''Povijest je učiteljica života'' Ciceron
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci
Ponavljanje za ispit o vremenu i klimi
1. Za klimu Europe osobito je važna
topla morska struja koju zovemo:
a) Benguelska b) Golfska
c) Humboldtova d) Kanarska
2. Zbog Golfske struje se ne zaleđuje
more u ruskoj luci:
a) Jalta b) Moskva
c) Murmansk d) Vladivostok
3. Što nije klimatski čimbenik?
a) biljni pokrov i čovjek
b) raspodjela kopna i mora
c) reljef i nadmorska visina
d) tlak i temperatura zraka
4. Sunce najjače zagrijava Zemlju tamo
gdje njegove zrake:
a) upadaju okomito
b) upadaju skoro okomito
c) upadaju pod malim kutom
d) nikako ne upadaju
5. Najjače zagrijavanje je na:
a) ekvatoru b) južnoj polarnici
c) sj. obratnici d) Sjevernom polu
6. Što razlikujemo na Zemlji kao
posljedicu različitog zagrijavanja?
a) klimatske dijagrame
b) meteorološke postaje
c) toplinske pojaseve
d) vremenske zone
7. Oko ekvatora prevladavaju:
a) hladne klime b) ledene klime
c) polarne klime d) tople klime
8. Oko polova prevladavaju:
a) hladne klime b) ledene klime
c) polarne klime d) tople klime
9. Što se brže zagrije more ili kopno?
a) kopno b) more c) podjednako
10. Što se brže ohladi more ili kopno?
a) kopno b) more c) podjednako
11. Kako more djeluje ljeti na klimu?
a) ledi b) grije c) rashlađuje
12. Kako more djeluje zimi na klimu?
a) ledi b) grije c) rashlađuje
13. Prosječno stanje atmosfere je:
a) klima b) reljef c) vrijeme
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof.
14. Svakih koliko metara visine se 29. Svi dijelovi Zemlje:
temperatura zraka ohladi za 1⁰ C? a) jesu jednako osvjetljeni
a) 100 m b) 200 m c) 300 m b) nisu jednako osvjetljeni
15. Za naseljavanje i gospodarstvo 30. Svi dijelovi Zemlje:
(npr. vinograde) su povoljnije: a) jesu jednako zagrijani
a) osojne padine b) nisu jednako zagrijani
b) prisojne padine 31. Sunčeve zrake upadaju okomito:
16. Više padalina prime: a) u sjevernom hladnom pojasu
a) privjetrinske strane b) u sjevernom umjerenom pojasu
b) zavjetrinske strane c) u žarkom pojasu
17. Planine svojim pružanjem: 32. Žarki pojas još se zove i:
a) mogu utjecati na klimu a) suptropski pojas
b) ne mogu utjecati na klimu b) tropski pojas
18. Po pitanju klime ravnice: 33. Između kojih usporednica je
a) jesu prepreka vjetru smješten žarki pojas?
b) nisu prepreka vjetru a) južne i sjeverne obratnice
19. Što od navedenog nije klimatski b) južne obratnice i ekvatora
čimbenik? c) sjeverne obratnice i ekvatora
a) kiša b) morska struja c) vjetar 34. U žarkom pojasu postoji samo
20. Vjetar koji puše nad morem je: jedno godišnje doba, a to je:
a) jako suh b) suh c) vlažan a) ljeto b) jesen c) zima
21. Više vlage imat će vjetar koji puše: 35. Kakva je razlika u duljini dana i
a) iznad kopna b) iznad mora noći u žarkom pojasu?
22. Više vlage imat će vjetar koji puše: a) mala b) velika c) vrlo velika
a) iznad hladnog mora 36. Između kojih usporednica su
b) iznad toplog mora smješteni umjereni pojasevi?
23. Klimatski činitelj su i: a) južne i sjeverne obratnice
a) morske mijene b) morske struje b) obratnica i polarnica
24. Isparavanje je jače iznad: c) polarnica i polova
a) hladnih morskih struja 37. Koliko godišnjih doba ima u
b) toplih morskih struja umjerenim pojasevima?
25. Biljni pokrov: a) 1 b) 2 c) 3 d) 4
a) dodatno zagrijava temperaturu 38. Koliko puta godišnje Sunčeve zrake
b) ublažava temperature u gradu upadaju okomito u umjerenim
26. Kakvim plinovima čovjek najviše pojasevima?
utječe na klimu? a) 0 b) 1 c) 2 d) 3
a) crnim b) metalnim 39. Između kojih usporednica su
c) stakleničkim d) željeznim smješteni umjereni pojasevi?
27. Koliko ima toplinskih pojaseva? a) južne i sjeverne obratnice
a) 1 b) 3 c) 5 d) 7 b) obratnica i polarnica
28. Hrvatska je smještena u: c) polarnica i polova
a) sjevernom hladnom pojasu 40. U hladnim pojasevima:
b) sjevernom umjerenom pojasu a) je uvijek jednako hladno
c) žarkom pojasu b) je uvijek hladno, ali ne jednako
Stranica 1
 ''Povijest je učiteljica života'' Ciceron
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci

41. Zbog čega dan i noć tijekom godine 52. Na koju usporednicu Sunčeve zrake 66. Koliko dana je razlika između
različito traju? padaju okomito na jesensku gregorijanskog i julijanskog
a) bog Zemljine rotacije ravnodnevicu kalendara??
b) zbog nagnutosti Zemljine osi a) na ekvator (polutnik) a) 11 dana b) 12 dana c) 13 dana
c) zbog solsticija b) na sjevernu obratnicu 67. Kojem mjesecu se dodaje jedan dan
42. Zbog čega još dan i noć tijekom c) na sjevernu polarnicu u prijestupnoj godini?
godine različito traju? 53. Koje godišnje doba počinje na a) ožujku b) travnju c) veljači
a) bog Zemljine rotacije južnoj polutci na datum 21.12. 68. Koliko dana ima veljača u
b) zbog ekvinocija odnosno na zimski suncostaj? prijestupnoj godini?
c) zbog Zemljine revolucije a) jesen b) ljeto c) zima a) 29 b) 30 c) 31
43. Što je najvažnija posljedica 54. Zaokruži 2 datuma ravnodnevica? 69. Sunce se po nebu kreće:
nagnutosti Zemljine osi i Zemljine a) 21.3. b) 21.6. c) 23.9. d) 21.12. a) prividno b) stvarno
ophodnje (revolucije)? 55. Koje dvije ravnodnevice postoje? 70. Ujutro Sunce prividno izlazi na:
a) izmjena dana i noći a) jesenska b) ljetna a) jugu b) istoku c) zapadu
b) izmjena godišnjih doba c) proljetna d) zimska 71. Uvečer Sunce prividno zalazi na:
c) nastanak pustinja 56. Zaokruži 2 datuma suncostaja? a) jugu b) istoku c) zapadu
44. Zemljina os je uvijek: a) 21.3. b) 21.6. c) 23.9. d) 21.12. 72. Što je kut upada Sunčevih zraka
a) nagnuta u istom smjeru 57. Koja dva suncostaja postoje? manji to je u nekom mjestu:
b) nagnuta u raznim smjerovima a) jesenski b) ljetni a) hladnije b) toplije
45. Kako se zove položaj Zemlje u c) proljetni d) zimski 73. Kako se zove okretanje Zemlje oko
kojem je Sjeverni pol najviše 58. Kako se zovu usporednice svoje zamišljene osi?
priklonjen Suncu? smještene na 66 i pol stupnjeva? a) Zemljina nutacija
a) ljetna ravnodnevica a) obratnice b) podnevnici b) Zemljina revolucija
b) ljetni suncostaj c) polarnice d) polovi c) Zemljina rotacija
c) zimska ravnodnevica 59. Kako se zovu usporednice 74. Kako se zove kruženje Zemlje oko
d) zimski suncostaj smještene na 23 i pol stupnja? Sunca?
46. Kojeg datuma je na sjevernoj a) obratnice b) podnevnici a) Zemljina nutacija
polutki najdulji dan, a najkraća noć? c) polarnice d) polovi b) Zemljina revolucija
a) 21. 6. b) 23. 9. c) 21.12. 60. Koliko traju i dan i noć na cijeloj c) Zemljina rotacija
47. Kojeg datuma je na južnoj polutki Zemlji za vrijeme ravnodnevica? 75. Koji je drugi naziv za Zemljinu
najdulji dan, a najkraća noć? a) 6 sati b) 12 sati c) 24 sata revoluciju?
a) 21. 6. b) 23. 9. c) 21.12. 61. Jedna godina traje 365 dana i: a) horizont b) obzor
48. Kojeg datuma je na sjevernoj a) 6 sati b) 12 sati c) 24 sata c) ophodnja d) vrtnja
polutki najkraći dan? 62. Koliko traje prijestupna godina? 76. Zemljina putanja je blago izdužena
a) 21. 6. b) 23. 9. c) 21.12. a) 364 dana b) 365 dana tj. ima oblik:
49. Kojeg datuma je na južnoj polutki c) 366 dana d) 367 dana a) elipse b) kruga c) trokuta
najkraći dan, a najdulja noć? 63. Kako se zove kalendar nazvan
77. Koliko traje jedan obilazak Zemlje
a) 21. 6. b) 23. 9. c) 21.12. prema Juliju Cezaru?
oko Sunca?
50. Na koju usporednicu Sunčeve zrake a) cezarijanski b) gregorijanski
a) 365 dana b) 365 dana i 6 sati
padaju okomito na ljetni suncostaj? c) julijanski d) rimski
c) 366 dana d) 366 dana i 6 sati
a) na ekvator (polutnik) 64. Kako se zove kalendar nazvan
78. Obilazak Zemlje oko Sunca je:
b) na sjevernu obratnicu prema papi Grguru XIII.?
a) kalendarska godina
c) na sjevernu polarnicu a) cezarijanski b) gregorijanski
b) Mjesečeva godina
51. Jesenska ravnodnevica je: c) julijanski d) rimski
c) Sunčeva godina
a) 21. 9. b) 23. 9. c) 25. 9. 65. Svaka koja godina je prijestupna?
d) Zemljina godina
a) 2. b) 3. c) 4.
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 2
 ''Povijest je učiteljica života'' Ciceron
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci

79. Zemljina os je: 96. Zagrijavanje oko ekvatora je: 109. Koji planetarni vjetrovi pušu u
a) nagnuta b) okomita a) vrlo slabo b) slabo hladnim pojasevima?
80. Sjeverna strana Zemljine osi uvijek b) osrednje d) vrlo jako a) glavni zapadni
pokazuje smjer zvijezde: 97. Kiša (pljuskovi) oko ekvatora: b) pasati
a) Danice b) Sjevernjače a) pada rijetko c) polarni istočni
81. Drugi naziv za tu zvijezdu je: b) pada svaki dan 110. Od koliko sati bi trebalo ljeti
a) Polarna zvijezda b) Sirius 98. Kiša može nastati i zbog izbjegavati jako Sunce?
82. Tijekom kruženja oko Sunca a) puhanja vjetra na visoravni a) od 9 b) od 10 c) od 11
Zemljina os je uvijek: b) uzdizanja uz reljefnu prepreku 111. Do koliko sati bi trebalo ljeti
a) jednako položena u svemiru 99. Više kiše primaju krajevi u: izbjegavati jako Sunce?
b) različito položena u svemiru a) privjetrini b) zavjetrini a) do 16 b) do 17 c) do 18
83. Dan i noć traju jednako dugo samo: 100. Koji zrak se izdiže pri sudaru 112. Koliki bi trebao biti zaštitni faktor
a) na ekvatoru b) na obratnici toplog i hladnog zraka? na kremama koje se koriste?
c) na polu d) na polarnici a) hladni b) oba c) topli a) 10 b) 20 c) 30
84. Zaokruži 2 godišnja doba u 101. Koji vjetrovi postojano pušu cijele 113. Ljeti bi trebalo:
kojima su dani kod nas duži od godine, ne mijenjajući bitno smjer? a) izbjegavati piti vodu
noći? a) buroviti b) južni c) planetarni b) piti malo vode
ljeto jesen zima proljeće 102. Koji vjetar nije planetarni? c) piti puno vode
85. Zaokruži 2 godišnja doba u a) glavni zapadni vjetrovi 114. Ljeti bi, po jakom Suncu, trebalo:
kojima su noći kod nas duži od b) monsuni a) ne nositi majicu
dana? c) pasati b) nositi kratke rukave
ljeto jesen zima proljeće d) polarni istočni vjetrovi c) nositi duge rukave
86. Koje padaline ne nastaju u oblaku? 103. Koji vjetar nije povremeni? 115. Ljeti bi, po jakom Suncu, trebalo:
a) inje b) mraz c) rosa d) snijeg a) bura b) jugo a) nositi majice svijetlih boja

