 ISKOLČENJE HORIZONTALNOG ZAVOJA

 JARCI
Površinska odvodnja. Prihvaćanje oborinske vode od kiše ili od topljenja snijega i leda.
Postoje odvodni jarci koji mogu biti trapeznim trokutasti i segmentni te zaštitni.
Trapezni jarak -> najstariji tip, srednje dubine (40-60cm), širine dna 30-50cm, kosina jarka (1:n)-ovisi
o tlu u kojem se izvodi, uzdužni nagib 0.5-4%, estetski loš

Trokutasti jarak -> povoljniji s obzirom na sigurnost prometa i estetski izgled

Segmentni jarak -> osigurava prometnu sigurnost, lakše održavanje i prirodnog je izgleda, uzdužni
nagib slijedi nagib kolnika
 Zaštitni jarci

 GABIONSKI ZIDOVI (prema načinu izvedbe).

Gabioni (ispune u košarama i sklapajućim okvirima).
Grade se od: sanduka različite veličine od pocinčane žičane ili polimerne mreže, pojačani su na
vertikalnim rubovima te su ispunjeni krupnim kamenom.

Izrada: formiranje sanduka – postavljanje na predviđeno mjesto – ispunjavanje slaganjem krupnog

kamena – zatvaranje te vezanje s gornje strane.
Čini blokove od lomljenog kamena položene na mjestu budućeg zida. Blokovi su raspoređeni tako da
se osigura odgovarajuće preklapanje, radi što bolje veze.
Prednosti-> fleksibilnost i prilagođavanje deformacijama terena bez većeg utjecaja na fleksibilnost
zida, velika vodopropusnost, jednostavno građenje i prihvaćanje pritiska tla neposredno nakon
građenja.
Statičkim proračunom mora se dokazati stabilnost ovakvih zidova.
 CESTE U PRAVCU (4 skice, nagibi zastora,…)
 SLOBODNI I PROMETNI PROFIL GRADSKE CESTE

 BETONSKE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

Krute kolničke konstrukcije. Betonski kolnici, raspodjeljuju opterećenje na veliku površinu podloge
odnosno posteljice. Moduli elastičnosti veliki, progibi manji u odnosu na savitljivve kolničke
 konstrukcije. Preuzima ograničena vlačna naprezanja (do 7 MN/m2).

 BETONSKA PLOČA
Osnovno gradivo je cement (portland cement klase 32.5 i 42.5), pijesak i kamena sitnež, voda.
Količina cementa ovisi o traženoj tlačnoj čvrstoći, u granicama 300-400 kg/m3 betona. Kvaliteta
beton -> 28dnevna tlačna čvrstoća. Zbog sprječavanja nepredviđenog pucanja ploča od stezanja i
temperaturnih promjena rade se poprečne i uzdužne razdjelnice.
 HIDROSJETVA
Biološka zaštita. Na strmim, teško pristupačnim pokosima. Mješavina sadrži visokopolimerne
emulzije, silicijske koloide, djetelinsko-travnu mješavinu, gnojiva, celulozna vlakna i vodu.
Prskanje mješavine po pokosu specijalnim uređajem, koji uz cisternu ima i specijalni raspršivač.
 GDJE VIDIMO BETONSKI KOLNIK NA AUTOCESTI
Benzinske, naplatne
 RAZLIKA GRADSKE CESTE I AUTOCESTE

 PRIJELAZNICA
Tlocrtni element ceste koji se projektira na početku i kraju horizontalnog zavoja, a služi sa postupan
prijelaz zakrivljenosti iz pravca u kružni luk (postpuno povećanje centrifugalne sike), osiguranje
dovoljne duljine vitoperenja kolnika za prijelaz iz poprečnog nagiba u pravcu na poprečni nagib u
kružnom luku, postupno proširenje kolnika iz širine u pravcu na širinu u kružnom luku.
 Minimalna duljina prijelaznice određuje se prema vozno-dinamičkim zahtjevima, konstruktivnim
zahtjevima, vizualnim zahtjevima.

