BELLUM CIVILE

1- PREDAVANJE 17.10.2016.

S.P.Q.R. – KAKO FUNKCIONIRA RIMSKA DRŽAVA

(Senatus populusque romanorum- Senat i narod Rimljana)

 ne postoji država Rim, postojimo mi Rimljani koji smo se ujedinili radi prehrane i obrane da bi nam
bilo lakše preživjeti

 na najstarijem rim. novcu ne piše Roma, već Romano (novac Rimljana)

suverenitet pripada Rimljanima, a narod dio suvereniteta predaje Senatu i magistratima

populus nije isti kroz povijest – populus su oni koji nose suverenitet, koji upravljaju državom

zakoniuređuju što se smije u državi, a što ne

uređuje se država, odnos ljudi

tko u rim. državi donosi zakon NARODNA SKUPŠTINA, u početku kralj- suveren

-u vrijeme Republike- populus se odnosio samo na patricije

-Polibije – bio talac, Grk,službenik Ahajske lige, završio u Rimu, zbližio se sa rim. elitnim kulturnim
krugom (Scipion Afrički Mlađi- razorio Kartagu)  oko njega se okupljao rim. intelektualni krug
Polibije upao u taj krug, postao osobni prijatelj Scipiona Emilijana, bio s njim pri opsadi Kartage

-djelo Historia, da sunarodnjacima prikaže rim. državu te zašto su uspješni opisuje rim. društvo,
uređenje očima Grka

-usporedba: ...kod nas u Grčkoj postoje razna politička uređenja- tiranija, oligarhija, aristokracija,
demokracija, kod Rimljana su sva tri sustava prisutna istovremeno...tiranija kroz magistrate...

-3- stupa rim. političke organizacije:

1. NAROD= NARODNE SKUPŠTINE

2. SENAT
3. MAGISTRATI

Rim. kraljevi su izborni, nisu dinastički bira ih narod okupljen u kurijatskoj komiciji, bira ga Senat
narod glasa na prijedlog Senata

bira se osoba interrex (međukralj)- osoba koja mijenja kralja u 7 dana-dužnost saziva izbora, daje
prijedlog skupštini za kralja

-narodna skupština glasa, ako se prijedlog ne usvoji, bira se ponovno interrex do izbora novog kralja

 509. Rimljani zbacuju kraljevstvo

-Brut- zbacuju tarkvinijevce uvodi se Republika

Republika: - službe koje je imao kralj, dužnosti podijeljene na 2 dijela : 1. vjerske

2. političke

-političke dužnosti prelaze na konzule, a vjerske na pontifex maximus

1
-pontifex maximus u antici:

 2 velika vjerska kolegija : pontifici (elitniji) i auguri

- sastojali se svaki od 12 doživotnih članova, kada jedan umre, 11 ostalih kooptira drugoga

-svaki od kolegija ima šefa

 pontifex maximus – služba doživotna, nasljeđuje kraljeve vjerske ovlasti, nije podložan izborima,
nasljeđuje vladarski dvor (villa Regia) na Via Sacra

-Regia u Republici je rezidencija prvosvećenika.

političke ovlasti kraljeva prelaze na magistrate

-prezir prema monarhiji

-Cezar platio glavom jer je netko prokazao kako želi postati kralj

-Marko Antonije 3 x nudio Cezaru dijademu, Cezar to odbio tu priču prodavali cezaorubojice, no
istina je da su u Rimu bile juvenalije (praznik žena)- običaj da se mladići obojaju u crveno i trče goli
gradom sa lovorovim vijencem, trče za ženama koje udaraju šibama (liječi od neplodnosti)

- otac Marka Antonija- bio na Kreti, potpisao mirovne uvjete nepovoljne za Rim, prozvali ga
creticus( čovjek od krede), majka mu se preudala za Katilininog zavjerenika, drugi puta ostao bez
očuha

-Marko Antonije sklon porocima (alkohol,žene..) napio se, obojao u crveno, jurio ženske, njegova
ekipa primjetila Cezara u bijeloj togi te ga vuku da ide s njima, Marko Antonije skida lovor s glave, te
želi staviti Cezaru na glavu koji izmiče 3 x ga pokušao okruniti

-Kleopatra tada u Rimu, imala 18 god., Cezar 51, rodila mu sina Cezarion- uputila se u Rim u zlatnoj
opravi pred Cezara i njegovu ženu

-nagovorio ju da ode u vilu kraj Rima, nema Cezara kod nje te on šalje Marka Antonija koji je magister
equitum- zamjenik diktatora, konjušar tada se prvi puta susreću, Kleopatra je bijesna

 Kad je zbačeno kraljevstvo, Rimljani dobili mržnju prema monarhiji, koja se osjećala još u
Ciceronovo doba zato su Rimljani kraljevske ovlasti prenijeli na konzule, odlučili da su svi magistrati
parni, imaju kolegu kojemu je dužnost ometanje kolege, ukoliko ovaj radi protiv države

-u uređenju izvršni činovnici koji dobivaju ovlasti kralja

Sigurnosni mehanizmi:

1.-sve magistrature su parne

2.-sve magistrature su propisanog trajanja- imaju mandat od godinu dana

3. nitko ne može biti izabran uzastopno za istu dužnost

-Tri stupa vlasti mogu funkcionirati, no harmonija ovisi o slozi između naroda i senata!

-jaz između interesa naroda i senata

Senat=konzervativna institucija

većina u senatu – konzervativci

2
 u većini ljudi koji potiču star vrijednosti, povratak na divna vremena, održavanje tradicija

vode računa tko ulazi u senat

ljubomorni na čuvanje konzulata

među konzervativcima genealoška ideja- čovjekova djela se mogu prosuditi prema djelima
predaka

-rimskoj glasačkoj javnosti bitno ukoliko među precima imate kakvih trijumfatora, koje političke
dužnosti su obnašali preci

-krug senatske oligarhije smatra da nije u redu da netko postane konzul, ako netko od njegovih
predaka nije bio konzul

-homo novus (novi čovjek)

ljudi počinju igrati na narod (homo novus)- političke ideje daju na glasanje pred narodne
skupštine- koje prihvate postaje zakon počinje vrijediti za cijelu državu (zakoni o pojeftinjenu žita i
sl.)

dolazi do procjepa interesa naroda i senata- dolazi do građanskih ratova

 biti političar u Rimu=nije jednostvano

elita rim. društva (oni koji imaju kapital)- dijele se na 2 ordo (reda/staleža):

1. ordo senatorum
2. ordo equester (viteški stalež, konjanici, ljudi koji imaju dosta novca za ratne konje)

 razlika u količini novca, za jedne i druge postoji financijski prag

Usporedba: u Augustovo vrijeme – milijun sestercija za viteški, a za senatorski milijun i 400 sestercija

- u to vrijeme najjeftinija stanarina u Rimu= 2 sestercija mjesečno u 4-ero katnici (fun fact :D  ako
ne platiš stanarinu, vlasnik stana odnese ljestve da ne možeš sići)

-Krasova vila , koju je kupio Ciceron koštala je 10 milijuna sestercija

razlika između staleža:

 SENATORSKI – spadaju svi oni koji se bave politikom, popunjavaju senat, natječu se za
magistrature
-ne smiju se baviti trgovinom, gradnjom brodova, zelenaštvo, imovina mora potjecati od
zemlje – ne zato jer im zakon to zabranjuje već zato jer ljudi imaju lošu predodžbu o onima
koji se bave novcem (trgovina, bankarstvo) – nitko ne glasa za njih jer su na lošem glasu u
javnosti
 VITEŠKI STALEŽ- nemaju aspiracija za politiku, investiraju u bankarenje, imaju inventuru
robova i oslobođenika, trgovačka agentura, žele još više unovčiti i razviti bogatstvo
- nisu u političkom svijetu, ali se događa da pređu iz ovog staleža u senatorski

 bavljenje politikom u Rimu je tradicija, obiteljska tradicija – ako je otac dosegao konzulat, od vas
se očekuje isto, ako su dosegli do pretora, očekuju od vas isto ili konzulat, onda ste u obitelji homo
novus (prvi koji je dobio tu čast)

 politika puna zasjeda, sprema se na to od rane mladosti

3
 mora se biti pismen, poznavati grčki i latinski

 najplaćenije zanimanje u gradu = učitelj retorike, zarada preko 100 000 sestercija godišnje

-privatne učitelje retorike dovode imućne obitelji

 školovanje završava sa 17, kada se odlazi u vojsku- obvezna vojna služba

 u doba Republike = 10 godina vojna služba, u smislu 10 kampanja

mladi aristokrati (otac traži zapovjednika nekih trupa, kako bi vas poveo kao contubernalis /
„cimer“, da bi djeca stekla vojno znanje)

 prvih 5 godina se služi kao niži tribun

 da se obrazuju kao oficiri, pismeni, proučavaju ratne priručnike postat će političar

- sa 40- ak postaje konzul – vrhovni zapovjednik vojske

-izuzetno bitno da primi vojno znanje kako bi mogao preuzeti zapovjednu ulogu

-slijedećih 5 je vrši kao vojni tribun

- konzul vas ostavi sa 2 kohorte da sačuvate osvojeni grad

primjer: Katon u bitci kod Kinoskefala- Katonov tribun donio pobjedu

-nakon služenja vojske (osoba ima 27 godina), vraća se u Rim, sa 28 godina pokreće se politički život,
javlja se za najniže magistrature, vodi vas dalje vaš (cursus honorum)

Kalendar

-više od 180 dana državnih praznika

-imali tjedan – nundium (9 dana, ali prevedeno na naš je 8 dana, jer rimska matematika nema 0)

8. dan = praznik – ne smiju se sazivati senat, politički skupovi, javne državne službe ne rade

 tržišni dan = ide se na tržnicu kako bi se opskrbili za cijeli tjedan

 nundialni ritam

1.1.45. julijanski kalendar – donio Julije Cezar religiozne prirode, ne može svatko po njemu dirati i
mijenjati, jedino vrhovni svećenik ga može mijenjati i raditi

 uveo kalendar jer je dotadašnji lunarni kalendar bio nepraktičan (355 dana)  kasnio 11 dana, a
razliku nadopunjavali – svake 2 godine nabacuju interkalirani mjesec od 22 dana  u 4. godini 23
dana

 pravo interkalacije mjeseca ima pontifex maximus  dolazi do vjerskih zloupotreba u političke
svrhe u doba Republike – odbijali interkalirati mjesec kako bi političkom protivniku skratio vrijeme
vladavine ili skratiti godinu suda ili produžiti

-interkaliranje mjeseca postalo problematično

- za Cezara (otišao u Galiju, zapleo se u građanski rat protiv Pompeja, preskočen čitav niz
interkalacija) – kalendar u kaosu – treba reforma

 Julije Cezar odlučio promijeniti – preuzeo egipatski, podijelio ga na 12 mj. po rimskoj tradiciji

4
 1.1. 45. – kaos, Cezarovo ubojstvo

- kad se računa predjulijansko doba – 2 modela:- Greberov

- Levelieov

-kalendar božanstven- preko 160 dana drž. praznika

-dani označeni nekim brojkama – oznaka vrste dana:

F= dani fasti (dies fasti) – mogu se obavljati sudovi, narodne skupštine

N= (dies nefasti)- ne mogu se održavati pravne stvari

C=(dies comitialis) – dan kada se mogu sazivati komicije

EN = prva polovina se može, a druga ne obavljati pravne stvari

NP= državni praznici

-dies comitialis- ima ih 195 u godini

- magistrat kojeg je narod izabrao – saziva se zato da:

1. da bi se narodu nešto objavilo

2. da bi se narod pitalo za mišljenje

- ukoliko se prijedlog prihvati, on postaje ZAKON (lex) !!!  može donijeti narod glasanjem na Nar.
skupštinama

- da bi nešto postalo zakon, mora biti napravljen prijedlog zakona (koji može biti kompliciran) – neki
od njih sadržavaju tekst od 15 str. kompliciranog pravnog rječnika

-rogatio= prijedlog zakona da bi nešto bilo prijedlog mora se podnijeti 3 nundie ( 17 – 24 radna
dana)prije zasjedanja skupštine, javno pročitan na forumu i na još jednom mjestu u gradu i sa
gradskih bedema, nakon toga se saziva skupština

 glasa se po tribusima (35 tribusa) dok se ne dobije većina

Comitia se raspušta u slučaju:

1. gledaju se auspiciji- ako su nepovoljni

2. grmljavina, zbog nje se može raspustiti skupština koja se održava na Marsovom polju
3. plebejski tribuni (imaju pravo veta) nakon što se završi čitanje, narod se svrstava po
tribusima, centurijama

-pučki tribun može staviti veto- biralo se 10 tribuna (moglo se ubaciti nekog naklonog senatskim
konzervativcima)

-Tiberije Grakho – narodne skupštine se obračunale s tim

4. kada sunce zađe (comitia traje od izlaska do zalaska sunca)- kad sunce zalazi, skupština se
raspušta

-opstrukcija= zatražite riječ i držite govor do zalaska sunca

5. izbijaju neredi među građanima

5
 6. morbus comitialis (teška bolest skupštine, skupštinska bolest,ako netko od okupljenih dobije
epileptički napad)
7. vexilum na Janikulu (nakon što 1 tribus izglasao svoje, prijedlog propada jer se pojavila
crvena zastava na Palatinu, grad napadaju Etruščani, svi trče kući na oružje)

 kada dođe do prekida skupštine, ona je automatski sazvana za slijedeći radni dan

 ne smije biti nastavljena pri izboru cenzora

2-PREDAVANJE 24.10.2016.

