Mrežni fotonaponski sustavi

Ivan Jajčević dipl.ing.

Uvod: Mrežni fotonaponski sustavi
Mrežni FN sustavi koriste javnu mrežu kao spremnik i ne trebaju akumulatore, već u takozvanom
interaktivnom režimu viškove danju za sunčanog vremena predaju mreži, a noću i u uvjetima manje
insolacije iz mreže se pokrivaju manjkovi. Jedan od takovih sustava je „Solarni krov Špansko-Zagreb“,
snage 7,14 kW, koji je pušten u rad u srpnju 2003., kao pilot projekat namijenjen za napajanje električnom
energijom trošila u obiteljskoj i viškom električne energije predane u elektro energetski sustav. U
današnje vrijeme najisplativije rješenje su sunčeve fotonaponske elektrane, koje višak proizvedene
energije preko posebnog dvosmjernog brojila isporučuju u distribucijsku mrežu po poticajnoj cijeni. Za tu
opciju potrebno je prethodno ishoditi rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača i s operaterom
tržišta sklopiti ugovor o otkupu električne energije.
Fotonaponski sustavi priključeni na javnu elektroenergetsku mrežu preko kućne instalacije

- snage: od 30 do 100 kW (ponekad >100 kW)

- ugrađuju se na krovove i fasade

Vatikan, zgrada Audijencije 2400 FN modula

Fotonaponski sustavi izravno priključeni na javnu elektroenergetsku mrežu

Za ove sustave se može reći da predstavljaju prave sunčeve fotonaponske

elektrane. Obično zahtijevaju od 30 do 40 m2 površine za jedan kW snage. S
obzirom na instaliranu snagu ovi fotonaponski sustavi dijele se na one snage do
10 MW, od 10 MW do 30 MW i snage veće od 30 MW.

Fotonaponska elektrana Waldpolenz (Njemačka)

snage 40 MW.
Shema mrežnog fotonaponskog sustava