U normalnim uslovima stvaranje krvnih ćelija u koštanoj srži je potpuno prilagođeno
aktivnostima organizma. Koštana srž se nalazi u šupljini dugih kostiju i u šupljinama spongioznih kostiju. Prema spoljašnjem izgledu, razlikuju se dvije vrste koštane srži: 1. crvena ili hematogena koštana srž - boja zavisi od prisustva krvi i hematopoetskih ćelija 2. žuta koštana srž - boja zavisi od prisustva velikog broja adipocita. Kod novorođenčeta, cjelokupna koštana srž je crvena i stoga je vrlo aktivna u stvaranju krvnih ćelija. Tokom rasta, veći dio koštane srži postepeno prelazi u žutu. U nekim stanjima, kao što je obilno krvarenje ili hipoksija, žuta koštana srž se može ponovo pretvoriti u crvenu. Crvena koštana srž se sastoji od strome, gredica hematopoetskih ćelija i sinusoidnih kapilara. Stromu izgrađuje trodimenzionalna mreža retikularnih ćelija koje imaju sposobnost fagocitoze i nježna mreža retikularnih vlakana u kojoj se nalaze hematopoetske ćelije i makrofazi. Stroma koštane srži sadrži kolagen tipa I i III, fibronektin, laminin i proteoglikane. Laminin, fibronektin i druge materije koje povezuju ćelije se vezuju za receptore ćelija i tako povezuju ćelije sa matriksom. Sinusoidi su izgrađeni od diskontinuiranog sloja endotelnih ćelija. Zid sinusoidnih kapilara je pojačan spolja diskontinuiranim slojem retikularnih ćelija i rastresitom mrežom retikularnih vlakana. Faktori oslobađanja nastaju prema potrebi organizma i kontrolišu otpuštanje zrelih krvnih ćelija iz koštane srži. Opisano je nekoliko supstanci sa takvom aktivnošću kao što su C 3 komponenta komplementa, hormoni i neki bakterijski toksini. Osnovne funkcije crvene koštane srži su: 1. stvaranje krvnih ćelija. 2. razaranje eritrocita 3. nakupljanje gvožđa koje nastaje razgradnjom hemoglobina.