RASPRAVE 2J, SV. 13 (1987), ZAGREB, ¢—18 ‘YU ISSN 0351—4342 UDK, #01.56:808.62 Invorni znanstveni anak Primljeno: 12/1986 Eugenija Bari¢ Zavod 2a jesik IPP, Zagreb MOCIJSKI PARNJACI I NJIHOVA UPOTREBA Clanovi mociskog para suprosstavjen! su po spolu (ove — majka)..Mocijskom forbom nastaju novi moni (plot — piles, oj — voikinia). U lanka te u vedi s upotrebom deaskog mocjskos parhaka razgrancavaju. dje ‘upotrebne stuacjet open i newtralna | pojedinatna ii konkretng, iti 56 zna- ‘Eenje Eategorije osobnost. 1. Moeija 1.0. Buduéi da je mocija i gramati&ki odaosno lingvistitki termin, najprirodnije ju je bilo potraziti w Rjeéniku lingeistifhih nasioa R. Simeona (Zagreb 1969). Tamo Se, pod movirati, na nju upucuje, ali je, nabalost, izostala kao natuknica. Umjesto je nagi éemo: moviran < movirati (nj. moviert) — razluten prema rodu; movirani femininum (aj, mees Femininum) — takva je aps. u nj. imenica %. roda, izvedena od imenice m. roda pomocu nastavka ~in, npr. Lehrer : Lehterin, Gatte : Gartin Jiv3 hs, pomoéa nastavka a, npr. kuma, susjeda < kum, susjed. moviranje n (aj. Movierung) — tvorba imenica 2. roda izvodenjem od oblika za ‘m. rod pomo¢u posebnih nastavaka, npr. nj. ~in: Arat-in, Bauer-in, Genoss-is (és: usp, w hs, kum-a, susjed-a (Sesto uz promjenu naglaska, usp. kam : kima). movirati (nj, movieren) — deklinirati neku rijeé, osobito pridjev, prema odrede- ‘nom rodu.jé, — v. mocija Tumatenje natuknice pod kojom je uputnica navodi na miszo da bi mocija mogia biti ovdje protumatena sligno kao uw Rjelniku stranih rijeti B. Kiaiéa (Zagreb 1978), gdje pod mocija 3 stoji: ‘gram; promjena rijeti, deklinacija od. konjugacija. 1.1. Piguéi o sustavu u mocijskoj tvorbi u suvremenom hrvatskom knjizevnom jerila, 8. Rahié ovako potinje: »Kad se od imenice jednog roda tvori imenica rugoga s razlikom u oznaci spola, to se x hrvatskoj,lingvistici naziva mocijska Toorba, a ¥ stranoj nomina mota, pare imenice.* 1.2. Mocija bi prema tome bila i promjena roda i promjena spola. Ako se mijenja samo rod, rjet je 0 pridjevskoj mocijskoj tvorbi, gdje imamo li- 7 Slavin helvetion 16, Bern 1981, ste, 3346.1B BARIC, MOCUSKI PARNIACI x NIHIOVA UPOTREDA ove s oznakema roda: dobar-0, dobr-a, dobr-o, 2 ako se izriée i spol, rijed je 0 imenitko} mocijskoj tvorbi odnosno o moviranju, prilil jednoga spola tvori imenica supromoga spola.? 2, Mocijski parnjaci 2.0, Imenice suprotnoga spola u mocijskom su odnosu Gineti mocijski par Jedna diugo) one su mocijski parnjak’ Mocijski parnyoci mogu biti leksitki i worbeni. 2.1. Tvorbeni mocijski parnjak moze biti u pravoj, direktnoj vezi s imenicom suprotnoga spola (car — carica, pletaé — pletavica), all mode nastati | neovisno od imenice suprotnoga spola a opet biti u mocijskom odnoxu s tom imenicom (stare = sarca).* Prvi su mocijski parnjaci pravi worbent parnjaci (prvi je lik: ovdje :muiki, tvorbena osnova svog: ovdje Zenskog, parnjaka), a dragi su samo semantcki tvorbeni parnjai (imaju samo zajednidku osnowm rjee: ovdje pridjev sar)? 2.2. Sufks i jednih i drugih parnjaka uviicksluze za canaku odredenog spola i zato'ijedne i druge sufikse mozemo zvati mocijskim sufiksima. Mociski suf je i onaj sufks koje ulazi umociski odnos s nekim drugim sufksom, al izrige spo, spr. sufiks-ua w imenici namigufa kojo oznatuje Zensku osobu, w kojoj je tzeten Zenski spol. Sufiksi Koji ne oznacavaju jedan odsedeni spol, kao npr. ~fo W imenici ‘potucalo ii -nica u imenici skim, nisu mocijski suk Mocijski je sufiks, prema tome, onaj sufks Kojim se tori imenica ocre- eno. spol be obra tj vores iene suprenogs spl sk neovino ie 2.3, U imenicko} mocijskoj tvorbi osnovna je sijeé najéedée m. x, odnomo ‘omaéuje pripadnika muskog spola, a njegov parnjak nastao tvorbom Jenskoe je oda, adnosno oznacuje pripadnict Zenskog spola, u vezi s éim se onda i j termi moviranifemininum®. “Takva imenica nije samo uw izraznoj vezi s imenicom muskog spola nego iu sadrajno}. Zbog toga seu njezinu preobliku ukfjueuje imeniea mutkog spol, npr: Fraljica -> ena brah, novinarka — ena noemnar. Ako je osnovna rijee wvo- renica kao w tworbenom uzorku novinar — novinarka, onda oba lana mocijstog ara, oba_panjka,pripedj iso) torbene}semantiko}skapii: ovaj skupinh ‘itelja rain. *R. Doikovié u svojim radovima takoder raalikuje imenizku mociju od pridjevske mocife. (© njegovim pogledima na mocijeka tyorin bit Ge govora u posconom Ganka * Smatram da je naziv moc parnjak (not. proc pari) pik od naziva pare ime dice I. Jesse njime moze oznati svat od elanove mocijskog pare 12. jer oe mode tijuet Terminolotko worbeno gnijezdo oko esnovnog pojma moelja. “, 29, Posebnu skupina mocijskih parnjake dine Ieksitki moeiski pernject (tip rac — maja) 3. Tvorba Zenskog mocijskog parnjaka 3.0. Zenskih likova prema muikim likovima ima u izobilju po nasim sjetnici- ma, Analiza njihove strukture pokazuje da su tvoreni brojaim sufiksima: ~ica, ~ha, Za radia od maak, pata, gun kao svakodnovnil sijeti w scoskom dvoristy, pai drupdic, ‘aba je sot koju stetemo’ pritama (W RMS, nadalost, bez porede + Stefanit, 22 Ghi se prjevod ne 20a tooo vejeme nastanka. Usp. Starine 2 st. 176. Meda navedenim garovima samo je imenicasiaga pokrivaia ob spola: ©U Dubovalke i x vo) Boe sluga se zove i Zeasko i musko, nape, moja shuga laze se 1 24 shugu i a suthinj (Groz-Tretovid) dok su we po ostalim krjevima jasno razdvojs Movi: suga 2a vai a slain ‘a dena spo: s Musi se Zovu sluge, a 2enske slutkinje (Gradiska | brodska pukovnia) Pre + Stasi su parovi eojada-cojendinja i eladaroladarka. Obje imenice & r, ima P. R. Vitezovi: (1100), AR. Ts parovt sjedoo pokazuju t da je dijakronijska raspodjela‘sufikasa drugatij od sialon. ui Np het T4, ta saga pol 15. AR. 12 Tako cojooda 1200, AR 13 Usps § Hable a dj att 35, a bog saaikew maxi (plodan : profsvedan) ¢Pecusn gramatie bvatskogn knjizemnos jeaikar (io Toorba re), Skasia kajign, Zagreb 1979, § 663. u1B. BARIC, MOCHISKE PARNIACE I NJIOVA UPOTHERA ina, -hinjay -ata, a, bay -ulja.. Svi ti sufksi nisu jednako plod. Niihova proiz- vodniost ovisi i o kategorii kojoj pripada tvorenica. Tako je u tvorbi apelativa na plodaiji sufiks ~ca, 2a kojim slijede sufiksi -ka, nia, ~higia, dok je u tworbi etka najplodniji sufiks ~a. © mociskim je suiksima posebno pisao B. Corié,*+ dok se njihovom raspodje- Jom na zavréetke osnova vibe pozabavio S. Bubié.* 3.2. Danas kada je Zena osvojila gotovo sva podrutja djelatnosti (nalazimo je ane samo u prosvjeti nego i u privredi, znanosti, vojsci, pa i na éelu dréave), sasvim su razumljiva nastojanja, zapravo potreba, da se njezino Zvanje iu tim djelatnostima tworbeno oznati, Tako nitu novi Zenski parnjaci dosadainjim muskim likovima 2vanja i zanimanja, nastaju novi mocijski parovi, a jezik se obogaéuje novim tvorbe- zim jedinicama 3.3. Zenska revija sSvijett, veé i zbog svoje namjene (pie uglavnom o Zenama i namijenjena je, prvenstveno, Zenama) pravo je mijesto gdje 6e se povesti i razgevor © novim Zeaskim zanimanjima, pa onda io njihova jeziénom liku. Tako na sira- nama tog éasopisa mozemo stesti likove pilatica i pilokinja, ofcirkay pitomica, Aesetarica, polcajha, vejnikinja w2 mnoge druge: Uorijeseni pak nazio pilot, a ne pilotkinja, pilotica ili neki drugi dokax je 4a se tim poslom bave musharci. No, je fi bal wvijek tako?** Pred nama su bile pitomice-desetarice, od 8. ozuika vojnikinje, a 2a meee dana... oficirke.” Obje su djevojke, zasad, komandirke odjlienia...!* 3.4, Uz pojavu tih imenica vezana je i pojava novih mocijekih parova: plor — pilotica, pitomae — pitomica, dsetar — desetarica, onjnik — cojnikina, ofiit — aficirka, komandir — omandivka. 4, Ograniéenja u tvorbi mocijskih parnjaka 4.0, Neke imenice nemaju svog mocijskog parnjaka. Mocijski se pamnjak nije ostvario iz razltitih razloga, npr. iz biolo’kih (takve su imenice rodifia, dofija), ali i iz drugih, npr. povijesno-tradicijskih razloga (takve su mpr. imenice dadifa, dvorkinja, primalja). ‘Mocijski parnjak nema ni imenica cak*, a u svakodnevnoj upotrebi ni ime- nica beba*®, HEN. dh. bill 8. HN. dh (bil, De 6 Bs siraha od Ietena,*Svijet, 20, 1, 1984, at. 28. £7 Drugarice homandirka.. +SH}et, 30. 3 1984, st. 2829, Isto. + Kao uw cetkom i slovatiom jezku w koja ta imenica (ah) ima svoj mocishi park athe. U hrvatkom i spskom jek, uperedo » imenicom daly ravi se druga neni wonky ja mode imati Jensld moat puenjak unica, +8 Beban u potwrdama Vas dooje paste na nga nalega bebanay hoi ne treba da bude ni semen atalt i moje orate opoicionala (M, Keleza) i Djecofkef mam soo ga sebanes er fe lasat debe, pe fray sh devetaest gina fol wel nedotapavan (I Kozara) ina znatenje le bbe’ if eonifoo, V. RMI 12RASPEAVE 23, SV. 18 (om, 18 4.1, Moglo bi se Giniti da tim imenieama treba pridrutiti i imenice prafa, relia, Sola i thaja, ali nije apsolutno tako jer postoje njihovi muski parajaci pralac (sjetnitke porvrde), prelac (profesijsko prezime iz 17. st.; inaée rjeénitke Potvre),Jcelac (kajk. Jvelee profesjsko prezime iz 17. st; inaée rjeéniske potvrde) i thalac (Marulié),** samo Sto medu njima nema pravog tvorbenog mocijskog od- rosa: niti je tkalac postalo od ckalja, nit je thabja postalo od ehalac itd, ali postoji ‘semantitki odnos i, prema tome, Sto smo vet i rekli, i me odnos. Te su ime- nice, neovisno jedaa o drugoj, motivizaneistim glagolom: thati — chal, thati — thalac; prati — pralja, prati — pralac itd. i pripadaju isto) semanticko skupini skupini viitelja radaje. One su, dakle, semanticki mociski pamnjaci. 4.2. Mocijekih parnjaka nemoju ni imenice na ~if (codié, gnif, brani, ibid). ‘Unmijesto nekih od njih mogu se upotrijebiti imenice na -lac ili -telj, npr. vodilac i voditelj, gonilac i gonitelj, branilac i branitelj, od kojih se onda mogu tvoriti Zenski ‘mocijski parnjaci: vodilica i voditeljica, gonilica i goniteljica, —, braniteljica. 4.3. Takva je i vecina imenica na -ac koje oznatuju vréitelja radnje (pisac, Ihupac, toorae, Borac, Rosac, snalac,pojac,pilac,pletac, soirac, gnjura). 43.1. Nekoliko imenica na -ac ipak je ostwarilo tvorbu mocijskog parnjaka, npr. sudac — sutkinja,?* lovac — lovica,?* lovkinja.?* 44. Negdje se nisu most realizirati mocijski parnjaci jer su njnovi potencijalni likovi vet imali drugo znacenje, npr. poslanica (zn. poslawk) ima znasenje "vista ‘pjesme’, a slutalica (m. sluéalac) ima znaéenje ‘dio naprave za sluganje’ ili pl. ska ee “naprava za slusanje’ Za razliku od nekih drugih ogranitenja ovde je iaz naden: a) u drugo} osnovi, pa umjesto poslanica imamo aaxtupnica i, prema tome, mocijski par zastupnik — sastupnica®*, b) u drugom tvorbenom mocijskom odnosu, ovdje u odnosu sufiksa ~ica sa sufiksom ~telj: slufatel} — slufateljica. 5. Upotreba mocij parnjaka 5.0. § parovima imenica za oznaku suprotnih spolova sreéemo se vrlo rano, zapravo ves u roditeljskoj kuéi. Potinjemo sa mama i tata, baka i djed, nastevijamo ' tetka i tetak, strina i serie, wina i wjak... Kasnije to prosirujemo na drug i drugarica, olega i holegica, prijatel i prijateljica, w Skoli na uéenih i ufenica, uficelj i ubiteljica, zatim na nastavnik i nastavnica odnosno profesor i profesorica, na studiju na student i studentica, odakle takvu praksu odnosimo i na radno mjesto, gdje neki od nas na~ ilaze na prva kolebanja 31 Sve prema AR, Suvremene pocvtde imaju prelac i thalac. V. RMS. 22 Nije mabiledena u RMS, al 24 nj znajuiako je ne upotrebljvaj {u pravosuss. Usp, sVjes- lke, 13, 15.1 19, suudenoga 1984, a5 25 RMS?T, a, ona Koja dobro, vito lol (nik ide), b, Zenaka ovobe lvae; gp, Jona Porvrda Marctié{ Rguraivne Nf. Bodie. RMS: Zenska osoba Jovac, Powvada J. E Tomié. 2 Sto je wjedno {bole jer baile odrazava ulogu ong koji jew to} funkeii, Usp. RMS: postani 1 predsavaieizabran od naroda dau zakonodaraom telu zasupa interese naroda 1 2m, 2. ona} koji u drugo} driaei predsuavja | sactupa svoju zemlju, odnosno zastupaik 1. ona) [ji sastypa nedie interee, preetavniky porlanie ( skupétni tt pe drugde). (U svim toma ‘enjima zavvpa poterala EB.) 131B BARIC, MOCLISKT PARNJACI I NIIHOVA UPOTREBA. ‘Ta kolebanja mogu biti wzrokovana: a) ustaljenim muskim likom zanimanja, kao 8to su npr. pilot, oficr, eajnik, b) nedovolinim znenjem 0 tome kako natiniti Zenski lik prema postojeéem muskom liku, odnosno postojanjem viSe sufikase za tworbu Zenskog lika ‘Takav se problem javio npr. pri potrebi da se nadini Zenska imenica prema ‘mufkoj imenici sa zavrSnim -g tipe pedagog, psiholog, pri cemnu je trebalo odlit da li pedagog + sna, priolog +> inja ili pedagog + ica psiholog +. ica. Udenic su, kako se Cuje iz njihovih medusobnih razgovora, sami odabrali likove sa sufitsom ~ica: govore naka pedagogica, naka psihologica 5.1. Medutim, do dana danainjega, unato& gramatic i unato’ praksijo8 wijek se javijaja poneke odstupanja od upotrebe Zenskog mocijskoz parnjaka. Tako W ppravno} praksi postoji otpor prema suckinja (m. sudac) i samjentca javnog tubioca (an, samjenik jaunog tufioca) kao Zenskom mocijskom parnjaku za znakea vrienja javne funkeije.?® 5.2. Medu najstarije profesijske parnjake io bi par utiteli — udivlica, &ji su se lovi redovno ravnopravno upotrebljavali i posve normalno funkeionirali 8 obzirom na spol koji oanaéuju. Medutim, s pojavom novih profesiskih perova, éak i kod parova nastauml — nastacnica, profesor — profesorica potela su upotrebna Kolebanja. Kolebanjem su asobito bili zahvaceni mocijski parovi direktor — direhtorica, doktor — doktorica, predsjednik — predsjednica.?? 5.3. Analizom upotrebe raznih mocijskih parova nameée se razlikovanje pod- sutja $ ravnopravnom upotrebom Zenskog i muskog mocijskog parnjaka i podracia s odstupanjem od upotrebe Zenskog mocijskog pamjaka. 53.1. U podrugja s ravnopravnom upotrebom oba mocijska parnjaka laze pr. ; ugosttelistvo 8 konobarima i Ronobaricama, kularima i Rularicama**, sobarima i sobaricama, twornice § radnicima i radnicama, ustanove sa sufbenicima i shudbenica- ‘ma (tanije cinoonici i inounice),Skole, adje se wz utiteli i uitejce ustalilo nastaunici “nastaomice, profesori i profeorice, glazbena djelatnost na podruéju koje imamo Bjevate i pjevatice, pijaniste i pijanistice, flautiste i flauistce.... zatira novinarstvo 8 novinarima i novinarkama, kauzaliste i film s gluncima i glumicama?®, radio i tele~ viziia sa spikerima i spiericama,# gradski promet s vovadima {-eozadicama, hon dukterima i kondubterkama, sport sa sportatima i sportaticama odnosno rukometasi- ‘ma i rukomecabicama, stolnotenisadima i stolnotenisaticama, skijatima i skijaticama...5 ‘ove, uz imenicu momad za mutku ekipu posto imenica dieoead Zenit ipu. 26 «Vjesn, vb 22. +7 Usp. 1. Vince, Drugatia ditektor,gospoda profesor ii drugarica direktorica,goapoda profe- otis, Jeik TH, se 113188, 2" Sto je nllo svoje mjesto Ek iw optasu u kojem komisija za radne odnose voglaiva slobodnim posiowe 1 radne zadseke Kubiara =~ kubarset, fake se malo dalje, med uvjetima, navod. KV FKuhac, oVeterji ist, 5. tavnja 1985, str 19. + Ao piv poalede state Kea >Kamei, vit Ge ako ve worn pote sol ‘dnosno mociska tvarbe, v0 Najvjrojtaie jet uraljen odnos na Radio-televisji Zagreb razlog posebnom naglaaranju ‘ulko-Zonikog sastava dors odnosno invodats tose Geto Cue a vijeme Zaprebatce motte foko, cotta je wats} pat sagrebadi sper Lhubo Jee (program ive ant 4[RASPRAVE 25, SV. 12 aun, S18 5.3.2. 1 pravnoj terminologiji, uz veé spomenuta novije odstupanja, imamo stare mociiske parove: rufeni i cuéena s jetne strane odnosno rusitelj i ruditeljica 5 druge strane, 5.4. U podrugja na Kojima se odstupa od upotrebe Henskog lika profesiske imenice ulaze: diplome o zvanju steenom skolovanjem,*# nazivi skola (apr. Shola 5a odgajatelje, pa i onda kad su takvu skolu uglavnom zavréavale Zene, dakle od- ‘sajateljice,** filmski i TV natpisi (spices), na Kojima se ipak sretmu asistetica Odnosno sekretarica retije, pa i urednica. Ovome mozemo pridrwiti i stalne izda~ vaéke rubrike u novinema, knjigama i éasopisima 5.5. Sve to zapravo je i bilo poticaj da se neSto vise kaze ne samo 0 upotrebi _mocijskih parnjaka nego i o moguénosti normiranja upotrebe Zenskog mociskog parnjaka, pri Gemu u obzir treba uzeti stvarmu potrebu za Zenskim likom. Ovaje su u raskoraka, medutim, dvije situacije: opéa ii neutraina upotreb- na situacija i pojedinatna ili konkretna upotrebna situacija. 5.6. Opéom upotrebnom situacijom mozemo nazvati situaciju u_kojoj spol nije Zadan, niti ga je potrebno zadavati, a konkretnom upotrebnom situacijom moze- ‘mo nazvati situaciju u kojoj je spol zadan pa njegovo neizticanje (u liku mociskog pparnjaka) narufava gramaticki sklad skupa kojem pripada 5.6.1. Opéa se situacija javija npr. u natjegajima, na tiskanim obrascima, w samoupravnim aktima. Ne moze se, naravno, unaprijed, osim u strogo izwzetnim slugajevima, raspisati poslove i zadatke lijetnice, pijanistice, profesorice i tako ogranititi prijave na pripadnike Zenskog spole, Muski lik zvanja koji se uzime u takvim sludajevima neutraliziran je s obzirom na spol; on je ovdje samo ime za zvanje. ‘Opéd neutralnu situaciju imamo i na vratima na kojima pie npr. divektor, tajnik, referent... Sliéno je i kod vrsitelia raznih poslova u izdavatko} djelatnosti kao Sto su urediniky tehnithi urednik, leRtor, Rorektor... Rijeé je zapravo o stalnim nazivima a ime koje uz njih stoji stoji tamo trenutno, odnosno jedno odredeno vrijeme, pa su muski likovi zvanja tu samo naziv za funkeiju odnosno za vr8itelja ‘odredenih poslova, ‘Opéu situaciju imamo i u emisijama tipe Gost urednit, ai kad se razni voditelji obracaju publici s Postovani gledaoct ili Poitovani shufaoci jet je to upuseno pripad~ nicima obaju spolova. Tako mnozinski lik muske imenice za oznaku osobe upueuje na opéu situaciju, ovdje je to nevazno. (Usp. Dragi éitaoée u Knjigama koje nije ‘upuéeno samo ditaoca muskog spola nego éitaocu opéenito, bez obzira na to koje ‘on spola bio.) 5.6.2. Primjere s nzvtraliziranim spolom u mnodinskom liku osobnih muskih imenica mozemo zamijetiti u raznim netpisima, npr. Sjedalo za invalide, Dom 2a tanivoclenike, Vojnicis daci, studenti imaju popust...g 8 sami se éesto tako izrazava- ‘mo, npr. mali smo goste, Doli su soi profesor, Lspratli smo holege... Takoder s2- rivaauy skupove linguisus, medicinara, indenjer, prowmika... i uvijek je profesiska imenica wm. r. Tako je iu nazivima reznih drustava: Druitoo plastiéara i gumaraca, Drustoo mladih biologa, Drustoo aviomodelara. Dovolno je da svaka Zena popieda svoju diploma, Najjerojatnije je otuda muski Uk zanimanja prodimao iu svakodneval Bivot o2 Ni jedne od th imenica nema u RMS. 62B BARIC, MOCUSK PARNJACI I NIDMOVA UPOTREBA 5.63. Takoder govorimo da idemo iijeénitu, hardiotagu, subaru, iako nas iza vrata esto dovekuje Zena, a ponekad i mamo da ée tamo bit Zena. Kad tako govori- smo, nae zanima samo posao Kofi stojt za naziva zanimanja, a ne i