TEMELJNI POMOVI POLITIKE 4.

e
str. 1. – 12. i str.16 i 75 skripte
Definiraj pojmove politike i gospodarstva i objasni zašto politiku i gospodarstvo ne
možemo izbjeći.
POLITIKA je racionalni* put (način) rješavanja problema zajednice, odnosno
nastojanje da se uredi zajednički život ljudi.
GOSPODARSTVO je racionalni put (način) zadovoljavanja stalno rastućih potreba i
neograničenih želja u svijetu u kojemu su mogućnosti njihova zadovoljavanja ograničene.
Politiku ne možemo izbjeći jer kao društvena bića nužno živimo u zajednici i taj zajednički
život moramo na neki način urediti
Definiraj pojam općeg dobra i objasni razliku između opće i posebnih politika.
Politika je umijeće i djelatnost upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom,
odnosno poslovima koji predstavljaju zajednički interes velikog broja ljudi s ciljem postizanja
općeg dobra.
Opće dobro je skup uvjeta društvenog života koji pogoduju puni razvoj pojedinca i društva u
cjelini.
opću politiku – podjela u odnosu na područje - sveukupna politička događanja na nekom
području - npr. lokalna, državna i međunarodna politika
posebne politike – podjela u odnosu na predmet ili sadržaj - pojedini segmenti općih politika
- npr. kulturna, obrazovna, socijalna, gospodarska, vanjska politika...
Usporedi u glavnim crtama antičko i novovjekovno shvaćanje politike; imenuj osnivače
filozofije politike i politologije kao i njihova dva glavna djela.
Antičko shvaćanje politike usko je vezano uz etiku i moral. U središtu toga shvaćanja je
slobodni građanin (grč. polites), koji živi u političkoj zajednici (grč. polis), koja je ustrojena
po zakonima (grč. politea). Antički filozofi promišljaju kako bi trebala biti ustrojena politička
zajednica (država) da se postigne najviše dobro za čovjeka i opće dobro te ostvarenje ideje
pravednosti
U novom vijeku politika se odvaja od etike i proučava prije svega kao učinkovita tehnika
obnašanja vlasti i upravljanja državom radi njenog očuvanja, a ne isključivo kao sredstvo za
ostvarivanje moralno opravdanih ciljeva.
Platon Država ili o pravednosti“,Ciceron,Aristotel, Niccolo Machiavelli (Vladar)

Definiraj pojmove čovjek, građanin i državljanin i sfere kojima pripadaju u okviru

trojnog poimanja ljudske osobe u političkoj teoriji; definiraj pojam građanskog
društva; definiraj načine stjecanja državljanstva te razliku državljanstva i
nacionalnosti; nabroji nekoliko prava i obveze državljanina; objasni kako je u Ustavu
RH definirano pitanje izručivanja hrvatskih državljana (str. 75 u skripti); definiraj
kako politički mogu djelovati građani i državljani te objasni kako su kao građani
različiti, a kao državljani jednaki; definiraj pojmove dijaspora i apolit (apatrid).
Čovjek je oznaka ljudske osobe u sferi intimnosti, u kojoj stupa u odnose koji su posredovani
srodstvom (obitelj) ili osobnim izborom (prijatelji).
Građanin je oznaka ljudske osobe koja, unutar građanskog društva zajedno s drugim
građanima, zadovoljava svoje raznolike interese koje ne može ostvariti u preostale dvije
sfere kojima pripada.
Državljanin je pripadnik određene države, u kojoj kao njen državljanin sudjeluje u
oblikovanju zajednice i upravljanju njome.
SFERE:intimna,civilnog društva,države
Građansko društvo je „prostor“ ljudske društvenosti između intimne i javne sfere (države),
unutar kojeg građani zajedno zadovoljavaju svu raznolikost svojih interesa (ekonomskih,
političkih, kulturnih, svjetonazorskih, religijskih, sportskih...).
Državljanstvo (patridija - grč. patrija – domovina) se stječe, uglavnom, po tri osnovna
načela:
1. načelo područja – po rođenju djeteta na određenom području, bez obzira na
državljanstvo roditelja
2. načelo krvne veze – po porijeklu - dijete stječe državljanstvo svojih roditelja, bez
obzira na to gdje je rođeno i gdje ono i njegovi roditelji žive
3. načelo prebivališta – osoba (uz određene uvjete) stječe državljanstvo one države na
području koje prebiva
Državljanstvo je (za razliku od nacionalnosti koja je stvar osobnog izbora) pravni status
pripadnosti pojedinca vlastitoj državi
prava pravo na dokumente, pravo na sudjelovanje u izborima, pravo na obrazovanje i rad na
teritoriju države..)
obveze (porezna i vojna obveza).
Kao državljanin politički djeluje, uglavnom, posredno preko svojih izabranih
predstavnika. Ali najvažnije odluke, zajedno sa drugim državljanima, donosi neposredno
na referendumu.
Kao građanin, samostalno ili još češće udružen s drugima s kojima dijeli određene
zajedničke interese, djeluje na različite načine kroz tzv. političke institucije društva
nadzirući i usmjeravajući rad onih koji su na izborima izabrani, a sve u cilju zaštite i
širenja svojih interesa i prava. Ove su institucije posebno važne, jer građanima omogućavaju
stalno političko djelovanje.
Građani su različiti u svojim interesima
Državljani svi su jednaki (temeljna vrijednost demokracije), što znači da pod istim
zakonskim
Državljani određene države koji imaju prebivalište u drugim državama nazivaju se dijaspora
Bezdržavljanstvo, apatridija je stanje u kojem se nalazi osoba (apatrid, apolit) koja ne
pripada nijednoj državi
Državljanin RH ne može biti prognan iz RH niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može
biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju koja je donesena u
skladu s međunarodnim sporazumom o izručenju sklopljenim s drugom državom ili ako je
izručenje u skladu s pravnom stečevinom EU na temelju europskog uhidbenog naloga.
Definiraj pojmove političko djelovanje, politička apstinencija i politički subjekt; nabroji
tri vrste političkog djelovanja; usporedi u osnovnim crtama vrste političkih govora
prema općem tonu i karakteristikama govornika; definiraj pojam i vrste političke
utakmice; nabroji temelje političkog djelovanja; definiraj pojam i vrste političke
kulture; nabroji legalna i nelegalna sredstva političkog djelovanja, a posebno definiraj
pojmove lobiranje, građanski neposluh i korupcija; definiraj pojam cenzure,
autocenzure, propagande i spina.
Definiraj pojmove moći, vlasti, legitimnosti, legalnosti i političkog autoriteta; objasni
što je zajedničko, a po čemu se razlikuju pojmovi moći i vlasti; nabroji instrumente
moći.
Političko djelovanje je javno djelovanje čija je svrha utjecaj na političko djelovanje drugih
ljudi, odnosno postizanje nekog politički poželjnog cilja onoga koji djeluje.
Odustajanje od bilo kakvog oblika političkog djelovanja naziva se politička apstinencija.
Pojedince ili grupe koje svjesno politički djeluju nazivamo nositeljima ili subjektima
politike.

1. sloboda - pretpostavka da svatko ima pravo na slobodno političko djelovanje

2. politička kultura – politička osviještenost i spremnost na političko djelovanje
3. ljudsko dostojanstvo – sredstva i ciljevi kojima se u politički subjekti koriste ne
smiju biti takvi da ugrožavaju ljudsko dostojanstvo.

Prema općem tonu, sadržaju i formi postoje tri vrste političkog govora:

1. ekskluzivni politički govor – stručna terminologija; koriste ga politolozi i drugi

politički profesionalci u svojoj međusobnoj komunikaciji; budući da se radi o
profesionalnom žargonu, često je nerazumljiv „običnim ljudima“

2. totalitarni politički govor – jezik pun fraza koje je stvorila vladajuća politička
skupina i koji se nastoji proširiti i na nepolitičke teme (postati totalan); sadržajno se
radi o govorima koji su izrazito netolerantni prema neistomišljenicima i često
pozivaju na nasilje (koriste „argument sile“)

3. demokratski politički govor – jezik koji po svojoj formi (izrazima kojima se koristi)
razumljiv prosječnim ljudima, a po sadržaju (teme i gledišta) tolerantan prema
neistomišljenicima; to je jezik dijaloga (koristi „silu argumenata“).
Prema individualnim karakteristikama govornika politički govor može biti:

 emotivan – govornik svojim emotivnim nastupom utječe na emocije slušatelja-

odabirom emotivno nabijenih riječi i izraza (npr. domovina, krv, znoj, suze...) te
posebnom intonacijom i gestikulacijom (svečani ton, povišen glas, mahanje
rukama...)
 ekspresivan – govornik se služi bogatim i raznolikim rječnikom i rečenicama, čime
dobiva na dinamičnosti i izražajnosti
 iterativan – govornik višestruko tijekom govora ponavlja osnovne misli i stavove, pa
time osigurava se da slušatelji shvate i zapamte najvažnije
  ekstenzivan – govornik se različitim digresijama udaljava od teme s ciljem da
izbjegne govor o onome što mu ne ide u prilog i usmjeri ga prema sebi povoljnijim
temama
 koherentan – govornik oblikuje govor u skladnu cjelinu s uvodom, razradom i
zaključkom koje prezentira u skladu s predviđenim vremenom i temom te vrstom
slušatelja; to je cjelovit i zaokružen govor.
Politička utakmica je vrsta aktivnog političkog djelovanja u svrhu postizanja političkog
cilja.
Razlikujemo političku utakmicu:
1. u užem smislu – djelovanje političkih stranaka s ciljem dolaska na vlast (npr.
predizborna kampanja, aktivnosti stranaka između izbora, konferencije za tisak...)
2. u širem smislu - djelovanje svih onih koji su se slobodno odlučili za neke ideale i
aktivno rade na njihovu ostvarenju tako što utječu na vlast (npr. kroz interesne grupe
i društvene pokrete).

Politička kultura je skup znanja i uvjerenja pojedinaca i društvenih grupa u vezi s

političkim sustavom, odnosno dominantan način razmišljanja nekog naroda koji se
odnosi na politički život.

Vrste političke kulture su:

participacijska kultura – karakterizira je visoka politička osviještenost, informiranost
i spremnost na političko djelovanje; uvjerenje da se može politički utjecati; tipična za
razvijene demokracije (npr. Republika Francuska)

1. podanička kultura – karakterizira je osrednja politička osviještenost i

informiranost; čest osjećaj nemoći da se išta bitno promjeni i da se izvrši utjecaj;
ljudi se ponašaju kao pasivni podanici; tipična za jednostranačke sustave (npr.
Narodna Republika Kina)

2. župljanska (parohijalna) kultura – karakterizira je niska politička osviještenost i

informiranost; izostanak svijesti o cjelovitoj političkoj zajednici; ljudi povezani s
bliskim zavičajem (župom, parohijom) bez obraćanja pozornosti na širi kontekst
(regiju, cijelu državu) jer se u tom kontekstu i odlukama koje se u njemu donose
osjećaju potpuno bespomoćno; tipična za sustave u kojima ne postoji opće pravo glasa
(npr. Ujedinjeni Arapski Emirati).
legalna sredstva:
kampanja i izbori referendumske inicijative i glasovanje na referendumu,štrajk, mirni
prosvjed
NELEGALN NASILE KORUPCIJA
lobiranje – (engl. lobby – predvorje) aktivno zagovaranje nekih interesa i uvjeravanje onih
koje donose odluke u ispravnost neke opcije najčešće putem osobnih kontakata, tj. privatnim
razgovorima
građanski neposluh – namjerno kršenje nekog zakona da bi se ukazalo na njegovu
neprihvatljivost
korupcija – je zlouporaba javnih ovlasti za privatnu korist
 Cenzura je sprečavanje objavljivanja nepoželjnih sadržaja.
 Autocenzura nastaje kada sam autor odlučuje da neće govoriti o sadržajima koji su
neprihvatljivi ili nepoželjni u njegovoj okolini.
 Propaganda je sustavna medijska manipulacija kao pokušaj oblikovanja percepcije i
spoznaje javnosti.
 Spin (engl. spin – obrtanje, vrtnja) je profinjena vještina manipuliranja javnošću
kojom se neke događaje i osobe nastoji prikazati boljima nego što jesu, tako što se
ističu samo prednosti, a svjesno zanemaruju nedostatci
 Moć je vjerojatnost da će pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti svoju volju, čak i
usprkos otporu.

 Vlast je legitimna moć. Vlast je vjerojatnost da će se neka skupina ljudi pokoriti

nekoj naredbi ili svim naredbama koje dolaze iz određenog izvora.

Legitimnost znači prihvaćanje i moralno opravdanje neke vladavine.

Zajedničko i moći i vlasti je da podrazumijevaju društveni odnos nadređenosti i
podređenosti, u kojoj jedna strana u odnosu nameće svoju volju drugoj koristeći se
pritom:
 silom ili prijetnjom sile – „mačem“
 novčanom ili drugom nagradom – „novcem“
 uvjeravanjem – „riječju“ (važna uloga medija).

Moć se razlikuje od vlasti:

 moć je prisutna u svim društvenim odnosima (roditelj – dijete, profesor – učenik...), a
vlast je karakteristična za područje političkog života
 moć se nameće usprkos otporu, a vlast podrazumijeva dobrovoljni pristanak
 moć može biti neograničena (koristi silu ili prijetnju silom), a vlast je ograničena
legitimnošću i legalnošću (sila se koristi u tim granicama).