UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET

OPSKRBA VODOM I
ODVODNJA PRORAČUN
KUĆNE KANALIZACIJE

Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. 1 2

•Proračun KK dobiti cijevnu mrežu min. D i dovoljnih da odvedu svu OtV iz SU

•Protok OtV neujednačen f-ja pražnjenja SU i vremena njihove upotrebe
(da ne dođe do zagušenja cijevi i do p koji izazivaju isisav. sifona)
•Otjecanje OtV gotovo isto kao i dotjecanje čiste vode
(da u SU ne bi bilo vodenih čepova i da se voda u njima ne skuplja – kade)
•Kućna OtV nije homogena f-ja vrste SU
•OtV iz wc najzagađenija u vertikali se miješa sa “čistijim” OtV iz drugih SU
•Zbog raznolikog sastava OtV i zbog neujednačenog dotjecanja

•Kada SU ne koristimo cijevna mreža bez OtV i ispunjena zrakom

(nemoguće egzaktno obuhvatiti sve hidrauličke pojave pri protjecanju
•Upotreba SU cijevima otječe OtV i u njoj i iznad nje zrak i gas
nije moguće ni egzaktno proračunati D kanala)

3 4

1
•Proračun KK obično na osnovu iskustva -uzeti u obzir vrstu i broj SU DIMENZIONIRANJE KUĆNE KANALIZACIJE
-prosječnu kol. potrošene vode
PREMA NJEMAČKIM PROPISIMA
(u l/s ili u ulivnim jedinicama)
-uzeti u obzir namjenu zgrade DIMENZIJE SANITARNE KANALIZACIJE
-uzeti u obzir vrstu OtV
-uzeti u obzir I cijevi •Osnova za proračun količine OtV koje otječu iz SU

-uzeti u obzir hrapavost cijevi ... (priključne vrijednosti AWs u l/s – tabela)

•Prema dugom ispitivanju tabelarno postoje podaci o prosj. kol. OtV za SU zbir tih vrijednosti = qs (količina otjecaja)

•Određivanje D kanala prema ukupnoj količini OtV iz SU

(pomoću tablica, dijagrama ili nomograma) na osnovu qs odredimo D vodova
(vodimo računa o istovremenosti upotrebe SU)
•Nemamo svoje propise za dimenzioniranje KK

primjenjujemo propise Njemačke (DIN)

5 6

•Otjecanje za stambene i slične zgrade sa kratkim vršnim opterećenjem:

Priključne vrijednosti sanitarnih (1)
uređaja i prečnika ogranaka

Drugi korijen u izrazu izražavamo istovremenost upotrebe SU

•Otjecanje za velike restorane, hotele i slično:

•Otjecaj za laboratorije u industrijskim postrojenjima dugotrajan i ujednačen:

7 8

2
•D grana i ogranaka dati u prethodnoj tabeli •Otjecanje sanitarne OtV prema zbiru priključnih vrijednosti AWs i prema j-ni (1)
(prikaz u tabeli dole)

najveća razvijena L grana D=40 i 50mm = 3m

najveća razvijena L grana D=70mm = 5m

za duže grane ili ako je visinska razlika 1 - 3m uzeti slijedeći veći D

(ili predvijeti odzračn.)

za visinske razlike veće od 3m uvijek predvidjeti odzračnicu

Otjecanje sanitarne otpadne vode u stanovima prema zbiru priključnih vrijednosti

Prema j-ni:
9 10

Dimenzioniranje sanitarnih vertikala prema slijedećim tabelama:

Dimenzioniranje grana

•Vertikalni dijelovi grana D=50mm i 70mm izvesti za jednu veličinu većeg D

ili se moraju provjetravati

•Grane sa L > 10m ili za više od 15 AWs moraju se provjetravati

Sanitarne vertikale sa primarnom ventilacijom

11 12

3

Sanitarne vertikale sa pomoćnom ventilacijom
Sanitarne vertikale sa sekundarnom ventilacijom
13
Sve četiri prethodne tabele urađene:
-za vodove sa punjenjem h/d=0,5
-sa koeficijentom hrapavosti k=1 prema Prandtl-Kolbruku
(dijagram dole)
Dimenzije sanitarnih
odvoda (h/d=0,5)
15
Dimenzioniranje horizontalnih sanitarnih vodova prema slijedećoj tabeli:
Sanitarni horizontalni vodovi
14
DIMENZIJE VENTILACIJSKIH VODOVA
•Primarne odzračnice imaju D vertikale
•Pomoćne i sekundarne odzračnice
-imaju D=2/3 do 3/3 presjeka odvodnih cijevi koje ventiliraju
-izuzetak grane wc zadovoljavajući D odzračnice 50mm
16
4
 DIMENZIJE KIŠNIH VODOVA •Pretvaranje visine padavina u l/s prema formuli:

•D kišnih vodova f-ja slivne površine ; računske kiše ; I cijevi ; k otjecanja

slivna površina horiz.projekcija kosih krovova i drugih kosih površina (m2)

računska kiša izdašnost padavina (r) u l/s.ha N – visina oborina (mm)

max. kiša trajanja T (obično 5, 10 ili 15 min) T – trajanje kiše (minuta)

dobija se od nadležne meteorološke ustanove

nema tog podatka r=200 – 300 l/s.ha

17 18

Koeficijent otjecanja

•Koeficijent otjecanja f-ja nagiba terena ; strukture površine ; moći upijanja tla
Računska kiša za neke gradove u bivšoj YU – približni podaci

19 20

5
 k otjecaja = 1

Unutarnje kišne
vertikale sa I=2%

Vanjske (limene)
kišne vertikale kao
vodovi sa I=1% Horizontalni kišni i skupni vodovi

Tabela za dopušteni otjecaj qr (kišni vod) ili qm (skupni vod)

za punjenje h/d=0,7
sa koeficijentom hrapavosti k = 1 mm

Dimenzije kišnih vodova prema slivnim površinama 21 22

DIMENZIONIRANJE DRENAŽNIH VODOVA

•Dimenzioniranje drenova za isušivanje tla pod zgradom na osnovu:

Kišni i skupni vodovi izvan zgrade
-srednje godišnje količine padavina
-veličine sliva
-propusnosti tla
-priliva vode u dren

Tabela dimenzioniranje vodova od D=150 mm

•Količina padavina poznata meteorološka ustanova
za dopušteni otjecaj qr ili qm
•Veličina sliva prema konfiguraciji terena
za punjenje h/d=1
•Priliv vode u dren prema narednoj tabeli:
sa koeficijentom hrapavosti k = 1 mm

Količina otjecaja za drenaže

23 24

6
•Protjecaj u drenu (qd) u l/s množenjem priliva vode iz tla (ri) u l/s.ha OSNOVNI KONCEPT PRORAČUNA KIŠNE KANALIZACIJE
sa površinom sliva Ft (ha)
•Svaki od podsistema svoj proračun oticanja
•Računski modeli oticanja (projektovanje) izvode se iz zakona mehanike fluida

•Na osnovu izračunatog protjecaja (qd) iz dijagrama za proračun odvoda

prilagođeni uslovima turbulentnog tečenja u otvorenim kanalima
odrediti potreban D drena

•Za proračun uvodimo pojednostavljenja (zbog složenosti geometrije sliva):

•Koristiti drenove D > ili = 100 mm
-sliv dijelimo u manji broj podsistema
-podslivovi se zamjenjuju ekvivalentnim (manje složene geometrije)
-ekvivalentni sliv dijelimo na propusni i nepropusni dio
-neke članove u j-nama održanja količine kretanja izostavljamo

•Slivno područje odvodnje dijelimo u manja podpodručja (npr. više zgrada)

(prema uslovima oticanja – infiltracija, pad, izgrađenost ...)
•Proračun oticanja u podsistemu površinskog oticanja na j-ni kontinuiteta
25 26

•Izračunato površinsko oticanje = ulaz proračuna površinske odvodnje (npr. rigoli)

