SLOŽENE REČENICE (PONAVLJANJE)

1. Odredite članove rečeničnog ustrojstva.

a) Svi na neki način svakodnevno proučavamo druge ličnosti.
Predikat: proučavamo
Objekt: druge ličnosti
Subjekt: svi

b) Pritom se služimo riječima.

Subjekt: prikriveni (mi)
Objekt: riječima
Predikat: se služimo

2. Odredite vrste nezavisnosloženih rečenica.

a) Bili su svi na sigurnom, samo što on to nije znao.  Isključna
b) Poslali su im poruku ili su se javili telefonom?  Rastavna
c) Ne sviđa mi se tvoje ponašanje i ne želim to više slušati!  Sastavna
d) Prošli su najprije selom pa nastavili strmom cestom prema planini.  Sastavna
e) Snijeg je pao, stoga idemo na skijanje!  Zaključna
f) Nismo umorni, nego nam je hladno. Suprotna

3. Odredite vrste zavisnosloženih rečenica.

a) Morao je stići na sastanak koji mu je bio važan.  Atributna
b) Zbog toga je bio da ljući ne može biti.  Predikatna
c) Tražio je gdje može izići.  Objektna
d) Osjećao je u sebi kako je bijesan.  Objektna
e) Nakon toga odlučio se vratiti tamo gdje pije kavu.  Priložna mjesna

4. Podcrtajte predikate, zaokružite veznik i odredite vrstu zavisnosložene rečenice.

a) Priča se da ni u vas nije loše.  Subjektna
b) Gurnuo je vrata tako silovito da je cijeli hodnik odjeknuo.  Posljedična
c) Ne hoda čvrsto koji nema kamo.  Subjektna
d) Ja sam koji jesam.  Predikatna
e) Pitanje je gdje će se sve to zaustaviti.  Subjektna
f) Koji slobode nema, taj o slobodi sanja.  Subjektna
g) Njemu se čini da ga netko doziva.  Apozicijska
h) Nije razabrao o čemu se radi.  Objektna
i) Nikad nisam znao što se točno dogodilo. Subjektna
j) Ispričaj mi u nekoliko riječi tko si.  Objektna
k) To je poluotočić koji je s kopnom povezan tek uskim pojasom zemlje.  Atributna
l) On je da mu para nema.  Predikatna
m) Čulo se kako nešto prolazi.  Subjektna
n) Ni ljudi nisu što su nekad bili. 

5. Od ponuđenih jednostavnih rečenica Želio sam upisati medicinu. Marljivo sam učio.
Načinite tražene rečenice.
a) namjerna  Marljivo sam učio jer sam želio upisati medicinu.
b) pogodbena  Ako budem marljivo učio, upisat ću medicinu.
c) zaključna  Marljivo sam učio, dakle upisat ću medicinu.
d) sastavna  Želim upisati medicinu pa ću marljivo učiti.

6. Preoblikujte zadane složene rečenice u jednostavne.

a) Otišli su na izlet kako bi se odmorili.  Otišli su na izlet radi odmora.
b) Tražim informacije o Matošu jer pišem seminarski rad.  Tražim informacije o Matošu
zbog seminarskog rada.
c) Dok je učio, razmišljao je o državnoj maturi.  Učeći je razmišljao o državnoj maturi.

a) Budući da je dobar učenik, predstavljat će školu. 

b) Otišao je na brod da donese mreže.
c) On je imao dušu što je razumjela ljude i životinje.
d) Toliko je padalo da se nije vidio prst pred nosom.
e) Kako god učinim, neće valjati.  Načinska
f) Okrenuo se ne bi li u nečijem pogledu našao istomišljenika.  Namjerna
g) Zakasnili smo tako da smo morali stajati.  Posljedična
h) S obzirom na to da pada kiša, izlet je odgođen.  Uzročna
i) Skočio je odmah s kreveta čim je otvorio oči.  Vremenska
j) Sve je ispalo kako treba.  Načinska

1. Podcrtajte predikate, zaokružite veznik i odredite vrstu složene rečenice.

a) Svi su oblaci bijeli, samo je onaj taman.  Isključna
b) Mi smo dio Zemlje i ona je dio nas.  Sastavna
c) U tuđem oku vidiš trn, a u svome ni brvno ne vidiš.  Suprotna
d) Učim cijeli dan mada još traju praznici.  Dopunska
e) U sobi je tako sparno da smo uključili rashladni uređaj.  Predikatna
f) Trešnje još nisu zrele jer nema dovoljno sunca.  Uzročna
g) Tko često šuti, zna govoriti.  Subjektna
h) Odgovoriš li mi na zadano pitanje, ispravit ću ti ocjenu.  Pogodbena

2.Preoblikuj jednostavne rečenice u zavisnosložene kako je zadano.

a) To je doista iskren čovjek. (u atributnu)
To je čovjek koji je iskren.

b) Natjecatelji mogu dobiti velike nagrade. (u subjektnu)

Tko se natjecao može dobiti velike nagrade.

c) Pripovijedao mi je o svome školovanju. (u objektnu)

Pripovijedao mi je što je radio tijekom svog školovanja.

d) Obrazovni sustav nije više nekadašnji. (u predikatnu)

Obrazovni sustav nije više kao što je nekada bio.

3. Preoblikuj jednostavne rečenice u nezavisnosložene.

a) Završila si razred s odličnim uspjehom. Pohvaljujem te. (u zaključnu)
Završila si razred s odličnim uspjehom, stoga te pohvaljujem.

b) Dođi u Varaždin i posjeti Stari grad.

c) Uči redovito ili napusti školu.

. Podcrtajte predikate, zaokružite veznik, odredite glavnu i zavisnu surečenicu te napišite

vrstu zavisnosložene rečenice.

a) Gradom se širi miris octa u kojem se kuhaju paprike.  atributna

b) Fiš se jede u rujnu zato što je rujan najljepši mjesec.  uzročna
c) Sitnež se gnječi da ostane u juhi kao umak.  namjerna
d) Kad govorite, nemojte gledati u rijeku.  vremenska
e) Ako drugoga nema, dobar je i kelj.  pogodbena - realna
f) Nije me posjetio da me ne bi ometao u poslu.  namjerna
g) Nisam znao da se to može dogoditi.  objektna
h) Krenuli su na izlet iako je bilo oblačno.  dopusna
i) On je čovjek što obično ne govori mnogo.  atributna
j) Došao je k nama da bi se igrao.  namjerna
 k) Stisnuo je šaku tako jako da su mu zglobovi pobijeljeli.  posljedična

2. Odredite vrstu pogodbene rečenice.

a) Da smo na vrijeme počeli učiti, možda bismo dobili pozitivnu ocjenu.  pogodbena –
nestvarna/irealna
b) Kada bi svatko od nas pisao dnevnik čitanja, imali bismo odličan razredni portfolio. 
moguća
c) Ako kasnite s vraćanjem knjiga, platit ćete zakasninu pet kuna.  stvarna/realna
d) Budeš li aktivan na satu, dobit ćeš odličnu ocjenu.  stvarna/realna