NARODNA SKUPŠTINA=COMITIA

COMITIA CURIATA

COMITIA CENTURIATA oznaka na koji se način narod okuplja

COMITIA TRIBUTA

-comitio= zajedno se okupiti

C.CURIATA= najstarija, jedina do pred kraj kraljevstva, okuplja se u kurijama

-Romul- 30 kurija tradicionalna podjela

-3 plemena Titi, Ramnes i Luceres- svakom po 10 kurija

-u svrhu glasanja, tko ima većinu dobiva glas

-broj kurija je paran

-jedini način okupljanja u razdoblju – 2 oblika:

C.Curiata, C. Calata formalno prisutna, rim. građani prisutni da bi im se nešto objavilo, ispred
kurije Calabre na Kapitoliju po tradiciji su objavljivali svaki mjesec

-pred okupljenim narodom obavljale su se svečane inauguracije, čitane javno oporuke

 skupština na kojoj narod više nije pasivan

- sama komicija ne može inicirati zakon, ali može glasati o onome što je predloženo

-jedina komicija do Servija Tulija

-što su kurije, ne znamo točno

-najstarija podjela stanovništva

-postojao dan- praznik kurija, sve žene iz tih kurija pekle kolače, prodavali se na štandu 
nagovarači- nagovaraju ih da kupe baš njihove kolače, od sakupljenog novca se koristilo u
dobrotvorne svrhe

 vjerojatno imaju krvne veze

 u njoj sudjelovali samo patriciji

komicijom predsjeda kralj ili njegov tribun (na čeku tribusa, jednog od 3 plemena, vjerojatno iz
onoga Ramnes, koje je najplemenitije)

6
 iz svake se kurije formirala garda – iz svake po 100, uk. = 300= celeres

službenik prefectus urbi (custos urbi) – upravitelj grada, ima imperium

 odluka je prihvaćena kada se izglasa većina kurija

 prerogativa jedna kurija glasa prije svih ostalih, nije određeno koja, izvlači se kockom iz šešira

 u kurijama nema rasprave, ako se prihvati prijedlog, on postaje zakon (lex)

 svećenici birani u kurijama do osnutka vlastitih kolegija

 Republika curiata postoji, ali nema efektivnu ulogu jer zakonodavna djelatnost prelazi na 2
skupštine – centuriata i tributa saziva ju pučki tribun

 c. curiata i dalje živi, ali ima ceremonijalnu ulogu  simbolično se bira 30 liktora iz 30 kurija

 konzuli se ne biraju na curiati, već centuriati  kad se pravno ustanovi, raspušta se narod iz
centurija, okupljaju se u kurije da mu potvrde pravo hoće li dati imperium ili ne

 do 1. st. pr. Kr. i to poništava

-u Ciceronovo vrijeme umjesto sazivanja te kurije, imperium se dodjeljuje preko 3 augura- pretvara
se u formalni čin

 dok c. calata i dalje ima funkciju kroz cijelu Republiku

COMITIA CENTURIATA

 po tradiciji uveo 6. kralj Servije Tulije, za njega izvori kažu da je podijelio narod na novi način- uveo
cenz (popis imovine)

 grč. način ratovanja- falanga- pokazala se najučinkovitijom tehnikom ratovanja, proširila se u

svijetu- došla u Italiju preko Grka naseljenih u Italiji (J. ITA) tamo su radi lakih metala

- pokazala se učinkovitom i tu- njihovi susjedi Etruščani preuzimaju način borbe, opremu

-Etruščani- prvi susjedi i najveći neprijatelji Rimljana

-napredna tehnika se pojavila na njihovom području, Rimljani gubili, morali se prilagoditi

-hoplitska bitka- traži čovjeka koji može investirati u opremu (štit, oružje, knemide, oklop)

Servije Tulije uvodi promjenu zbog nove vojne organizacije uvodi cenz (ljudi se dijele po količini
imovine)

-način na koji je izveo -doveo do uvođenja društvenog uređenja u Rim koji je spoj timokracije +
aristokracije -ujedno i unutrašnja politička organizacija

 5 razreda, ovisno o količini imovine

- as = osnovna novčana mjera u Rimu (aes rude)

-prije imovina bila metal – ingoti- lomili komade, iz nje izvedene ostale:

denarius=10 asa (denar)

sestertius = 2,5 asa

quinarius= 5 asa (quinar)

7
 najčešći oblik izračunavanja je u sesterciju, kraćenica za sestercije IIS (2,5), kasnije da se ne bi
zamijenilo slovom, klesari dodaju crtu HS, a kasnije

 stanovništvo podijelio na 5 razreda po imovini- svi oni koji su imali imovinu ispod 11 000 asa
formirali su se u jednu centuriju koja nema vojnu, već političku ulogu- proletarii- plaćaju glavarinu

proletarii=državi ne pridonose ničim drugim, osim djecom

 Servije podijelio cijeli rim. narod na 193 centurije  1 centurija=1 glas

-ta narodna skupština je ustvari aristokratska!- prevladati će glas najbogatijih !!

centurija= vojna organizacijau prvom vremenu odred od 100 vojnika, na čijem je čelu centurion

 u doba principata – 110 vojnika

- istovremeno je vojna = skupština naoružanog naroda

-primarni zadatak te skupštine u doba Republike = da bira vojne zapovjednike

-u Rim. Rep. ne postoje profesionalci, ne postoji ministarstvo unutarnjih poslova- u slučaju rata
mobilizira se vojska, vrhovni zapovjednik te vojske postaje onaj koji je te godine vrhovni političar, a
bira se kockom- prepuštanje volji bogova da onaj koji je pogodniji prema njima da bude

-naklonjena je bogatijima, odluka se donese prije nego što dođe do siromašnih

-što radi c. centuriata?

bira magistrate= najviše državne službenike (konzule, pretore)

-državne službenike- cenzore (15 mj. im je mandat) rade popis građana, senata, umrlih, punoljetnih
(piše svakih 5 godina)

-lustrum= završna svečanost- nakon 15 mj. pravi se završna svečanost, na Marsovo polje dolaze rim.
građani, vrši se pročišćavanje grada njime završava cenzorski mandat, po njoj se cenzorski mandat
naziva lustrum

c. centuriata se bavi i zakonodavstvom (zakoni koji odgovaraju aristokraciji)

 donosi odluku o ratu

1. odluku donosi senat (senatus consultum /odluka senata)

-odluke senata potvrđuje comitia, ona ne odlučuje o ratu i miru, za to je dovoljan s. consultum

 on je vrhovni apelacioni sud

-ius provocationis – pravo priziva na narod- ako vas sudac s imperiem osudi na smrt, treba samo
izgovoriti riječ provoco- tada je dužan sazvati narod, sudac obrazlaže presudu, koju narod potvrđuje
ili odbacuje

- u počecima Republike sve mjere koje poduzimaju konzuli trebale su dobiti pozitivno mišljenje c.
centuriata da bi se mogle provesti

-počelo se ubrzo preskakati to mišljenje, svelo se na formalnost

-492. nastaje promjena u radu c. centuriata izborna skupština – do tad c. centuriata mogla samo
prihvatiti ili odbiti osobe za magistrate (prijedloge) nakon 492. c. centuriata nije ograničena na

8
ljude koje predlaže senat – pojedinci se mogu samostalno kandidirati, ali mora biti 3 nundije (17-24
dana, ovisno o radnim /neradnim danima) prije narodne skupštine

COMITIA TRIBUTA

-dijeli se na 35 tribusa

-tribus = pleme, (izvorna riječ, 3 plemena) tu je drugo u prvo vrijeme- nadopuna onih tribusa

-uvođenje se pripisuje Serviju Tuliju

-Rimljani postali ekspanzionisti- progutao Alba Longu na čelu Latinskog saveza da bi sam Rim stao na
čelo saveza- Rim krenuo u ekspanziju

-Rimljani- običaj od pokorenih naroda ne pokoravaju nikoga, ustvari grade vojnu konfederaciju- ti
pokoreni gradovi i sl. nameću uvjete mirovnog ugovora, a narodi ostaju slobodni, zadržavaju
samoupravu- Rim ih jedino obavezuje da pošalju svoje odrede pod zapovjed vrhovnog rimskog
zapovjedništva- zadaća pomagati Rimljane u ratu kad se to od njih zahtijeva

-Rimljani oduzimaju dio slobodne zemlje, najčešće 1/3, ta oduzeta zemlja postaje ager publicus (javna
zemlja), u vlasništvu države, na mjestima gdje Rimljani očekuju da država sagradi grad, dio
stanovništva preseli u grad, stvara kolonije (mjesta gdje žive rim. građani)

-biraju kolegij (duovire), koriste osvojenu zemlju da bi sagradili grad, na strateškom mjestu gdje im
prijete upadi Gala, Samnićana i sl.  zadatak tih gradova je da prime na sebe prvi udar dok ne dođe
glavna vojska iz Rima

-u prvo vrijeme- svaki taj osvojeni teritorij je bio organiziran u novi tribus

-do 471. postojao je 21 tribus, a broj tribusa je rastao do broja 35

-Rimljani prestali stvarati nove tribuse, uklopili su ih u nove tribuse (novoosnovane tribuse)

-postoji 35, u smislu teritorijalnog tribusa

-djelatnošću pučkih tribuna u Rimu- dobiva političku dimenziju

-svim plebejskim tribunima jasno da je c. centuriata aristokratski naklonjena, zbog toga pučki trbuni
nastoje donijeti mjere koje odgovaraju plebsu zadaća štititi plebejce od zloupotreba patricija

-pučki tribuni nameće se c. tributa, okuplja se u tribusima, donosi odluke zakonskog tipa

-dijele se na 35 tribusa- građani Rima u toj komiciji

-postoji nevolja ovakvim okupljanjem

-ova komicija postoji samo u Rimu, stanovništvo udaljenijih krajeva neće doći, najveći je dio rimska
svjetina- da bi se sprječilo da ona svoje intrese nametne kao interese države- svi stanovnici koji žive u
Rimu su stoga dobili 4 tribusa (gradska) + 31 stanovništva Italije

-vremenom skupština zadobiva ostale dužnosti: biranje nižih magistrata

-od 491. preuzima ulogu koju je tada imao plebejski konzilij- preuzima ulogu imenovanja kurulskih
edila-vremenom preuzima najveći dio zakonodavstva, ima ograničene sudske ovlasti- može
raspravljati samo o povredi naroda (uvrijede na populus, a ne na maiestas)

9
-prerogativa= 1 tribus se bira da bi glasao prvi

-glasovanje prestaje kada 18 dobije većinu

-direktna demokracija, mi danas imamo predstavničku demokraciju

-gomila stanovništva- održava se na Forumu, gdje je sagrađen komicij, zatim na Marsovom polju

- ne može se sakupljati na 1000 koraka dalje od grada, vlast plebejskih tribuna ograničila na tu
udaljenost, pa zato

