Professional Documents
Culture Documents
Bogatstvo 2000
Bogatstvo 2000
2000
kako postati bogat
by robert kurtz
2000 7
NOVI POÈETAK
PRVI DAN OSTATKA VAEG IVOTA
Nije sluèajnost to èitate ovu knjigu. Pozitivno razmiljanje djeluje na samo
mali dio populacije koji ga proba... ivotno iskustvo i uspjeh je ono to ljude
èini jako, jako bogatima. I vi se moete poèeti bogatiti.Trenutno!
Danas vam svi pokuavaju prodati magiène formule pomoæu kojih æete biti
sretni i veseli. Razne vjerske sekte, droga ili èudesne kreme za mravljenje
samo su neke od njih. Knjiga 2000 ne prodaje religiju, ali nudi odgovor na
vae molitve.
Ova æe knjiga pokazati kako svatko moe biti bogat, zdrav, voljen i sretan.
Bili pametni ili malo manje pametni, Kinez, Indijanac ili sa Marsa, ova æe
vam knjiga promijeniti ivot. Naravno, to nije moguæe ostvariti preko noæi.
Krenete li odmah nakon èitanja u akciju i pridravate li se onoga to u njoj
pie, pod uvjetom da to elite svim svojim biæem, danas zaista moe biti prvi
dan ostatka vaeg ivota.
Osim toga, poduzetnitvo nudi ivotne izazove koji osobi omoguæuje da sretna
ustaje svakoga jutra i raduje se novim moguænostima. Po prirodi, prosperitetan,
sretan ivot jest aktivan ivot, pun izazova i financijski isplativ. Samo osoba
koja je financijski neovisna moe biti u potpunosti slobodna. Zdravlje je
takoðer vano - moete imati sam novac na svijetu ali to nam to valja ukoliko
nemamo zdravlje da u njemu uivamo. Kao rezultat kombinacije bogatstva,
zdravlja i ljubavi javlja se najvii oblik ivotne sreæe.
Naèin na koji veæina ljudi radi savreni je primjer. Veæina ljudi radi samo da
bi zaradili novac potreban za ivot tako da glavninu ivota provedu radeæi
stvari koje zapravo ne ele. Obzirom da posao koji rade nije dio njih, ne
mogu ga voljeti i osjeæati, posao nije dio njihovih ivota. Èim ne vole svoj
posao, postaje im dosadan i mrze svaki njegov trenutak. Uz puno sreæe, pod
uvjetom da im ostane novaca i zdravlja, tek æe u mirovini moæi ostvariti
neke od svojih snova, uz gorak osjeæaj da su propustili najbolje godine svoga
ivota.
Ljudi koji ne ostvaruju svoje snove i potiskuju svoje strasti ive samo za
plaæu i nadu da æe jednoga dana moæi raditi ono to uistinu ele.
Takav ivot èini ljude nesretnim. A zamislite probleme koje stvara samo
jedna nesretna osoba? Nesretni ljudi su ljuti na poslu, to èini i one oko njih
ljutima. Ne vole svoj posao pa su proizvodi i usluge koje nude nekvalitetne,
to i kupce èini nesretnima.
PROLOST
Iako je proteklo vrijeme zauvijek za nama, ono nam ipak nudi vrijedna
iskustva i spoznaje koje moemo upotrijebiti da poboljamo svoju sadanjost
i buduænost. Meðutim, mnogi ljudi troe previe vremena iveæi u prolosti.
Èesto sputavaju svoj potencijal i buduæi razvoj razmiljajuæi o prolosti.
SAMOPOTOVANJE
Sreæa nije bazirana na seksu ili drugim zadovoljstvima veæ na samopotovanju.
Samopotovanje se stjeèe kroz iskreno suoèavanje sa stvarnoæu i
produktivnim radom. Zadovoljstva svih vrsta, financijski prosperitet,
romantièna ljubav i dugoroèna sreæa su ivotne nagrade za produktivni, iskreni
ivot.
Kada vas iduæi put netko nazove umiljenim, nemojte mu zaboraviti zahvaliti.
Time je upravo pruio dokaz vaeg mentalnog zdravlja. Samopotovanje je
iznimno vana stvar u ivotu - to je ono veæe to æete bolje izlaziti na kraj
sami sa sobom i sa drugima te æete vie toga postiæi.
2000 11
tome ako se ponosimo onim to smo napravili ili smatramo da moemo napraviti?
Skromnost je zapravo ono na to nas tjeraju roditelji i uèitelji kada nam je est
godina kako bi s nama lake izlazili na kraj.
OPTIMIZAM
Optimizam je ljudska kvaliteta koja konstantno donosi dobre rezultate. Jeste
li ikad doivjeli da pesimist napravi neto uistinu dobro? Osim toga, nitko
sebe ne naziva pesimistom. Pesimisti sebe uvijek zovu realistima.
Kako uopæe moete vrijediti ako ne mislite da moete napraviti ono to,
kako se pretpostavlja, niste u stanju napraviti? Kako u sportu tako i u ivotu,
vrhunski igraèi su uvijek uvjereni da mogu biti junaci, èak i ako o tome ne
vièu na sva usta. I to se vidi. Iz takvih ljudi zraèi osjeæaj samopouzdanja.
MISTICIZAM
Postoji neto to smanjuje na kapacitet za razmiljanje, nae sposobnosti i
poimanje stvarnosti. U nedostatku boljeg izraza nazovimo to misticizam.
Misticizam predstavlja pokuaj da se stvori kriva slika stvarnosti kroz
nepotenje, emocije, prijevaru, silu ili na bilo koji drugi naèin. U kontekstu
ove knjige misticizam dakle nema nikakve veze sa nekakvom magijom ili
neèim sliènim veæ predstavlja pokuaj iskrivljavanja stvarnosti.
Misticizam moe biti u nama ili oko nas. Unutarnji misticizam se javlja
kada pokuavamo pronaæi objanjenja za neke svoje postupke (ili nedostatak
istih) umjesto da racionalno sagledamo stvarnost. Dobar primjer je
2000 12
pronalaenje izgovora zbog kojih bi odgodili ili izbjegli posao koji moramo uèiniti ili,
primjerice, koritenje astrologije umjesto vlastitom uma za donoenje pojedinih
odluka.
Padajuæi pod utjecaj misticizma, gubite veliki dio svog prosperiteta, ivota,
ljubavi i sreæe zbog raznih izmiljenih viih ciljeva. Jedini razlog tih
gubitaka jest izdravanje mistika koji preivljavaju manipulirajuæi drugima.
to vie netko padne pod utjecaj misticizma to postaje nekompetentniji i
pokuava izbjeæi stvarnost. Svi oblici misticizma (od astrologije pa do faizma,
marksizma, okultizma...) izviru iz neznanja, prijevare i potrebe da se unite
vrijednosti.
ASTROLOGIJA
Jedine prirodne varijable koje mogu imati utjecaj na ljudski ivot jesu
vremenske nepogode, potresi, poplave i slièni dogaðaji. Ostale prirodne
varijable kao to su elektromagnetske sile ili odnosi izmeðu planeta nemaju
2000 13
utjecaja na nièiji ivot osim tetnih psiholokih utjecaja koje mogu imati na ljude koji
dozvole da njihovo razmiljanje i akcije budu ogranièene nezrelim vjerovanjima poput
astrologije.
VRIJEDNOST EMOCIJA
Emocije i osjeæaji su jedna od èovjekovih najvrednijih imovina. Sva
zadovoljstva i sreæa iskuse se putem emocija a konaèna moralna svrha svakog
ljudskog ivota upravo je racionalna sreæa. Osim toga, negativne emocije su
pouzdan upozoravajuæi signal da èovjek radi protivno svojoj prirodi,
blagostanju i sreæi.
Ljudski organizam mora iskusiti emocije kako bi psiholoki ivio. Ako osoba
odbacuje svijest o sebi ili potiskuje emocije, ona æe konstantno slabiti svoj
kapacitet za osjeæanje. Kako bi kompenzirala to smanjenje osjeæaja (a samim
time i osjeæaja ivljenja) ona æe se truditi osjetiti bilo to sve dok jedina
stvar koju moe osjetiti ne bude bol. Ta osoba, dakle, mora osjetiti neto ili
æe u suprotnom osjetiti bol. Najlaki put da bi se osjetilo neto jest kroz
destruktivne akcije racionalizirane putem misticizma. Takve destruktivne
akcije ukljuèuju manipulaciju drugim osobama, primjenu sile za kontroliranje
ili pljaèkanje drugih osoba, koritenje alkohola i droga...
2000 15
EMOCIJE I STVARNOST
Emocije su dio svake osobe te kao takve dio stvarnosti. Kako bi se suoèili sa
jasnom slikom stvarnosti, morate prvo poznavati sebe a to ukljuèuje i
poznavanje vlastitih emocija. Morate nauèiti biti svjesni svojih osjeæaja kako
bi sprijeèili destruktivne emocionalne reakcije. Takoðer, morate poznavati
vlastite emocije kako bi ih efektivno dijelili u ljubavnoj vezi. Jer, uici i
sreæa romantiène ljubavne veze mjerljivi su emocionalnom bliskoæu izmeðu
partnera.
STRAH OD EMOCIJA
Mnoge nevine osobe potiskuju svoje emocije zbog lane krivnje. Kao rezultat
toga, nikada ne mogu u potpunosti poznavati sebe. Stoga valja poznavati
sljedeæe dvije èinjenice kako bi se eliminirala krivnja o svojim emocijama:
2000 16
EMOCIJE STRAHA I NEUSTRAIVOSTI
Objektivni strah je vrijedan mehanizam zatite. Suprotno tome, iracionalni
strah je destruktivan jer spreèava osobu na poduzimanje akcije. Na sreæu,
paralizirajuæi efekt iracionalnog straha moe biti prevladan sa direktnim,
svjesnim trudom. Primjerice, poduzmete li racionalnu akciju koje se bojite
(iako stvarne opasnosti nema), taj æe strah nestati. Iracionalni strah moe
stvoriti neaktivnost koja spreèava vrijedne, produktivne ljude da razvijaju
blagostanja i sreæe.
2. Sve emocije, bez obzira kako iracionalne ili kako duboko bile potisnute,
stvarnim su dijelom osobe te ih je potrebno prepoznati i bez krivnje prihvatiti.
2000 17
ZAVIDNOST
Zavidnost je elja za unitavanjem vrijednosti koje su stvorile ili stekle druge
osobe. Zavidnost se javlja jer vrijednosti drugih ljudi otkrivaju greke i
nesposobnost zavidne osobe. To pak unitava njezino samopotovanje.
2000 18
elite li znati koja je najbolja osveta? Va uspjeh na svim ivotnim poljima i kao
rezultat toga vaa sreæa najbolja je osveta onima koji vam ele zlo.
NEOVISNO DJELOVANJE
Ponaanje u skladu sa onime to drugi misle umjesto ponaanja u skladu sa
vlastitim razmiljanjima ne samo da naruava integritet osobe i njenu moæ
rasuðivanja veæ ima i negativan utjecaj na samopouzdanje. Kao rezultat toga
javlja se konstantna represija najboljih osobina u osobe. Misliti svojom
glavom, s druge strane, omoguæava da iz svake osobe izaðe ono najbolje to
moe ponuditi.
OBJEKTIVNO RAZMILJANJE
Pozitivne emocije donose zadovoljstvo i sreæu. Negativne emocije daju
signale da neto nije u redu. Stoga nemojte potiskivati negativne emocije i
negativna iskustva. Izbjegavanje potiskivanja emocija ukljuèuje svjesno
osjeæanje vaih emocija bez grinje savjesti. Takvo iskreno i otvoreno
postupanje sa emocijama potrebno je kako bi izbjegli tetne akcije potaknute
emocijama, izgradili mentalno zdravlje te, najvanije, stekli romantiènu
ljubav, prosperitet i sreæu.
2000 19
zatim odvoje od stvarnosti kako bi se donijele razumne, logiène odluke koje nisu
bazirane na emocijama.
NEPOTREBNO STARENJE
Kako ljudi postaju stariji, njihovi pogledi na ivot èesto postaju negativni.
Njihove nade i snovi padnu u vodu. Kako stare, konstantno gube kapacitet
da iskuse radosti koje nudi ivot. Njihova oèekivanja od ivota konstantno
se smanjuju dok smrt postaje sve neizbjenijom. Na sreæu, tomu ne mora
nuno biti tako.
PREKID RASTA
Zanemarujuæi osnovnu èovjekovu odgovornost a to je postizanje sreæe i
zadovoljstva, ljudi doputaju da njihova buduænost krene nizbrdo. Kao rezultat
toga njihov ivot postaje neispunjen. Samim time, uzbuðujuæi potencijal
ivota, kojeg svatko osjeti u nekom periodu svog ivota (obièno u djetinjstvu)
takoðer blijedi.
2000 20
psiholokog rasta i stagnaciju ljudske psihe, èesto i u radom dobu - ponekad i prije
nego ljudsko tijelo dosegne zrelost. Suprotno popularnom miljenju, za razliku od
tijela ljudska psiha nema kapacitet starenja. Ona nikada ne treba prestati rasti. Kada
proces rasta prestane, osoba prestaje, suprotno svojoj prirodi, funkcionirati kao
svjesno biæe. Kao rezultat toga, njena psiha odumire a osoba ne moe uivati rastuæi
prosperitet, ljubav i sreæu.
Prepustiti svoju psihu odumiranju ili teiti ka njenom rastu uvijek predstavlja
dobrovoljni izbor svakog pojedinca.
HUMOR
Spontani humor je visokoindividualizirana karakteristika koja reflektira
smisao za ivot osobe koja ga posjeduje. Humor takoðer identificira
psihologiju i filozofiju neke osobe.
ODGOVORNOST USTA
Svaki je odrasli pojedinac jedini odgovoran za svoje akcije. To ukljuèuje i
odgovornost za ono to izlazi iz i ulazi u njegova usta: odgovornost za hranu,
piæe ili tetne tvari koje ulaze u njegova usta te rijeèi koje iz njih izlaze. To
se naziva odgovornost usta.
2000 21
Interni misticizam unitava ljude dozvoljavajuæi destruktivnu konzumaciju droga te
prevelikih kolièina eæera, alkohola i nezdrave hrane dozvoljavajuæi destruktivnim
rijeèima da izaðu iz usta. Svatko se mora osobno boriti da prevlada taj interni
misticizam. Samo-odgovornost se ne moe prebaciti na nikog drugog.
INDIVIDUALNA JEDINSTVENOST
Ljudi nisu jednake vrijednosti. Samo pravo na svoj ivot i imovinu je jednaka
za sve. Nitko nema pravo na tuði ivot ili imovinu. U svemu ostalome ljudi
se razlikuju: velike razlike izmeðu ljudi postoji u razvoju karaktera, steèenim
vjetinama, samopotovanju, inteligenciji, fizièkim osobinama...
2000 22
DJECA
Glavni problem koji se javlja izmeðu roditelja i djece èesto je rezultat
roditeljske greke nepotovanja djeteta: mnogi ne tretiraju dijete kao ljudsko
biæe sa individualnim pravima. Roditelji, primjerice, èesto koriste fizièku
silu prema djetetu pod krinkom zatite i discipline. Ako se dijete ne potuje,
ono nikada neæe razviti potovanje prema samome sebi, prema roditeljima
ili prema ivotnim vrijednostima.
Suprotno tome, dvije najveæe stvari koje roditelji mogu uèiniti za svoju djecu
jesu: potovanje prema djeci kao svjesnim biæima sa svojim pravima te
osigurati okolinu koja promovira iskrenost, trud, neovisnost i vjetine za realan
pogled na svijet.
2000 23
DAR PRVI: BOGATSTVO
FINANCIJSKA NEOVISNOST
Novac sam po sebi ne donosi sreæu ali barem pomae da èovjek na ugodan
naèin bude nesretan. alu na stranu, novac nije apsolutni garant sreæe.
Ljudi se èesto pitaju jesu li bogati ljudi sretni. Iskreno govoreæi, jedini nesretni
bogatai su oni kojima je dosadno, ljudi bez ciljeva u ivotu. To su najèeæe
ljudi koji su bogatstvo dobili servirano na srebrnom pladnju, naslijedivi ga
od svojih roditelja, koji ih pritom nisu nauèili radu i poduzetnosti. Naalost,
u skupinu nesretnih ljudi spadaju i prosjeèni ljudi koji od 8 do 4 rade svoj
dosadan posao. Jedno od najveæih zadovoljstva u ivotu je gledanje kako
vlastiti poslovi koje ste sa svojih deset prstiju stvorili praktièki iz nièega,
svakim danom postaju sve veæi i profitabilniji.
Veæina se svaða meðu partnerima javlja zbog novca, toènije nedostatka istog.
U uspjenoj poduzetnièkoj obitelji taj se potencijalni razlog svaðe eliminira.
Novac svakako nije jedini uvjet sreæe ali bez njega su èovjekovo zdravlje i
ljubav uveliko hendikepirani, to ogranièava sreæu. Ako sebi moete dopustiti
da novcem rijeite neki problem, tada ni nemate problem.
Osjeæaj kada moete iæi u najbolje restorane i naruèiti to vam srce zaeli.
Osjeæaj kada moete putovati po svijetu slobodni poput ptice. To je financijska
neovisnost a ova knjiga æe vam pomoæi da je ostvarite.
Posvetiti sebi jedan dan razmiljanja o vlastitoj buduænosti donosi vie nego
mjeseci predanog rada.
2000 24
SAM SVOJ EF
Veæina ljudi radi od osam ujutro do èetiri popodne. Osjeæaju se sigurno na
poslu. Posao i nije tako lo. Kada doðu kuæi sa posla ruèaju, proèitaju novine
i pogledaju televiziju. To je otprilike sve za to imaju vremena i energije.
Vikend sa obitelji (i jo malo televizije) proðe tako brzo da ne stignu uèiniti
nita konstruktivno. I tako ive u miru sve do penzije. Èak i kada bi penzija
bila dovoljna za udoban ivot, penzioneri ne bi mogli u njoj uivati jer su
veæ stari i boleljivi. Ubrzo umiru i tako proðe njihov ivot.
STVARANJE PODUZETNIKA
Uspjeni poslovni ljudi se èeæe raðaju nego stvaraju. Drugim rijeèima,
najbolji naèin da postanete uspjeni poduzetnik je da imate roditelje koji su
takoðer uspjeni poduzetnici. U takvim obiteljima djeca nauèe cijeniti novac
i veæ u ranoj mladosti shvate kako ne postoji tako neto kao to je besplatan
ruèak.
2000 25
Donijeti odluku o bogaæenju umjesto siromatvu i nije tako teko. Poèetak zahtijeva
samo da krenete u akciju i potraite vlastitu ansu. Zapamtite jo neto: jedini naèin
da budete gubitnik u biznisu je da poimate sebe gubitnikom te da cijeli dan sjedite
kod kuæe ne radeæi nita. Ukoliko budete samo matali o tome kako æete postati
bogati, dalje od toga ni neæete stiæi.
Pozitivan stav prema sebi je vrlo vana osobina svih poduzetnika. Mnogi
ljudi sami sebe ogranièavaju negativnim izjavama. One nisu nita drugo nego
izraz straha od neuspjeha. Potrebno ih je zaboraviti. Sa odgovarajuæim
pozitivnim stavom svatko moe postati poduzetnik.
Mnogi ljudi misle da poduzetnici samo sjede i broje novac. To rade bankovni
slubenici. Poduzetnici proizvode razne proizvode i usluge koje slue ljudima,
zapoljavaju nezaposlene i plaæaju poreze koje onda drava u kojoj posluju
na vie ili manje uspjean naèin koristi za zadovoljavanje javnih potreba.
Tako su poduzetnici u slubi drutva.
2000 26
uteðevine. To onda rezultira time da poduzetnik usput, naravno, neto i zaradi, ostvari
profit, a upravo je profit ona pokretaèka sila koja potièe ljude na poduzetnièko
djelovanje. Kada poduzetnik vie ne bude valjao, glasovi kupaca tj. njihov novac
pripasti æe drugom poduzetniku.
Sama èinjenica to ste dobri prema ljudima i to im, prodavajuæi ono to
trebaju, zapravo èinite uslugu, ne znaèi da æe svi oni biti dobri prema vama.
Ljudi ima razlièitih i svima neæe uvijek biti po volji ono to èinite. Razvijte
kou debelu poput dinosaurusa i spremite se na sve moguæe uvrede, smicalice
i ljubomore, na koje æete zasigurno, prije ili kasnije, naiæi. Poduzetnici,
svejedno trguju li robom ili uslugama, vrlo rano nauèe da na tritu ne dobivaju
medalje za hrabrost. Trite moe ponuditi samo jednu nagradu: novac.
KRENITE U AKCIJU
Normalnoj bi se osobi milijun kuna, maraka ili dolara èinilo sasvim dovoljnim.
Ali, onaj tko misli da mu je milijun dovoljan, nije tip koji ga moe steæi.
Nemojte sebi stavljati ogranièenja i ne doputajte da vam ih drugi stavljaju.
Pozitivan stav prema sebi je vrlo vana osobina svih poduzetnika. Mnogi
ljudi sami sebe ogranièavaju izjavama tipa: Nemam dovoljno poèetnog
kapitala, Nisam dovoljno pametan ili Nemam smisla za posao. Ovakve
izjave nisu nita drugo doli izraz straha od neuspjeha. Zaboravite ih! Sa
odgovarajuæim pozitivnim stavom svatko moe postati poduzetnik. Svi su
poduzetnici, izuzmemo li one koji su svoj novac naslijedili, na poèetku svoje
2000 27
karijere bili siromani.
Preostaje jo smisao za posao. Upravo èitate knjigu u kojoj pie kako postati
bogat. To je prilièno smisleno i poslovno, zar ne? Veæ i samo èinjenica da ste
uloili u ovu knjigu govori kako posjedujete inicijativu i entuzijazam potreban
da postanete bogati.
Jednako tako niti godine ne igraju nikakvu ulogu. Steve Jobs i Steven Wozniak
bili su jo tinejderi kada su u garai napravili prvi Apple kompjutor. Sa
druge strane, Ray Krock je veæ zaao u esto desetljeæe svoga ivota kada je
iz provincijskog fast-food kioska pokrenuo lanac McDonalds restorana.
Jedina osoba koja vas moe u neto uvjeriti jeste vi sami. Donesete odluku -
postati æu bogat! Za dvije godine bit æu pun love! Nije vano ako drugi kau
da vi to ne moete. Vano je jedino ako vi to kaete. Vjerujte u sebe, èak i
ako nitko drugi to ne èini. Ako vjerujete u sebe, tada ne postoji nita to ne
moete ostvariti. Zato ne odustajte, nikada ne odustajte.
2000 28
POTROAÈKI MENTALITET
Zabavno je bogatiti se. Zato æemo odigrati malu igru. Zamislite da vam sa
neba padne stotinu maraka. Kako bi ih potroili? Sjednite na udobno mjesto,
zatvorite oèi i matajte... Zatim na tih sto maraka dodajte dvije nule, pa jo
dvije. Razmislite to bi uèinili sa svim tim silnim novcem. Ne èitajte dalje
dok mentalno ne potroite sav taj novac.
Najprije da vidimo to bi uèinili sa sto maraka? Kupili novu odjeæu, proveli
ludu noæ u gradu, uplatili kombinaciju lota koja sigurno dobiva ili moda
otili na kratak izlet?
A to bi uèinili sa deset tisuæa maraka? Kupili auto, otili na krstarenje ili
opremili stan sa raznim elektronièkim ureðajima? Hmmm, teka odluka...
Sada da vidimo to bi uèinili sa milijun maraka. Veæina ljudi u svojoj mati
potroi taj novac na kuæu, skupi auto i jo poneto materijalnih stvari koje
èine ivot ugodnijim, dok ostatak, ukoliko neto uopæe i ostane, stavi na
banku ili dri u èarapi.
Zbog ovakvih odgovora veæina ljudi nije bogata: svi oni kada dobiju 100
maraka prvo pomisle kako da ih potroe i zato danas nemaju ni 10.000 a
kamoli 1.000.000 (ili vie) maraka. Nabaviti 100 maraka i nije neki prob-
lem, ali ako ih najprije potroite, nikada neæete imati 10.000 ili 1.000.000
maraka. Prva prepreka koju morate preskoèiti na putu prema neizmjernom
bogatstvu zove se potroaèki mentalitet.
Gore navedeni proces kroz pomae da zaboravite na stvari koje vam ne trebaju
a one koje vam trebaju kupite na najpovoljniji moguæi naèin. U praksi, gotovo
je svaki proizvod ili uslugu moguæe kupiti ispod njihove maloprodajne cijene.
Sve to trebate je malo razmiljanja i truda. U poèetnoj fazi vaeg bogaæenja,
svaki zaraðeni novèiæ uloite u posao a novac potroite samo na neophodne
stvari.
BALKANSKI SINDROM
Koji je razlog to veæina ljudi nikada ne zaradi puno novaca? Nikada ne
zapoènu!
Mnogi znaju toèno to im je èiniti ali nikako da krenu. Prije toga jednostavno
moraju neto obaviti, preumorni su ili odluèe da æe to uèiniti - sutra.
Problem? Sutradan se ista stvar ponavlja.
2000 30
Ovakav se naèin ponaanja naziva balkanski sindrom. Njegovom se rtvom
najèeæe postaje veæ u osnovnoj koli i od tada nerijetko postaje doivotnim
pratiocem. Ne treba ni spominjati da se balkanskog sindroma morate u
potpunosti rijeiti elite li postati bogati. Jednostavno, rijeite problem ili
zadatak odmah kada se pojavi. Bez odgaðanja. Takav æe vam naèin ponaanja
s vremenom uæi u naviku i postati zadovoljstvo.
PRODUKTIVNOST I LIJENOST
Izmeðu produktivnog rada, zaraðenih vrijednosti, prosperiteta, senzualnih
uitaka i sreæe postoji nerazdvojiva veza.
2000 32
onda ima to za reæi. Njegova djela govore vie od rijeèi.
tedljiv - ne troi vie nego to mu zaista treba.
Lider - uvijek je spreman voditi druge ljude.
Obrazovan - uvijek tei tome da usavri svoje znanje.
Zdrav - vodi raèuna o svom fizièkom i psihièkom zdravlju.
Smiren - ne panièari i ne ljuti se.
Stabilan - ne doputa da osobni problemi utjeèu na njegov ivot.
Fleksibilan - ne boji se promjena.
Hrabar - proraèunato riskira kada je to potrebno.
Ambiciozan - cilja na velike stvari.
Strastven - iskreno uiva u svome poslu.
Uporan - prepreke i probleme vidi kao izazove i ne odustaje lako.
Individualist - ne treba mu nitko koga bi slijedio, uzda se u sebe.
2000 34
kod nas prisutni tek koju godinu. Sve su te ideje uvezene sa Zapada. Njihovi uvoznici
su ubrzo postali bogati ljudi. Neistraenih poslovnih moguænosti kakvima su do nedavno
bile gore nabrojene mnogo je pa bi i vi mogli pronaæi neku od njih te je, uz eventualne
prilagodbe, primijeniti i u nas.
ÈOVJEK SA PLANOM
Osim ako ste pacifist, poslu uvijek prionite kao da se radi o ratu. A to ukljuèuje
i dobar ratni plan. Bez obzira radilo se o ratu, svakodnevnom ivotu ili poslu,
ciljevi su glavna pokretaèka snaga ljudi. Svatko tko eli uspjeti u poslu,
mora imati cilj ili, jo bolje, vie njih.
Frank Harris, èovjek koji je ivio u 19. stoljeæu, u petnaestoj je godini napisao
popis pet stotina stvari koje je elio postiæi u ivotu. Kako su godine prolazile,
Frank je ostvarivao cilj po cilj. Njegovi su ciljevi bili razni, od oni prozaiènih,
poput onoga da nauèi njemaèki jezik, pa do nekih mnogo egzotiènijih kao
to su posjetiti svaku zemlju na svijetu ili postati amerièki cowboy. Frank je
umro u dubokoj starosti, ostvarivi 90% svojih ciljeva.
Moda ne dijelite Frankove elje. Sve to elite je postati najbogatiji èovjek
u svom malom mjestu ili tek ostvariti komotnu egzistenciju. Da to postanete,
morate imati plan. Vae dnevne aktivnosti moraju se podrediti glavnom planu.
Budete li uporni, zapisane æete ciljeve ostvariti.
Bez obzira to radili, uvijek imajte na umu poslovicu koja je postala djelom
amerièkog folklora, a glasi: Vrijeme je novac. Ta je poslovica jedan od
razloga zato je ova knjiga kratka.
2000 36
Èinjenica je da se veæina ljudi osjeæa prilièno sigurno na svome poslu. Odjednom,
postanu viak. Nije neobièno da otkaz dobiju ljudi koji su u nekoj firmi radili dvadeset,
trideset pa i vie godina. Osjeæaj kada se naðete na ulici u pedesetoj godini ivota
prilièno je neugodan. Zato zapamtite: nije sigurnost raditi za drugoga, jedina sigurnost
je raditi za sebe! Biti sam svoj ef. To je pogodnost koju imaju poduzetnici. Osjeæaj
kada se probudite ujutro, a ne morate iæi na va stari, dosadan posao. Osjeæaj kada
ne morate iz dana u dan sluati vaeg zloèestog efa, veæ kada ste vi sami svoj ef.
Svijet je pun ljudi koji rade ono to ele i vole te time prilièno dobro zaraðuju.
To se ne odnosi samo na atraktivne poslove kao to su gluma, pisanje ili
spaavanje bjeloglavih supova. Trik je sljedeæi: ako neto volite, moete
postiæi da vam se to ujedno isplati, bez obzira èime se bavili.
KAKO DO IDEJE?
Kako do prave ideje? Èesto su one oko nas. Razgovarajte sa poznanicima,
kupcima i poslovnim partnerima - moda oni imaju neto na pameti. Poduzeæa
s ciljem pronalaenja novih ideja koriste mnoge tehnike: istraivanja,
natjeèaji, marketinka istraivanja, kutije u koje zaposleni ubacuju ideje....
Mnoge ideje zapoèinju sa obiènim to ako...?. Zapiite svaku ideju koja
vam padne na pamet. Zatim je razvijajte.
Brainstorming ili oluja mozgova dobra je metoda pomoæu koje moete doæi do
ideje. Okupite svoje kolege i prijatelje. Opustite se, udobno se smjestite i pokuajte
dati to veæi broj ideja. Svi se prijedlozi ravnopravno razmatraju, èak i oni neobièni,
2000 38
ma kako glupim se èinili. Zajednièkom interakcijom sugovornika dolazi se do
zanimljivih a ponekad i vrlo isplativih ideja.
Pri odabiru ideje za va posao nastojite odabrati one koje imaju potencijala
za daljnje irenje. Otvorite li video-klub na uglu vae ulice, nikada se neæete
obogatiti. Vjerojatno æete zaraditi dovoljno za ivot, ali to nije naèin na koje
se postaje bogat. Ista je stvar, primjerice, i sa trgovinom tekstila - malo kupite,
malo prodate i malo zaradite.
2000 39
Pri odabiru ideje budite kreativni i domiljati. Postoje stotine naèina na koje moete
zaraditi novac. Zapamtite: pronaðite potrebu i zadovoljite je!
IDEJOM DO PROIZVODA
Neki su sjajni proizvodi otkriveni pukom sluèajnoæu. Velike ideja dolaze
kada se najmanje nadate. No, ponekad zakasne. Da se to ne bi dogodilo
moete koristiti metodièki pristup. Slijedi razvoj proizvoda u 6 slika.
1. Generiranje ideje
Igraèi na trinoj utakmici u neprestanoj su potrazi za novim idejama.
Èovjekovo okruenje se stalno mijenja pa ideja moe sinuti svakog trenutka.
Jednako tako, ideja koja se do nedavno èinila bezvrijednom moe nakon
nekog vremena postati izuzetno atraktivnom.
2. Testiranje ideja
Sljedeæi korak se sastoji od razdvajanja dobrih od loih ideja. Kompanije
koriste razne tehnike za selekciju odgovarajuæe ideje. Veæina nas ipak koristi
vlastiti sud.
3. Analiziranje potencijala
Nakon to ste odabrali jednu ili vie ideja za proizvod (ili uslugu), dotiène
morate analizirati. Za poèetak, definirajte koncept svakog proizvoda. Nakon
toga pitajte potroaèe to misle o njemu - provedite anketu ili intervjuirate
ciljno trite.
Pitanja mogu biti: Kakve su vae reakcije na proizvod (ili uslugu, naravno)?
Koliko ste zainteresirani za proizvod? Da li vam se proizvod sviða? Da li je
vjerojatno da bi kupili takav proizvod po cijeni od x kuna? Koje su prednosti
proizvoda? Koje su mu mane? Da li bi neto na njemu promijenili? Imate li
sugestija?... Za svako od pitanja zatraite i pojanjenje - dobro je znati zato se
potroaèu proizvod sviða ili ne. Ukoliko su reakcije potencijalnih kupaca pozitivne i
pokae se da bi on bio profitabilan, moete krenuti na razvoj proizvoda. Pritom
imajte na umu odreðena ogranièenja trinog istraivanja. Potroaèki se ukusi, naime,
èesto mijenjaju a ponekad oni zapravo i ne znaju to ele.
2000 40
4. Razvoj proizvoda
U ovoj se fazi proizvod kreira. Bez obzira proizvodite li neto ili namjeravate
nuditi odreðenu uslugu, vano je da to èinite onako kako bi pripadnici vaeg
ciljnog trita to eljeli.
5. Komercijalizacija proizvoda
Kada ste poslagali sve kockice, vrijeme je za kretanje u akciju Postoje dva
naèina na koje moete lansirati neki posao: veliki prasak i sporo odmotavanje.
Ljudi ne sjede kod kuæe èekajuæi va proizvod, novu ideju. Potrebno im je
neto uzbudljivo da biste im privukli panju. Kada su Appleovi Steve Jobs i
John Scully 1984. lansirali prvi Macintosh, u tisku su objavili eksplozivne
reklame od 20 stranica. U skladu sa tom Orwellovom godinom, angairali su
Ridley Scotta da im reira reklamni spot sa IBM-om u ulozi Velikog Brata.
Pristup se isplatio pa je Macintosh ponovio uspjeh modela Apple II. Propast
revolucionarnog, ali skupog, modela Lisa bila je prolost.
No, udarite li jako, pobrinite se da udarite i brzo. Dobre ideje ne ostaju dugo
osamljene. Uskoro æe vas poèeti kopirati. Zato je vano sa svojim programom to
prije siæi na ulicu. Perfekcionizam je pozitivna osobina, ali teeæi za njim mogli biste
rtvovati prednosti koje vjerujete da posjedujete u odnosu na konkurenciju.
Drugi moguæi pristup jest pristup polaganog irenja. Umjesto lansiranja programa na
2000 41
velikom teritoriju uz jo veæu galamu, kreæe se polako ali sigurno. Zatim se irite...
TRITE
Trite moemo definirati kao skupinu ljudi sa zajednièkom karakteristikom,
interesom ili problemom koji u svoju korist mogu kupiti i koristiti neki
proizvod. Primjeri potencijalnih trita su korisnici kompjutora, obitelji sa
malom djecom, tinejderi, sakupljaèi maraka, uradi-sam majstori, turisti,
sportai...
2000 42
Zbog toga si pri promociji vaeg proizvoda ili usluge morate postaviti neka pitanja.
Tko æe biti vai vjerojatni kupci? Koliko ih ima? Gdje ive? Kako razmiljaju i djeluju?
Kakav je njihov ivotni stil? Radi li se o mukarcima ili enama? Starima ili mladima?
to je sa regionalnim razlikama? Obrazovanjem? Prihodima? Jeste li ispitali sve
moguænosti?
USPJENA PRODAJA
Ponekad ljudi ne shvaæaju vanost prodaje. Sve moe biti u savrenom redu,
ali ako kupci ne kupuje vae proizvode ili usluge onda ste u gadnoj nevolji.
2000 43
prema vaim kupcima, bez obzira to im prodavali. U razgovoru sa kupcem, govorite
o dobrim stranama vaih proizvoda, ali nastojite da to ne bude preoèito.
U jednoj amerièkoj robnoj kuæi postoje dva pravila kojih se prodavaèi moraju
pridravati. Prvo pravilo glasi: Kupac je uvijek u pravu. Drugo pravilo
glasi: Ako kupac nije u pravu, vidi prvo pravilo. I doista, bez obzira to
kupac govori, dobar prodavaè se uvijek mora sloiti sa njime. Nema mjesta
prepirki. Ukoliko prodajete neki proizvod, kupac moe primijetiti da je isti
skup. Nemojte se prepirati sa njime i uporno tvrditi kako je jeftin, nabrajajuæi
pritom njegove prednosti. Umjesto toga recite: Zaista, kota vie od sliènih
proizvoda. Shvaæam vau brigu o novcu. Meðutim... i tu nabrojite sve svoje
argumente. Na kupèeve prigovore uvijek poènite odgovarati kao da ste
suglasni sa njime, a zatim ga na fini naèin uvjerite u ono to elite da vjeruje.
PUT DO USPJEHA
Zamislite uspjeh kao piramidu. Va je cilj biti na njenom vrhu. irina piramide
moe se poistovjetiti s brojem zapreka. Na dnu, tamo gdje poèinjete, ima ih
najvie. Kako se pribliavate vrhu sve ih je manje. to god bilo vaom
percepcijom vrha, jednom kada ga dostignete osjeæate se sigurnim. Jer, na
vrhu nema zapreka.
Krenuli ste s poslom, lansirali proizvod ili uslugu. Kako moete izmjeriti
uspjeh?
Trenutni financijski uspjeh ne mora nuno biti mjerom uspjeha, ali ako se o
vama poèinje govoriti, znajte da ste na pravom putu. Vano je da pronaðete
put do svijesti potroaèa. Jednom kada ste u njihovoj glavi put do uspjeha
vam je zagarantiran.
Imate li u rukama pobjednika, elite iæi do kraja. Va cilj mora biti postati
voðom. Voðom u svijesti potroaèa, a samim time i na tritu. Previe
2000 44
poduzeæa bi eljelo to prije ostvariti profit, ali da bi opstali morate biti broj jedan.
Ljudi, u principu, imaju simpatije prema gubitnicima, ali kupuju od pobjednika. Snaga
Coca-Cole ne lei u njihovoj zaeæerenoj vodici obojenoj karamelom veæ u njihovom
poloaju voðe. A snaga voðe lei u poloaju koji zauzima u svijesti potroaèa.
Da je biznis utrka na 100m, bilo bi posve jasno koliko je vano veæ u poèetku
odmaknuti se od gomile. Kada imate pobjednika, elite navaliti svom snagom.
elite iæi do kraja. Ako niste dovoljno brzi doputate konkurentima da anju
plodove napora koje ste vi posijali. Odmaranje na lovorikama prvog uspjeha
èiniti æe vas lakom metom za konkurenciju. Jer, sutina poslovne pobijede
sastoji se u tome da navalite svom snagom. Morate nastupiti bez povlaèenja,
iæi do kraja. Ostalo je za gubitnike.
PREGOVARANJE
Pregovaranje je sastavni dio ivota svakog poduzetnika. Uspjeno voðenje
pregovora moe znaèiti razliku izmeðu zarade ili gubitka. Teoretski gledano,
pregovaranje je komunikacijski proces davanja i uzimanja, to u konaènici
dovodi do djelomiènog zadovoljstva svake strane.
2000 46
Vrlo je vano saèuvati hladan izraz lica prilikom pregovora. Nemojte dozvoliti
da vas odaju vae geste. Ponaajte se poput profesionalnog igraèa pokera.
Budite strpljivi. Ako si moete dopustiti da èekate due od suprotne strane
vjerojatno æete poluèiti bolje rezultate.
elite li otkriti govori li druga strana istinu, nauèite neto o govoru tijela.
Uzmite neku od knjiga napisanih na tu temu. U njima æete saznati da osoba
koja dodiruje usta tijekom razgovora vjerojatno lae ili da osoba koja sjedi
skrtenih ruku ima negativan, obrambeni stav itd. Malo istraivanja govora
tijela neæe vam koditi. Za razliku od govora tijela, èitati govor lica je neto
tee. Ipak, postoji jedan podatak koji je dobro znati: netko tko nije u potpunosti
iskren pokazati æe to ukoliko njegov iznenaðeni izraz lica ili iznenaðenje
optubom traje predugo.
Dobro je ukoliko u pregovore ukljuèite i neku vanu osobu koja uiva ugled
meðu ljudima. Ta æe osoba svjedoèiti o vaim dobrim namjerama. Na taj
naèin moete sklopiti posao koji bi inaèe bilo nemoguæe sklopiti samo zato
jer vas druga strana ne poznaje. Ovo je osobito korisno mlaðim poduzetnicima,
koje ljudi ponekad ne shvaæaju ozbiljno.
Sve to pokuavate prodati ili kupiti, moe se prodati ili kupiti ako stranci s
druge strane stola uspijete pokazati u èemu su njezini interesi.
Na kraju uspjeno sklopljenog posla recite neto to æe uvjeriti suprotnu stranu
da je uèinila dobar posao. Probajte sa: Gospodine Prodavaè, zaista nisam
namjeravao pristati na 10.000 maraka. Vjerovao sam da neæu trebati dati
vie od 8.000.. To je puno bolje nego reæi: Namjeravao sam iæi do 12.000
DEM. Ba mi je drago to ste pristali na samo 10.000 DEM, iako moda
ba to mislite. Nije vano koliko neto vrijedi, vano je koliko ljudi misle da
vrijedi. Nema nita loe u povremenom preuæivanju istine. U poslu, za razliku
od ljubavi, dobri momci uvijek doðu zadnji na cilj.
POSLOVNI PARTNERI
Informacije imaju veliku vanost u svakodnevnoj komunikaciji sa poslovnim
partnerima. Uvijek imajte pored sebe zapisane ili u kompjutoru pohranjene
podatke o vaim poslovnim partnerima. To æe vam omoguæiti da, kada vas
naprimjer nazove Petar Petroviæ, kaete: Dobar dan, gospodine Petroviæu.
Kako ste? Kako vaa armantna supruga Marija? Je li se mali Darko upisao
u eljenu srednju kolu?. Zahvaljujuæi ovakvim i sliènim pitanjima, va æe
sugovornik misliti da ga izuzetno cijenite, to, uostalom, i moe biti toèno.
Odnosite li se korektno prema vaim poslovnim partnerima te im, sa vremena
na vrijeme, uèinite uslugu ili dvije, oni æe gotovo uvijek biti spremni vama
uèiniti uslugu. Vrijedi i obratno - na uslugu uvijek uzvratite protu-uslugom.
PARTNERSTVO
Ukoliko ste mladi lav na poèetku poslovne karijere, nedostatak poèetnog
kapitala moe biti razlog zbog kojeg bi mogli uzeti partnera. Recimo da ste smislili
dobar posao, ali jednostavno nemate financijskih sredstava da ga sprovedete u djelo.
Sve to vam treba je partner koji ima dovoljno novaca, ali se ne moe ili ne eli
aktivno ukljuèiti u posao. Tim se principom koristio i Rockfeller. Jedno od njegovih
ivotnih pravila bilo je: mnogo bogatih prijatelja u poduzeæu, ali uvijek imati kontrolu
nad njima.
2000 48
ODNOSI S LJUDIMA
Najdublji poriv u ljudskoj prirodi jest udnja da se postane vaan, slavan i
uspjean, drugim rijeèima bogat. Nakon to to ostvare, mnogi poduzetnici
ujedno postanu i uobraeni. Misle da se èitav svijet okreæe oko njih pa se
ponaaju kao da su zadnja boca mineralne vode u pustinji. Zaborave na svoje
obitelji, prijatelje, poslovne suradnike i sve ostale ljude koji su im pomogli
na njihovom putu ka poslovnom uspjehu. Nerijetko se prema ljudima ponaaju
poput kakvog verbalnog sadiste, vrijeðajuæi ih.
Takvo ponaanje nije dobro. Jednom kada uspijete, lojalni æe vam suradnici
biti od izuzetne koristi iz jednostavnog razloga to zbog obujma vaih poslova
vie neæete biti u stanju sve obaveze obavljati sami. Zato je vano da su ljudi
koji vas okruuju uvijek zadovoljni. Pojedini poduzetnici smatraju da je
utjerivanje straha u kosti svojim suradnicima uspjena metoda da ih se natjera
na rad. To nije toèno.
Potujte svoje suradnike, dajte ljudima potenu plaæu i oni æe dati sve od
sebe. Nakon to dobro obave neki posao, nagradite ih. Novèani bonus, poklon
ili samo rijeèi pohvale djelovat æe vrlo motivirajuæe na njih. Vlasnik jednog
uspjenog sjeverno-jadranskog restorana svake zime na tjedan dana zatvori
svoj restoran te odvede svoje osoblje i njihove obitelji na skijanje. Takvi
oblici priznanja potièu na bolji rad. Dobar poduzetnik je uvijek u stanju
motivirati svoje osoblje. Ako se ono osjeæa dobro raditi æe jo bolje.