spol osoke Koja taj posao obevlje. Tako je ina sastancima kad se biraju Clanovi upravnog oibora: bira se predjednit, samjenih predsednika, ajnik i blagajnik i prediazw 1. kaxdidat, 2. handidat it U neutralno} situecijiosobna imenice m. x. zastupa, anati, oba spola, Ona je neutralizirana s obzirom na spol.?? 5.7. Medutim, tim situacja prestane biti netralna, im se muki rod, time 4 muSki spol, Konkretiira, dobivamo Konkretna situacij. Takva se situacia java, im se wz osobou imenicu m. x. stavi musko ime ili pridjev wm. r. 57.1. Situacija se Konkretizira i kada se uz osobnu imenicu m. . stavi fensko ime, Sw je potrebno onda i tvorbeno cznaéiti. I to ne samo w ime nekih Zenskin pprava nego 1 u ime jezika i njegovih tvorbenih moguénost Postujuéi odnosno ostvarujuéi te moguénosti, mi se ne samo preciznije izre- Zavamo nego i bogatimo jezik novim jedinicama, Pruzati tome orpor znati odspirati se jeziku samom. TU prilog tome ide i kategorija osobnost 5. Kategorija osobnosti 60, Sve dok se muiki lik imenice upotrcbljava za oznaku 2enske osobe iavan teksta, problem nije tako wodliv. Ali eim se takav postupak javi W tekst, opeza se narufavanje u sustava izrazavanja, Poseban je problem apozicia 6.1. Poznato je da se apozicja ne mora slagti sa svojom imenicom x rodu, spr rijaka (1) Bone (2), arad (or) Koprionica (2. 1) fever (6. ©) Palié Gin. 2), {ave jeu red ali ed bismo nati npr. na sintapimapredsjednik Indira Gandhi, osjetili bismo, najblaze reteno, nesklad. Nesklad bi bio jo8 uoéljiviji kada bi uz tu sintagmu bio uvriten predikat s likom Zenskog roda, npr. rekla je, pa bt sc dobila resenica Predsjednsk Indira Gandhi rela je. Kojo se predika size $ rodom subjekta unatot aporicije um. 7 62. Ponséanje viasttog imena predmeta, dakle nedivog bia, i vlasttog imena osobe, dale Zivog bien kao subjekt nie jeinako s obzizom na sroénest spredikae tom Kad se uz njega nade spoztci U retenicama 5 visttim imenom osabe xo subjektom nositej je sroénesi ako smo vidi, subjelt. Potpuno je drugatje kad se ux vlastito ime predmeta ao subjekta nade apociija, Pogledajmo to na rebenicama Bosut je ljep 1 Rijeka Beosut je jena. Upto} se retenici prec (ie ljep) slaze w rodu sa subjktom (Bont), au ctagoj retenicinosiel srosnosts postaje aporicija koja je 2. Rijeka Bont je lijepa. Sto ve moze onda aki? ‘Upravo to da je w imenii za canal osobe kao subjektesadréan katgoria csobnost, cif realiacja it predikata nc omnetaspozicja supromnog roda. Aksvira- nie te Kategorie iziva i woteni nesKlad Da bismo aj nesklad uklonili, moremo 3 Neatalizaia spola u imenicl m. , ottue se i u pridjevako) rvorbi. Tako prijer sdooatkt zastupa | imenica ndovica | imenicu wdovee, ff se vid iz RMS, w kojem pod udovadklstojt It dos! na doce fudove. Uap. 5. Babi, Probl’ snaciing 2a mrcoie, Jeaik 31, st. 90- 16RASPRAVE 25, SV. 1 cm, 38 djelovanje kategorije osobnosti protegnuti ina apoziciju, Moramo, zapravo, re- Senicu Predsjednitt Indira Gandhi rekla je... preoblikovati w retenicu Predsjednica Indira Gandhi rekla je... Takeve su preoblike u hrvatskom knjizevnom jezik uobita- jene. 6.3. Koliko srognost u rodu apozicije i njezine imenice moze biti vazna naj- bolje se vidi u sintagmama gdje je apozicija jedini pokazatelj roda vlastitog imena, ‘Takvu situaciju imamo npr. uz strana osobna imena bez gramaticke oznake za ategoriju roda, kao &o je Sirimavo Bandaranaike. Uz takva osobna imena rodov- ska oznaka apozicije preuzima ulogu morfemskog izricanja roda vlastitog imena.