CONCILIUM PLEBIS

-pola skupštine

-obogaćeni plebejci traže učešće u vlasti

-predvodnici pobune plebejaca protiv patricija

!! ekonomski sukob= najveći razlog je ekonomske prirode, glad diže revolucije

-senat iznajmljuje sve veće količine ager publicusa, plebejci se obogatili, žele „uskočiti u igru“, a ovi
ne žele

- napali Grakhe jer su taknuli u ager publicus

- u Rimu, ako se bavite politikom, to je obrt, tradicija, vaša imovina ne smije potjecati od bankarenja
(ljudi koji glasaju, takve ljude ne vide kao pravedne, neće nitko glasati za vas), sva imovina treba
potjecati od zemlje

- senatori se grabe za slobodne parcele u ager publicus da se obogate

-obogaćeni plebejci žele iskoristiti to radi ekonomskih privilegija

-izbijaju pobune

-traje od 493.--> 1. pobuna, na svetom brdu- na tom prvom se donosi odluka da će se stvoriti
magistratura- magistrat plebejski tribun- zadatak: obrana plebsa od zlouporaba patricija

-1. veto- pravo veta rim. plebs neće prihvatiti ništa na što pleb. tribun daje veto

2-sacrosancti (njihovo tijelo je svetinja) bez suda će pogubiti svakoga tko naškodi tijelu pučkog
tribuna- odvlače ga na Tarpejsku stijenu

449.  sljedeća faza sukoba

 plebejska pobuna prisiljava senat na popisivanje zakona

-pod pritiskom senat prisiljen da se slijedeće godine bira kolegij desetorice umjesto konzula da
kodificiraju usmena prava urezano 10 ploča

- slijedeće godine izabran još jedan kolegij- koji pišu zakone na još 2 ploče nastao Zakon 12 ploča

3. faza – 445. – Flor spominje: donesen lex Canuleia (Kanulej)

-svi zakoni imaju ime po zakonodavcu radi toga, ako ne valja da...????

!!!! predviđa dozvolu braka između patricija i plebejaca pri čemu dijete nasljeđuje očev status –
zakon da plebejci mogu postati konzuli

10
 Rimljanima zbog područja- ratišta koja pokriva -birani tribuni militum consulari potestates (tribuni
sa vojnim ovlastima)

 sljedeća faza= 367. – 2 pučka tribuna Gaj Licinije Stolon i Lucije Sekstije

-progurali zakon= svake godine jedan od konzula mora biti plebejac

342.  nešto se događa, ne zna se točno što, neka vojna pobuna

287.  stvar kulminirala- masa plebejaca se skuplja na Janikulu, vojna pobuna

Kvint Hortenzije – senat ga imenovao diktatorom zakon lex Hortensia

concilium plebis=comitia tributa

-izjednačava se skupština plebejaca sa skupštinom cijelog naroda

- ne mora dobiti sankciju senata

- u prvo vrijeme concilium jer nije sakupljen cijeli narod, okupljeni samo plebejci, fale mu patriciji,
zato ne može biti comitia

-odluka se zove plebiscitum- ne može biti lex

287.  odluka da se plebiscitum izjednačava sa zakonom

3.PREDAVANJE 07.11.2016.

MAGISTRATURE

- 3 stupa: 1. narod

2. senat

3. magistrati- nositelji izvršne vlasti

-Senat ne smije zasjedati u okrugloj prostoriji, religijski neprihvatljivo

-u početku Rim= kraljevstvo- izborno

1.izvršna vlast u kraljevim rukama

2. predstavnik države u vjerskom pitanju

3. kralj je predstavnik države prema vani, vrhovni vojni zapovjednik, predstavlja državu na čelu saveza

 nakon zbacivanja kraljevstva, kralj. ovlasti se dijele na 2 dijela:

1) iz vjerske sfere dužnosti prelaze na pontifex maximusa

-pontifici-biraju se aklamacijom, doživotno su na funkciji

-12 pontifika, preostalih 11 u slučaju smrti biraju novog pontifika i biraju p. maximusa

-doživotna funkcija, vrhovni predstavnik Rima u religijskim pitanjima (kalendar je u njihovoj domeni,
radni i neradni dani, vjerski praznici), kalendar mijenja isključivo on

-on seli u Regiu- nekad rezidencija kralja

11
 2) ovlasti- izvršne vlasti prelaze na magistrate
-u prvo vrijeme postoje konzuli, koji se nisu tako zvali, već vjerojatno nekakavim tribunima
-od konzulata se odvajaju magistrature
-rim. narodu se zgadila monarhija- izvršnu vlast Rimljani prenijeli na magistrate
- osigurali sa par elemenata kako bi ograničili njihovu vlast
-sve magistrature imaju ograničen rok trajanja, najčešće godinu dana (cenzori 1.5 godinu),
nitko ne može biti magistrat duže od 1 god. i 2x zaredom
-nijedan magistrat ne može biti bez kolege, uvijek su parne (mora biti 2 konzula..), da netko
ne iskorištava dužnost za osobne probitke

-zadatak-sprječiti kolegu u obavljanju djela protivnog interesu države

 Magistrati: na vrhu konzuli, pretori, cenzori

niži magistrati: kvestori, kurulski edili, plebejski tribuni, plebejski edili

 osobe kojima istekne dužnost automatski prelaze u Senat nakon obavljanja dužnosti

senex = starac =senat

 tko se može birati na magistrature:

-u prvo doba- patriciji- društvena aristokracija, osnutak se pripisuje Romulu legenda- Romul
imenovao patricije i svakom od plebsa (puk) dodijelio nekom patriciju (zaštitnik u patricijatu)

-U Rimu jaki klijentelarni odnosi- klijentela koja ima svog patrona

-pobuna plebejaca magistrature se otvaraju i njima, zatim se donosi lex Hortensia i patriciji i
plebejci imaju mogućnosti sudjelovati u magistraturama, zakon da jedan od konzula mora biti
plebejac

-u sukobu patricija i plebejaca- plebejci proizveli vlastite pleb. tribune i edile

MAGISTRATURA=služba koju narod povjerava izborom

1) kurulske magistrate – biraju narodna skupština i to više magistrate bira c. centuriata jer su
konzuli, pretori magistrati koji imaju pravo zapovjedanja vojskom
-c. centuriata je vojna skupština, bira tko će biti zapovjednik u toj godini, ako izbije rat

2) c.tributa – bira niže magistrate- edile

3) c.plebis – (skupština plebejaca)- bira plebejske magistrate (plebejske tribune i edile)- samo
osobe plebejskog ranga mogu biti
Klodije- vođa razbijačkih skupina, htio postati pučki tribun, zvao se prvo Klaudije (Klaudijevci)
-plebejci- odluka da su tijela pučkih tribuna nepovrediva (sacrosancti), svatko tko ošteti tijelo
osuđen je na smrt bez suda
-pala mu na pamet ta ideja
-on je bio patricij, našao nekoga od plebejaca, zatražio da ga posini- adoptira kako bi prešao u
plebejski rod- adopciju treba odobriti pontifex maximus, koji je tog trenutka Cezar
-adoptivni otac je 15 god. mlađi od sina, izabran za pučkog tribuna
-c. plebis – stvorili posebnu službu- svoje plebejske edile- dužnost im nadzirati državnu riznicu
da bi se plebejci zaštitili od financijskih zloupotreba

12
 -svatko tko postaje magistrat samim činom dobiva set ovlasti- POTESTAS – 4 ovlasti:
1. obavljanje auspicija iščitavanje volje bogova iz leta ptica (promatranjem neba),
pojava na nebumi njihova tumačenja
-bogovi imaju više informacija od smrtnika
-svaki rim. magistrat prije svakog djela kojeg ima poduzeti, obavlja auspicije- ukoliko
su nepovoljne, odgađa se za drugi dan, kada će biti povoljne
-saznavanje volje bogova o onome što se treba dogoditi

2. sazivanje naroda samo onaj kojeg je narod izabrao, ima pravo sazvati narod i to iz
2 razloga:
1) da bi mu se nešto reklo ili objavilo
2) da bi se narod pitalo za mišljenje, postavlja im se pitanje jesu li za to ili nisu,
glasa se- ukoliko većina izglasa to, postaje zakon, kako bi se izglasao zakonski
prijedlog

-glasanjem izražena volja naroda=lex /zakon

-Rimljani- neposredna demokracija- svatko tko ima pravo glasa ide odlučivati o
nekom zakonu, mi danas nemamo direktnu, već predstavničku demokraciju

3. izdavanje zapovijedi
- samo od naroda izabran magistrat može izdavati zapovjedi, te zapovjedi se imaju
poslušati

4. ometanje kolege
-svaki magistrat ima pravo i dužnost ometati svog kolegu u radu, ne dozvoliti mu da
čini stvari za koje smatra da su na štetu države
-oba magistrata se moraju složiti oko nečega

DRUGI SET OVLASTI – visoki magistrati

-konzuli, pretori i diktatori imaju 3 dodatne ovlasti – IMPERIUM – PRIPADAJU SAMO VISOKIM
MAGISTRATIMA

1. sudbena vlast sudbena vlast u svom resoru

- samo magistrat s imperiem može osuditi rim. građanina
-sv. Pavao- sudi mu se u Rimu, osuđen u Cezareji, no on je rim. građanin, može mu se
suditi samo u Rimu
-rim. građaninu može suditi samo magistrat s imperiem (konzuli i pretori)

2. zapovjedanje vojskom
- samo onaj kojega je narod izabrao i ima imperij može zapovjedati vojskom
- u slučaju izbijanja više ratova i potroši se broj magistrata (konzula i pretora)- onda
se biraju tribuni militum
- daje se mogućnost senatu da retroaktivno dodijeli imperij- netko tko je nekad bio
konzul u takvim slučajevima može dobiti reaktivirani imperij

3. sazivanje senata i komicija

- samo oni s imperijem imaju pravo sazivati senat
-magistrat saziva senat da postavi pitanje što činiti, senat raspravlja, donosi odluku u
formi preporuke senata (senatum consultum)

13
 CUM IMPERIO (sa PATRICII MAIORES (više) CURULES
imeprijem)
SINE IMPERIO (bez PLEBEI (pleb. MINORES (niže) NON CURULES
imperija) tibuni, edili)

- u prvo vrijeme sve magistrature bile patricijske, kasnije se otvaraju plebejcima, koji se nikad nisu
prodrli do religijskih službi

15 najvažnijih bogova u Rimu- svaki od bogova ima glavnog svećenika- flamina, pri čemu je najvažniji
flamen Dialis- Jupiterov flamin

-flamini vezani određenim brojem tabula što sve smiju/ne smiju raditi:

- uvijek mora imati kapu na glavi (piramidalna crvena kapica)

- ne smije fizički raditi ili gledati druge kako rade

-ne smije jesti ništa okruglo

- ne smije jahati konja ili gledati druge

- ne smije jesti pse, mačke

- ne smije razgovarati s naoružanim ljudima

- ne smije vidjeti, proliti krv, niti vidjeti mrtvaca

- ne smije se sam brijati, šišati niti rezati nokte, to mu mora raditi građanin koji ima oba živa roditelja i
to brončanim nožem koji visi u Jupiterovom hramu; odrezana kosa, nokti moraju se pokopati ispod
svetog stabla u Jupiterovom hramu

 brak / confieratio

-kruščić napravljen od pira, lomi se nad glavama supružnika, ceremonija kojoj prisustvuje flamen

-vrsta bračne ceremonije među visokom aristokracijom

-kasnije brak izašao uz upotrebe

-flamen dialis može biti samo izabran iz one obitelji iz braka sklopljenog konfaracijom

-vjerske stvari su ograničene na patricije, rijetkost da postane plebejac

-Kvint Marcije rex sacrorum- plebejac postao svećenik, njegovi nasljednici se zovu Marcii rexi

 curules/non curules

- da li magistrat ima pravo na stolicu dok obavlja posao ili nema

- stolica (kao za ribolov), montažna stolica koja zna biti od slonovače

- ako je magistrat sudac- zasjeda—sud zasjeda,pa sudac sjeda na svoju stolicu

-kurulski magistrat ima svoju stolicu- viši magistrati i kurulski edili (redovni edili)