87. Koje padaline ne nastaju u oblaku? c) maestral d) pasat b) nositi majice tamnih boja

a) kiša b) rosa c) snijeg d) tuča 104. Isparavanjem vode u zrak dospije: c) nositi samo crne majice
a) komadić leda 116. Ciklona je:
88. Rosu čine:
b) tekuća voda a) područje niskog tlaka zraka
a) kapljice vode b) pahulje snijega
c) vodena para b) područje visokog tlaka zraka
89. Koja padalina nastaje ako se tlo
105. Pojam vlažnost zraka označava: 117. U cikloni zrak struji:
ohladi ispod nule?
a) jačinu pljuskova ljeti a) od rubova prema središtu
a) mraz b) kiša c) rosa d) tuča
b) količinu vodene pare u zraku b) od središta prema rubovima
90. U koje godišnje doba se javlja tuča?
c) vjerojatnost smrzavanja tla 118. Kakvo vrijeme donose ciklone?
a) u ljeto b) u jesen c) u zimu
106. Kada topao zrak bude jako vlažan a) nestabilno, oblačno i kišovito
91. Jaka tuča:
kažemo da je: b) stabilno, vedro i postojano
a)nanosi veliku štetu
a) sparina b) vrućina c) žega 119. Anticiklona je:
b) obraduje mnoge ljude
107. Koji planetarni vjetrovi pušu u a) područje niskog tlaka zraka
92. Najmanje štete biljkama nanosi:
žarkom pojasu? b) područje visokog tlaka zraka
a) mraz b) rosa c) tuča
a) glavni zapadni 120. U anticikloni zrak struji:
93. Iz čega se stvara inje?
b) pasati a) od rubova prema središtu
a) iz magle b) iz rose c) iz snijega
c) polarni istočni b) od središta prema rubovima
94. Više vlage sadrži:
108. Koji planetarni vjetrovi pušu u 121. Kakvo vrijeme donose
a) hladni zrak b) topli zrak
umjerenim pojasevima? anticiklone?
95. U visinama se zrak:
a) glavni zapadni a) nestabilno, oblačno i kišovito
a) hladi b) zagrijava
b) pasati b) stabilno, vedro i postojano
c) polarni istočni
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 3
 ''Povijest je učiteljica života'' Ciceron
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci

122. Koliku vrijednost ima normalan 136. Na visokim planinama je: 148. Što se događa sa zrakom s
tlak zraka? a) vrlo hladno porastom nadmorske visine?
a) 1012 hPa b) 1013 hPa b) umjereno a) ostaje jednako gust
c) 1014 hPa d) 1015 hPa c) vrlo toplo b) postaje sve gušći
123. Tlak od 1016 hPa je: 137. U koje doba dana je najhladnije? c) postaje sve rjeđi
a) niski b) normalan c) visoki a) u podne b) u ponoć c) u zoru 149. Koji dio atmosfere je najvažniji za
124. Vodoravno kretanje zraka je: 138. U koje doba dana je najtoplije? život na Zemlji?
a) padalina b) oborina c) vjetar a) točno u podne a) egzosfera b) mezosfera
125. Vjetar uvijek puše iz područja: b) u rano poslijepodne c) stratosfera d) troposfera
a) niskog tlaka zraka c) u kasno poslijepodne 150. Koliko je debela troposfera nad
b) normalnog tlaka zraka 139. Što se dogodi sa Zemljinom polovima?
c) visokog tlaka zraka površinom kada Sunce zađe tj. a) 10 km b) 15 km c) 20 km
126. Vjetar uvijek puše prema tijekom noći? 151. Koliko je debela troposfera nad
području: a) grije se b) hladi se ekvatorom?
a) niskog tlaka zraka 140. Temperaturu zraka mjerimo: a) 10 km b) 15 km c) 20 km
b) normalnog tlaka zraka a) barometrom 152. Što nije točno o troposferi?
c) visokog tlaka zraka b) termometrom a) najmanje važan dio atmosfere
127. Tlak zraka je najveći: c) toplomjerom b) najniži dio atmosfere
a) na razini mora 141. Temperaturu zraka izražavamo u: c) najrjeđi dio atmosfere
b) na visokim platoima a) barima d) nema promjena vremena
c) na vrhovima planina b) hektopaskalima 153. Vrijeme je:
128. S porastom nadmorske visine tlak c) stupnjevima Celzija a) prosječno stanje atmosfere
zraka: 142. Stručno predviđanje vremena je: b) trenutačno stanje atmosfere
a) opada b) ostaje isti c) raste a) igra na sreću 154. Vrijeme ćemo pravilno opisati
129. Promjena tlaka zraka najavljuje: b) pokušaji i pogreške riječima:
a) erupciju vulkana c) vremenska prognoza a) ''lijepo'' vrijeme
b) nadolazeći potres 143. Predviđanjem vremena bavi se. b) ''ružno'' vrijeme
c) promjenu vremena a) astronomija c) sunčano vrijeme
130. Što najavljuje porast tlaka zraka? b) astrologija 155. Klima je:
a) naoblaku b) padaline c) meteorologija a) prosječno stanje atmosfere
c) razvedravanje d) snijeg 144. Vremensku prognozu sastavljaju. b) trenutno stanje atmosfere
131. Uređaj za mjerenje tlaka zraka je: a) biolozi b) geolozi 156. Za određivanje klime potrebno je
a) anemometar b) barometar b) meteorolozi d) seizmolozi pratiti vrijeme:
c) termometar d) toplomjer 145. Zemljin zračni omotač zove se: a) dugo vremena
132. Tlak zraka izražavamo u: a) astenosfera b) atmosfera b) kraće vrijeme
a) Celzijima b) hektopaskalima c) biosfera d) litosfera 157. Za određivanje klime vrijeme
c) njutnima d) stupnjevima 146. Na koliko kilometara visine se pratimo:
133. Glavni izvor topline na Zemlji je: obično postavlja gornja granica a) mjesec dana
a) Mars b) Mjesec c) Sunce atmosfere? b) godinu dana
134. Koji dio troposfere je najtopliji? a) 50 km b) 100 km c) 10 godina
a) najdonji b) srednji c) najgornji c) 150 km d) 200 km d) 30 godina
135. Temperatura se ohladi za 1⁰C za 147. Što je točno o zraku? 158. Što nisu klimatski elementi?
svakih: a) nije proziran a) nadmorska visina i reljef
a) 100 metara visine b) osjećamo ga kad se giba b) naoblaka i vlažnost zraka
b) 200 metara visine c) vidimo ga c) smjer i brzina vjetra
c) 300 metara visine d) temperatura i tlak zraka
Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 4
 ''Povijest je učiteljica života'' Ciceron
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci

166. Na prikazu zemaljske

159. Na prikazu Zemaljske kugle žarki kugle oboji sjeverni
pojas oboji narančastom. hladni i južni hladni
160. U odgovarajući pravokutnik pojas plavom bojom.
(lijevo) upiši naziv žarki pojas. 167. Smjer puhanja pasata
161. Na ekvator (polutnik) upiši ucrtaj strelicama u
riječ ekvator. odgovarajući pojas.
162. Na sjevernu obratnicu
napiši pored riječi
sjeverna i riječ obratnica.
163. Na južnu obratnicu napiši
pored riječi južna i riječ
obratnica.
164. Na prikazu zemaljske
kugle oboji sjeverni
umjereni i južni umjereni
pojas zelenom bojom.
165. Pored oznaka S i J upiši
odgovarajuće geografske
širine (udaljenosti od
ekvatora)

Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 5

 ''Povijest je učiteljica života'' Ciceron
OŠ Vladimira Nazora, Vinkovci

168. Na slijepom zemljovidu crvenom bojom podebljaj ekvator (polutnik). Na sjevernu obratnicu napiši sjeverna obratnica,
a na južnu obratnicu južna obratnica.

169. Plavom bojom podebljaj sjevernu polarnicu.

170. U potpunosti oboji kontinente. Aziju – žutom (pripazi kome pripada Bliski istok), Afriku – crno, Europu plavo, Sjevernu Ameriku
zelenom, Južnu Ameriku narančastom, Australiju crvenom. Koji kontinent nedostaje? ……………………………………………………………… .

171. U pravokutnike napiši imena oceana. Sredozemno more oboji plavom.

172. U tablici raspodjeli gradove u odgovarajući toplinski pojas. Aachen, Bangkok, Beijing, Borrow, Buenos Aires, Cape Town, Chicago,
Istanbul, Jakarta, Jeruzalem, Kolkata, Lagos, Los Angeles, London, Manila, Melbourne, Mexico, Moskva, Mumbai, Murmansk, New York,
Punta Arenas, Rio de Janeiro, Seul, Šangaj, Tiksi, Tokio, Wellington

Sjeverni hladni pojas.

Sjeverni umjereni pojas.

Žarki pojas.

Južni umjereni pojas.

Ponavljanje izradio: Milenko Zovko, prof. Stranica 6