Sveučilište u Zadru

Odjel za arheologiju

Srednjovjekovna nalazišta Bribira i

okolice
Seminarski rad iz kolegija uvod u srednjovjekovnu arheologiju

Mentor: Student:
doc. dr. sc. Jure Šućur Hrvoje Šincek

Zadar, 14. 11. 2019.

 Sadržaj
1. Uvod......................................................................................................................1

2. Geografski položaj................................................................................................1

3. Povijesni pregled Bribira u srednjem vijeku.........................................................1

4. Arhitektura u srednjovjekovnom Bribiru..............................................................1

5. Nekropole u srednjovjekovnom Bribiru...............................................................2

6. Okolica Bribira......................................................................................................4

7. Zaključak...............................................................................................................5

8. Popis literature......................................................................................................5
 1. Uvod
Lujo Marun je već 1895. godine govorio o važnosti istraživanja na Bribiru, a započeo
je s iskopavanjima 1910. godine na južnom rubu platoa Bribirske glavice. L. Marun prestaje s
istraživanjima zbog Prvog svjetskog rata, a nakon rata zbog raznih društvenih i političkih
odnosa u novoj državi nije bio u mogućnosti provesti daljnja iskopavanja. Nakon Drugog
svjetskog rata Stjepan Gunjača obnavlja istraživanja i ponovno pokreće istraživanja krajem
1950ih godina koja vodi do 1980. godine. Bribir je istraživan nakon Gunjače do
Domovinskog rata 1990ih. Bribir se ponovno istražuje od 2014. godine kroz međunarodni
projekt Varvaria/Berberium/Bribir.1

2. Geografski položaj
Geografski položaj Bribira je uvjetovao nastanjivanje od prapovijesti do danas, sa
uzvisinom koja je na vrhu ravna (Bribirska glavica, visina 300m), te također pod Bribirskom
glavicom izvire potok koji se zove Bribirčica, što znači da Bribir ima vrlo povoljan strateški
položaj.2

3. Povijesni pregled Bribira u srednjem vijeku

Prvi spomen Bribira se nalazi u spisu cara Konstantina Porfirogeneta kao jedan od 11
županija. Početkom 13. stoljeća (1202. g.) u Bribiru počinje zasjedati plemićka obitelj Šubič.
Knin je tijekom srednjeg vijeka bio jedan od najvažnijih gradova Hrvatske. Ako bi netko išao
iz Dalmacije u unutrašnjost ili obratno morao bi prolaziti uz desnu obalu rijeke Krke preko
klanca Planičnika kod Bribira. Tom putu su s jedne strane Bribir, a s druge utvrda Ostrovica.
Knezovi Bribirski su gospodarili s oba područja u razvijenom srednjem vijeku,.3

4. Arhitektura u srednjovjekovnom Bribiru

Prva iskopavanja vrši L. Marun, no sprječava ga Drugi svjetski rat i on otkriva jednu
malu crkvicu na Bribirskoj glavici. Ta crkvica je revizijski istražena i od strane Stjepana
Gunjače te je sama crkvica imala oblik jednobrodne građevine s oblom apsidom i ostatak
pregrada koje dijele svetište od broda. Pretražen je jedan grob u kojem je nađena

1
A. MILOŠEVIĆ, 2017, 5-8.
2
S. GUNJAČA, 1968, 9.
3
S. GUNJAČA, 1968, 11.

1
kasnosrednjovjekovna ostruga. Druga i dugoročnija istraživanja poduzima Stjepan Gunjača i
prvo istražuje parohijsku crkvu sv. Joakima i Ane 1959. godine. U toj crkvi on otkriva zidove
i tri apside starije crkve. Nađeni su i ostaci dekorativne pleterne plastike i dekorativna lozica.
Ovi nalazi govore da je crkveni namještaj iz početka 12. stoljeća, što ne mora biti datacija
same crkve jer je crkveni namještaj mogao biti napravljen naknadno.4

Slika 1: Struktura ranije crkve iz zraka (Varvaria/Berberium/Bribir project, 2017.).

