Professional Documents
Culture Documents
Toplinska Obrada Alatnih Čelika
Toplinska Obrada Alatnih Čelika
ALAT
Brzorezni čelici
rezanje deformiranje mjerenje kalupi rezanje
kalibri ukovnji noževi
odvajanjem bez odvajanja granične kokile glodala
metala nemetala pločice tlačni lijev svrdla
čestica čestica ekstruzija
kutnici upuštala
noževi škare Kalupi za: Kalupi za: prešanje
glodala sjekači savijanje mikrometri
injekcijsko pomična
svrdla štance duboko prešanje
turpije vučenje neposredno
mjerila Alatni čelici za topli rad
razvrtala tlačno prešanje
pile isprešavanje ekstrudiranje Najvažniji zahtjevi:
provlačenje vakuumiranje postojanost na:
- popuštanje
- trošenje
Alatni čelici za hladni rad - udarce pri povišenim
Najvažniji zahtjevi:
postojanost na: - toplinski umor temperaturama
- trošenje - koroziju
- udarce pri 20 – 200 C
o (posebno
- koroziju visokotemperaturnu)
Posebnosti toplinske obrade alatnih čelika
Da bi se proizveo kvalitetan alat, treba, osim pravilnog izbora materijala za alat, uzeti u
obzir i njegovu toplinsku obradu.
Oblikovanje alata
- paziti na veličinu presjeka
- izbjegavati oštre rubove
- izbjegavati ureze
- izjednačiti dijelove masa i sl.
Izbor alatnog čelika na osnovi
- zahtijevanih svojstava u eksploataciji
- zahtjeva tolerancija
- karakteristike sirovog materijala
- raspoložive opreme za toplinsku obradbu
- ponašanja čelika pri toplinskoj obradi
Postupku toplinske obrade
Poznavajući zahtjeve na alat, mora se definirati kojim će se toplinskim obradama
postići odgovarajuća struktura, a time i tražena svojstva.
Postupci toplinske obrade alatnih čelika
Osnovni principi toplinske obrade alatnih čelika ne razlikuju se od onih za konstrukcijske,
no realizacija toplinske obrade alata traži katkada nešto različitu tehniku i mnogo pažnje.
nastaju teškoće !
uzrokuju !
Izotermička normalizacija
Postupci kaljenja alatnih čelika
Ugrijavanje
Ugrijavanje na temperaturu austenitizacije prvi je korak u postupku kaljenja čelika.
S obzirom na mogućnost postojanja zaostalih naprezanja u čeliku, te na nastanak novih
(toplinskih) naprezanja alatne čelike treba:
postupno i sporo grijati ili
nekoliko puta predgrijavati.
Alatne čelike treba predgrijavati prema sljedećim pravilima:
I. predgrijavanje na 400...500 ºC za sve vrste alatnih čelika,
II. predgrijavanje na 860...880 ºC za visokolegirane alatne čelike kod kojih je a=960...1150ºC,
III. predgrijavanje još i na 1050 ºC za brzorezne čelike s a>1200 ºC.
Osnovni cilj predgrijavanja alatnih čelika je izbjegavanje visokih temperaturnih razlika između
površine i jezgre alata („toplinski udar”) što može uzrokovati pukotine u jezgri alata.
Trajanje grijanja zavisit će od vrste čelika, njegovih dimenzija i upotrijebljenog načina ugrijavanja.
Predgrijavanje se izvodi u pećima ili u solnim kupkama.
pri nižim temperaturama može se izvesti bez zaštite, a
pri višim temperaturama (iznad 700...800 oC) počinje opasnost razugljičenja (ili
pougljičenja) i oksidacije zbog čega je predgrijavanje alata potrebno izvesti uz
odgovarajuću zaštitu (prikladna zaštitna atmosfera, solna kupka, obrada u vakuumu i sl.).
Postupci kaljenja alatnih čelika
Transformacije pri ugrijavanje
Izbor temperature austenitizacije za slučaj sporog ugrijavanja:
Za ugljične nelegirane čelike može se upotrijebiti Fe-Fe3C dijagram, a za legirane čelike
pseudobinarni Fe-Fe3C dijagram, prema sljedećim pravilima:
• za podeutktoide čelike
a=A3 + (30 ... 70) oC,
• za nadeutktoidne čelike
a=A1 + (50 ... 70) oC,
za visokolegirane čelike
primjenjuje se tzv. "kriterij 0,6 %C".
Neotopljeni karbidi sprečavali su rasta austenitnog zrna, a pri gašenju postaju klice
kristalizacije pri reakciji A→M.
Dubokim hlađenjem ispod temperature završetka martenzitne pretvorbe (Mf = -80 °C...-130°C)
uobičajeno u tekućem (ukapljenom) dušiku pri vrlo niskim temperaturama (sve do -196 °C) i u
trajanjima od nekoliko desetaka sati povećava se količina martenzita u strukturi, što dovodi,
prije svega, do povećanja tvrdoće i stabilizacije dimenzija.
17
Postupci kaljenja alatnih čelika
Popuštanje
Alatni čelik u gašenom (kaljenom) stanju je vrlo tvrd i krhak te pun zaostalih naprezanja.
Zbog toga se mora odmah nakon gašenja popuštati, tj. ugrijavati na neku temperaturu
popuštanja između 20 °C i temperature A1, držati na toj temperaturi (nakon progrijanja)
obično 1 do 2 sata te ohladiti, a sve u cilju:
snižena krhkosti (povišenja žilavosti),
sniženja zaostalih naprezanja
postizanja dimenzijske postojanosti alata (pretvorbom zaostalog
austenita u martenzit i karbide popuštanja)
sniženje tvrdoće (nepoželjno, ali neizbježno).
