NAZIV TEME:

Povjerenje ljudi u umjetnu inteligenciju

Umjetna inteligencija i svi pametni sustavi usko vezani uz to, u današnje vrijeme sve više
napreduju. Problem je nastao u toj mjeri što prevladavanje pametnih sustava nije došlo
postepeno, već poprilično naglo. Mnogi ljudi nisu shvatili i još uvijek ne shvaćaju što je to
točno i čemu to služi. Prije su pametni sustavi bili vezani isključivo u poslovnom smisli, ali
danas su uključeni u naš svakodnevni život na što nitko nije bio spreman. [1] Kroz povijest su
se pametni sustavi vezali isključivo za nekoliko područja rada i određenih struka, u današnje
vrijeme nema područja rada koje ne koristi barem neki oblik pametnih sustava. [2] Jedna od
glavnih prekretnica u razvijanju umjetne inteligencije dogodila se tokom 60ih godina 20.
stoljeća nakon doktorske disertacije R. Quilliana i pojavom prvih uspješnih programskih
alata. [3] Nakon toga razvijanje ne prestaje, već raste iz dana u dan velikom brzinom koju je
teško pratiti mlađim osobama, dok starije osobe upravo zbog stalne promjene nemaju
povjerenja u takve sustave. Međutim, vidimo da postoje neki pomaci kod starijih i bolesnih
ljudi koji sve više vjeruju umjetnoj inteligenciji jer im uveliko olakšava i poboljšava kvalitetu
života. [4]

Međutim u mnogim medijima još uvijek se umjetna inteligencija prikazuje kao negativna
pojava za čovječanstvo pred ikakvih prethodnih dokaza, [5] pretpostavljam da je to zato što
je lakše vjerovati u negativno, a da bi čovjek znao što su zapravo pametni sustavi ipak bi
trebalo puno više truda. Pretpostavka je da stariji ljudi nisu skloni umjetnoj inteligenciji jer su
automatizacijom i robotizacijom zamijenili neke ljude na radnim mjestima pa se ljudi čak
osjećaju bezvrijedno. [6] Dok je u drugim slučajevima prisutan strah od svega nepoznatog u
vezi umjetne inteligencije, što možemo pripisati u velikom broju slučajeva filmovima
znanstvene fantastike. [7][8]

Ova tema je odabrana iz razloga što jako mali broj ljudi zapravo zna što je umjetna
inteligencija ili što sve ona može. Ukoliko ljudi i znaju nešto često se ispostavi da imaju krivu
percepciju što to znači. Razvijanjem novih tehnologija koje su sve više „smart“ ljudi više ne
mogu razlučiti što je koji dio u pametnim sustavima, a ni kako takve sustave učiniti da im
služe u najboljoj namjeri. Literatura za ovo područje ne postoji, tj. stvari se prebrzo razvijaju
da bi postojala službena stručna literatura pa se većina izvora informacija nalazi upravo u
znanstvenim člancima. [9][10][11]

Predstavljanjem odabrane teme pokušati ću približi malo pojmove vezane za umjetnu

inteligenciju, kao i razvoj, te što sve ona jest i sve ono što nije. Premda čudno zvuči
predstavljati nešto što nije, u ovom slučaju jako je bitno da ljudi znaju da pojedini mediji šire
krivu sliku i stvaraju nepotreban strah među ljudima. [11]

Umjetna inteligencija iz dana u dan raste i teško je predvidjeti u kojem će smjeru to sve ići
kroz nekih 50ak godina, puno je realnije predvidjeti što možemo očekivati kroz nekih 5 do 10
godina. Pretpostavke su da će polako umjetna inteligencija vladati svakim područjem rada,
samo je pitanje da li u manjoj ili većoj mjeri. Ono što se danas traži i što je poželjno da ljudi
znaju kako IT i informacijske tehnologije ukomponirati sa drugim tehnologijama. Od izuzetne
je važnosti da se sve više ljude potiče na interdisciplinarnost kod osobnog razvoja pojedinog
čovjeka. Vrlo je izvjesno da će neke vještine potpuno izumrijeti jer će uređaji obavljati
određene zadatke, ali je i veoma vjerojatno da će nastati potreba za potpuno novim
vještinama koje se i sada traže.
[1] https://www.ijarnd.com/manuscripts/v2i10/V2I10-1170.pdf

[2] NILSSON, Nils J. The quest for artificial intelligence. Cambridge University Press, 2009.

[3] MCCORDUCK, Pamela; CFE, Cli. Machines who think: A personal inquiry into the history and
prospects of artificial intelligence. CRC Press, 2004.

[4] MARCUS, Gary; DAVIS, Ernest. Rebooting AI: Building artificial intelligence we can trust. Vintage,
2019.

[5] FAST, Ethan; HORVITZ, Eric. Long-term trends in the public perception of artificial intelligence.
In: Proceedings of the AAAI Conference on Artificial Intelligence. 2017.

[6] ARNTZ, Melanie; GREGORY, Terry; ZIERAHN, Ulrich. The risk of automation for jobs in OECD
countries: A comparative analysis. 2016.

[7] GHERHEŞ, Vasile, et al. Why Are We Afraid of Artificial Intelligence (AI)?. European Review Of
Applied Sociology, 2018, 11.17: 6-15.

[8] STACHOWICZ-STANUSCH, Agata; AMANN, Wolfgang. SHOULD WE BE AFRAID OF

ARTIFICIAL INTELLIGENCE?. Artificial Intelligence and its Impact on Business, 2020, 1.

[9] SLOMAN, Aaron. What is artificial intelligence. Retrieved from the World Wide Web on May, 1998,
28: 2001.

[10] BRYNJOLFSSON, Erik; MCAFEE, ANDREW. Artificial intelligence, for real. Harvard Business
Review, 2017.

[11] NG, Andrew. What artificial intelligence can and can’t do right now. Harvard Business Review,
2016, 9.11.

[12] FAST, Ethan; HORVITZ, Eric. Long-term trends in the public perception of artificial intelligence.
In: Proceedings of the AAAI Conference on Artificial Intelligence. 2017.

[13] WANG, Weiyu; SIAU, Keng. Artificial intelligence, machine learning, automation, robotics, future
of work and future of humanity: A review and research agenda. Journal of Database Management
(JDM), 2019, 30.1: 61-79.

[14] MURO, Mark; MAXIM, Robert; WHITON, Jacob. Automation and artificial intelligence: How
machines are affecting people and places. 2019.