Tijekom 14. stoljeća, širenjem gotičkog stila se povećava izgradnja sakralnih

građevina na ovom prostoru. Tada započinje gradnja manje jednobrodne crkve s pravokutnom
apsidom, vrlo vjerojatno je to crkva sv. Ivana i franjevački kompleks na Dolu sa crkvom sv.
Marije koja je longitudinalna jednobrodna bazilika s pravokutnom apsidom i samostanom.
Oko crkava sv. Ivana i sv. Marije se formiraju nekropole.5

5. Nekropole u srednjovjekovnom Bribiru

Na Bribiru istraživano je pet srednjovjekovnih nekropola, a to su: Vratnice, Novi Put,
Dol, Tjeme i Groblje. Nekropola Vratnice se nalazi na zapadnome dijelu Bribirske glavice,
pronađeno i istraženo je 128 grobova, od kojih je pet antičkih, a po grobnim nalazima
nekropola se datira u razdoblje 9.-10. stoljeće.6

4
S. GUNJAČA, 1968, 39-40.
5
T. BURIĆ et al., 1987, 29-32.
6
D. JElOVINA, 1990, 7.

2
 Na istočnoj padini Glavice, nalazi se nekropola Novi Put. Otkriveno je i istraženo 13
grobova. Usporedbom sa materijalom drugih lokaliteta na području Dalmacije, nalazi
pripadaju razdoblju 9.-11. stoljeća, odnosno ranom srednjem vijeku.7

Jugoistočni dio Glavice zvan

je Dol, i na njemu su otkriveni ostaci
crkve sv. Marije te 172 groba koja
se nalaze južno i zapadno crkve, u
samoj crkvi te u jednom dijelu
samostana, grobovi su pokriveni
kamenim pločama od kojih su neke
ukrašene, a jedan grob ima varijaciju
orlovih krila koji je bio grb
Slika 2:: Grobna ploča sa varijacijom orlovih krila bribirskih knezova. Nekropola se po
(Varvaria/Berberium/Bribir project, 2017.).
grobnim nalazima datira u razdoblje
13.-15. stoljeća.8

Uz jugozapadni ogradni zid, nalazi se nekropola Tjeme, tamo je pronađena crkvica

koja datira iz 14.-15. stoljeća i oko nje je 77 grobova. Ispod tih grobova su pronađena 33
starija groba i oni se datiraju u razdoblje 9.-10. stoljeća.9

Groblje je nekropola koja se nalazi oko starije crkve iznad koje se danas nalazi
pravoslavna crkva sv. Joakima i Ane. Najraniji nalazi nekropole datiraju iz razdoblja 5.-6.
stoljeća i 10.-15. stoljeća.10

7
D. JELOVINA, 1968, 47.
8
D. JELOVINA, 1968, 48.
9
D: JELOVINA, 1968, 50.
10
CEMETERIES, 2017.

3
 Slika 3:Nekropole (Varvaria/Berberium/Bribir project, 2017.).

6. Okolica Bribira
Ostrovica je naselje koje je služilo kao vojna utvrda, odnosno kastrum. Nalazi se
istočno od Bribira te se izvan tog kompleksa nalazi nekropola koja se datira 9.-10. stoljeća.
Pronađeno je 115 grobova s rijetkim nalazima, ali se pojavljuju naušnice, ostruge i prstenje.11

Na lokalitetu Ždrapanj je L. Marun 1909.-1911. otkrio ranokršćansku baziliku, ranokršćanske

sarkofage i natpis s arhitrava, par ulomaka sa natpisima i plutej.12

Slika 4: Arhitrav sa Branimirovim naptisom, Ždrapanj (N. JAKŠIĆ, 2009, 28.).

U Dubravicama je pronađena ranosrednjovjekovna nekropola s 50 grobova od kojih je

desetak paljevinskih.13
11
V. DELONGA, 1991, 13; Ž. RAPANIĆ et. al. 2000, 314-316.
12
N. JAKŠIĆ, 2009, 13.
13
Ž. RAPANIĆ et. al. 2000, 256.

4
 Na lokalitetu Otres – Lukačuša je L. Marun pronašao crkvu s malom apsidom i
vidljivim ležištima za pilastre oltarne grede. Na lokalitetu se također nalazi nekropola u čijim
je grobovima bilo pokopano po više osoba, a neki i s grobnim nalazima, a to su: ostruga, par
naušnica, novac dužda Oria Malipiera i novac koji se može pripisati Ludoviku Anžuvinskom.
Neki grobovi su imali i ulomke s pleterom i vrlo fragmentirane natpise. Jedan on njih je
fragment sa slovima BR, koji se povezuje sa knezom Branimirom.14

U selu Žažvić se nalazi bazilika koja ima prvu fazu gradnje u starokršćanskome
razdoblju te drugu fazu koja donosi neke
preinake, u predromaničkome razdoblju. Sama
bazilika je trobrodna s polukružnom apsidom, te
je oko nje otkriveno nekoliko grobova. U bazilici
je pronađen i kameni starokršćanski i
predromanički namještaj, a to su: starokršćanski
pluteji, predromanički pilastri, arhitravi i kapiteli
oltarne građe. 15

Slika 5: Tlocrt bazilike u Žažviću (T. BURIĆ, 1985, 168.).