14
POJMOVI

 DESIGNATUS= osoba koja je izbrana na službu, ali još nije stupila na dužnost
-predaja dužnosti u Rimu = 1. siječnja (na januarske kalende)
-izbori za konzule u kolovozu, izabrana osoba od tog trenutka je consul designatus- donosi
mu socijalne privilegije- ima imunitet, ne može ih se iznositi na sud

 SUFFECTUS- sufektni magistrat/nadomjestni magistrat

-sve magistrature su parne
-događalo se često da konzuli umru na dužnosti, ostaje 1 konzul- nedopustiva situacija, bira
se zamjenski konzul- osoba koja će ga zamijeniti na dužnosti do kraja mandata- bira se
sufektni magistrat
npr. Kaligula- konzul na dužnosti umro 31.12. – pomogao mu Kaligula da umre

 PRO MAGISTRATI=politički aparat Rim. Republike zamišljen za mali grad- koji se vremenom
počeo širiti
-potrebno je bilo unutar zakona naći nove interpretacije u skladu sa zakonom (prokonzuli,
propretori..)
-kada narod nekoga izabere na visoku magistraturu i da mu iimperij, kada mu istekne
mandat- Senat mu ima pravo reaktivirati imperij – u slučaju ratova i sl.
- senat može unutar sebe izabrati nekog bivšeg konzula i dati mu imperij (reaktivirati ga) i
-imenovati ga prokonzulom i sl.
- ili u slučaju završetka rata- daju mu produženje imperija- imenuju ga prokonzulom
(pr. Metel Dalmatik)
-Numidija- din. sukobi – Jugurta Katon poslan u diplomatsku misiju, nije obavio ništa, umro
na dužnosti- oba konzula koji su trebali naslijeditia produžili mu mandat

 PROVINCIA= pojam koji mi vežemo za teritorij, no to je kasniji derivat

- u osnovi znači dužnost koju je magistratu ili promagistratu povjerio senat
-prekretnica= kad Rim iskoračuje van Italije
-Rim ne stvara seriju pokorenih naroda, koji su ovisni o njemu, nije ih porobio, nameće
odredbe mirovnog ugovora- kad ih nameću, zajednica ostaje slobodna, izgubit će neki dio
zemlje, no zajednica nije u robovskom odnosu prema Rimu- jedina obveza da u slučaju
potrebe šalju svoje vojne odrede pod zapovjedništvo Rima – vojna konfederacija- samo vojna
obveza, postaju rim. saveznici
-kada Rim zakorači na Siciliju- ne može se njome upravljati na način na koji se upravlja
Italijom- sistem ondje nije mogao funkcionirati
-Sicilija je bitna- žito obveza hraniti stanovnike, rim. građane
-potrebna stalna rim. vojna prisutnost i upravitelj
-dolazi do pozitivne interpretacije zakona
-Senat unutar svojih redova bira nekoga tko će upravljati Sicilijom- reaktivira njegov imperij-
postaje prokonzul Sicilije na 2 godine
-termin provincia prešao u naziv provincia u teritorijalnom smislu

15
  CANDIDATUS- osoba koja se natječe za magistrature
-od riječi candida=kreda- upotrebljavala se u rim. čistionicama za izbjeljivanje toge
-običaj je bio da se do određenog roka prijavite gradskom magistratu koji će vas upisati na
listu kandidata
- do izbora se u javnosti pojavljujete u potpuno bijeloj togi- oznaka kandidata, da bude uočljiv
u gomili

 da bi se započelo političku karijeru:

- ne može biti svatko

-privilegija- osobe senatorskog ranga

1. financijska granica- mora se posjedovati određena količina imovine

- u javnosti vlada loša slika o onima koji se bave bankarstvom, lihvom, trgovinom
-imovina mora potjecati od zemlje
-ljudi koji se ne žele baviti politikom, ali su imućni pripadaju ordo equester
(konjaničkom, viteškom staležu)
-financijska granica u Augustovo vrijeme 1 mil. sestercija
2. bavljenje politikom je tradicija moćnih obitelji- generacijska stvar
-svaki Rimljanin senator nastojao je izjednačiti ili prestići slavu predaka
-tradicija s očeve i majčine strane bitna
- kao argument se donosi reputacija
3. da bi se mogli baviti politikom, morate biti školovani
-sinovi moraju dobiti kvalitetnu naobrazbu
-plaćaju se privatni učitelji, filozofi
-najskuplji su učitelji retorike (grčke i latinske)- mogao dizati 100 000 sestercija
mjesečno (običan učitelj zarađivao 300 sestercija mjesečno)
- potrebno bilo biti dobar govornik da bi se mogli obratiti načitanima i nepismenima
-retorika je bila umijeće/umjetnost
4. školovanje završav a sa 17. godina- kada počinje vojna služba
-da bi se mogli kandidirati mora se imati odrađen vojni rok
-doba principata – 10 god. – u smislu 10 kampanja (opsjedanja po nekoliko mjeseci)
-nakon 10 kampanja se može pristupiti ratu kao dobrovoljac, ali niste više obavezni
-veterani dobivaju zemlju
-potežu se obiteljske veze- skuplja se iskustvo koje će kasnije biti potrebno
- napreduje se do položaja vojnog tribuna
-prvo ste niži tribun prvih 5 godina, zatim drugih 5 viši tribun- dobivaju se ozbiljni
vojni zadaci
-oficiri- treba im ratno iskustvo
-nakon 10 godina službe= vraća se u Rim (u 28. godini života)
-sa 29 se može kandidirati na najniže magistrature
-u 30. se obnaša prva magistratura

 CURSUS HONORUM – slijed časti

-politički uspon- unaprijed zadan – nema preskakanja stepenica
-ne može se obnašati niti jedna magistratura preko reda
-ne može se postati konzul prije pretora, a ovaj pak prije edila

16
  tribunis militum (viši oficir u rim. vojsci)
 viginti sexvir
 qaestor-aedilis culureles censor
 tribunis plebis-aedilis mag.equitum
 praetor interrex
 consul dictator

 lex analis- nitko ne može postati konzul prije 42 godine starosti

 suo anno- bilo fora u Rimu u svojoj godini ostvariti magistraturu, uspjevalo rijetkima

- bilo bitno voditi računa o tome što su bili preci

-stavljaju cursus honorum u silaznoj liniji na nadgrobne spomenike, hvale se što su radili za života

-taj dio u epigrafici se isto naziva cursus honorum

 FASCES + LICTORES – oznake dužnosti- liktori, pomoćnici magistrata prate ih u javnim

nastupima, idu pred magistratima, razgrću gomilu, u rukama nose fasces= snop pruća ,
simbol da nailazi onaj koji ima pravo išibati rim. građanina
-oni magistrati koji imaju imperij- ispred njih idu liktori sa utaknutom sjekirom= oznaka da
ide magistrat koji ima pravo izreći smrtnu presudu (fasces et securis)
-jedina aparatura koja pomaže magistratu- liktori

edili: cura urbis- briga o gradu

cura aenone- briga o žitu

cura ludorum- o igrama – plaća edil iz vlastitog džepa, dio je političkog natjecanja, tko
pripremi bolje igre, zapamtit će ga

-sve magistrature su časne- ne prima se za njih plaća

-državne potrebe se plaćaju iz vlastitog džepa (pr. održavanje hrama, vodovoda)

-munificijencije-privatna financiranja objekata za javne potrebe- dio političkog natjecanja

-utezi sa žigom gradskog magistrata na tržnici, koji je rekao da se mjeri njime- ne može se mjeriti i
vagati sa svojima

-izvršitelji kazne=liktori

 sella curulus- oznaka dužnosti= tko ima pravo na stolicu ili ne

 PALUDAMENTUM= plašt krvavocrvene vojske, oznaka vrhovnog zapovjednika rimske vojske-
samo 1 ga ima
-koji od konzula odlazi u rat, a koji ostaje u gradu, bira se kockom – prepušta se volji bogova
-koji ide u rat mobilizira 2 legije pripisane na njegovo ime i legije saveznika
-odlazi u Marsov hram, gdje se čuva paludamentum
-rat završava kad vrati plašt u Rim u Marsov hram

Toga praetexta- (uska crta)- oznaka senatorskog i viteškog staleža

Toga purpurea- vezujemo uz carstvo, Konstantin Porfirogenet- rođen u purpuru (Porfira-
soba sa purpurnim zidovima)- zbog tradicije – purpurna toga= oznaka cenzora
-lustrum
-pravi popise

17
-osobe dok su na dužnosti cenzora nose purpurnu togu
- u doba principata- postoji cenzura, carevi se daju birati za cenzora da bi izbacili sa popisa
koga hoće
- carevi se oblače u purpur

4.- PREDAVANJE 14.11.2016.

Senat
- najveći politički autoritet unutar rim. države
-formalno- nema veliku ulogu (savjetodavno tijelo)
- senex = starac (vijeće staraca)
- nastao još u kraljevstvu, savjetodavno tijelo kralja
-rim. tradicija- Romul ustanovio grad, podijelio stanovništvo na patricije i plebejce (puk)
- namjerno stvorio aristokraciju
-patricijima dao veću ulogu
-svaki plebejac pripadao je nekom patriciju- klijentelarni sustav, aristokratske obitelji vode
brigu o njima
1. Senat čine patriciji
- u Republici se mijenja senat radi promjene sustava
- nema doživotnog kraljevstva, magistrature su kratkotrajne
-senat se počinje sastajati od bivših službenika, magistrata
- u neka vremena ulazak ograničen na kvestora
- članstvo u senatu = doživotno
- oko 300 članova
- znalo se dogoditi da se izdaju proskripcije- za Sule, smakne, doda svoje (ima ih 600)
- cenzor- svoj postupak ne mora nikome objašnjavati, ukoliko želi nekoga izostaviti s popisa
-Salustije Krisp- Cezarov čovjek, prije građanskog rata cenzor bio Apije Klaudije,
konzervativac- izbacuje Salustija s popisa senatora
-Cezar kad postaje diktator, imenuje ga na pretorsku dužnost
-cenzori uglavnom izbacuju zbog moralnog prekršaja
- ne smiju se vjenčavati oslobođenicom, tutor se ne smije oženiti štićenicom
- u senatu sjede svi koji se bave politikom
- skupina svega što se bavi politikom
-izraz patres u obraćanju - (prežitak patricija)
- Senat tokom Republike nadišao ulogu savjetodavnog organa- efektivno upravlja državom
- donosi senatus consultum (odluke senata)
-preporuka što se ima napraviti u raspravljanoj strani
-preporuka nije obvezujuća
- no, Senat ima polit. težinu da se rijetko kad dogodilo da se konzul ogluši o odluku senata
- prilično učinkovita upravljačka mašina u rim. politici, ali se nametnuo i u rim. vanjskoj
politici
- rim. državno uređenje=uređenje napravljeno za mali grad -državu
- Rim se širio, a ustavno uređenje nije mijenjao
- rim. organizacija nema ministarstvo vanjskih poslova- nema posebnog organa koji promatra
što se događa dalje
- kako upravljati imperijem?  Rimljani svoj klijentelarni sustav proširili na vanjske poslove
-Pompej bio cijenjen u Picenumu- prostor koji njihova obitelj promatra, održava veze
-okolica Zadra- obitelj Bebiji

18
- za obraćanje senatu- ako ste iz Liburnije ide preko veze- patrona (pr. Bebija)- onaj tko je iz
Senata se obraća senatu

!!!! Vanjska politika počiva na klijentelarnom sustavu

-Senat se unutar države nametnuo kao glavni organ za vanjske poslove, na taj način senat
itekako upravlja državom
- uzrok građanskog rata leži u sukobu interesa senata i građana
Kako izgleda sjednica Senata?
- mjesto okupljanja= curia
- sagrađeno nekoliko :
- curia Iulia (na kraju foruma, sagradio Cezar)- prostorija visoka da se pojača akustika
govornika koji stoji u sredini
-postojala Pompejeva kurija- sagradio i teatar, u produžetku teatra park, a na suprotnom
kraju kurija- sjednica senata na Martovske ide 44. – ubijen Cezar
-senat se sastoje i u raznim hramovima, predsjedavajući odlučuje gdje će se sastati sjednica
- jedino ograničenje – ne smije se sastati u prostoriji koja je okrugla
- sjednicu saziva magistrat s imperiem, kao savjetodavno tijelo- traži savjet kako postupiti
- onaj koji saziva senat, obvezan je sazivati auspicije
- sjednica mora biti završena do zalaska sunca, isti dan- radi auspicija koje tada završavaju,
radi povoljnih prilika koje tada završavaju
- netko može uzeti riječ i raspravljati bez prestanka do zalaska sunca- primjer Katon
-Cezarov trijumf- stigao zadnji dan prijave za magistraturu(konzulat)- problem- treba se
kandidirati, ali ne može zbog trijumfa, radi to preko posrednika- Katon htio onemogućiti,
održao govor do zalaska sunca, Cezar bio ljut, ušao trijumfalno i prijavio se osobno

O čemu se raspravlja?
- raspravlja se o onome zbog čega je onaj koji je senat sazvao
princeps senatus u rim. Republici= oosba koja je najstraija u senatu, najstariji bira dnevni
red, nitko od senatora nema pravo raspravljati o čemu drugome
-Katon zato svaki govor završava sa: „ osi toga, smatram da Kartagu treba razoriti!“ (ceterum
censeo)- u svakoj ruci držao smokvu, tvrdio da je ubrao jutros iz svog vrta i drugu 10 x veću
koja je donesena iz Kartage
-predjedavajući objavi temu, daje riječ onim redom po senioritetu, prvu riječ dobivaju oni koji
su nekad imali konzulat, pa pretori, pa niži...
-svaki koji drži govor – predlaže na koji način pristupiti problemu ili podržava prethodnika

Kako se glasa?
-šetanjem
- onaj koji je dao prijedlof digne se sa svog mjesta i ode u jedan kut dvorane
- onaj tko se slaže ode s njim
-onaj tko je protiv ode u drugi ćošak, tko ima drugi prijedlog, ode u treći i zato ne može senat
zasjedati u okrugloj prostoriji!!!

19
 -plebejski tribuni imaju pravo veta, ali prije glasanja
- na narodnim skupštinama – kad se zakon javno pročita i objavi se da ide na glasanje-
trenutak kada može dati veto
- ukoliko daje veto- nastavlja se procedura, objavljuje se glasanje i ako se izglasa, ne zove
se senatus consultum, već mišljenje senata!
-Rimljani svoje zakone smatraju praktičnima, tu se radi o praktičnosti

Braća Grakho
-Apijan kaže da je oružje 1. put donešeno na rim. narodnu skupštinu za njih
-naslov Apijanove knjige (Bellum civile) – o rim. unutrašnjim sukobima
- obrađuje period od Grakhijanskih reformi do Augusta
-Cambridge Ancient History (knjiga)
-Rim u ovaj period ulazi sa krizom
2 krize kriza 2. st. pr. Kr.
kriza 3. st. n. e.
 kriza 2. st. pr. Kr.  kada rim. država postaje velika sila na Sredozemlju
- vojna ekspanzija- izazvala nevolje u rim. unutrašnjem svijetu i politici
KRIZA – 4 segmenta:
1. POLITIČKA KRIZA
2. SAVEZNICI- Rim pod pritiskom mora mijenjati odnos sa saveznicima- italskom
konfederacijom
3. EKONOMSKA- pogađa široke slojeve društva, srednju klasu koja bankrotira, odražava
se na vojsku, političku
4. VOJSKA

1. POLITIČKA KRIZA

 korijen- rim. ustavno uređenje= uređenje za mali grad-državu

-Rim u međuvremenu raste, progutao Italiju, Siciliju, Kartagu, dijelovi Hispanije
-Kartaga razorena 146., Rim se upleo u rat s Ahajskom ligom, razmontirana Makedonija, Sirija
pod Antiohom III., prostranstva MA dana rim. saveznicima
-Rodos- svjetski policajac
-Rim se raširio
-klijentski kraljevi ili zajednice koje imaju fedus
- rim. ustavno uređenje se još nije promijenilo; zahrđalim pravnim upravljačkim organizmom
nastoji upravljati cijelim imperijem
-Rimljani pravo smatraju praktičnom stvari
- Rimljani prilagođavaju- svjesni su problema- kada Rim uništava Kartagu- jedan dio postao
provincija, pokušava spriječiti da nastane nova Kartaga, Rim stavio pod svoju kontrolu, a
ostatak prepustio Masinisi, rim. savezniku, radi velikog teritorija
-Atal III. daje teritorij nakon smrti senatu, oni traže zamjenskog klijentskog kralja
-Senat svjestan da ima problema u upravljanju tolikim imperijem
-osnova političke krize u tome
-politički mehanizam nedostatan za upravljanje imperiem
- razvija se politički sukob iz toga

20
2. SAVEZNIČKI PROBLEM

-Rimljani dok su osvajali Italiju, nisu pokoravali narode, izgrađivali su vojnu konfederaciju

-poražene su prisiljavali na potpisivanje mirovnih ugovora

- „pokoreni“ – ostaju slobodni, imaju vlastite odnose, Rim im nije ni po čemu gospodar, ali na poziv
senata svoje vojne kontigente imaju poslati pod zapovjedništvo rim. zapovjednika  ugovorom su
primorani da budu vojni saveznici

- nekoliko stotina godina rim. imperij napreduje, osvajaju nove teritorije, rim. ekonomija raste, ratni
plijen uživaju rim. građani, a saveznici nemaju koristi od ratnih pohoda i osvajanja

-rim. saveznici- zaslužni za pobjede na bojnom polju (pr. Marsi)- no oni nemaju koristi od toga

-saveznici traže da se u tom smislu približe Rimljanima, da imaju koristi od pohoda

- ide od ekonomskih ustupaka do traženja prava za rim. građanstvom

- eskaliralo u ogroman rat  Saveznički rat

-italski saveznici se pobunili

- ratna prijetnja i ratni uspjesi pobunjenih- doveli do rješavanja pitanja političkim putem

3. EKONOMSKA KRIZA

-Italija- sitni zemljoposjednici: masline, vinova loza osnova imovine, prema tome im se dodjeljuju
vojni razredi

-2. st. pr. Kr.  povećava se broj osoba sa većim imanjem, namijenjena stvaranju prihoda, imanja su
uglavnom – ispaša

2. st. ide se sve više na ispašu nego na ratarstvo

lex agraria

-De agricultura /Katon- priručnik zemljoradnicima- on sam pokazuje da se sve više koristi ispaša

Zbog čega se to događa?

21
5.PREDAVANJE 21.11.2016.

BRAĆA GRAKHO

-Apijan- Mač je prvi puta donesen na rim. nar. skupštinu za tribunata Tiberija Grakha

-period braće Grakho-čovjek koji diktira optimatsku konzervativnu politiku- Scipion Emilijan
(Scipion Afrički)- razorio Kartagu glavni neprijatelj Grakha, direktno Tiberija, kasnije i Grakha

 u bliskoj rodbinskoj vezi sa braćom Grakho

-otac braće Grakho (Tiberije Sempronije Grakho)- 2 puta konzul, 2 puta trijumfator (za vojne
operacije u Hispaniji i Sardiniji), ekstremno pošten čovjek, taj glas ga krasi čak i među neprijateljima

-kad se dogodio problem s Numancijom, rim. vojska potučena, među njima njegov stariji sin Tiberije-
prepoznali u njemu sina starijeg Tiberija, Rimljani ga pustili da odu

-supruga Kornelija, kćer Scipiona Afričkog Starijeg, pristala se udati za Tiberija Sempronija Grakha,
prodala nakit da bi podmirila njegove dugove

-sa Tiberijem imala 12 djece, većina umrla u 1. god. života, preostalo joj živo troje- 2 sina i kćer
Sempronija

-Tiberije Stariji umro mlad, vjerojatno od infarkta, a djeca su bila mala- Kornelija preuzela brigu o
odgoju djece, uspjela im osigurati elitne učitelje Blosije iz Kume, stoik/filozof, Diofan iz Mitilene,
najčuveniji retorik svoga vremena

-veza Scipiona Mlađeg Afričkog – on po rođenju nije Scipion, već Emilianus (adoptiran je)- otac mu
Emilio Paulo- potukao Makedonce- djed mu Lucije Emilije Paulo, koji je potukao Demetra Farskog

-Emilije Paulo- dobro se oženio, imali 2 sina, došlo do raspada braka, ponovno se oženio, dobio još 2
sina, pristao da 2 sina iz prvoga braka da u adopciju starijeg sina adoptirao kunktator (sin postaje
Scipion Emilijan)

-adoptivna sestra se udala za Tiberija Sempronija Grakha, a on je je oženio njegovu kćer

-Scipion Emilijan- vrh kulturne elite svog vremena se okuplja oko njega, u taj krug ulazi i Polibije

-čovjek s takvim rodbinskim vezama značajno pomogao vojnu karijeru Grakha- Stariji Tiberije bio
oficir u njegovom štabu

–početkom prosinca mijenjaju se na službi pučki tribuni

-10. 12.134.  na dužnost stupio Tiberije Sempronije Grakho

-rimska djeca imala kožne torbice oko vrata, u slučaju da se izgube da se zna kome ih treba vratiti

KRIZA

 politička
 ekonomska
 vojsna
 saveznici

-vojni i ekonomski uspjeh može voditi u propast krize utječu jedna na drugu

22
-politička se sastoji u zahrđalim instrumentima Republike namijenjenim za grad-državu koje veliki
imperij ne može pratiti

-imperij se širi brzinom koja ne omogućava asimilaciju

-ustavno uređenje neprilagođeno zadaći

-problemi sa saveznicima

EKONOMSKA KRIZA

-Ima nekoliko aspekata koje treba uzeti u obzir:

1. sve više zemlje se počinje posvećivati ispaši, a ne uzgoju

Zašto?
Razlozi: Rim osvaja Sicliju koja postaje žitnica Italije, uvozne žitarice istiskuju italski proizvod
no to nije tako sicilske žitarice mogle u ITA dolaziti samo u gradove s velikom lukom, a zbog
transportnih nemogućnosti (kopnom=skupo) – nema plovidbenog puta
-te uvozne žitarice ne mogu utjecati na prostor veći od 20 milja i ne na cijelu ITA
2. prebacivanje na stočarstvo
-hanibalski rat-Hanibal pljačkao po ITA kako bi prehranio vojsku
-14 godina ostao u ITA, kad je prešao Alpe imao 28 god.
-nauništavao se rim. vinograda, maslinika itd.
-razlog- zbog šteta koje je ITA pretrpjela, no ne štima ni ta teorija  poljoprivredne kulture se
brzo obnavljaju, šteta je mogla imati trenutačne, a ne dugoročne posljedice

JEDINI RAZLOG ZAŠTO SU ORANICE ZAMIJENJENE ISPAŠOM = VEĆA ISPLATIVOST

-zemlja u ITA  kvaliteta = dvojaka, mali dio plodan- Kampanija, ostatak je slabe kvalitete
-Italija je zemlja sitnih zemljoposjednika
-ispaša donosi veći profit

Zašto tada, a ne ranije?

- velika imanja traže početni kapital
(ispaša ljetna i zimska)
- kapital počinje jačati nakon hanibalskog rata
- isplata ratne odštete
-187. tributum simplex prikupljen za 25 god.
-167. oprost tributa (povećao financ. moć stanovništva)
-golema količina robova (postaju jeftini)
-jedina sigurna investicija je ulaganje u zemlju
-sitni zemljoposjednici propadaju i prodaju imanja ( u 20 god. prije Tiberija Grakha oko 7 %)
-migracija prema gradovima
-vojno beskorisni (pridonose vojnoj krizi)
- nose svoj tribus (pridonose političkoj krizi)

zašto baš u prvoj pol. 2. st., a ne ranije?  za organiziranje stočarstva potreban je veći
financijski kapital da bi se bavili stočarstvom, mora se imati zimsku i ljetnu ispašu (1 teren
u brdu i 1 u dolini)
 trebali bi objediniti cijeli teritorij i komunikaciju između
 stočarstvo traži puno veći početni kapital, a Italija tada zemlja srednjeg seljaštva, sitni
zemljoposjednici- najveći broj rim. vojske su ti zemljoposjednici, oni se mogu opremiti

23
-no oni nemaju sredstava da bi prešli na uzgoj stočarstva
-kapital počinje dolaziti u Rim upravo u to vrijeme
-Rim potukao Kartagu u 2. punskom ratu- bitka kod Kane- Rim nametnuo Kartagi veliku ratnu
odštetu- počela dolaziti velika količina kapitala u Rim
-187. god. kad je prikupljen tribut, prikupljena je svota koja se ranije skupljala 25 god.
(tributum simplex)
-167. ukinut tributum simplex (rim. građani ne plaćaju više porez) – povećao kupovnu moć
stanovništva-počinje se investirati ogromna količina novca- jedina sigurna investicija je
ulaganje u zemlju- golema količina robova (postaju jeftini)
-pada Kartaga 146., iste godine i Korint (Ahejska liga) u Rim se slijeva ogromna količina
robova – na 100 tisuća ljudi se prodaje na tržnicama, cijena robova pada, veliki
zemljoposjednici ih kupuju, stvaraju latifundije (velike posjede), na tom velikom području
uzgajaju samo jednu kulturu
-velika proizvodnja, vrši ih besplatna vojna snaga, na tržištu se nude jeftinije nego sitni
zemljoposjednici- seljaci bankrotiraju, prodaju svoja imanja velikim zemljoposjednicima
- 7 % bankrotiralo, ti seljaci sele u gradove- Rim (ako su rim. građani, hrani ih država)
-velike količine rim. građana u Rimu koji su bili seljaci- rade probleme
-učestalije pljačke, krvavi obračuni i politički opasna stvar  bivši seljaci sa sobom donose
tribus (31 ruralni tribus i 4 gradska)- bivši seljaci imaju ruralni tribus- kako im broj raste, a
njihovi interesi postaju dio interesa gradske svjetine, pridonose time i političkoj krizi

VOJNA KRIZA

- osnova rim. vojske = sitni zemljoposjednik

-opadanje broja vojno sposobnih
-Italija pretrpjela velike demografske gubitke
-1. punski rat 264. – 246. – koštao ITA velikog gubitka stanovništva
- u jendom danu – pohod na Afriku  Marko Regul, konzul , ostao, drugi otišao u Rim- napali
ga Kartažani, Ksantipa potugao Regula (unajmljeni Spartanac)
-Regul- kartaški zarobljenik, Kartažani ga vodili u Rim na mirovne pregovore
-održao protukartaški govor, Kartažani ga stavili u bure izbušeno čavlima, zakotrljali ga
nizbrdo
-10 000 rimske vojske se povuklo u Aspis
-Rimljani pokrenuli flotu do Afrike- bitka u kojoj su Rimljani pobjedili
-ukrcali Rimljane, kod Sicilije ušli, u oluji od 340 brodova samo se 80 izvuklo, ostali potonuli –
25 000 legionara i 85 000 veslača izginulo u jednom danu u oluji
 Rim ima dodatne gubitke propadanjem sitnog seljaštva (oko 15 % više nije vojno
sposobno)
-sve manji broj Rimljana želi obavljati vojnu službu
kad su ratovi bili u ITA – išli rado, financijski im bilo isplativo
Rim u ovom periodu (Sicilija, Kartaga) – ratovi na udaljenim, egzotičnim mjestima, traju
godinama (ne može se očekivati više da traje nekoliko mjeseci)
-sitni zemljoposjednik (koji 2-3 god. nije obrađivao posjed, treba mu ponovno investicija da
pokrene proizvodnju, a latifundista mu preveliki konkurent) on bankrotira
 ljudi sve manje zainteresirani za vojnu službu
-sve više uglednijih Rimljana nastoji pronaći načine kako izbjeći vojnu službu
- ne nalaze svoj interes u ratu

24
25
 SAVEZNICI
 sve veći problemi sa italskim saveznicima
- broj robova raste- postoji potencijalna opasnost, pobune robova sve češća pojava
-velika mogućnost velikih robovskih ustanaka – 4 ukupno:
1 u ITA- Spartakov rat
2 na Siciliji
1 u MA

-Rim kad je u početku osvajao ITA  konfederacija- Italike ostavljao slobodnima, oni imaju obvezu
davanja vojnih kontigenata na zahtjev Senata

-Rim gradi vojnu konfederaciju po ITA

-kako vrijeme prolazi- koristi od ratova imaju samo Rimljani- plije ide građanima, oni nemaju ništa

-sve više jača pokret sa zahtjevima da se izjednače prava saveznika sa pravima Rimljana

-ideje da se izjednače Italici po svojim pravima

-ideja da Rim prestane biti grad-država, već da postane glavni grad Italije

-takve ideje nailaze na „gluhe uši“, naročito u nar. skupštinama

-ideje koje idu u tom smjeru gube svoje simpatije u masama- ispadaju iz politike (slično s Grakhima)

-ideje da se poboljša položaj Italika nisu mogle proći u rim. zakonodavstvu

TIBERIJE GRAKHO

-prosinac 134. – položaj pučkog tribuna

-zakonodavna djelatnost- lex agraria- najsporniji nastoji olakšati položaj rim . proletarijata
(ekonomske probitačnosti sitnog seljaštva) i iz gradske svjetine izvući seljake kojima će dati imovinu –
ager publicus (državna imovina, zemlja u državnom vlasništvu dobivena osvajanjem)

-raspodjela javne zemlje na male parcele

- osnivaju se kolonije zadatak – primiti prvi udar na sebe

- ostatak ager publicus zloupotrebljavali senatori – koristili kao privatne parcele, dali iznajmljivati i sl.

-Tiberije zamislio tu zemlju u drž. vlasništvu rasparcelizirati u sitnije parcele i podijeliti bezemljašima

-stvorila bi se egzistencija

-smanjila bi se količina proletarijata

-povećala bi se količina vojno sposobnog stanovništva u ITA

- smanjilo bi opasnost od robovskih ustanaka – smanjenje robovske populacije u ITA bila bi posljedica

Kako postići?

reaktivirati zakon od prije

 predviđao da svaki rim. građanin ne može imati više od 500 jugera zemlje

26
JUGER= 120 X 240 stopa = 2, 5364 m2 = 0, 2534 ha

- taj zakon ispao iz upotrebe

SEMPRONIA LEX AGRARIA predvidila da se reaktivira taj zakon i uvela olakšice, mislio na
potomstvo

-osim što svatko može imati 500 jugera + 200 jugera za svakog sina, max. 1000 jugera

-ostatak zemlje se vraća državi u njen posjed

-zakon predviđa formiranje tročlane agrarne komisije koja ima imperium, ta komisija će podijeliti
zemlju bezemljašima

-senatori pošizili na prijedlog zakona- nije im odgovarao senatska oligarhija nastupila protiv zakona

- u prvi mah ih zakon nije zabrinuo

- razvili način borbe – uspostavili sustav kontrole do tog vremena bira se 10 tribuna, svaki ima
pravo veta – senatori se pobrinuli da bude među njima 1 njihov simpatizer, koji ulaže veto u ime
senata

- u ovom slučaju- Marko Oktavije, tribun, senatski igrač uložio veto na prijedlog Tiberijevog zakona

-uobičajena taktika senata je podbacila

-Tiberije ga nakon veta optužio da radi protiv interesa plebsa- odstupio s dužnosti

-abrogatio  (oduzima službu ono tijelo koje je i dalo)

-Tiberije predložio da mu se oduzme služba- M. Oktavije razriješen dužnosti pučkog tribuna- uništio
dotadašnje oružje senata, senat ostao bez instrumenta kontrole nar. skupštine

-Tiberije napravio zakonski presedan

!!!-zakon izglasan, formirana komisija počela s radom, stvara fond, popisuje – međutim, slijedeći
korak je financijska opstrukcija

 ljudima treba početni kapital s kojim će krenuti u obrađivanje zemlje, a država (senat) ne da novac

- senat izglasao da se agrarnoj komisiji ne mogu dodijeliti financijska sredstva bez odobrenja konzula
(koji su odsutni)

-umro pergamski kralj Atal III.- svoju državu ostavio oporučno rim. narodu Senat prihvatio oporuku,
ali u namjeri da potraži rođaka da ga postave za klijentskog kralja

-nakon tog se pojavio Tiberije Grakho, izjavio da je Atal III. svojom oporukom ostavio zemlju rim.
narodu, a ne senatu- izglasao zakon po kome se Pergam pretvara u rim. provinciju PROVINCIJA
AZIJA – da bi se domogao riznice pergamskog kraljevstva za financiranje rada agrarne komisije

 napravio i drugi opasni presedan- počeo se miješati senatu u vanjske poslove, poništio odluke
Senata

-zahvaljujući pergamskom novcu, komisija nastavila s radom

- senatska oligarhija i zemljoposjednici uvukli robove protiv toga

27
- kao šok došao zahtjev T. Grakha za kandidaturu pučkog tribuna pozvao se na stari zakon po kome
je mogao produžiti dužnost (mandat) da završi ono što je započeo pravilo nije korišteno preko 100
god.

-Tiberijev zahtjev da ostane u službi, odjeknuo kao bomba  pokrenuta velika huškačka akcija protiv
Tiberija, stvar eskalirala na dan izbora

-senat se sastao u hramu Fides, pontifex maximus Scipion Nazika Korkul (Srdašce) skočio na
predsjedavajućeg konzula Publija Mucija Scevolu, otvoreno nastupio da spasi državu od tiranina

-konzul, pribraniji čovjek—neće učiniti ništa protivno zakonu, ali neće dozvoliti narodu nešto protiv
zakona- da će poništiti odluku naroda jer osobno smatra kandidaturu Tiberija nezakonitom  Nazika
nazvao konzula izdajnikom, otkinuo nogu kurulske stolice i rekao za mnom

 gomila krenula iz hrama Fides, naoružana sljedba, navalili na okupljene oko Tiberija Grakha , javni
linč, sustigli ga na kraju i umlatili na ulicama Rima

 njegove ideje nastavile živjeti dalje

 nije likvidirana agrarna komisija oko koje se okupio dio ljudi željnih promjena

GAJ PAPIRIJE KARBON- Zakon o tajnom glasanju kuglicama (Zakon o ponovnom izboru na tribunat)

-sve više se širilo nezadovoljstvo radom komisije, počeli rogoboriti saveznici

-komisija počela zadirati u dio njihove zemlje

-dosta spornih slučajeva (pripada li zemlja ager publicus, a koji je u vlasništvu italskog grada)-
problemi sa sabeznicima

-rim.veleposjednička oligarhija dobila saveznika- italski saveznici samo da bi naštetili agrarnom

programu

-Scipion Emilijan na čelu, 129. iskoristio svoj utjecaj- lišio agrarnu komisiju imperija- radili redoviti
sudovi, poskupljivalo rad komisije

- donio zakon 129. da jedan od konzula mora potpisati zahtjev o trošenju novca- 1 od konzula
Sempronije Tuditan („potukao Japode, proširio vlast do Krke“ – došao, pobjegao među Liburne) da bi
agrarna komisija ostala bez potpisa kojeg mora dobiti

-komisija onim mjerama blokirana u radu do 123.

-129. Scipion Emilijan umire usred svađe s rodbinom od tlaka

-preko Gaja Papirija Karbona komisija ostvarila zahtjeve- da se usvoji zakon o glasanju kuglicama (2
kuglice ili 2 zrna boba različite boje (crvene i bijele)) – u kutiju se ispusti kuglica koju želi (za ili protiv) i
na taj način se čuva tajnost glasanja – prije se glasalo javno

- da bi se onemogućilo polit. agitatore, o razmaku između rodova na glasanju

-sad se uvodi tajno glasanje, pridonosi idejama prihvatljivim puku, a ne aristokraciji

-Gaj Grakho 123. i 122. postaje tribun – nema glasa protesta što se kandidirao 2 godine zaredom,
vjerojatno se po zakonu moglo učiniti- uređeno -tribun 2 god. zaredom

-njegovo zakonodavstvo puno opširnije i dalekosežnije

28
- ne zna se točno koje godine

LEX FRUMENTARIA

-osiguranje snabdijevanja žitom po niskim cijenama

-ogromna količina proletarijata živi od države, hrani ih država

-da bi se hranili- dužnost edila- 3 funkcije:

 organiziranje igara (cura ludorum)

 briga o gradu (sprječavanje zaraza)
 prehrana stanovništva (cura aenone)

-spiskovi proletera – na stotine tisuća

-1 x mjesečno dijelili žito kao temeljnu namirnicu s obzirom na broj članova obitelji

-žito se nosi mlinaru, daje mu se ušur, određeni postaotak brašna za uslugum nakon toga brašno se
nosi pekaru i on za tu količinu brašna ima isporučiti toliko kruhova

-Gaj Grakho- obavezao državu na gradnju silosa (skladišta) u Ostiji- omogućilo se državi da kupuje žito
po jeftinim cijenama- umanjila se šansa da Rim ostane bez žita za stanovništvo

LEX IUDICARIA

-zakon o porotama

-političke protivnike se optuživalo – oblik političke borbe

- sudi im sud- porote su po zakonu sastavljene od senatora

- ta porota podvrgnuta je političkoj korupciji- da bi se sprječilo korupciju, donosi zakon po kome

polovina porote sastavljena od senatora, a druga polovina od vitezova (ljudi koji se ne bave politikom,
imaju imovinski prag, nisu skloni potkupljivanju)

 uvodi vitezove u porote- razbija unutrašnju ravnotežu unutar senatorskih krugova

-no vitezovi ušli u krug ljudi koji se bave politikom postaju bitan politički element

LEX AGRARIA

-nastavlja se na agrarni zakon brata Tiberija

-dio zemlje (ager publicus) u ITA podijeljen

-Gaj smatrao potrebnim da se počne dodjeljivati i ager publicus izvan Italijeideja naseljavanja
rim.proletarijata u kolonije- naseljava se masovno stanovništvo u gradovima-parcele preko 100
jugera da bi se stvorila aristokracija unutar novoga grada

-3 kolonije na jugu ITA- Skolacij

- Neptunija

29
 - Junonija- na bivšem položaju Kartage Rim prokleo zemlju Kartage, zasoljena
da se ne osnuje novi grad na mjestu Kartage- dok je Gaj osnivao koloniju, svakakve nevjerojatne
priče- Tunis-danas (ostatci rimske Junonije, a ne Kartage)

-masa mu počela padati dok je on bio u Africi-gubitak popularnosti

-pred kraj drugog mandata pokušao riješiti problem saveznika- da im se dodijeli rim. pravo ius
provocationis

-sve skupa za davanje većih prava Italicima, smanjilo mu simpatije-senat vidio kao svoju
mogućnostpočeli aktivno raditi na rušenju njegovog ugleda u masama

- Marko Livije Druz-tribun iste pameti kao senatska aristokracijapreuzima ulogu, poništava većinu
stvari koje je Gaj napravio

-ruši mu ugled-štogod je Gaj predložio Livije Druz bi predložio da to treba napraviti 5 x više

- predložio da se sve zemljište oslobodi plaćanja renti

-svjetlo reflektora sa Gaja prenio na sebe

-122. Gaj se kandidirao po 3. put, no, nije izabran počele se okupljati nezadovoljne Grakhove
pristaše da je Gaj pokraden prilikom prebrojavanja glasova- počeli se okupljati na Aventinu
(sirotinjske četvrti)

-okupljanje 121.- pobuna protiv glasanja

- senat se sastao brzo, no, dogodilo se da je konzulov liktor stradao u nekoj tučnjavi u birtiji- izboden
noževima- donijeli tijelo pred senat i optužili Grakhove pristaše

Lucije Opimije Bestija optužio

- konzul- jedini u Rimu jer je drugi konzul ratovao vani, optuživao Gaja Grakha zbog urotničkih
namjera, istekao mu mandat, a on okružen gardom

- donosi se senatus consultum ultimum po prvi puta !!!! (krajnje mjere) s.c. de republica defendenda

-121- god. senat odlukom dao konzulu otvorene ruke da obrani državu

-pozvao senatore- gomila izvršila juriš na Aventin (3000 mrtvih)- poubijani leševi bacani u Tiber

-sam Grakho bježao- na kraju parka ga sustigla rulja, izvukao mač da se ubije, nije uspio te zapovijedio
robu da ga ubije

Lucije Opimije- podigao hram Concordii (hram sloge)

-politički protivnici ga izveli na sud naon isteka mandata oslobođen

-116. završio u progonstvu, optužba da je podmićen od Jugurte, ostatak života proveo kao prognanik
u Dirahiju

-Grakhijanskim reformama donekle su umireni proleteri, ali sada će najviše zahtjeva za reformama
dolaziti iz redova saveznika i rimskih vojnika.

30
6. PREDAVANJE 28.11.2016.

OPTIMATI I POPULARI (IZRASTANJE VELIKIH GRADOVA)

-Lily Ross Taylor / The party politics in the age of Cezar

-pučki tribuni po prvi puta uspjeli provesti antiaristokratske ideje, usprotivili se Senatu

-Rim- nastavljači Grakhijanske metodenastoje progurati ideje kojima se protivi senatska oligarhija

-nastaje politički sukob između optimata i populara

-nije u smislu političkih stranaka, kao što mi shvaćamo, oni sami sebe nisu tako nazivali

-optimati svoju stranku zvali boni /optimi, suprotnu- populares (od negativnog izraza popularitei
agere= demagogizirati/ obećavati lažno narodu – Ciceron ih tako zove

-amicitia (prijateljstvo)- pomoć u javnom životu -u politici = sveti savez, foedus- izrazito obvezujući
ugovor

-skupine prijatelja sklapaju saveze kako bi izbacile neprijatelja u politici

-cilj predizborne koalicije = prikupljanje više glasova- u Rimu su nečasna stvar, zakonom zabranjene

1.trijumvirat- bilo tajno udruživanje jer je protiv zakona

-amicitia= bila riječ za stranačke veze

-grupiranje=factio, pars, partes= nastale kasnije iz toga frakcije, partije

-partes- grupa prijatelja=kasnije negativna konotacija=označava kliku

-factio = klika plemića koji kontroliraju senat od vremena Grakha

-De Republica / Ciceron

-grč.politička teorija – ispod imena optimata

-nepravedni optimati (Augustin)

-ludilo mnogih radi probitka nekolicine (A. Pope)

factio paucorum (Cezar)-označava svoje neprijatelje termin sramote da bi se opisivali

samopostavljeni ljudi- oligarhija

-Ciceron-factio paucorum-upotrebljava se za grč. tiranine, kasnije govori o 1. trijumviratu kao factio

-suprotstavljene strane na sudu=partes- podjela između dobrih i loših ljudi

-Ciceron=partes=grupiranje oko prominentnih osoba

Salustije=partes=opći termin za podjelu- podjela između države i naroda

-Ciceron- 2 vrste građana:-populares

- optimates- oni koji smatraju da dobivaju podršku svih ljudi

-razlikuje dobre (on se sam smatra njima) i loše populares (demagozi)

31
-Teodor Momsen- 1. opća povijest Rima poistovjećuje optimates s omrznutim pruskim junkerima

-pripadnici optimates i populares su oboje plemićkog roda

-grupa plemića koji su sebe nazvali dobrima- zauzeli su kontrolu nad senatom

-populares:- podrška pučkih tribuna

-demagozi

- ispod izlika o javnom dobru, rade na svom probitku

- uspostavljanje svoje osobne vlasti

-populares pripisivali optimatima naziv factio

-Sula unio ustavne promjene- smanjio ovlasti pučkog tribuna

- bio optimat, borba protiv Marija

-Pompej obnovio tribunat

-izranjanje velikih vojskovođa

-vitezovi (korumpirani)

-Gaj Marije- rat protiv Jugurte- mobilizacija vojnika, povećao se broj vojnika koji su od njega očekivale
nagradu (zemlju)

-agitacija Marijevih vojnika Marije morao donijeti krajnje mjere sam za sebe

Krvavi saveznički rat

 Italici dobili građansko pravo

-žele umanjiti prava (senatori) novih građana

 Cina, Marijev nasljednik- provodi tiraniju

-vraća se Sula- provodi krvave proskripcije- poklao vitezove

-Marije, Cina, Cezar populari- imali za protivnike optimate

-Pompej borili se za mogućnosti velikog plijena imperija

-mjere donosili bez potpore Senata

-proširenje građanskih prava

-blok optimata- kontroliraju Senat

-Katon, Katul- održavanje privatnog vlasništva kojeg ugrožavaju populares

-optimatski blokovi- tiranija, regnum- optužbe da populari žele uspostaviti to

-stranke nastale biti osobna grupiranja

-Ciceron (partes=u smislu osobne stranke) – populares ili dinasti

-oni sebe sami zvali amicitia (amici)

32
-ljudi koji imaju glavne uloge su u kuriji, plemići, imaju klijente

Kako dolazi do sukoba optimata i populara te kako izrastaju velike vojskovođe?

POLIBIJE

Rim =Idealna kombinacija:

 monarhije (konzuli)
 aristokracije (senat) -upravljanje riznicom
- dodjela provincija
- dodjela vojnog zapovjedništva
- od stranaca priznat za vrhovnu vlast Rima

 demokracije (narodne skupštine)- plebejski tribun:- predlaganje zakona

- pravo veta na postupke magistrata

- na odluke senata

- na predračune predložene skupštine

-ali vlast je uvijek predominantno aristokratska

-Nobilitet- nastoji sačuvati status quo konzervativan, senat, konzuli (monopol) + kontrola nad
komicijama

- u zadnjih 150 godina Republike samo je 10 homo novus

- 10 ljudi uspjelo doći na konzulat, a da nisu imali pretke koji su bili obnašali magistrature

- Sustav može funkcionirati samo dok postoji veza među općim interesima nobiliteta i puka (Senata i
naroda) – SPQR!

Grakhi načinju tu ravnotežu:

 opoziv pučkog tribuna

 uvođenje vitezova u porote
 donošenje zakona unatoč protivljenju nobiliteta
 uplitanje naroda u vanjske poslove

Nastavljači Grakha produbljuju sukob

- među rim. plemstvom (senatorima) javljaju se ideje da se pronađe drugi put- nove ideje

-Enejin sin= Jul, majka Eneje = VeneraCezar- Julijevska dinastija, drevna, Cezar = plave krvi, ali ima
drugačije ideje, koje se ne mogu probiti kroz Senat, konzervativci, oligarhijska većina

-zaobilaze senat- stvaraju svoju sljedbu, svoje ljude stavljaju na dužnost plebejskog tribuna-
pokušava se zaobići senat

- koriste metodu oslonca na nar. skupštine- nastoji za svoje ideje

-zakonodavstvo koje će se svidjeti masama, pridobiti mase, a u zakone će progurati vlastite interese

Sukob optimata i populara

33
 počinje kao nemoralno (nezakonito) udruživanje radi lakšeg napredovanja unutar rim. političke
hijerarhije

stvaranje dugoslužeće vojske i uključivanje vojnika u politiku kao vlastitih sljedbenika i klijenata

prerasta u borbu u kojoj će plijen biti vlast nad cijelim imperijem

Političke stranke

Mi ih doživljavamo:

 grupe ljudi povezane specifičnim programima

 ponekad oboružana „stranačkom stegom“ -To se ne odnosi na stranke u Rimu
 stranačka organizacija
 kandidatska lista
Političko grupiranje u Rimu nastaje iz žestoke borbe za političko napredovanje – cursus
honorum
-magistraturu svi žele dobiti suo anno
- u političkoj areni svatko je prepušten sebi i ovisi o svojim političkim i rodbinskim vezama
-Temelj javne podrške su klijenti i sljedbenici AMICITIA (prijateljstvo) pretvara se u
stalnu skupinu (dugoročne veze)
amicitia= stvaranje stranačkih veza
 od kraja 2. st.  dugoročne veze

FACTIO PARTES

(dobivaju nezdrave ambicije)

FACTIO

skupina prijatelja

 (Od Ciceronova doba) klika ljudi na visokim položajima

 amicitia je među dobrim ljudima, a factio među zlim

factio je kada neki broj ljudi vrlinom ili bogatstvom ili rodbinom posjeduje državu

FACTIO= OLIGARHIJA

PARTES

-suprotstavljene strane u dvostranoj podjeli (strane na sudovima)

-suprotstavljene političke opcije

34
 CICERON

OPTIMATES POPULARES

(Optimi= boni) (populariter agere)

razumni demagozi
konzervativci

NARODNE SKUPŠTINE

(ne mogu prodrijeti u Senat, svoju politiku probijaju kroz nar. skupštine)

