
 halofiti: biljke koje rastu na slanim tlima mrižica, petrovac, tamaris, špinat, duhan, maslina
 psamofiti: biljke koje rastu na pijesku imaju dugo, razgranato korijenje
Parazitske biljke
 paraziti/ holoparaziti
o ne sadrže klorofil
o pr. vilina kosa, kokoška, rđa, snijeti
 poluparaziti/ hemiparaziti
o sadrže klorofil
o vodu i mineralne tvari crpe iz ksilema domadara pomoću sisulja/ haustorija
Mesojedne/ karnivorne biljke
 kukcojedne/ insektivorne biljke hrane se kukcima
 rosika, venerina muholovka, cjevolovka, vrčonoša
 Fotosinteza

Primarna reakcija fotosinteze

 svjetlosna reakcija
 pretvaranje Sunčeve energije u kemijsku
 apsorbirana Sunčeva svjetlost pobuđuje elektron u molekuli klorofila
 u kloroplastima visokoenergizirane elektrone iz klorofila „hvata“ primarni akceptor elektrona
privremeno se pohranjuje u molekuli NADP+ (nikotinamid- adenin- dinukleotid- fosfat)
 klorodil oksidira, a NADP+ se reducira nastaje NADPH
 događa se fotoliza vode voda se cijepa i oslobađa kisik
 fosforilacija nastaje ATP
 kemijska energija pohranjena je u dva spoja: NADPH (izvor visokoenergiziranih elektrona) i ATP
(izvor energije)
Sekundarna reakcija fotosinteze
 Calvinov ciklus reakcija fotosinteze u tami
 odvija se u stromi kloroplasta
 reducira se CO2 i sintetiziraju se ugljikohidrati
 ovisi o produktima svjetlosnih reakcija NADPH i ATP
 pomoću enzima rubisco CO2 se reducira sve dok ne nastane glukoza
 prvi stabilan spoj gliceraldehid-3-fosfat sadrži 3 atoma ugljika C3 biljke
 sinteza molekule glukoze mora se fiksirati 6 CO2 i mora se utrošiti 18 ATP-a i 12 NADPH
 glukoza u suvišku gomila se u stromi kloroplasta polimerizira se nastaje škrob (asimilacijski
škrob)
 saharoza glavni prijenosni oblik šećera, a sintetizira se u citosolu
Kolanje asimilata u biljci
 produkti fotosinteze asimilati prenose se kroz biljku floemom
 floem sastoji se od sitastih cijevi (kritosjemenjače) i sitastih stanica (golosjemenjače, paprati)
 uz sitaste stanice nalaze se stanice pratilice preuzele dio metaboličkih funkcija sitastih cijevi s
njima su povezane plazmodezmijama
 smjer floemskog prijenosa modelom tlačne struje
Kemoautotrofija
 način prehrane oksidacija anorganskih tvari
 oksidacija amonijaka, sumporovih spojeva, željeznih iona, mangana

Rast i razvoj biljaka

Rast
 kvantitativne promjene
 meristem specijalizirana zona trajno embrionskog tkiva
 primarni rast: zbiva se u vrškovima izdanaka i korijena, u listovima i pupovima
 sekundarni rast: povećanje promjera stabljike i korijena
 dva tipa meristema:
o vršni/ apikalni meristem: zaslužni za produžni rast
o bočni/ lateralni meristemi: zaslužan za rast u širinu
Diferencijacija
 kvalitativne promjene
 stanice kćeri poprimaju svojstva koja se razlikuju od svojstava roditeljske stanice
 totipotentnost: dediferencirane stanice mogu se početi dijeliti i u odgovarajućim uvjetima
regenerirati čitavu biljku
 inektivna/ asimetrična dioba: dioba kojom nastaju različite stanice
  prvo se izdiferencira korijen i izdanak, a kao rezultat aktivnosti vršnog meristema, diferenciraju se
 stabljika i listovi
 na kraju dolazi do diferencijacije stanica tih tkiva

