Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 4

Mezija je rimska provincija koja se nalazila na teritoriji današnje Srbije, Bugarske i Rumunije duž južne

obale reke Dunava. U ovom tekstu ćemo pricati o mozaicima Sirmijuma, Naissusa i Felis Romuliane.

SIRMIJUM

Sirmijum (današnja Sremska Mitrovica), bio je antički grad i jedan od četiri prestonice Rimskog
carstva. Sirmijum je nastao na ušću Bosuta u Savu, na južnim obroncima Fruške gore, u 1. veku.
Pretpostavlja se da su ga osnovali Iliri. Zahvaljujući reci i plovidbi, grad se brzo razvijao i rastao.
Sedam vladara Rimskog carstva rođena su u Sirmijumu i njegovoj okolini. Sirmijum je postao
prestonica Rimskog carstva za vreme vladavine Galerija. Grad je bio prestonica nekoliko decenija. U
4. veku pominje se kao najlepši i najbogatiji grad Ilirika. Od 4. do 6. veka napredak Sirmijuma su
prekinuli, tada česti, napadi Varvara: Goti, Huni, Gepidi ... Završni udarac zadali su Avari,505. godine,
posle čijeg je razornog napada stanovništvo pobeglo, a grad zapaljen. U srednjem veku kada je
obnovljen bio je poznat kao grad sv. Dimitrija po čemu je i dobio ime.

Prilikom dosadašnjih arheoloških istraživanja na Carskoj palati je pronađeno oko 350 m² očuvanih
mozaičkih površina. Oni pripadaju različitim građevinskim fazama palate od kojih najstarija datira na
kraj III, a najmlađa u sredinu IV veka. Najviše su zastupljeni geometrijski polihromni mozaici (poznati
pod nazivom „geometrijski tepisi“), koji su karakteristični za period kasnog Rimskog carstva. Ovi
mozaici su rađeni u zapadnom stilu i imaju paralele sa mozaicima iz Dioklecijanove palate u Splitu.

Mozaici su urađeni u tehnici opus tessellatum (sastavljeni su od manjih kamenih kockica - tesserae), a
od motiva su zastupljeni geometrijski, floralni kao i razni prepleti. Očuvan je samo jedan mozaik sa
likom boga Merkura.

NASSIUS

Naissus (Niš), nalazio se u centru Gornje Mezije, na raskrsnici glavnih antičkih puteva. U 2. veku p.n.e
Naissus je bio jedan od četiri najveća grada u Dardaniji. U ovom periodu grad je postao utočište
Konstantina Velikog, koji je rođen na teritoriji Naissusa, vladao je od 306. do 337. godine p.n.e.
Najveća zasluga za povećanje broja luksuznih zgrada pripisuje se njegovim boravcima u Naissussu.
Mozaik u središnjem šestougaonom prostoru vinskog podruma vile Medijani je ispunjen naizmenično
vrpcom, pletenicom i centralnim rozetama. Mozaik iz velikog kupatila u Sirmijumu sličan je podu
vinskog podruma vile Medijani, možda je savremeni proizvod iste radionice. Tri strane hodnika imaju
geometrijske šare poređane tako da pokrivaju duge hodnike, dok su u centru severnog hodnika
paneli geometrijskih mozaika istorijskih motiva. Ploča sa figurama prikazuje mitološki prizor Ledu i
labuda, ali sačuvani su samo delovi mozaika.

Mozaik koji prikazuje dijamante sa kvadratima između njih ,oivičen je svitkom od loze. Obrisi
dijamanata se ponavljaju i obojeni su u 2 boje - senčenje. svetlim linijama su opisane sfarure, krugovi
i nepravilni krivolinijski elementi.

Više je nego očigledno da su ove mozaike postavili umetnici koji su radili u Sirmijumu. To vidimo iz
kolorističkih efekata uporedivih sa mozaicima iz Soluna i Romulijane. Mozaičke radionice u Solunu
imale su veliki uticaj na većinu Mezije. U ambonu (izdignuto mesto namenjeno čitanju biblijskih
tekstova u liturgiji) ranohrišćanske bazilike pronađen je mozaički prikaz Hrista. Klima u tom području
je vrlo nepovoljna, što čini mozaik potpuno nedostupnim posetiocima. Podni mozaici iz Naissusa nisu
adekvatno zaštićeni i predstavljeni. Trajno sklonište izgrađeno je iznad podrumskih mozaika Vile
Medijani, a privremena skloništa izgrađena su iznad mozaika ranohrišćanske bazilike sa Hristovim
monogramom. Više od 900m2 podnog mozaika prekriven je peskom i ni na koji način nije zaštićen.
FELIKS ROMULIJANA

Feliks Romuliana se nalazi u istočnoj Srbiji 11km od Zaječara, blizu Gamzigrada. To je utvrdjena
palata, spomenski kompleks rimskog cara iz vremena tetrarhije (sistem vladavine gde se vlast deli
između 4 osobe) Galerije Maksimina. Izgradio je palatu za sebe i svoju majku Romulu po kome je
dobila ime. Gradila se od 297 do 311 god.p.n.e. namenjena za prebivalište cara nakon njegovog
povlačenja sa trona. Posle Galerijeve smrti, kompleks je naselio običan svet. U VI veku građevina je
renovirana, ali već u VII veku biva napuštena zbog mnogobrojnih napada avara i slovena.

Severni hodnik je podeljen na 3 tepiha sa okvirima od pletenica. Bočni delovi tepiha ošarani su
„meandrima“ (dekorativni rub), sa osmouglima i krugovima koji su ukrašeni pletenicama i
geometrizovanom vinovom lozom. Centralni deo tepiha sadrži geometrijske dekoracije. Šareni stil je
karakterističan za istočni deo Mezije.

Dve apside imaju ploče spojene geometrijskim mozaikom. Motiv mozaika je lov, a prva ploča
prikazuje Dionisa kako sedi pored leoparda. Bela pozadina ističe scenu, lice je skoro anfas – nalazi se
pod malim uglom. Blago su naznačene senke ispod brade i očiju. Ostatak prostorije sadrži
geometrijske motive koji se mogu porediti sa južnim hodnikom. Čini se kao da je prostor izgrađen i
dekorisan u kratkom vremenskom periodu, što znači da razlike između mozaika nisu hronološki
značajne, već objašnjavaju status prostorije.
Mozaik ovog monumentalnog zdanja prikazuje simboličnu povezanost sa ideološkim konceptima
palate. Tu se nalazi masivni Jupiterov hram kao i manji prostor namenjen za kupanje. Još jedan
izuzetan mozaik nalazi se u podrumu koji prikazuje Bakusa koji jaše tigra. Ovo delo može predstavljati
samog Galerija tokom svog velikog trijumfa nad Persijom. Ubedljiva teorija je da su umetnici zaslužni
za ova izvanredna dela dovedeni iz Soluna.

UTISAK

Ovi mozaici imaju veliku istorijsku vrednost. Iz njihove analize bolje se mogu sagledati njihove
ideološke sličnosti. Saznajemo kako su se geometrijski mozaici uvukli u život i postali neka vrsta
trenda monumentalnih građevina, trenda dvodimenzionalnog mozaika koji je ostao prisutan kroz 4.,
5. i 6 vek p.n.e. Takođe je lokacija njihovog nastanka (između istočnog i zapadnog rimskog carstva)
doprinela količini uticaja različitih regionalnih stilova. Bogat stil Sirmijuma i Feliks Romuliane pokazuje
koliko su te lokacije bile bitne u vreme tetrarhije i Konstantina Velikog. Takodje, ovde možemo videti
količinu kreativnosti uložene u radove – urađeni po ustaljenim klišeima i ponavljanjem 2D
ornamenata viđenim u svakom drugom mozaiku tog vremena.

You might also like