Ugrijavanjem kaljenog čelika omogućava se veća pokretljivost (difuzija) atoma i to pri nižim
temperaturama samo atoma C, a pri višim i atoma Fe i Le, pa se prisilno stanje ublažava.
Postupci kaljenja alatnih čelika
Procesi pri popuštanju čelika prate se kroz tzv. "stadije popuštanja“, a oni ovise o vrsti i
strukturnom stanju čelika nakon gašenja.
Stadiji popuštanja ovise o brzini ugrijavanja, temperaturi i trajanju popuštanja.
Na procese popuštanja uz martenzit djeluje i zaostali austenit, a znatno manje perlit i bainit,
dok su nerastvoreni karbidi K ’’ i Ke potpuno neaktivni.
Stadiji popuštanje kaljenog alatnog čelika sa strukturom 100% martenzita
I. Stadij popuštanja (od 70 do 200oC uz tp=1h)
C difundira iz M i spaja se u tzv. prijelazni -karbid Fe2,4C.
Na kraju I. stadija čelik sa 100 % M sastoji se od: MX%C→M0,25%C+Fe2,4C
Na zbivanja u I. stadiju popuštanja utječe samo C, dok Le ne utječu i zbog toga su zbivanja
u I. stadiju za sve vrste čelika jednakog %C u martenzitu potpuno jednaka.
Kao posljedica sniženja omjera c/a u I. stadiju dolazi do kontrakcije volumena.
III. Stadij popuštanja: grijanjem na p>200oC (uz tp=1h) -karbid se rastvara u Fe masi
i na granicama M zrna počinje se stvarati Fe3C.
Pri p=260…320oC Fe3C na granicama zrna stvara tanki kontinuirani film, gubi se
koherencija između zna i čelik postaje krhak (tzv. “krhkost 300oC”).
Popuštanje na p>320 oC dolazi do koaguliranja Fe3C (tj. do nestanka filma), daljnjeg
osiromašenja M na C i na kraju (p=A1) nastaje M0%C (tj. F)+P.
Rezultat popuštanja u III. stadiju je opći pad tvrdoće i opća kontrakcija volumena (budući se i
dalje sniženja c/a). Zbog opasnosti od pada žilavosti ne treba popuštati pri p=260…320oC .
Postupci kaljenja alatnih čelika
Stadiji popuštanje kaljenog alatnog čelika sa strukturom 100% martenzita
Shematski prikaz slijeda strukturnih promjena i promjena tvrdoće u I. i III. stadiju popuštanja
u ovisnosti o temperaturi popuštanja (uz tp=1h).
I. stadij III. stadij
udio strukturnih pretvorbi, %
100 primarni
% visokougljični
martenzit (αc)
0 krhkost 300oC
100 ε- karbidi
% i M s 0,25% C
(αc0,25%C+Fe2,4C)
0
100
cementit i sve
% više osiromašeni M
(granični slučaj: Fe3C+F)
0
HRC 70 170 200 260 320 p,oC
70
60
50
40
70 170 200 320 p,oC
Postupci kaljenja alatnih čelika
Stadiji popuštanje kaljenog alatnog čelika sa strukturom martenzita,
eventualno karbida te manje ili više zaostalog austenita (Az,1 … 30%)
II. Stadij popuštanja: kod nelegiranih i niskolegiranih kaljenih čelika pri p od 180 do 320oC
odvija se reakcija Az → B’’ (odvija se paralelno s reakcijama I. i III. stadija).
Kod praktičnog popuštanja pretvorit će se samo dio AZ jer se zbog "krhkosti 300 ºC" ne
smije popuštati pri p=260...320 ºC.
Nelegirani i niskolegirani čelici, popušteni pri p=200 ºC uz tp=1h,
imati će općenito strukturu popuštanja: M0,25%C+Fe2,4C+AZ+B’’ (+K)
IV. Stadij popuštanja
Kod viskolegiranih i brzoreznih čelika u strukturi je znatan udio AZ (15-30%).
Taj visokolegirani AZ neće reagirati u II. stadiju popuštanja jer je suviše legiran i zato trom,
nego će njegova pretvorba početi u IV. stadiju popuštanja (p=480...580 ºC, uz tp=1h).
Pri p 480…580oC odvija se reakcija; stvaranja karbida popuštanja (KP) i osiromašenje AZ na
C i Le (tzv. kondicioniranje). Time se povisuje Ms zaostalog austenita pa će se on u fazi
hlađenja s p transformirati u M’’.
Ove pojave (AZ KP +M’’) uzrokuju povišenje tvrdoće i otpornosti na popuštanje.
Stadiji popuštanja teku : kod nelegiranih i niskolegiranih čelika: I. → II. → III.
kod visokolegiranih čelika: I. → III. → IV.
s tim da se pojedini stadiji međusobno dijelom preklapaju.
Postupci kaljenja alatnih čelika
Krivulje popuštanje
Snimljene krivulje popuštanja HXp=f(p) prikazuju se u dijagramu popuštanja (obavezno
naznačiti trajanje popuštanja tp).
Oblik krivulje popuštanja ovisit će o vrsti čelika (%C i %Le), visini temperature austenitizacije
i intenzivnosti gašenja. Krivulje popuštanja mogu se svrstati u četiri skupine: