SVEUČILIŠTE U SPLITU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

RAZVOJ „C“ TEHNOLOGIJA

CNC(computer numerical control)STROJEVI

Antonio Blažević

Split, October 2021.

UVOD

Danas se informatika razvija sve više i više. Upravo

to se događa i sa strojarstvom. Jedan od
jednostavnijih primjera su „C“ tehnologije.

Osnova numeričkog upravljanja je unaprijed

definirani program. Program se sastoji od
geometrijsko – tehnološko – funkcionalnih naredbi
kojima se preko različitih medija želi upravljati
radom stroja. Program je radni zadatak razrađen i
zapisan na nosiocu programa. Pomoću tako
priređenog programa upravlja se radom stroja i
vrši se obrada odgovarajućeg predmeta. Prije
izrade komada na stroju vrši se simulacija
programa . Nakon izrade prvog komada na stroju i
eventualnih korekcija programa pristupa se
serijskoj proizvodnji. Veoma važnu ulogu u svemu
tome ima služba pripreme alata koja prema
tehnologiji postavlja odgovarajuće alate u glavu te
vrši izmjene i korekcije alata.
 “C” tehnologije ( CAD / CAM )
CAD ili Comupter - Aided Design (kompjuterski dizajn) je
razvijen na Institutu za tehnologiju američke države
Masačusets tokom 1950. godine. To je bilo vrijeme rane faze
razvitka kompjutera, pa je CAD softver bio relativno primitivan i
bio je korišten samo u avio i automobilskoj industriji. Kako je s
vremenom kompjuterska oprema postala sve moćnija u pogledu
memorije, brzine procesora i cijene, tako je i CAD počeo sve
više ulaziti u inženjersku zajednicu.

Danas je CAD moćno i osnovno sredstvo sa kojim dizajneri i

inženjeri mogu pripremiti crteže i prevesti ih u trodimenzionalne
modele (u čvrstoj formi ili od strukturnih linija) tako da budu
rotirani, zumirani, ukršteni... Informacije koje se dobiju iz CAD
programa mogu biti prevedene uz pomoć softvera CAM
(Computer - Aided manufacture) u upotrebljive podatke koje
pomažu u kontroli mašina (kao što su strugotina i alati za
siječenje) i robota koji se koriste u procesu
proizvodnje.Najvažnije prednosti korištenja CAD/CAM
kombinacije su velika preciznost inženjera i povećana
produktivnost. CAM programi nisu neprocenjivi samo u pogledu
standardizacije komponenata, već i zato što dozvoljavaju veću
fleksibilnost proizvodnog procesa dozvoljavajući proizvodnju
smanjenog volumena ili serijsku proizvodnju.CAD/CAM mogu
drastično da smanje vrijeme od koncepta do prototipa, čineći
tako proces dizajna efikasnijim, što omogućava proizvođačima
da brže plasiraju novi proizvod na tržište. Korištenje kompjutera
donijelo je revoluciju u industriju i dovelo je do razvoja proizvoda
sa boljim performansama.

Rotor turbine
 Prikaz plana stambenog objekta napravljenog u Auto Cad – u

Osnovni podaci o CNC strojevima

U današnje vrijeme mašinska industrija je nezamisliva bez

suvremenih CNC (Computer Numerical Control) strojeva.
CNC strojevi imaju manje-više iste dijelove kao i stari, ručno
kontrolirani strojevi. Bitna razlika je dodatak kontrolne (CNC)
jedinice i motora na sve osovine. CNC računa koordinate
gdje koja osovina treba biti i kontrolira motore koji pomiču
alat, (tokarski stroj) ili obrađivani dio, (glodalica). Generalno,
većina proizvođača CNC strojeva kupuju kontrolne jedinice
koje stavljaju u svoje mašine. Neke od kontrola se
programiraju veoma slično kao druge (Fanuc, Siemens,
Heidenhein,Mitsubishi), dok neke druge su veoma različite
(Mazak, Anilam, Prototrak) Jedni od najpoznatijih i
najrasprostranjenijih kontrolnih jedinica u svijetu su:

 FANUC- Japan
 SIEMENS – Njemačka
 HEIDEHEIN – Njemačka
 MITSUBISHI – Japan
 MAZAK – Japan
 CNC tokarilica COMPACT 5

Programiranje ovih strojeva izvodi se na više načina:

- ISO (slično ili isto kao i DIN) programiranje, tj.preko G-

Kodova,
- M - Kodova, ciklusa, i naravno X, Y , Z i B ili A mjera.
- Dijalog programiranje-preko simbola, crteža i mnogih drugih
funkcija, zavisno od proizvođača.
- CAM Programiranje 3-D, gdje se kompleksni crtež praktično
pretvara u strojni program uz pomoć specijalnog softvera.
Takvi kompleksni crteži-dijelovi za normalno programiranje su
teoretski nemogući(mogućnost preko makro programa ili
parametarskog programiranja ali nepouzdano.
Djelovi CNC glodalice:

1) Pogonski motori
2) jedinica za prijenos energije
3) radna jedinica
4) noseći i prijenosni alati
5) stezna glava
6) jedinice za regulaciju i upravljanje
7) jedinice za zaštitu i sigurnost u radu

Postoje glodalice sa:

1) vertikalnim nosačem alata

2) horizontalnim nosačem alata

Prednosti i nedostaci CNC strojeva:

a) proizvodnja više proizvoda u više varijanti

b) racionalna proizvodnja i visoka proizvodnost
c) alatni strojevi koji štede sirovine, energiju, rad i vrijeme

Veća ušteda energije i bolja kontrola zahtijevaju manje buke i

vibracija te povećanu uštedu energije. Najveći nedostatak im je
visoka cijena.
Programski paket PIA ( deskripcija)

Sastoji se od:

1) okvira u kojem se nalazi izgled našeg predmeta obrade

prikazan u 2D formatu

2) prostor za adrese u koje upisujemo naše koordinate i

modalne funkcije

Kratki opis djelova simulatora:

SLIKA SVRHA U PROGRAMU

- ikona za optimalno
povećavanje izratka

- ikona za dvostruko
povećavanje izratka

- ikona za smanjivanje izratka

- ikona za ispis programa i

izgleda izratka

- ikona za definiranje
dimenzija izratka i nulte
točke. Klikom na ovu ikonu
pojavi se okvir za upisivanje
podataka
SLIKA SVRHA U PROGRAMU

- ikona za odabiranje novog

dokumenta
-ikona za učitavanje spremljenih
dokumenata

- ikona za spremanje dokumenata

- ikona za rezanje cijelog reda

- ikona za kopiranje na datoteku

- ikona za pokretanje simulacije

- ikona za zaustavljanje simulacije

Modalne funkcije „G“ i „M“

-Ove funkcije koristimo pri radu u programu -Pia- :

G00 – linearno gibanje (brzi hod)

G01 – linearno gibanje (radni hod)

G02 – kružno gibanje u pozitivnom smjeru kazaljke na satu

G03-kružno gibanje u negativnom smjeru kazaljke na satu

G04 – zastoj programa

G21 - prazan blok

G24 – programiranje radijus vrijednosti

G25 – pozivanje programa

G27 – skok na blok

G33 – narezivanje navoja

G64 – isključivanje posmičnih motora

G65 – upotreba magnetske trake

G66 – uključivanje RS 232 međusklopa

G73 – ciklus lomljenja strugotine

G78 – ciklus narezivanja navoja

G81 – ciklus bušenja

G82 – ciklus bušenja za zastojem

G83 – ciklus dubokog bušenja

G84 – ciklus uzdužnog tokarenja

G85 – ciklus proširivanja rupe

G86 – proširivanje
 G88 – poravnavanje

G89 – proširivanje i bušenje sa zastojem

G90 – programiranje u apsolutnom sustavu

G91 – programiranje u inkrementalnom sustavu

G92 – unošenje koordinata startne točke

G94 – unošenje posmične brzine u mm/min

G95 – unošenje posmaka u mm/okr

M00 – zaustavljanje programa

M03 – uključivanje vrtnje radnog vretena udesno

M05 – isključivanje vrtnje glavnog vretena

M06 – korekcija alata

M17 – povratak na glavni program

M30 – kraj programa

M98 – automatska korekcija

M99 – parametri kružnog gibanja

ZA kraj evo slika jednog gotovog programa:

 Moja nota
Ovo što ste vidjeli je moj seminarski rad,,
nadam se da vam se svidio i ovaj primjerak
poklanjam fakultetu kako bi se i daljne
generacije mogle educirati.

Antonio...

Popis literature
Internetske stranice :

- http://www.scribd.com/doc/39490431/CNC-programiranje

- http://bs.wikipedia.org/wiki/CNC_ma%C5%A1ina

- http://www.cnczone.com/