Professional Documents
Culture Documents
Upravno Pravo - Pitanja
Upravno Pravo - Pitanja
15.4.2020.
__________________________________________________________
___________
Vrste podzakonskih općenormativnih akata su podzakonski
općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju, podz. općen. akti za
izvršenje zakona, podz. općn. akti koji dopunjuju i zamjenjuju zakon i
spontani podz. općenormativni akti
----------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------
52. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju.
52. Karakteristika je u tome što se donose prema posebnoj ovlasti
sadržanoj u višoj pravnoj normi, a sama ovlast može biti dana u obliku
ustavne ili zakonske ovlasti generalno ili za posebne situacije (npr. za
stanje nužde), vremenski uvjetovana ili ne, ali bitno je da
predstavničko tijelo propušta samo regulirati materiju na čije je
reguliranje inače ovlašteno drugo tijelo.
58. Naputak.
58. Naputak je poseban oblik akta internog po svojoj prirodi kojim u
upravnoj organizaciji više tijelo podjeljuje nižemu upute za postupanje
ili djelovanje u određenim situacijama. On nema obilježje pravnog
pravila pa se na njega ne mogu pozivati treće osobe. Također, državno
tijelo ne može svoje akte i mjere temeljiti na naputku. On ima više
savjetodavno-tehnički karakter, a sankcije koje proizlaze iz eventualnog
nepoštivanja odnose se u pravilu na disciplinsku odgovornost. Obično
se dijele na individualne – naputak podijeljen za pojedini predmet i
generalne – uputa za postupanje u nizu predmeta. Napuci su, u pravilu,
neobvezni, a ako se želi postići učinak obveznosti potrebno je da to
proizlazi iz pravne norme (npr. zamjenik općinskog načelnika,
gradonačelnika, župana pri obavljanju poslova koje mu povjeri
nadređeni dužan je pridržavati se uputa općinskog načelnika,
gradonačelnika ili župana).
Službene osobe
Službene osobe u tijelima državne uprave su državni dužosnici i državni
službenici.
Tijelima državne uprave upravljaju državni dužnosnici (ministar,
državni tajnik, državni tajnik središnjeg državnog ureda, glavni
ravnatelj, glavni državni inspektor).
Radom upravnih organizacija u sastavu ministarstava rokovode državni
službenici.
Poslove državne uprave u tijelima državne uprave i poslove
rukovođenja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela državne
uprave neposredno obavljaju državni službenici, a pomoćne i tehničke
poslove obavljaju najmeštenici.
Ministar može na određeno vrijeme, koje ne može biti dulje od
njegova mandata, donijeti odluku o imenovanju a) posebnog savjetnika
u kabinetu ministra ili b)administrativnog asistenta u kabinetu
ministra. Te osobe nisu državni službenici, ne obavljaju poslove iz
djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima
te se na njih ne primjenjuju odredbe zakona, drugih propisa i
kolektivnih ugovora kojima se uređuju prava i obveze državnih
službenika.
Nadzor
Nadzor zakonitosti postupka i donošenja sadržaja provedbenih propisa
i naredbi obavlja Vlada. Ako utvrdi nezakonitost u postupku donošenja
ili sadržaju provedbenog propisa ili naredbe koje je donio čelnik tijela
državne uprave, Vlada je ovlaštena odlukom nadležnom čelniku
naložiti donošenje odgovarajućih izmjena provedbenog propisa ili
naredbe ili staviti izvan snage naredbu ili pojedine njezine odredbe.
Ako utvrdi nezakonitost kod pravne osobe s javnim ovlastima također
je ovlaštena predložiti donošenje odgovarajućih izmjena provedbenog
propisa i podnijeti zahtjev Ustavnom sudu RH za ocjenu suglasnosti
provedbenog propisa s Ustavom i zakonom.
__________________________________________________________
___________
Faze izvlaštenja.
102a. Utvrđivanje interesa RH
Odluku da je izgradnja građevine ili izvođenje radova u interesu RH
donosi Vlada na prijedlog korisnika izvlaštenja. Smatra se da je interes
RH utvrđen ako je posebnim zakonom propisano da je izgradnja
građevine ili izvođenje radova u interesu RH. Ako ne postoji posebni
zakon odluku o utvrđivanju interesa donosi Vlada, a uz prethodno
mišljenje odbora Hrvatskog sabora u čijem je djelokrugu promicanje
učinkovitog korištenja i uređenja prostora i odbora u čijem je
djelokrugu područje usklađivanja i unapređivanja gospodarskog
života.Odluka se objavljuje uNN.
103. Arondacija.
103. Arondacija je posebna agrarno-upravno-pravna mjera koja služi
stvaranju većih kompleksa obradive površine poljoprivrenog zemljišta.
Njena svrha je stvoriti povoljnije uvjete za obrađivanje poljoprivrenog
zemljišta, za gradnju ekonomskih dvorišta itd. Ova se mjera provodi u
slučajevima kad bi bez njene provedbe bila onemogućena ili znatno
otežana primjena suvremenih agrotehničkih metoda u obrađivanju
poljop. zemljišta.
104. Komasacija.
104. Komasacija zemljišta je agrarnopravna mjera koja se putem
posebnog postupka provodi u svrhu grupiranja zemljišta u veće i
pravilnije čestice radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja
povoljnih uvjeta za poljoprivredna naselja itd. U provođenju
komasacije sređuju se vlasnički i drugi stvarnopravni odnosi na
zemljištu. Regulira ju Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta iz
2015. godine.
Službena osoba
Pokretanje postupka
187. Nagodba.
187. Nagodba je oblik dispozitivne radnje stranaka kojom može doći do
okončanja upravnog postupka. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke
ili više njih s protivnim interesima, službena osoba treba tijekom cijelog
postupka nastojati postići nagodbu stranaka u cijelosti ili o pojedinim
spornim pitanjima. Nagodba se smatra sklopljenom kad je stranke
nakon pročitanog zapisnika potpišu. Kad je nagodbom u potpunosti
riješena upravna stvar, službena osoba rješenjem će obustaviti
postupak. Nije dopuštena nagodba protivna propisima, javnom
interesu ili pravima trećih osoba, a ona dopuštena ima snagu izvršnog
rješenja donesenog u upravnom postupku.
Dokazivanje
Rokovi
Obavješćivanje
Pravni lijekovi
195. Žalba.
195. Stranka ima pravo izjaviti žalbu protiv prvostupanjskog rješenja
ako zakonom žalba nije isključena. Također, može odreći prava na
žalbu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana primitka
prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za izjavljivanje žalbe, a od
žalbe može odustati sve do otpreme rješenja o žalbi. U samom
žalbenom postupku ispituje se zakonitost rješenja koje se pobija, a ako
je rješenje doneseno po slobodnoj ocjeni, onda se u žalbenom
postupku ocjenjuje se i svrhovitost rješenja.
Obnova postupka
Obnova je moguća u slučajevima predviđenim zakonom (čl.123.).
Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana
saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe
novih dokaza. Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje tijelu koje
je donijelo rješenje na način propisan za predaju podnesaka. Kad
nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je
li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost
na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu
ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Ako su uvjeti
za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li
okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti
do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog
rješenjem.
Izvršenje
Izvršenje je posljednja faza upravnog postupka kojom se i stvarno
uspostavlja stanje određeno dispozitivom akta koji se izvršuje. Da bi
moglo doći do izvršenja, potrebno je da postoji osnova prema kojoj će
se izvršenje provesti.
230. Tužitelj.
230. Tužitelj može biti a) fizička osoba, b) pravna osoba, c) osoba koja
nema pravne osobnosti, d) skupina osoba, e) javnopravno tijelo, ali
samo ako je sudjelovalo ili je trebalo sudjelovati u donošenju odluke,
postupanju ili sklapanju upravnog ugovora i f) državno tijelo ovlašteno
na to zakonom. U ostalim slučajevima tužitelj je osoba osoba koja
smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom
odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem
donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u
zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršavanjem
upravnog ugovora.
__________________________________________________________
Tuženik je javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti
pojedinačnu odluku, postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je
stranka upravnog ugovora
----------------------------------------------------------------------------------------------
Prvostupanjski upravni spor
Rasprava
Pravni lijekovi
Mjere upozorenja
Zaštitne mjere
268. Rehabilitacija
268. Protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju
počinitelj prekršaja smatra se neosuđivanim po toj odluci o prekršaju i
svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja
zabranjena je i nema nikakav pravni učinak. Rehabilitirani osuđenik ima
pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na
odgovornost niti može imati bilo kakve pravne posljedice. Nakon
izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetničkog
zatvora, osuđenik ima sva prava utvrđena Ustavom, zakonom ili
drugim propisom i može stjecati sva prava osim onih koja su mu
ograničena zaštitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na počinitelja
prekršaja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o
prekršaju oslobođen kazne. Obje rehabilitacije nastupaju ex lege.