Djelovanje okolišnih čimbenika na rast i razvoj biljaka

Temperatura
 stanje mirovanja/ dorminacije: prekid aktivnog rasta vegetativnih vrškova koji se u jesen obavijaju
ljuskama (zimski mirujući pupovi)
Svjetlost
 fotoperiod: relativna duljina noći i dana
o glavni okolišni čimbenik
 fotoperiodizmi: fiziološki odgovori biljaka na duljinu dana
 fotomorfogeneza: promjena oblika pod utjecajem svjetlosti
o kontrolitana fitokromima: bjelančevine koje imaju specifičnu skupinu koja može apsorbirati
svjetlost
 fototropizme: zakrivljenja uzrokovana svjetlošću
 fotobiološko područje: dio spektra koji uzrokuje ove reakcije
Dorminacija
 rast je privremeno prekinut ili jako usporen
 nametnuta/ prisilna dorminacija: prekid rasta je ovisan o nepovoljnim okolišnim uvjetima
 prirođena/ endogena dorminacija: prekid rasta kada su temperatura i svjetlosni uvjeti još povoljni
 stratifikacija: izlađanje sjemenke nižim temperaturama u vlažnim uvjetima
Biološki ritmovi
 cirkadijani ritmovi: ritmovi kod kojih je period 24 h
o pr. dnevni i noćni položaj lista, gibanja puči i latica, stopa rasta, mitoza, fotosinteza...
o temelje se na unutarnjem mehanizmu „biološkom satu“
Kontrola cvjetanja
 stvaranje cvijeta prijelaz iz vegetativne u reproduktivnu fazu
 biljke kratkog dana (BKD): cvjetanje se potiče izlaganjem uvjetima kratkog dana
 biljke dugog dana (BDD): cvjetanje se potiče izlaganjem uvjetima dugog dana
 dnevno neutralne biljke: duljina dana im ne utječe na indukciju cvjetanja
 vernalizacija: proces u kojem se cvjetanje timulira izlaganjem hladnoći
 kritično razdoblje tame: minimalno razdoblje tame koje zahtjevaju BKD
 florigen: hormon cvjetanja

Gibanje biljaka

 pozitivna gibanja: gibanja usmjerena prema izvoru podražaja

 negativna gibanja: gibanja usmjerena suprotno od izvora podražaja
 prag podražaja: određena vrijednost koju mora prijeći neki podražaj da bi izazvao reakciju
Slobodna lokomotorna gibanja
Taksije
 gibanja u kojima okolišni čimbenik određuje smjer gibanja
 mogu biti pozitivne ili negativne
 kemotaksije: podražaj je neka tvar iz okoliša
 fototaksije: podražaj je svjetlost
 hidrotaksije: podražaj je razlika u vlažnosti
 tigmotaksije: podražaj je mehanički dodir
 geotaksije: podražaj je sila teža
 termotaksije: podražaj je promjena temperature
Gibanja živih biljnih organa
Tropizmi
 pozitivno ili negativno usmjerena gibanja čvrsto priraslih organizama ili organa potaknuta
jednostranim podražajem
 fototropizmi: gibanja potaknuta jednostranim osvjetljenjem
o izdanak biljke savija se prema izvoru svjetlosti pozitivan
o izdanak biljke savija se od izvora svjetlosti negativan
 gotropizmi: gibanja potaknuta djelovanjem sile teže
 tigmotropizmi: gibanja inducirana mehaničkim podražajem
 kemotropizmi: gibanja uzrokovana nejednolikom raspodjelom određenih tvari u blizini organa
Nastijska gibanja
 gibanja kojima je smjer određen građom organa, a podražaj služi samo kao signal
 uzrokovana reverzibilnim promjenama turgora
 termonastije: gibanja potaknuta promjenama temperature
 fotonastije: gibanja potaknuta promjenama intenziteta svjetlosti
 niktinastijama: periodnična gibanja otvaranja i zatvaranja
 kemonastije: uzrokovane kemijskim podražajem
 seizmotaksije: potaknute mehaničkim podražajem
 tigmonastije: gibanja karakteristična za biljke koje se penju pomoću vitica
 autonomna gibanja cirkumnutacija