Mnijenje – ne pravo ili prividno znanje, mišljenje temeljeno na osjećaju

Theoria – umno motrenje

Aristotel – realist, Platon - idealist
Aristotel – teorijska – prva filozofija (metafika), fizika, metematika (ono što ne
može biti drugačije nego što jest te se kao takvo samo promatra i istražuje,
logika je propedeutika
Praktička – etika, politika ekonomika (ono što može biti drugačije
nego što jest i ovisi o ljudskom djelovanju)
Pojetička – tehnika, poetika, retorika (ono što još nije stovreno)

Gnoseologija/epistemologija – spoznajna teorija

Metafizika – „prva filozofija“, proučava stvari iznad prirodnih stvari, bićem kao
bićem, općim svojstvima bića te načelima i počelima, bog, svijet, duša van
znanosti
Ontologija – dio metafizike, proučava biće
Racionalizam – pravo osnova i konačno mjerilo spoznaje je razum, odnosno
smatra da se do bitnih spoznaja dolazi razumom, a priori
Empirizam – iskustvo je osnova spoznaje i djelovanja, a posteriori
A priori – Rene Dekat, prije svakog mogućeg iskustva (2 paralelna pravca, svi
učenici na školi su muškarci)
A posteriori – John Lock, poslije iskustva
Filodoks – ljubitelj mnijenja, ima stav, ali nije znanstveno utemeljen
Mizolog – ljubitelj mudrosti, a mrzitelj znanstvenog istraživanja
Immanuel Kant – Što mogu znati – izvori ljudskog uma – metafizika
Što trebam činiti – opseg mogućih upotreba sveg znanja –
moral
Čemu se smijem nadati – granice uma, religija
Što je čovjek – antropologija
Karl Marx – praksa važnija od teorije, kroz praksu se mora dokazati istina, bez
prakse teorija je samo pitanje, važna povezanost teorije i prakse jer se tada
neka teorija može ispostaviti kao istina
11. teza o Feuerbachu „Filozofi su svije samo različito interpretirali,
međutim radi se o tome da ga se izmijeni“ – svijet se mijenja revolucijom koju
iznose proleteri, proleter – onaj tko nema ništa osim vlastitih ruku za rad koji
prodaje na tržištu, pri čemu ništa ne privređuje
Russel – razlika između filozofije i prirodne znanosti – filozofija korisna samo u
odnosu filozof – filozofija dok je prirodna znanost korisna širem krugu ljudi koji
čak i ništa ne znaju o njoj, korisna je za svijet Filozofija najprije utječe na
pojedinca a potom pojedinac na svijet.
Panteizam – Bog je prisutan u svemu, kršćanstvo – Bog je prisutan i van svijeta,
dok je kod ostalih bog usko vezan uz svijet, Bog je svijetu imanentan (unutar
svijeta), a nije transendentan (onostran)
Tales (voda), Anaksimen (zrak), Anaksimandar (apeiron) – miletska škola,
materijalisti
Posebna metafizika – dijeli se na filozofsku kozmologiju, filozofsku psihologiju,
filozofsku teologiju
Opća metafizika – biće (ono što jest), bitak (ono po čemu jest to što jest),
bit(ono po čemu jest upravo to što jest)
Sokratova metoda – IRONIJA (ismijava sugovornikov stav), MAJEUTIKA
(porodiljska vještina) – porađa istinu
Sofisti – spoznajni i etički relativizam
Utopija – savršeno mjesto koje ne postoji
Hilozoizam – predsokratici (materija prožeta životom)
Hilemorfizam – Aristotel (jedinstvo materije i forme