275. Okrivljenik
275. Okrivljenik u prekršajnom postupku jest fizička osoba, fizička
osoba obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću,
pravna osoba i s njom izjednačeni subjekti i odgovorna osoba u pravnoj
osobi. Za okrivljenika pravnu osobu i s njom izjednačeni subjekt obranu
daje isključivo njihov ovlašteni predstavnik a druge radnje u postupku
poduzimaju putem ovlaštenog predstavnika ili putem opunomoćenog
branitelja.
278. Dovođenje
278. Sud će izdati dovedbeni nalog ako uredno pozvani okrivljenik ne
dođe a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije mogla obaviti uredna
dostava poziva a iz okolnosti očito proizlazi da okrivljenik izbjegava
primiti poziv ili odazvati se na uredno primljeni poziv. Ako sud ocijeni
da postoje uvjeti za vođenje postupka i donošenje presude i bez
ispitivanja okrivljenika, dovedbeni nalog se ne mora izdati. Dovedbeni
nalog izvršava policija. Osoba kojoj je povjereno izvršenje naloga
predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da pođe s njom. Ako okrivljenik
to odbije, dovest će se prisilno.
281. Jamstvo
281. Okrivljenika, protiv kojeg treba odrediti zadržavanje ili je
zadržavanje protiv njega već određeno zbog bojazni da će pobjeći, sud
može ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili
tko drugi za njega dade jamstvo da do kraja prekršajnog postupka neće
pobjeći, a sam on na zapisnik obeća da se neće kriti i da bez odobrenja
neće napustiti svoje boravište. Jamčevina uvijek glasi na svotu novca
koja se određuje s obzirom na težinu prekršaja, nastalu štetu
prekršajem, pribavljenu imovinsku korist prekršajem i očekivane
troškove provođenja postupka, osobne i obiteljske prilike okrivljenika,
te imovno stanje okrivljenika ili osobe koja za njega daje jamstvo.
Umjesto gotovog novca kao jamstvo se može položiti vrijednosne
papire, dragocjenosti ili druga pokretnina koje se lako mogu unovčiti.
Ako okrivljenik koji ima pravo na povrat jamstva, povrat novca i drugih
stvari ne zatraži u roku od dvije godine od dana stjecanja prava na
povrat, gubi pravo na povrat. U takvom slučaju hipoteka prestaje a sud
će provesti njezino brisanje.
282. Uhićenje
282. Policija je ovlaštena uhititi osobu zatečenu u počinjenju prekršaja
ako postoje okolnosti koje upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se i
dr.), postoji opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti
dokaze ili tragove važne za prekršajni postupak ili da će ometati
prekršajni postupak utjecajem na svjedoke ili sudionike, osobite
okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti istovrsni prekršaj. Policija
će uhićenika uz optužni prijedlog dovesti sucu ili ga pustiti na slobodu
čim prestane potreba lišenja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od
uhićenja. Policija će od uhićenika uzeti osobne i druge potrebne
podatke. Ako navedeni rok za uhićenje pada izvan radnog vremena ili
dežurstva suda, uhićenik će se dovesti do kraja vremena u kojemu sud
radi. Ako to nije moguće zbog okolnosti uhićenja ili drugih važnih
razloga, policija će uhićenika, uz pisano obrazloženje, dovesti sucu
početkom radnog vremena ili dežurstva narednog dana. U svakom
slučaju, zadržavanje ne može trajati dulje od 24 sata.
283. Zadržavanje
283. Ako je protiv određene osobe podnesen optužni prijedlog za
prekršaj propisan zakonom, a radi se o prekršaju protiv javnog reda i
mira, prekršaju vezanom za nasilje u obitelji, prekršaju vezanom za
sprječavanje nereda na sportskim natjecanjima ili prekršaju za koji se
može izreći kazna zatvora ili novčana kazna veća od 10.000 kuna, sud
može sam ili na prijedlog tužitelja, nakon što je ispitao okrivljenika i
utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje optužnog prijedloga
odrediti zadržavanje te osobe ako postoje okolnosti koje upućuju na
opasnost da će pobjeći (krije se i dr.), postoji opasnost da će uništiti,
sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za prekršajni
postupak ili da će ometati prekršajni postupak utjecajem na svjedoke
ili sudionike, osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti
istovrsni prekršaj. Zadržavanje ne može trajati dulje od petnaest dana
računajući u to i vrijeme uhićenja. Nakon donesene nepravomoćne
presude, protiv okrivljenika se može produljiti ili odrediti zadržavanje
ako je izrečena kazna zatvora. Protiv rješenja kojim se određuje ili
produljuje zadržavanje okrivljenik ima pravo žalbe u roku od 48 sati.
Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Imovinskopravni zahtjevi
Glavna rasprava
Presuda