 PROMET (prometno opt., porpusna moć, razina uslužnosti

Prometni pokazatelji za potrebe planiranja cestovne mreže su postojeće i planirano prometno
opterećenje, propusna moć i razina uslužnosti.
Prometno opterećenje je broj vozila koji prolazi određenim presjekom ceste ili prometnog traka u
određenom vremenskom razdoblju. Brojimo vozila ili koristimo prometne prognoze. Prosječni
godišnji dnevni promet je ukupna godišnja količina vozila podijeljena brojem dana u godini.
Metode brojanja prometa -> ručno brojenje prometa, povremeno automatsko, neprekidno
automatsko, naplatno.
Propusna moć ceste predstavlja najveći broj vozila koji može proći promatranim presjekom ceste u
jedinici vremena.

Razina uslužnosti je kvalitativna mjera koja se sastoji od brojnih elemenata kao što su brzina vožnje,
vrijeme putovanja, sloboda manevriranja, prekidi u prometu, udobnost i sigurnost vožnje. Postoji 6
razina usluge (A,B,C,D,E,F)-> A uvjeti slobodnog toka s velikim brzinama, malom gustoćom i punom
slobodom manevriranja, F ubrzani prisilni tok, s brzinama koje su manje od kritičnih, a protok se
kreće od 0 do vrijednosti koja je manja od propusne moći.
 ASFALTNI ZASTORI
Proizvodnja po vrućem postupku, asfaltna baza, prijevoz kamionom (cerada, max 2h), 5C-min temp
zraka, temperarura, asfaltni finišer, zbijanje valjcima.
Sastav po principu minimuma šupljina (najgušćeg pakiranja zrna)-> kameni kostur se sastavlja od
 kamene sitneži, pijeska i kamenog brašna. Vezivo bitumen, izrada po vrućem postupku, 6%, vezni i
habajući sloj.
 NIVELETA (skica, max nagib, o čemu on ovisi)
Presječnica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste i gornje površine kolnika, a sastoji se od
pravaca koja su sjecišta zaobljena kružnim lukovima.

Uzdužni nagib se definira nagibom nivelete u osi kolnika. U geometrijskom smislu niveleta se sastoji
od pravolinijskih nagiba (usponi i padovi trase) te kružnica na mjestima prijeloma nagibnih pravaca.
 BITUMEN
Njime se stabilizira zrnati kameni materijal.
Vezno sredstvo koje služi za povezivanje zrna pri izradi kolničkog zastora.
Tamna, polučvrsta do čvrsta, topiva smjesa ugljikovodika koji se u prirodi nalaze kao sastavni dio
prirodnog asfalta ili se dobivaju preradom nafte i njezinih derivata.
Upotrebjava se kao vezno sredstvo i zagrijanom stanu (170-190 C), za potrebe cestogradnje bitumen
se prema tvrdoći dijeli na 7 vrsta. Pri izradi mješavine važna je tvrdoća bitumena, elastičnost,
plastičnost, otpornost na kemijske utjecaje i izgaranje. Njegova svojstva se ocjenjuju pomoću više
standardiziranih metoda: penetracija (pri 25C, 0.1mm), točka razmekšanja, indeks penetracije (odnos
prva dva), točka oma po Fraassu (temp.pucanja bitumena pri hlađenju), promjena mase, gustoća,
konzistencija krtost, temperaturna osjetljivost.
 Postoji i razrijeđeni bitumen koji se sastoji od destiliranog bitumena i katranskog ulja. Bitumenska
emulzija- mješavina 50-60% bitumena sa vodom uz dodatak 1% emulgatora-sapunskih kiselina.
 ODVODNJA

 BETONSKI CIJEVNI PROPUST

Propusti su objekti za odvodnju kojima se voda propušta kroz trup ceste, bilo da se radi o vodi iz
prirodnih vodotoka ili zaštitnih jaraka ili rigola. Izgradnjom propusta na povoljnom mjestu u trupu
ceste omogućava se kontrolirani prolazak vode kroz njen trup tj. spriječava se skupljanje vode pri
nožici nasipa čime bi se narušila stabilnost donjeg ustroja. Veličina propusta određuje se proračunom
(hidrološki podaci) .Voda iz jaraka i rigola, voda iz stalnih manjih tokova (izvora) i voda iz drenaža.
Dijele se prema načinu gradnje i stat. Sustavu na CIJEVNE, SVOĐENE I PLOČASTE. Prema materijalu:
BETONSKI,…
 Rmin U VERTIKALNOM ZAOBLJENJU

 PRIPREMNI RADOVi
 NASIP