** 64, Mote se Giniti da i u rubriku zarimanja u ramim upitnicima motemo unijeti muski lik zanimanja iako upitnik ispunjava Zenska osoba. Medutim, ako podatak kio vadnica odnosno sluébenica ili wenica odnosno studentiea normaino ‘laze u takve upitnike, zaito ne bi i Hijetnica, ehonomistica, ingenjerka id, Na- prosto, i taj odgovor treba shvatiti kao apoziciju, i to apozicija onom jeziénom podatku koji se navodi w rubrici ime, 6.5, Prakse srpskohrvatskog jezika i dalje, unato’ davnim glasovima w prilog Yenskim likovima Zenskih zanimanja*®, odstupa znatno viSe od prakse hrvatskog IknjiZevnog jezika. Da je to tako govori i noviji rad s toga podrugja, vee spomenuti »Mocioni sufiksit, u kojem se, unatot utvrdenom bogatstvut mocijskih sufikasa za oznaku Zenskog spola i unatoé brojnim rjeinitkim (knjizevnim i dijalektalnim) potvrdama, ostaje na stanovigtu da je muski élan profesiskih parova uvijek dovoljan za omaku oba spola. Tovdje ta dva oblika hevatskog ili srpskog dijasistema (hrvatski i srpskohrvatski IknjiZevni jezik) pokazuju samostalan i ujedno razlitit put razvoja. 7, Tmenice koje oznatyju zvanje ili zanimanje Zenske osobe jo$ nisu terminolo- sgizirane, To ne znati de ih jednog dana neéemo uvrstiti iu popis zvanja izanimanie. °*U veai stm trebalo bi proanalizirai kategorijuzivih biga vopée, pa promotrt obrnut smjer: ‘tjca| toda vide rodno pojma a vod imena Zivih bica. Na to potie t podijljeno milljenje Kolega lingvsta © radu novostvorenog i popularnog lmena maskote Zagrebatke niverz}ade eda, nsime, mise da Je ime Zag! ma. (dekinirat cemo gu Zagh,G Zapija Fao Rudy G Radja ‘deugi da fe 2x. (Geklinieat Gemo tu Zeri, G Zap, kao Ai, G Men) Kod ovih drugih pee ‘ladao je rod apoaicje efverea, koja se uz ime Zagi podrazuijers, 22 Usp. M, Janjanin, Gospoda profes, Naf jek Tf, Beograd 1934, str, 202204 yw2 BARIC, MOCIISKT PARNJACT { NIIMOVA UPOTREDA. PESIOME TAPHBIE HMEHA CYMECTBUTENBHBIE H HX YNOTPEBIEHHE Tipu napow exonoospenosamut or une cytnecranrensiore, eSoauasnomero Ont na ‘opaayeron sin eyateeremo, oSeonmennnaee upotamonoaoranah nom (nseiuar — nor ‘aha totha tka). Taam Oped Wesuact Maj, 8 KOTOPON Ot epoca rom apron. suena cyuscramemumie mpencrananor ove crpyio KATeOpI. 910 moryt om etecttenapat (otae — majha), contmvecrs (arse — stra) a wacrome hovoogprooueremuiie nar (pice peatca). pM Mpenania nap Te yee ‘emia eae nero oSpasyeren MeN nes mpc BS sanirono penne oorpebreme meneero sia napa wna orcyrayer. B conan «mot anop pearpaaretacr oe Sera YoorpeSaen napa cyecTmmMeMstn OSE ‘a eeprom omeaan ot wegen Ong a ar muss sop 1 Kareropis cobcrecHnoctit. a 7. ae ae "inera eyccrotresise,oGoaraeaioune npoeccmno Ho aaNe REHCKOTY es KR ‘me ae fepiiaasoraipenat. Oro, oma, we amar, ato ome Spar cmopo Btamowet W emicie apogee suet. 18