7. Zaključak
Iz izloženog se može vidjeti da je Bribir na povoljnom strateškom položaju u
srednjemu vijeku i da Bribir postaje jedan od glavnih puteva do Knina što Šubićima zasigurno
donosi bogatstvo i utjecaj. Bribir je lokalitet s mnoštvom nalaza u vidu sakralne arhitekture te
nekropolama i mnoštvom nalaza koji pokazuju važnost ovog lokaliteta. Okolica Bribira iako
sa svojim nalazima nije u rangu sa samim Bribirom, no ima svoju važnost kao jedna cjelina.

8. Popis literature
CEMETERIES, 2017. – Cemeteries, http://www.varvaria-breberium-
bribir.org/highlights/#cemetery (11.12.2019.).

DELONGA, V., 1991. – Vedrana Delonga, Rezultati novijih istraživanja

srednjovjekovnih arheoloških nalazišta u Dalmaciji, Starohrvatska prosvjeta ser. III, sv. 21,
Split, 1-28.

14
M. ZEKAN, 2000, 261-265.
15
T. BURIĆ, 1985, 165-179.

5
 BURIĆ, T., 1985. – Tonči Burić, Kameni namještaj bazilike u Žažviću, Starohrvatska
prosvjeta ser. III, sv. 15, Split, 165-181.

BURIĆ, T. et al., 1987. – Tonči Burić, Vedrana Delonga, Magdalena, Dragičević,

Dušan Jelovina, Mate Zekan, Bribir u srednjem vijeku, Split.

GUNJAČA, S., 1968. – Stjepan Gunjača, Strateško i historijsko – arheološko značenje

Bribira, Kolokvij o Bribiru Pregled rezultata arheoloških istraživanja od 1959. do 1965.
godine (ur. Stjepan Gunjača), Zagreb, 9-16.

GUNJAČA, S., 1968. – Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovjekovnih arhitektura na

Bribiru, Kolokvij o Bribiru Pregled rezultata arheološkoh istraživanja od 1959. do 1965.
godine (ur. Stjepan Gunjača), Zagreb, 39-46.

MILOŠEVIĆ A., 2017. – Ante Milošević, Arheologija na Bribiru: jučer, danas, sutra,
Kolokvij o Bribiru 2 (ur. Ante Milošević), Split, 5-18.

JAKŠIĆ, N., 2009. – Nikola Jakšić, Varvarina praeromanica, Studia Varvarina I,

Zagreb, 2009, 11-41.

JELOVINA, D., 1968. – Dušan Jelovina, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru,

Kolokvij o Bribiru Pregled rezultata arheoloških istraživanja od 1959. do 1965. godine (ur.
Stjepan Gunjača), Zagreb, 39-46.

JELOVINA, D., 1990 – Dušan Jelovina, Starohrvatsko groblje pred glavnim ulaznim vratima
u staru Varvariju, , Starohrvatska prosvjeta, III. serija, sv. 20, Split, 7-63.

RAPANIĆ, Ž. et al., 2000. – Željko Rapanić, Mladen Ančić, Ante Milošević, Željko
Tomičić, Miljenko Jurković, Nikola Jakšić, Vedrana Delonga, Hrvati i Karolinzi, Split.

Varvaria/Berberium/Bribir project, 2017. - Struktura ranije crkve iz zraka,

http://www.varvaria-breberium-bribir.org/highlights/#churches (30.11.2019.).

Varvaria/Berberium/Bribir project, 2017. - Grobna ploča sa varijacijom orlovih krila,

http://www.varvaria-breberium-bribir.org/highlights/#churches (30.11.2019.).

Varvaria/Berberium/Bribir project, 2017. - Nekropole, http://www.varvaria-

breberium-bribir.org/highlights/#churches (30.11.2019.).

ZEKAN, M., 2000. – Pregled istraživanja lokaliteta Otres – Lukačuša, Starohrvatska

prosvjeta, III. serija, sv. 27, Split, 261-270.

6