2000 49
a velika je vjerojatnost da jeste, sama èinjenica da nekoga zapoljavate, pa bila to i
sekretarica, znatno æe podiæi va ugled i vjerodostojnost. Ljudi uvijek ne vjeruju
onome to kae jedna osoba, no kada dvije osobe stoje iza neèega, stvar postaje
ozbiljnija.
2000 50
koga to impresionira? Zapravo, vrijedi upravo obratno. Ako sebi moete dopustiti
luksuzni auto, postiæi æete jaèi dojam vozite li neto sasvim obièno.
Na ovom stadiju vaeg ivota nemojte se brinuti kakvu vrstu auta, ili nekog
drugog statusnog simbola, posjedujete. Uskoro æete imati jedini pravi statusni
simbol a to je novac. Puno novaca.
Ova lekcija govori kako je u trinoj ekonomiji sve to se prodaje roba. Ako
se do neèega previe lako dolazi, tada to nitko ne eli. Ako se pak neto ne
moe dobiti, ako za tim vlada velika potranja, tada svi to ele.
2000 51
BUDITE TOÈNI
Toènost je od iznimne vanosti za svakoga tko eli uspjeti u ivotu. Ukoliko
ste toèni, stvoriti æete imid pouzdane osobe, a to je neto to pomae u
svijetu biznisa. Ako imate sastanak u deset, nemojte doæi u deset i dvije
minute. Doðite ranije i saèekajte ispred vratiju, gledajuæi pritom u sat. Kada
bude toèno deset sati, pozvonite na vrata.
OBUÈENI ZA USPJEH
Zaista, ljudi drugaèije gledaju na poslovnog èovjeka u odijelu nego na onoga u
poderanim trapericama i prljavoj majici. Prema vaem vanjskom izgledu ljudi nasluæuju
kakvi bi mogli biti iznutra. Njegovan izgled osobina je uspjenog poslovnog èovjeka.
Veæina ljudi samo uspjene shvaæa ozbiljno. Zato, ukoliko elite da vas ljudi shvaæaju
ozbiljno i misle da ste uspjeni (èak i ako to niste) pazite kako se odijevate. Nije
toliko vano nosite li Armani ili Varteks, ali nastojite da ona uvijek bude ukusna, èisto
i uredno.
VIZUALNI IDENTITET
Imate li vlastito poduzeæe, kreirajte njegov zatitni znak i logotip. Ako niste
vièni dizajniranju, neka netko drugi to uèini za vas. Jeftino æete proæi ako
stavite oglas na neku srednju kolu ili fakultet gdje se uèi grafièki dizajn.
2000 52
Jo vanije od samoga dizajna je ime poduzeæa. Ono je prvo sa èime se potencijalni
poslovni partner susreæe. Zaboravite na bezlièna imena i kratice jer se one najèeæe
povezuju sa instant-poduzeæima. Najbolje je izabrati neko domaæe, lako pamtljivo
ime koje æe po moguænosti asocirati na djelatnost kojom se bavite. Dojam pouzdanosti
i tradicije æete ostaviti ukoliko poduzeæe sadri vae prezime.
NAJBOLJA INVESTICIJA
Znanje je najbolja investicija, mnogo bolja od zlata ili bilo kojih dionica.
Posebno dolazi do izraaja u kriznim vremenima. Moete izgubiti cijelo
svoje bogatstvo, ali ono to imate izmeðu uiju ostaje. Nije ni èudo da je izuèavanje
zanata bilo obavezan dio naobrazbe veæine srednjovjekovnih vladara. Ukoliko bi
neki kralj usred politièkih previranja izgubio svoju krunu, uvijek je mogao preæi u
kovaèe, kolare ili putujuæe sviraèe lire. Zato je dobro imati barem dvije profesije na
kojima moete zaraðivati novac, plus znanje iz opæe kulture. Ne brinite ukoliko nemate
zavren fakultet. Znanje moete steæi i sami, iz knjiga, èasopisa i drugih medija.
Mnogi bogatai uopæe nema fakultetsku naobrazbu. Bill Gates, vlasnik tvrtke
Microsoft, izbaèen je sa fakulteta veæ na prvoj godini. Kasnije je iz inata
postao najbogatiji Amerikanac. Sliènu prolost ima i Ted Turner, osnivaè
2000 53
CNN-a. Diploma sama po sebi ne znaèi nita. Vano je ono to imate u glavi. Najbolji
studenti su obièno zaokupljeni stjecanjem svojih magisterija i doktorata pa nemaju
vremena za biznis. Ista je stvar sa profesorima na svim razinama obrazovanja. Bernard
Shaw je jednom prilikom rekao: Ljudi koji mogu, èine. Ljudi koji ne mogu,
poduèavaju. Ljudi koji ne mogu poduèavati, poduèavaju uèitelje.
Obrazovanje je vano ali da ono nuno ne mora biti formalno, tj. steèeno u
nekoj obrazovnoj instituciji. Poput novca, i znanje je kapital koji u
kombinaciji sa upornoæu i onim osjeæajem u elucu koji vam govori da ste
stvoreni za velike stvari èini uspjenog poduzetnika.
TO ÈITATI?
Osim iz ove knjige, o stjecanju bogatstva moete mnogo nauèiti èitajuæi
biografije poznatih poduzetnika. Postoji mnotvo knjiga koje opisuju ivote
svjetskih bogataa i nekolicine bogataica. Neke od njih moete pronaæi i u
vlastitoj knjinici. Iz biografija ljudi kao to su John Rockfeller, Michael
Dell ili Richard Branson, saznati æete kako su mnogi dananji bogatai to
postali. Nije bitno koju poslovnu biografiju èitate jer loa biografija
jednostavno ne postoji.
Osim biografija, èitajte i to vie poslovne literature. U njima æete pronaæi mnotvo
ideja koji mogu unaprijediti vae poslovanje. Uvijek budite otvoreni prema novim
idejama.
Èitanje vam ne treba oduzeti previe vremena. Èitati moete dok èekate
2000 54
autobus, sjedite na zahodu ili pokuavate zaspati. Za vrijeme vonje automobilom
preporuèa se sluanje audio-teèaja stranih jezika. Obzirom da je Hrvatska mala
zemlja, orijentirana je na strana trita, dobro je nauèiti i poneki strani jezik. Engleski
obavezno, a i ostali neæe koditi. Prije svega talijanski i njemaèki, obzirom na to da
se veæi dio poslova sa inozemstvom obavlja upravo sa naim susjedima.
SVESTRANOST
Jedna od pogreaka koju mnogi poslovni ljudi èine jest stavljanje svih jaja
u istu koaru. Ako im koara padne, mogu se oprostiti od svih jaja. Da su
jaja stavili u dvije, tri ili vie koara, gubitak bi bio manji.
Prevedeno, nikada ne ulaite samo u jedan posao veæ podijelite rizik. Gotovo
je nevjerojatno kako neka djelatnost moe doslovce propasti preko noæi.
Sjetite se samo koliko je video-klubova propalo nakon to zabranjeno
iznajmljivanje piratskih video-kazeta. Zato je poeljno, u najmanju ruku, imati barem
jo jedan rezervni plan, za sluèaj da vam sadanji posao propadne. Pravi poduzetnici
u glavi imaju spremljena i po tri-èetiri projekta. I naravno, neto novaca za crne dane
kako bi te poslove financirali.
Slièna pravila vrijede i za vae odnose sa bankama. Suprotno onome to vam
banke govore u svojim reklamama, sve nisu 100% sigurne. Dok je u razvijenim
zemljama obièaj da pljaèkai pljaèkaju banke u nas banke pljaèkaju tedie.
Nitko vam ne brani da novac drite u vie banaka, stoga nema razloga da to
ne èinite. Jednako tako nemojte drati sva sredstva u jednoj valuti.
Nikada ne znate to se sve moe dogoditi. Zato, u poslu kao i u ivotu, ne stavljajte
sva jaja u istu koaru. Tko se eli obogatiti mora istovremeno pecati u tri rijeke.
NAJLOIJA INVESTICIJA
Najloija investicija je ona koja se na prvi pogled doima kao najbolja.
Financijski inenjering je samo jedna od takvih. Ta i sliène investicije privukle
su mnogo ljudi eljnih brze zarade. Sve to oni trebali raditi je sjesti i gledati
2000 55
kako novac dolazi. Na njihovu alost, novac nikada nije doao. Nemojte biti naivni.
Izbjegavajte pasivne investicije. To su one investicije kod kojih samo dajete novac a
nemate nikakvu kontrolu nad poslom. Ukoliko vam netko ponudi da va novac
investira u neki takav posao, jednostavno ga upitate: Ako je posao tako dobar,
zato vi ne investirate u njega?
Jedina sigurna stvar je investicija u vaem dvoritu. Neto to ste sami
smislite, to sami promovirate i u to potpunosti kontrolirate. Tu lei vaa
ansa.
VI I VAA BANKA
Vjerojatno ste èuli za izreku: Potreban je novac da bi se stvorio novac. Ukoliko
nemate vlastiti poèetni kapital, morati æete posuditi novac. Moda vai roditelji imaju
neto novaca ili imate bogatog strica u Americi. Ako niste te sreæe, morat æete u
banku.
Gotovo sve hrvatske banke daju neki oblik kredita. Ti krediti nisu naroèito
povoljni u usporedbi sa kreditima koje nude banke u zapadnim zemljama,
ali nisu ni toliko nepovoljni da vam ne bi bili od koristi.
2000 56
Traite kredite sa to niom kamatnom stopom i to duim rokom povratka. Pojedine
banke nude i kredite sa odgodom poèetka plaæanja. Ukoliko se nalazite na prostorima
pogoðenim ratnim razaranjima moete dobiti i neki od za te prostore namijenjenih
posebnih kredita. Kao garanciju za kredite, hrvatske poslovne banke trae novèani
polog, najèeæe u iznosu od jedne treæine traenog iznosa. Polog se vraæa nakon to
isplatite kredit. Nude se i hipotekarni krediti, najèeæe na nekretnine. Obiðite
poslovnice svih banaka u vaoj okolici. Raspitajte se za uvijete kreditiranja.
Nae banke su poznate po tome to pojedincima nerado daju kredite. Loe
stanje u kojemu se nalaze banke te potranja za kreditima koja znatno
nadmauje ponudu samo su neki od razloga zbog kojega je tako teko dobiti
kredit. Èini se da banke radije odobravaju kredite tajkunima i dravnim
poduzeæima, koji ih gotovo po pravilu ne vraæaju, nego onima kojima je svjei kapital
zaista potreban. To samo dokazuje tvrdnju da æe vam banka posuditi novac tak ako
dokaete da vam zaista nije potreban. Ipak, èine se da stvari idu na bolje.
POSLOVNI PLAN
Prije nego to odobre poduzetnièki kredit, banke od vas trae poslovni plan,
tj. elaborat o poslu u koji æete investirati njihov novac. Moram vas upozoriti
da ni jedan, pa ni profesionalno napisani, poslovni plan nema previe veze sa
stvarnoæu, jer se prije ili kasnije veæina pretpostavki postavljenih u njima pokau
pogrenim. Poslovni planovi uglavnom slue samo da impresioniraju bankare te da
ostave dojam kako ste vi sigurna investicija.
Dobar poslovni plan èini 50% uspjeha. Angairajte nekog klinca sa ekonomskog
fakulteta koji æe vam uz malu nadoknadu iz amerièkih knjiga prepisati poslovni plan
kakvog se ne bi postidjele ni najveæe multinacionalne kompanije. Zaèinite sve to sa
impresivnim statistièkim podacima i nekoliko arenih trodimenzionalnih grafova te
otisnite na kvalitetnom pisaèu.
Kao to ste mogli shvatiti iz ovoga, ali i iz ostalih poglavlja, u poslu, kao i u
kartama, treba ponekad i blefirati. Umjereno blefiranje nije nita nezakonito,
nemoralno a i ne deblja. Ali je zato korisno.
2000 58
PROGRAM VAEG KOMPJUTORA
Va kompjutor je rudnik zlata. Sve to trebate znati jest kamo kopati.
Kompjutori su doli i kao spas za raèunovoðe. Kako su poduzetnici uradi sam tip
ljudi, veliki se broj njih odluèuje na samostalno voðenje knjigovodstva, iako to nije
uvijek najbolje pa èak ni najjeftinije rjeenje. Na naem tritu postoji nekoliko dobrih
(i puno loih) kompjutorskih programa koji obuhvaæaju gotovo sve aspekte
poslovanja (materijalno i robno knjigovodstvo, skladino poslovanje, obraèun plaæa,
fakturiranje, osnovna sredstva, saldokonti, glavna knjiga...) Koristeæi jedan od ovih
dobrih, moete sami voditi svoje raèunovodstvo, bez plaæanja naknada raznim
agencijama.
Cijena informatizacije vaeg poslovanja i nije tako velika kao to bi mnogi
pomislili. Upotrebljiv rabljeni kompjutor sa potrebnom opremom moe se
2000 59
nabaviti veæ i za manje od tisuæu maraka.
INTERNET
Internet je svjetska informatièka mrea. Na tu se mreu moe povezati svaki
vlasnik kompjutora koji posjeduje za to potrebne preduvjete: kompjutor,
odgovarajuæe programe (mogu se nabaviti besplatno) i modem (ureðaj za
spajanje kompjutora na telefonsku liniju).
to vam Internet moe ponuditi? Zabavu, puno zabave... No, to vam nije cilj. Puno
2000 60
vam je vanija komunikacija a Internet je stvoren za to.
Uz elektronsku potu, najznaèajniji dio Interneta jest world wide web. Ako
je elektronska pota virtualni ekvivalent pisma onda je www virtualni katalog
i biblioteka. Svako tko to eli, uz minimalni troak od stotinjak kuna mjeseèno
moe na Internet staviti svoje stranice tj. pisane i slikovne informacije o
svojem poduzeæu, njegovom proizvodnom programu i uslugama koje nudi.
Vlasnici www stranice oglaavaju svoje adrese na samome Internetu ili u
svojim drugim reklamnim materijalima. Kada se korisnik Interneta
zainteresira za vae proizvode dovoljno je da posjeti te stranice i va je
napredni elektronski prospekt veæ je na njegovom ekranu.
Za one koji nisu toliko upuæeni u kompjutore, sve se ovo moe èiniti kako
nauèna fantastika ali zapravo se radi o stvarima koje su i kod nas prisutne
veæ tri-èetiri godine i koje su relativno jednostavne za upotrebu te prilièno
jeftine, posebno usporedimo li ih sa ostalim marketinkim oruðima.
1000.000 graðana Hrvatske u cyberspaceu nije bogzna kako veliki broj ali
on vrtoglavom brzinom raste. Nadodajte tu i stotine milijuna korisnika irom
svijeta i veæ govorimo o istinskom globalnom selu.
DIGITALNA REVOLUCIJA
U 19. stoljeæu industrijska revolucija dovela je do promjene tehnologije koja
je preoblikovala industriju i trgovinu. Sada, na pragu 21. stoljeæa, digitalna
revolucija, sazidana na nulama i jedinicama binarnog sustava, imati æe jednaki
efekt.
Na mnogo naèina, danas smo u situaciji sliènoj onoj prije sto godina. Da ste
1899 uzeli u ruke neku poslovnu knjigu ili novine, mislili bi da se industrijska
revolucija veæ dogodila. Ali sa dananje perspektive, industrijska revolucija
je tada tek poèela.
2000 62
posebne primjene - i svi æe meðusobno komunicirati. Putem Interneta, naravno.
Cijene æe nesumnjivo padati. Kupci veæ sada mogu putem Internet usporeðivati
cijene. Trgovci zaraðuju novac na razlikama u cijeni, znajuæi da ih kupci neæe
usporeðivati. Ekonomisti govore da se idemo iz distribucijske ekonomije u
ekonomiju traenja. U tom novom svijetu, kupci æe eljeti kupovati putem Interneta
a robu dobivati na kuænu adresu.
2000 63
Èak i ako samo 10 do 15 posto kupaca imigrira na Internet, utjecaj koji æe to imati
na ekonomiju biti æe ogromne. elite li biti korak ispred drugih, ulaite u Internet.
Zato pazite, nemojte investirati u neki posao samo zato jer mu je dobro
ilo u prolosti. Kada neka investicija postane popularna, pribliava joj skora
propast. Uspjeni poduzetnici su uvijek spremni napustiti projekt prije nego
to on krene silaznom putanjom. Upravo to je jedan od razloga njihovog
uspjeha. U protivnom bi na poslovnom Kolu Sreæe mogli dobiti - bankrot.
2000 64
POSLJEDNJE UPOZORENJE
Ljudi koji oèekuju da æe im novac pasti s neba neæe daleko stiæi. Zaraðivanje
novca zahtijeva energiju. Energiju onoga tko ga eli zaraditi. Ukoliko budete
samo ljenèarili i u udobnosti svog dnevnog boravka èitali knjige poput ove, nikada se
neæete obogatiti. Ovu knjigu treba koristiti koliko i èitati. U njoj su prikazani osnovni
principi koje trebate slijediti elite li postati bogati. No, ako ih ne primjenjujete u
praksi, nikada od vas neæe biti ni b od bogataa. Zato, ukoliko treba, proèitajte
knjigu jo jednom ili vie puta, a onda krenite u akciju. Znam da æe dobar dio èitatelja,
a nadam se i vi meðu njima imati petlju da ostvare financijsku neovisnost u bliskoj
buduænosti. Nakon to su vam objanjene osnove stjecanja bogatstva, uz puno volje
i truda moæi æete zaraditi koliko elite.
Jednom kada uspijete na financijskom polju, obièno postajete boljom osobom.
Moete si dopustiti da budete velikoduni sa svojim vremenom i novcem.
Sva æe vam vrata biti irom otvorena a ljudi æe vas paljivije sluati.
Nakon to zaradite svoj prvi milijun, zamislite da imate jo samo est mjeseci
ivota. Napiite spisak svih stvari koje elite napraviti u tom razdoblju. A
zatim ih napravite. Otiðite na put oko svijeta. Ako hoæete moete se vratiti
na poèetak ove knjige i uèiniti sve one stvari za koje sam vam rekao da su
glupe, kao to su, primjerice, kupovina dobrog auta. Ukoliko elite, ne morate
vie ni raditi. Moete jednostavno staviti akumulirani kapital na nekoliko
banaka i ivjeti do kraja ivota od kamata. Ipak, veæina poduzetnika nema
mira pa i nakon to zarade vie novaca nego to æe im ikad trebati i dalje
nastavljaju raditi. Jedina je razlika u tome to im zarada vie nije na prvom
mjestu veæ nastoje raditi one poslove koji su im zabavni i zanimljivi.
Nakon to ostvarite financijsku neovisnost odlaziti æete svake veèeri sretni u
krevet. Vie vam neæe trebati nitko da vas vodi kroz ivot. Ako ste od ove
knjige oèekivali da vam crno na bijelo kae to trebate uèiniti korak po
2000 65
korak da bi se obogatili, prevarili ste se. Takva knjiga ne postoji niti æe ikad postojati.
ivot je uradi sam projekt u kojemu ste vi sam svoj majstor. Na prethodnim se
stranicama nalaze opæe odrednice i savjeti koji æe vam pomoæi da se obogatite. Ali
oni sami po sebi nisu dovoljni. Na vama je da uloite puno truda i vremena pa æe se
vai ciljevi ostvariti.
A TO JE S VAMA?
Kakve su vae anse da na poslovnom planu postignete velike stvari kao Ray
Kroc, Richard Branson ili Bill Gates? Ili da barem postanete lokalni tajkun?
Ovisi. Da bi postigli uspjeh trebate dobru ideju te ambiciju i èeliènu volju da istu
sprovedete u djelo...
2000 66
DAR DRUGI: ZDRAVLJE
ZDRAVLJE JE VANO
Zdravlje jest vano, ali to æe vam zdravlje ukoliko nemate novaca da uivate u
njemu. Sa druge strane, neæete moæi u potpunosti uivati u novcu ukoliko niste zdravi.
Dodue, moæi æete platiti najbolje doktore na svijetu i kupiti sve lijekove koji vam
trebaju, ali bi ipak bili sretniji da ste potpuno zdravi. Zato pazite na svoje zdravlje.
Poduzetnik vodi svoj vlastiti posao. Ukoliko zbog bolesti izgubi kontrolu nad tim
poslom, posao najèeæe propada. Jednom kada postanete poduzetnik, zaboraviti
æete to znaèi bolovanje. Va osjeæaj za posao mora prevladati bolest. Naalost,
zbog prirode svojega posla, poslovni ljudi najèeæe nemaju vremena za svoje zdravlje
pa poduzimaju neto tek kada se bolest veæ javi. A znamo za onu staru: Bolje
sprijeèiti nego lijeèiti.
Druga poslovica kae: Nitko nikada nije umro od prekovremenog rada. Ipak ljudi
umiru i obolijevaju od emocionalnih problema kao to su nervoza i stres koji uvjetuju
stvaranje brojnih bolesti. Jedna od najboljih osobina koje moete razviti je smijanje.
Smijte se vaim problemima. Èinite to èesto i vae tijelo sasvim sigurno neæe razviti
èir ili visoki tlak. Kao to pjesma kae: Dont worry, be happy. Sjetite se vremena
kada ste bili klinac. Ako vas nisu izabrali u nogometnu momèad, osjeæali ste se
jadno. Za vas je to bio kraj svijeta. Danas vam je to smijeno. Nakon to razvijete
sposobnost smijanja na probleme koji vas okruuju, biti æete dva koraka ispred
ostalih ljudi koji provode svoje vrijeme zabrinuti, razmiljajuæi o svojim neuspjesima
i aleæi same sebe. Smijte se èesto. I nemojte uzimati sebe, svoj posao i novac
preozbiljno. Zamislite da igrate monopoly.
Zdravlje æete najbolje oèuvati ako se bavite sportom. Preporuèujemo neki samo-
obrambeni sport tipa karate ili judo. Tako ne samo to æete raditi na svojoj fizièkoj
kondiciji veæ æete steæi i vjetinu borbe koja vam moe dobro doæi u sluèaju eventualnih
bliskih kontakta sa nasilnicima. Osim toga, znanje borilaèkih vjetina djeluje pozitivno
na samopouzdanije. To je samo prijedlog, vi izaberite onaj sport koji vama najbolje
odgovara.
2000 67
Takoðer, vrlo je vano da dovoljno i redovito spavate i odmarate. Evo recepta za
brzi odmor: zamraèite sobu, pobrinite se da vam nitko ne smeta i legnite u horizontalni
poloaj. Raskomotite se te izbacite sve misli iz glave. Diite normalno. Maksimalno
se koncentrirajte ne relaksiranje svakog, pa i najmanjeg, djeliæa svoga tijela. Poènite
od nonih prstiju, preðite na petu, pa krenite prema listovima i tako dalje sve dok ne
relaksirate cijelo tijelo. Za ovo vam je potrebno svega deset do petnaest minuta.
Takva vrst relaksiranja moe dobro doæi nakon napornog rada ili kao zamjena za
popodnevno drmanje.
IZGLED
Postizanje i odranje dobre tjelesne kondicije i njegovanog izgleda neophodno je
radi potpunog uivanja u ivotu i dugoroène sreæe. Sa druge strane, fizièki izgleda
izvan ljudske kontrole nije vaan za sreæu i uivanje u ivotu. Primjerice, nije isto biti
ruan i biti neuredan. Prirodno runa osoba moe razviti svoju ljepotu kroz razvoj
karaktera i ponaanja. Takva osoba moe u potpunosti uivati u ivotu i biti sretna.
Meðutim, neuredna osoba koje ne brine o sebi nikada ne moe u potpunosti uivati
u onome to ivot prua niti biti sretna. Ne brinuæi se o sebi i svojem ivotu, takva
osobe smanjuju svoje samopouzdanje i poeljnost, pritom zakidajuæi sebe od ljubavi
i sreæe... Kako nekome uopæe moe stati do osobe kojoj nije stalo do same sebe?
OVISNOST
Ovisnost o eæeru, kofeinu, nikotinu, alkoholu ili drogama ne samo da naruava
tjelesne sposobnosti, osobnost i zdravlje veæ konstantno unitava samokontrolu,
samopouzdanje i sreæu. Takve ovisnosti su svekoliko prisutne ali èesto nepriznate.
Ovisnosti takoðer naruavaju iskrenost jer konzumiranje tetnih tvari neprestano
zahtijevaju neiskrenu racionalizaciju prema samome sebi i drugima. Takva neiskrenost
pak smanjuje samopouzdanje, kompetentnost, produktivnost i uivanje u ivotu.
2000 68
Alkohol, droge i slièni agenti za iskrivljavanje stvarnost imaju kratkoroène i dugoroène
tetne efekte na ljudsko zdravlje i sreæu. Èak i u malim dozama alkohol i droge
iskrivljuju stvarnost koja nas okruuje. Sva iskrivljavanja stvarnosti su tetna jer
ljudski organizam ovisi o toènoj slici svijeta kako bi bio u moguænosti donositi prosudbe
za prosperitetan i sretan opstanak. Iluzionistièke vrijednosti takvih supstanci temelje
se na njihovoj sposobnosti da iskrivljuju stvarnu sliku svijeta. Doista, boca alkohola
ili marihuana mogu se èiniti poput starog, dobrog prijatelja. Meðutim, na duge staze
oni ne donose nita drugo nego tetu, nekompetentnost i nesreæu. Povrh toga, tetni
se efekti takvih proizvoda u poèetku mogu tako dobro racionalizirati da njihov korisnik
ne bude svjestan tetnih posljedica sve dok trajni gubitak sreæe i energije ne postane
neizbjean.
Poput nikotina, kofein u kavi ili cola piæima takoðer je droga. Osim psiholokih
efekta, duga i pretjerana upotreba kofeina moe otetiti dijelove tijela kao to su
bubrezi ili jetra.
2000 69
Ipak, najèeæa i vrlo zavodljiva droga jest eæer. Doista, eæer stvara vie nesreæa,
bolesti i smrti kroz debljinu, promjene metabolizma te fizièke i psiholoke tete nego
sve druge droge zajedno.
DEBLJINA
Debljina je jedan od primjera nebrige prema svojem tijelu. Ima sluèajeva
kada na debljinu utjeèe bolest ili genetski faktori ali u veæini sluèajeva ona
nastaje kao vlastiti odabir. Osobe su odabrale ne uèiniti nita zbog svoje
debljine ive na opasnoj stazi. Putujuæi po toj stazi poveæava se njihova
nesretnost i nezadovoljstvo te vjerojatnost zdravstvenih problema koji mogu
rezultirati i èak smræu. Kao rezultat toga javlja se devastacija u njihovom
samopouzdanju i sreæi.
Ljudi koji dozvole sami sebi da fizièki devastiraju i postanu debeli izgube
fizièki ali i psihièki kapacitet za potpuni uitak u ivotu i sreæu. Gotovo
svatko, u bilo kojoj ivotnoj dobi, pa tako i vi, moe postiæi optimalnu fizièku
kondiciju postupno poveæavajuæi fizièka optereæenja sa aerobnim programom
koji ukljuèuje manje od dva sata tjedno trèanja, vonje biciklom, plivanja ili
brzog hodanja. Stalna i optimalna tjelesna teina moe se odrati pomoæu
zdrave prehrane bez mnogo masnoæa i eæera. Fizièka aktivnost u kombinaciji
sa zdravom prehranom omoguæiti æe vam da budete zdravi, aktivni, privlaèni
i sretni. Vitko tijelo u dobroj formi predstavlja vaan sastojak za zadovoljstvo
u gotovo svim aspektima ivota a posebno u poslu, ljubavi i seksu.
PRIRODNE VISINE
Prirodne visine se uvijek integriraju sa èovjekovim fizièkim ili psiholokim
ivotom - ili oboje. Neprirodne visine uvijek destruktivno djeluju na èovjekov psihièki
ili fizièki ivot - ili oboje.
Jaka pozitivna iskustva kao to su tjelovjeba, glazba, dobri filmovi ili
romantièna ljubav stimuliraju prirodne visine. Najveæa prirodna visina, ipak, dolazi
2000 70
od osjeæaja posjedovanja kontrole nad svojim ivotom, iveæi ivot slobodan od
misticizma, iveæi iskreno, racionalno i produktivno. U takvom nemistiènom stanju,
osoba osjeæa integrirani fizièki i psihièki proces ivljenja. Ona iskusi fizièki i psihièki
proces ivljenja. Ona iskusi utjecaj ivljenja punog ivota i kompetentne kontrole
sebe, svoje sudbine i stvarnosti.
2000 71
DAR TREÆI: LJUBAV
VRSTE LJUBAVI
Tri su vrste ljubavi: seksualna tj. romantièna ljubav, neseksualno prijateljstvo
i obiteljska ljubav i intelektualna/umjetnièka ljubav.
2000 72
ROMANTIÈNA LJUBAV
Pojedini ljudi nastoje prebrzo uæi u duboku romantiènu vezu. Potencijalne neeljene
posljedice prebrzog ulaska u romantiènu vezu ukljuèuju gubitak potencijalnog partnera
ili nepotrebno gubljenje nezamjenjivog dijele ivota u destruktivnoj vezi.
2000 73
STANDARDI ROMANTIÈNE LJUBAVI
Akcije bazirane na standardima drugih ljudi ili raznim autoritetima
zaguuju samo-otkrivanja te blokiraju osobni i intelektualni rast potreban za
romantiènu ljubav i senzualna zadovoljstva. Unutar romantiène ljubavi ne
postoje akcije i ponaanje koje zahtjeva odobravanje ili sankcije nikoga osim
samih partnera. Parovi mogu i trebaju iskusiti bilo koje nedestruktivno
seksualno i neseksualno iskustvo koje zajednièki ele.
2000 74
romantièno-ljubavnoj vezi orijentiranoj prema vrijednostima.
Izgradnja osnovne baze neke veze nije proces stvaranje veæ proces identificiranja
zajednièkih vrijednosti, ideja i razmiljanja koje veæ postoje izmeðu partnerima. Taj
segment romantiène ljubavi je èesto najbri, najlaki aspekt veze potreban za
identificirati i utvrditi. Meðutim, otkrivanje dubine i pune prirode partnera je uzbudljiv,
moguæe doivotni proces odmotavanja. Veæina osnovnih filozofskih veza izmeðu dvoje
ljudi èesto se moe prepoznati veæ rano u vezi. Naalost, neèiju osnovnu bazu je
relativno jednostavno krivotvoriti. Krivotvorenje vlastite osnovne baze kako bi se
privukao ljubavni partner kobna je greka koja æe u konaènici biti viestruko naplaæena
u izgubljenoj ljubavi, izgubljenom vremenu, smanjenom samopotovanju i rasprenoj
sreæi, osobito za krivotvoritelja.
2000 75
to produktivniji, kreativniji i efikasniji jedan partner postaje to su veæe pogodnosti
za drugog partnera. Kao rezultat toga dotièni partner raste to postaje sve vrednije
drugome partneru. Svakom od partnera pogoduje takva kombinirana veza rada i
rasta koja nudi obostrane prednosti èak i ako izmeðu njih postoje velike razlike u
sposobnostima, kreativnosti i energiji.
Oba tipa veze nudi neogranièene moguænosti za osobni rast i sreæu. U takvoj
vezi koja proizvodi vrijednosti, svaki od partnera zna da intimnost,
zadovoljstva i sreæa proizlaze iz dijeljenja osobnog rasta a ne od vlasnitva
jednog partnera nad drugim.
SENZUALNA ZADOVOLJSTVA
Senzualno u ovome kontekstu oznaèava kombinaciju aktivnosti uma, tijela i
emocija koje rezultiraju poveæanim prosperitetom, sreæom i romantiènom
ljubavi. Senzualna zadovoljstva su zadovoljstva koja proizlaze iz neèijih
integriranih aktivnosti te slue materijalnim, emocionalnim i biolokim
potrebama èovjeka. Jednako tako, senzualni seks odnosi se na integrirani,
racionalni pristup spolnosti koja ujedinjuje seks sa romantiènom ljubavi i
sreæom.
Preduvjeti za senzualna zadovoljstva ovise o ljudskim biolokim potrebama - o fizièkim,
2000 76
psiholokim i emocionalnim te intelektualnim potrebama.
2000 77
intenzivnim iskustvom tijela i uma i kao takav u potpunosti moe funkcionirati samo u
okviru romantiène ljubavne veze.
INDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI
Svaka osoba ima razlièite vrijednosti, ukljuèujuæi i one seksualne. Te
vrijednosti evoluiraju iz podsvjesnih ocjena prolih iskustava, osobnog ukusa,
vlastitih elja... Vrijednosti mogu prilièno varirati od osobe do osobe. Mnoge
seksualne vrijednosti ovise o individualnoj osobnosti i ukusima. One ne trebaju
biti predmetom suda i podjele na dobre ili loe, moralne ili nemoralne... one
jednostavne odraavaju osobne razlike.
2000 78
izmeðu razuma i mistiènosti. Primjerice, osoba moe uvidjeti kako joj je lake integrirati
iskrenost u pojedinim podruèjima ivota nego u drugim. Takva neravnomjernost u
iskrenosti uzrokovana je prolim i sadanjim izborima i akcijama te osobe. Omjer
iskrenosti i mistiènosti odreðuje kvalitetu osobnog rasta i razvoja karaktera.
PREKID VEZE
Ozbiljna romantièna veza nema vijek trajanja - ona moe trajati i rasti
zauvijek. Meðutim, ako rast prestane i ne moe se ponovo pokrenuti vezu
treba prekinuti kako potencijal za rast obaju partnera ne bi nestao. Bez obzira
na prekid veze, svaki od partnera treba zadrati vrijednosti i pogodnosti
proteklog rasta.
Kada prekidate nekada dobru vezu, bez obzira na kolièinu boli koja je
ukljuèena, trebate ostaviti partnera u pozitivnom stanju. Na taj naèin èuvate
ostvareni rast i vrijednosti te onemoguæujete stvaranje osjeæaja grinje savjesti.
Iz te pozicije i vi i va partner moete traiti novog partnera. Paljenje mostova
iza sebe nije preporuèljivo.
2000 79
slobodne da ponovo uspostave svoje ivote i tee novom rastu i sreæi.
Kada ljubav odumre, razlozi uvijek postoje. Meðutim, razlozi nisu uvijek
oèiti. Bolje æete se pripremiti za buduæe veze ukoliko iskreno razmislite i
pokuate dokuèiti razloge prekida onih proteklih.
ISKRENOST
Iskrenost nije automatska. Ona uvijek zahtijeva eksplicitni, svjesni trud. Biti
iskren jest teak, jako teak posao.
Dok svaki od partnera unosi u vezu novu snagu i vrijednosti, oboje profitiraju.
Kao rezultat toga, uzbuðenje izmeðu partnera moe rasti kontinuirano prema
novim senzualnim zadovoljstvima i neopisivoj sreæi. Sa takvim beskonaènim
spiralnim rastom, svaki od partnera postaje sve vaniji drugome. Kao rezultat
toga, sve je manje okolnosti koje mogu zaprijetiti ili ugroziti takvu romantiènu
ljubavnu vezu.
2000 80
koja se moe suprotstaviti dotiènoj vezi. Takva samogradnja kontinuirano dodaje
snagu i konkurentne vrijednosti koje nude jedinu istinsku sigurnost svakoj romantièno-
ljubavnoj vezi.
Iskrena raspravljanja bez fizièke agresije ili psiholokog nasilja mogu biti
vrijednim iskustvom. Verbalne razmirice tada prelaze preko emocionalnih
blokova kako bi oslobodile potisnute osjeæanje i potakli komunikaciju.
Meðutim, nedisciplinirani gnjev i negativnost su nezreli i destruktivni. Povrh
toga, razmirice postaju destruktivno neiskrene kada jedan ili vie partnera
tiho saèuvaju najgore pogreke drugog partnera ili njegove probleme kako
bi ih kasnije iskoristili kao manipulativna oruja. Èuvanje greaka je
neiskrena, nazrela taktika koja se koristi za manipuliranje, tetu i razbijanje
veze.
SLOBODA
Prihvaæanje ili odobravanje od strane drugih ljudi izuzev vaeg romantiènog
partnera nije uvjet za uspjeh, sreæu ili senzualna zadovoljstva. Pokuaj da
budete razlièiti od sebe samih rezultira poremeæajem ljudske prirode i
romantiène ljubavi. Svatko mora imati svoje ja i sam odabirati svoje akcije.
Slièno tome, nije moguæe promijeniti prirodu druge osobe. Naime, neèija priroda se
2000 81
moe promijeniti samo unutar te osobe a ne izvan nje. Naravno, svatko moe razviti
svoj karakter i ispraviti greke u procesu stjecanja novih spoznaja. Takve promjene
rezultat su osobnog razvitka. Taj razvitak dolazi kroz osobni izbor iskrenog integriranja
novog znanja.
Prihvaæanje uzmi ili ostavi pozicije ne znaèi kako vae ili partnerove loe
karakteristike takvima moraju i ostati. Svaka osoba mora i treba promijeniti
loe poglede i destruktivne navike kroz razvoj svog karaktera. tovie, svaki
od partnera mora biti slobodan da konstruktivno ukae na tetne greke u
drugome kao i da bude otvoren za kriticizam o samome sebi. Osim toga,
svaki od partnera treba oèekivati neprekidni rast one druge osobe... Meðutim,
ako ta osoba ne prihvaæa prirodu svojeg partnera, romantièna ljubavna veza
æe stagnirati.
LJUBOMORA
Ljubomora èesto proizlazi od nesigurnosti ili vlastitih problema
samopotovanja.
2000 83
ljubomora onemoguæava partnera u spoznaji, prihvaæanju i vjeri u vrijednosti drugog
partnera. Umjesto toga javlja se ogorèenje, cinizam i nasilje.
Ne sudite partnera prema svojim eljama, mati ili onome to drugi govore o
njemu. Sudite ga prema njegovom karakteru i djelima.
PRONALAENJE PARTNERA
Pronalaenje pravog partnera sa kojim æe podijeliti senzualna zadovoljstva i
romantiènu ljubav jedno je od najvanijih ivotnih odgovornosti svake osobe.
Prilike za otkrivanje potencijalnog ivotnog romantiènog partnera postoje
svugdje. Meðutim, neplanirani pristup umanjuje anse za osiguranje najboljeg
moguæeg romantiènog ljubavnog partnera.
2000 85
i rijeite ih se, osjeæaji drutvene nekompetencije æe nestati.
PRIRODNA LJEPOTA
Smatrate da niste savreni primjerak svoje vrste? Hura za vas...
Mali je postotak ljudi koji, zbog svoje iznimne ljepote, direktno ne spadaju
pod prirodne zakone seksualne konkurencije. Da bi postigli ljubav, seksualna
zadovoljstva i sreæu, veæina ljudi rano u ivotu shvati kako moraju postati
konkurentni na ljubavnom tritu. Ta se konkurentnost postie kroz trud
uloen u razvoj vlastitog karaktera i sposobnosti. Kao rezultat toga, mnogi
ljudi koji posjeduju veliku fizièku ljepotu ostare ostajuæi nerazvijeni, nezreli
i nesposobni da vole i budu voljeni. Naime, iznimno lijepi pojedinci èesto
dopuste da njihova prirodna ljepota zamijeni dugoroèni trud potreban da bi
se razvio karakter sposobnosti, samopouzdanja i privlaènosti potreban za
romantiènu ljubav. Stoga nije rijetkost da su lijepi ljudi praznoglavi - èesto dosadni,
nezanimljivi te loi ljubavnici bez samopouzdanja.
2000 87
koja zloupotrebljava ili manipulira svojim partnerom èesto na due staze pati mnogo
vie nego osoba koju je povrijedila. Povrijeðeni partner ima vie anse u pronalaenju
novih prilika za ljubav i sreæu. Kronièni manipulator, sa druge strane, gubi svoj kapacitet
za ljubav i sreæu te je ostavljen sa buduænosti punoj rastuæe nesretnosti, romantiènih
promaaje te u konaènici, samoæe.
Iz razloga to pojedinci bez prirodne ljepote sebe èine na druge naèine
konkurentnima, fizièke nesavrenosti se prenose na buduæe generacije pa i
geni fizièkog nesavrenstva ostaju dobro zastupljeni kroz tijek evolucije.
tovie, èini se da se veæina nesavrenih pojedinaca uzdigne iznad prirodno
lijepih ljudi na polju moæi, intelektualne privlaènosti i seksualne poeljnosti. To je
razlog zato se prirodno lijepi ljudi mogu naæi meðu manje evoluiranim a neprivlaèni
ljudi meðu najviim nivoima evolucije. Kao rezultat toga, za razliku od ivotinja,
prirodna elja za fizièkom perfekcijom nije kontrolirajuæa evolucijska sila u èovjeka.
Doista, ljudski kontrolirane inteligentne akcije mogu nadmaiti od prirode kontrolirani
fizièki izgled ne samo na polju opstanka i reprodukcije veæ i u prosperitetu,
romantiènoj ljubavi i sreæi.
2000 88
STRAH OD ODBIJANJA I RISKIRANJE
Strah od emocionalnog povreðivanja ili odbijanja spreèava razvijanje mnogih
romantiènih ljubavnih veza. Taj strah dri èovjeka u defenzivnoj situaciji
koja spreèava emocionalnu otvorenost sa svojim partnerom. Ta je otvorenost
je potrebna da bi se razvila romantièna ljubav i senzualni uici.
2000 89
morao oponaati ili sa kojom bi se identificirao kako bi bio zdrav, sretan ili uspjean.
ZAVOÐENJE
Iako su èesto skriveni i podsvjesni, iza svake seksualne veze postoje ili zdravi
ili nezdravi motivi. Prije ulaska u vezu morate biti svjesni kako svojih tako
i partnerovih motiva za seksualnu vezu. Skriveni nezdravi ili neurotièni motivi
za seksualnu vezu su u krajnjoj liniji nezdravi i tetni za obojicu partnera.
2000 90
tijela te glasom elementima koji u kombinaciji projekciraju seksualnu privlaènost.
Osnovno je ljudsko pravo svakog pojedinca (pa tako i vas), tovie njegova
moralna dunost, da bude seksualno atraktivan. Prirodna privlaènost nam je
dana i tu nema mnogo to moemo uèiniti. Meðutim, privlaènost koju sami
stvaramo je pohvalna osobina koja zahtijeva konstantan trud.
AFRODIZIJACI
Usputni seks, misticizam, manipulacija, neiskrenost, kockanje, lake i teke
droge i alkohol su dugoroèni, negativni afrodizijaci koji umanjuju
samopotovanje, romantiènu ljubav i senzualna zadovoljstva. Takoðer,
afrodizijaci kao to su panjolska muica, yohimbe, ginseng i slièni nemaju
dugoroènu vrijednost. Jedini efektivni afrodizijak jesu poeljni partner, dobra
fizièka kondicija i psiholoko i filozofsko stanje koje dozvoljava senzualnim
zadovoljstvima da cvatu kroz proizvodnju i razmjenu vrijednosti.
2000 91
USPJEH NIKADA NIJE KONAÈAN
KAPACITET ZA PROMJENU
Ljudi su sposobni za promjene... za promjene svojeg ivota, karakteristika,
pogleda i akcija. Meðutim, da bi bile ostvarene takve se promjene moraju
dogoditi kao posljedica vlastitog izbora, motivirane sa vlastitim eljama i
osobnim interesom. Znaèajne i istinske promjene nikada ne moe nametnuti
nitko drugi, èak ni ljubavni partner. Promjene postignute silom, prijetnjama
ili pritiskom nisu istinske promjene veæ samo gluma s ciljem vanjskog dojma stvorenog
da prevari, smanji pritisak ili izbjegne prijeteæe posljedice. Takve lane promjene
nisu nikada pozitivne i uvijek vode ka tetnim posljedicama.
Nema razloga zato se ne bi posvetili stvaranju bogatstva. Cijele obitelji, èak i djeca,
mogu postati emocionalno bliskije dok izgradnja vrijednosti postaje obiteljskim
poslom. Djeca postaju bolja ukoliko odrastaju u kreativnoj poduzetnièkoj atmosferi.
2000 92
Ideja stvaranja vrijednosti i postizanja ciljeva uzbuðuje djecu to ih èini da s radoæu
gledaju naprijed u buduænost. To ih ujedno motivira da odrastu i postanu poduzetnici
Nadamo se da ste uivali èitajuæi ovu knjigu, skromnu po formatu, ali veliku
po idejama. Ona vam je pokazala kako je od svega samo promjena stalna.
Stalno se mijenjajte i uèite. Prihvaæajte rizike. Prkosite slabim ansama.
2000 93