•Rigoli i kanali dijele se u pojedinačne dionice (za proračun)

iste ulazne osobine kanala i identičan režim doticanja

Osnovni proračun protoka za tipičnu slivnu površinu

Osnovni koncept proračuna protoka u kanalu

27 28

7
Proračun vršnog protoka: RACIONALNA METODA:
•Veoma bitan za proračun Ob K
•Proračun max. Q Ob V za slivove < 13 km2 (više nepropusna površina sliva)
•Procesi oticanja promjenjivi u t i prostoru
•Prema EN 752-4 primjena za urbane površine do 200 ha ili tc do 15 minuta
•Proračuni Ob K zasnovani na pojednostavljenjima
•Jednačina:

•Postupci za određivanje vršnog oticanja i hidrograma oticanja:

Q – vršni protok (l/s) tc – vrijeme koncentracije
1. Proračun oticanja od P primjenom racionalne teorije
C – koeficijent oticanja
2. Proračuni na osnovu empirijskih formula
i – intenzitet P (l/s/ha)
3. Statistička analiza prikupljenih podataka oticanja
A – slivna površina (ha)
4. Statističko prilagođavanje hidroloških podataka (korelacija, generisanje)
5. Modeliranje •Načelo racionalne metode max. oticanje kada cijelo slivno područje sudjeluje
u formiranju oticanja

to je tc vrijeme koncentracije

29 30

Intenzitet kiše i njegov izbor:
•i kiše = veličina P u vremenu
•Postoji više metoda definisanja ITP krive
•Pluviograf automatsko registrovanje P
Vrijeme koncentracije:
•Vrijeme da kap efektivne P dotekne od najudaljenije tačke sliva do izlaznog profila
•Postoji:
t1 – vrijeme do ulaska u kanalizaciju
t2 – vrijeme tečenja kroz Ob K
•Vrijeme t1 vrijeme da kap kiše dotekne od najudaljenije tačke sliva do Ob K
•Vrijeme t1 f-ja površine, uređenja terena i PP kiše koju računamo
•Vrijeme površinske koncentracije je kraće ukoliko je:
najbolje metode sa podaci pluviografa
-nagib terena veći
-vodonepropusnost terena veća
-uređenost površinske odvodnje bolja
-povratni period veći
•Tačan proračun vremena tc veoma težak podatke na osnovu iskustva
•Preporuke:
-gusto naseljena područja kolektivne izgradnje t1=5 minuta
-područja individualne izgradnje t1=10 minuta

31 32

8
•Vrijeme tečenja kroz kanalizaciju t2: Koeficijent oticanja C:

•Omjer max. količine otekle vode i prosječne veličine pale vode u vremenu t
•C nije const. f-ja klimatskih faktora, osobina površine sliva, infiltracije, ET ...
•Veće trajanje kiše C veći

l – dužina kanalizacije (m)

V – srednja brzina tečenja na dionici l (m/s)

•Dužina l iz situacije mreže (crtež)

•Brzina v dimenzioniranje sa Isr cijevi i pretpostavljenim Φ cijevi i punjenjem

C prema opisu područja odvodnje

C prema vrsti površine

33 34

Postupak proračuna oborinske kanalizacije primjenom racionalne metode: 2) Određivanje slivova i podslivova za svaku dionicu i njihovih karakterist.:
-površina (A)
1) Trasiranje kanala i definisanje računskih dionica, uz slijedeće postavke:
-dužina računske dionice (L)
-vodu sa površine sliva najkraćim putem odvesti do prijemnika
-koeficijent oticanja (C) f-ja topografije, propusnosti tla . . .
-kanale po mogućnosti postaviti u pravcu koji presijeca tok vode
-pad terena obično ravnomjeran kanali u niveletama puta
-glavne kanale odrediti tako da nemaju istovremene koncentracije

3) Određ. karakterist. početnih podslivova početne dionice u mreži

u suprotnom u čvoru pristižu istovremeno najveći Q
4) Određivanje računskih količina otpadnih voda za svaku dionicu

-čvorovi definišu svako križanje i račvanje kanala

ako je mješovita mreža
-čvorovi definišu svaki prijelom u vertikalnom i horizontalnom smislu
-čvorovi se definišu na svakih 100m ravnih dionica
5) Određivanje računskog koeficijenta (Csre) oticanja za datu donicu

geometrijska sredina koeficijenta oticanja Ci svih podslivova Ai

koji su uzvodno od podsliva računske dionice
35 36

9
 6) Usvajanje mjerodavnog povratnog perioda (P) za kiše i
određivanje mjerodavnog intenziteta padavina i=f(t, P)

7) Usvajanje hidrauličkih parametara tečenja:

-punjenje kanala (80% do 100%)
-minimalna v tečenja vmin=f(D)
-maksimalna v tečenja
Izbor vremena koncentracije Zamišljeno slivno područje -minimalna dimenzija kanala

8) Naprijed navedeno su ulazni podaci proračun iteracije za svaku dionicu

Računski koeficijent oticanja

37 38

Tuđe vode - kanalizacija bez značajnih i stalnih PV

•Vrlo ih teško odrediti
infiltracija, doticanje kroz pukotine, nepravilni priključci,
doticanje voda kroz poklopce šahtova Qsred,dnevno = komunalne + industrijske otpadne vode

•Nema čvrstih smjernica za njihovo određivanje •Mjerenje tuđih voda periodi kada se ispušta najmanje otpadnih voda (u noći)
•Računaju se na razne načine: •Mjerenje tuđih voda u sušnom periodu (mješoviti sistem)
- kao dio otpadnih voda (%) •Mjerenje tuđih voda u sušnom i kišnom periodu (razdjelni sistem)
- po L kanala
- po površini sliva najmanje dva mjerenja tokom mjeseca

•Kod nas uglavnom postupak % otpadnih voda

- visoki i stalni NPV

39 40

10
 PROJEKTOVANJE KANALIZACIJSKE MREŽE •Postupak projektovanja sastoji se:
1) određivanje granice odvodnje i N stanovnika (naselja)
•Svaki kanalizacijski sistem mora ispuniti:
-granice slivova, raspored saobraćajnica, položaj prijemnika . . .
- da ne dolazi do začepljenja cijevi
- da se poplave ne javljaju češće od projektnih
2) horizontalno planiranje trase kanala ispuniti uslove oticanja
- da se štiti zdravlje stanovnika u naselju
-ušteda u građenju manje L kanala svi korisnici
- da se prijemnik zaštiti od onečišćenja prema standardima
- da kanali i drugi objekti kanalizacije ne ugrožavaju susjedne objekte
3) dimenzioniranje kanala i projektovanje pada kanala
- da su kanali i drugi objekti kanalizacije vodonepropusni
-ušteda kod građenja kanal da prati teren manji iskop
- da ne dolazi do pojave neugodnih mirisa i negativnosti po okoliš
- da se osigura pristup za održavanje sistema kanalizacije

41 42

4) prethodno projektovanje vertikalno vođenje trase A) Osnovne teorijske postavke za dimenzioniranje kanalizacijskog kolektora
gravitacijski priključci kanala
-izbjegavati prepumpavanje i velike iskope •Q u kanalizacijskim kolektorima veliki broj mogućih istovremenih oblika Q

5) prethodno projektovanje analiziramo horiz. i vertikalno vođenje

-zadovoljiti sva ograničenja i osigurati učinkovitost
-smanjiti troškove na najmanju mjeru

6) voditi računa i o slijedećem:

-kanale polagati kroz saobraćajnice i druge javne površine
Oblici protoka u kanalizacijskim kolektorima
-kanali dovoljno udaljeni od vodovoda
-polaganje kanala koordinirati sa drugim instalacijama
•Stalne promjene u količini OtV ne postoji trajan karakter. režim tečenja
-kanale polagati pravolinijski sa što više jednolikim padom
-kanali položeni dublje od vodovoda
u proračun uvodimo pojednostavljenja bez velikih pogrešaka
43 44

11
Osnovne jednačine za proračun: Ograničenje brzina:

•U kanalizaciji nisu poželjne niti premale niti prevelike v

Srednja v toka Proticajna površina za okrugle
cijevi sa ispunjenim profilom

D - ”čisti” φ cijevi premale zbog taloženja prevelike zbog erozije i abrazije cijevi

zbog toga se ograničavaju minimalne i maksimalne v

Gubitak energije (linijski) prema Darcy-Weissbachu

R – hidraulički radijus R=A / O •Treba poznavati vučnu snagu toka vode f-ja taloženja i struganja
•Praktični razlozi ograničenje se provodi na srednju v u kolektoru
•Jednoliko stacionarno tečenje IE = Id

Ukupni gubici – linijski i lokalni

45 46

•v tečenja f-ja hrapavosti, I i R Minimalne brzine tečenja u kolektorima:

•Ista vrsta cijevi i isti I v f-ja R oblik poprečnog presjeka (R = A / O)
•f-ja začepljenja cijevi i taloženja suspenzija ograničenje min. v i min. I
•Fedorov proračun kritične v za v kod koje još neće doći do taloženja
razni tipovi presjeka kanala nisu isto pogodni za ograničenje v
R – hidraulički radijus

Tabela i formula (gore):

-garancija spriječavanja taloženja S i samočišćenja kanala
Raspored v u poprečnom profilu kolektora -vode iz domaćinstva male količine S
-oborinske vode znatne količine S

Min. dop. v za okrugle profile

po Fedorovu
Rebraste PEHD 2-slojne 47 48

12
Maksimalne brzine tečenja u kolektorima: Ograničenje padova:

•Bitne zbog zaštite cijevi od struganja i ispiranja stijenki i spojeva •v f-ja od I

•Bitan karakter suspenzija u otpadnoj vodi proces struganja cijevi •Min. i max. v min. i max. I
•Literatura max. v = 2,5 do 3,0 m/s •v u cijevi uzrok nagiba cijevi lakše projektovanje znajući ograničenja
•I f-ja oblika i veličine profila i veličine hrapavosti cijevi
a) Betonske cijevi vmax=3,0 m/s •Stvarne I treba provjeriti proračunom v
b) AB cijevi vmax=4,0 m/s
c) PVC cijevi vmax=5,0 m/s ograničenja za I orijentacijske veličine
d) Čelične cijevi vmax=7,0 m/s

•Navedene v samo na kraćim dionicama ne na dugim kanalima

•v > 3,5 m/s turbulentni tok i uvlačenje zraka uticaj na Q

49 50

Minimalni padovi: PRORAČUN KANALIZACIJE

•Primjenom izraza Fedorova za min. v i korištenjem ograničenja za v cijevi, imamo:
Određivanje količine otpadnih voda i dimenzije priključnog voda kanalizacije

•Sistemi kanalizacije:
I za okrugle profile 1) Mješoviti
2) Razdjelni

I – minimalni uzdužni pad

D – prečnik kanalizacijske cijevi •Kanalizacija van zgrade DN najmanje 150mm
•Za odabrane dimenzije cijevi odabrati odgovarajući nagib prema tablici:

Min. I u f-ji profila prema izrazu Fedorova

51 Nagibi sabirne (temeljne) horizontalne kanalizacijske mreže 52

13
 Određivanje ukupne količine otpadnih voda
A) Sanitarna (fekalna) otpadna voda

N – broj sanitarnih predmeta iste vrste

P – postotak istovremenog izliva iz sanitarnih predmeta iste vrste (%)
Proračun vršimo prema iskustvu uzimajući u obzir slijedeće: qo – količina izliva iz pojedinih sanitarnih predmeta (l/s)
- vrstu i broj SU
- prosječnu količinu potrošene vode (l/s) ili u ulivnim jedinicama
- namjenu zgrade
- vrste OtV
- režim upotrebe voda
- vrste i nagibe kanala kao i njihovo punjenje
- hrapavost cijevi

53 54

B) Oborinska otpadna voda Mješoviti sistem kanalizacije

A – tlocrtna površina krova ili površina prostora sa kojeg vršimo odvodnju (m2)
I – intenzitet padavina (l/s ha)
ψ – koeficijent oticanja

55 56

14
P – procenat istovremenog izliva iz
qo – kolićina izliva iz pojedinih
sanitarnih predmeta iste vrste (%)
sanitarnih predmeta (l/s)

Napomena:
-za jedan SU N=1 P=100%

-kod broja N=2 – 9 u račun uzeti broj SU

N=10 P=14,3% (društvena zgrada)

57 58

59

15