SENAT

(predstavljaju većinu u Senatu)  oni sami sebe nisu tako nazivali, Ciceron ih tako naziva

-Alexander Pope- „Politika je ludilo mnogih zbog probitka nekolicine“

-Politička većina pod vodstvom Lukula Hortenzija, Katula (gay), Sule, Katona, Pompeja i Krasa

-Došlo do izrastanja popularističkog pokreta Marije (homo novus, vojni uspjesi, 1. popularski vođa,
neprijatelj mu Sula), Cina, Cezar

-Sula imao fizički nedostatak-crvenilo na licu

-P. Vatinije (Ciceronov prijatelj)-imao gušu fizički nedostatci ih nisu sprječavali na bavljenje
politikom

-Cina- vodio Rim diktatorski, svrgnula ga vojska, ubijen

-Sula postao diktator državu stavlja u ruke ojačanog Senata

nakon smrti vodstvo stranke preuzeo Katon (dogurao samo do preture)

 Rim treba vratiti u veličinu predaka

 stoik- ne filozof, već prakticirajući stoik - odlazi se svako jutro kupati u Tiber jer su tako preci
činili, konzervativan- aerobik i rasol od kupusa= lijek za sve bolesti
 pun teorija zavjera

 Pompej – najtrofejniji vojskovođa

 Kras se odmetnuo od Pompeja – najbogatiji čovjek Rima, ugušio Spartakov ustanak zaradio
novac proskripcijama-imovinu proskribiranih prodavao za velike svote, to mu omogućio Sula

-bitka kod Konjskih vrataMarijeve trupe krenule na Sulu na Rim kod vrata (konjska) sa brda se
sjurile snage Samnićana, napale Suline trupe s leđa

 Sulini vojnici se borili leđima naslonjenim na gradske bedeme

35
 odjednom se stvorio Kras sa ogromnom količinom vojske- Sula mu dugovao, omogućio mu
mešetarenje

Kras izmislio vatrogasce- tako se najviše obogatio

-kupio robove, naoružao alatima za gašenje i obučio ih

-gdjegod izbije požar, oni dođu- Kras pita želi li vlasnik prodati kuću koja gori- Kras pita želi li vlasnik
prodati kuću koja gori, Kras ju obnovi i proda za velike novce

-Palatin- palače, najskuplja u Rimu- kupio Ciceron

-Kras= nije mogao kroz Katona uvalio u nevolju zastupnike poreza koji su Krasova ekipa- u Rimu ne
postoji carina

-kako država skuplja porez?- prodaje na javnoj dražbi, javljaju se ljudi viteškog ranga, ulažu novac u
kompanije, raspolažu ogromnim količinama novca te dijele profit prema učešću- te kompanije se
natječu za poreze provincija, na javnoj dražbi- tko dobije najviše, dobije pravo prikupljanja poreza

-margina profita ne može iznositi više od 5 %, nego što se plati državi

-kompanije razvijaju klijentelu na terenu (carinici)- agenti privatnih kompanija koji na terenu
otkupljuju porez

-država dobila novce unaprijed, a prikupljanje je povjereno privatnicima

-Kras se približuje popularističkoj stranci-zbog Katona i ovih poreza

-izrasta novi popularistički vođa-Cezar ima slavu nad svjetinom koja je obožavala Marija

-vlada na narodnim skupštinama, zaobilazi senat

-Pompej i Kras (2 Sulina čovjeka zbog Katonovih opstrukcija u Senatu)- o otkupu poreza, udružuju se
sa Cezarom nastaje 1. trijumvirat – tajna koalicija

- udružili se da bi ispunili kratkoročne programe Cezar ima podršku mase, Kras ima bogatstvo, a
Pompej vojsku

-raspao se iz privatnih sukoba, Kras umire

-Pompej se ponovno priključuje Katonovim optimatima

36
7. - PREDAVANJE 01. 12. 2016.

 Druga pol. 2. st. pr. Kr. – 30- te godine 2 st. nadalje Rimska država doživila ekspanziju nedavno
stečeni posjedi na sjev. Afrike, porušena Kartaga- provincija Afrika- ostatak prepušten Numiđanima

-Hispanija- posjedi

-proširena vlast na sredozemni dio hispanske obale- prema unutra- posljedica Hanibalskih ratova

-razmontirana Makedonska država – da bi se umanjila njena moć- osnovana provincija Makedonija

-146. – zaratili protiv Ahejskog saveza Korint- kompletna Grčka priključena Rimu i provinciji
Makedoniji

-provicija Azija- Atal III.- oporučno ostavio

- od Pergamske kraljevine

- 2. pol. 2. st. – Rim sa proširenjem teritorija- nevolje izbio ustanak na području provincije Azije-
pretvorio se u pobunu protiv rimske vlasti

-Aristonikov ustanak

-kroz cijelo vrijeme- konstanntna upadanja barbara sa susjednih područja u MAK (Tračani, Skordisci)

-svi upravitelji MAK se vratili sa trijumfom kao posljedica borbi

-granice provincije MAK dosežu do vrha mačeva legionara koji su ondje raspodjeljeni

-rim. intervencija na Delmate- Metel Dalmatik osvaja Salonu

-rat trajao 2 god. do konačnog Metelovog trijumfa

-Sjev. Italija (rijeka Rubikon)- Arminij (danas Rimini)- Cisalpska Galija, nekad šumovito područje,
naseljena uglavnom Galima- opasno područje- neprestano izbijaju pobune- ratoborni

-dio oko Masilije (gl. rim. saveznici na tom prostoru)- Masilija=grč. kolonija, od vitalne važnosti Rimu,
komunikacija s Hispanijom, prostor ekonomski prebogat, podložan upadima sjevernih Gala Alobroza-
(Saluvi, Arverni, Alobrozi) ugrožavaju teritorij, ponekad toliko da je potrebna intervencija Rima- ubrzo
stalna vojska na mjestu Aqua Sextiae

Hispanija- turbulentni prostor Iberi, mješavine keltske i iberske kulture, Luzitanci, Baski- uklopljeni
19. pr. Kr u RD Rimljane ondje iznenadii grad Numancija – gerilsko ratovanje tih plemena (udari pa
bježi)

-vrhunac svega- panika u Rimu- seoba Cimbra i Teutonaca sa Jütlandskog poluotoka krenuli tražiti
nove zemlje  100 000 ljudi u 2 navrata potpuno porazili rim. vojsku- u jednom trenutku otvorili put
do ITA, ali se odlučili za Hispaniju

- u svim ratovima nakupilo se puno robova (vezano uz pad Kartage i Korinta u istoj godini)- robovi se
masovno kupuju, rade na veleposjedima

-koncentracija robova jako velika- rezultira robovskim ustancima-konstantne pobune u nekoliko

navrata dosegle ogromne razmjere (rim. historičari ih zovu ratom)

37
3 rata: 2 na Siciliji Sicilija u to doba žitnica ITA, ekonomski bogat prostor

- na tržište došli robovi, prodavani na Siciliji u velikom broju- znaju grčki (robovi azijskog porijekla)

-među robovima velika količina intelektualaca

-sicilski ustanci robova jako uspješni jer su ih predvodili intelektualci

3.rat Spartakov ustanak zahvatio jug ITA, vojska prodrla i do sjevera- ugušeni svi ustanci nakon
njega

Jugurtinski rat Numidija- ogromna država u tom trenutku osvajanje tog prostora zahtijevalo sve
više vojske došlo do važne prekretnice- potrebe Rima za angažiranjem trupa bile ogromne

-sitni zemljoposjednici bankrotiraju, sve je manje regruta, ne želi nitko ići u rat jer traje godinama

-mogućnost rim. države da snabdijeva vojskom-slabe

-dolazi do revolucionarnih promjena

Aristonikova pobuna

-133. umire Atal III- državu ostavlja rim. narodu

-RD želi napraviti novog klijentskog kralja

-Tiberije Grakho- želi pretvoriti Atalovu državu u rim. provinciju Aziju

-Scipion Nazika („srdašce“- razorio Delminij)- vodi peteročlanu komisiju oko stvaranja nove provincije
—akt leges provincia

133.- društveni nemiri u Aziji

-socijalni-društveni problemi- osjeća se napetost, a Rimljani ne doživljavaju kao previše opasno

-stvar se mijenja kad na čelo nezadovoljnika dolazi Aristonik, za sebe tvrdio da je sin Eumena II,
predzadnjeg pergamskog kralja- tražio prijestolje za sebe- eksplozija ustanka

-ustanici ovladali brzo nekim gradovima, dobili i svoju ratnu flotu jer su grčki brodovi pristali uz
Aristonika

-Aristonikov ustanak se mogao braniti i na moru

-Kasnije Efežani potukli flotu kod grada Kihe ? Kire?

-ustanak planuo u velikim razmjerima, ali Rim nije odmah intervenirao

-poslužili se klijentskim kraljevima (iz Ponta, Bitinije, Kapadokije, Nikomedije)- susjedna kraljevstva-
povode vojsku na Aristonika

-Aristonik se povukao u unutrašnjost- prva utopijska ideja o gradu i državi sunca- oduševljava mase-
Aristonikova država se puni strahom- počinje se internacionalizirati (nisu samo iz Pergama), etnička
šarovita komponenta- nova ideja borba protiv Rimljana

-iz socijalno-društvenog ustanka nižih slojeva prerasta u oslobodilački rat protiv rimske vlasti

-lokalna intervencija kraljeva (susjednih) više nije bila dovoljna za gušenje ustanka- Rim shvaća da
mora osobno intervenirati

38
-131- odlaze prve legije pod zapovjedništvom konzula Krasa Mucijana

-u jednom trenutku opsjedao grad Leuku- odbačen Tračani porazili, zarobili i pogubili Krasa
Mucijana

-prve ratne operacije neuspješne

-130. – nova rim. vojska pod zapovjedništvom konzula Marka Perperne potukao Aristonika

-Aristonikove snage se povlačile pred rim. vojskom

-Aristonik se povukao u grad Stratoniceju- grad pod opsadom se predao, zarobljen Aristonik odveden
u Rim, spremljen u Turijanum (zatvor) gdje mu se gubi svaki trag

- nakon trijumfa ( vode se robovi u njemu)– obično bi zarobljenike ceremonijalno zadavili u

Jupiterovu hramu

-Marko Perperna za uspjeh dobiva trijumf, no nije ga nikad proslavio, umro- u Pergamu se razbolio i
umro- na dužnosti ga slijedeće godine nasljeđuje Marko Akvilije- pomeo ostatke ustanika- najveći dio
vremena se bavio organizacijom provincije

-što se tiče istoka rim. imperija, stvari zategnute Kvint Marcije Rex 119. vanredno zapovjedništvo
radi pobuna sa Slovenima (Lago di Garda, Lago di Como)

94. Lucije Kras na tom području je pročešljao j. dio Alpa

119.- Sekst Pompej – ratuje protiv Skordiska, poginuo iste godine intervencija rim. snaga protiv
Delmata

115. Emilije Skaul prelazi Alpe kroz Ljubljanska vrata, na izvor rijeke Save- Taurisci

114.- Gaj Katon- suzbija novi upad Skordiska

113.- Gaj Metel Kaprarije- upravitelj Makedonije, provaljuju Tračani, bori se protiv njih

112. pridružuje mu se Marko Livije Druz sa novim trupama- obojica dobili trijumf (Tračani nisu bili
sami- bili Skordisci s njima)

110. opet u MAK provaljuju Skordisci- Marko Minucije Ruf ostaje tamo 4 godine (do 106.)- završio
operacije, dobio trijumf

-već 76.- Skordisci ponovno provalili u MAK

-zapadno od Rima- problemi sa Masilijom

-125. Marko Fulvije- pomoć Masilije, napad Saluva

-124. Gaj Sekstije Kalvin- Saluvije sprečava, no potučen- dobiva ipak trijumf, uspostavlja castellum
Aquae Sekstiae  prvi koraci u stvaranju rim. provincije na jugu FRA, stalna vojna posada- radi
komunikacije s Hispanijom

- na postavljanje rim. tvrđave loše raegiraju Gali, podižu se i Arverni i Alobrozi

122.- Gnej Domicije Kalvin- ratne operacije na njih, rim. vojska koristila slonove  Alobrozi potučeni-
3000 zarobljeno, 20 000 pogubljeno

-Arverni- na obalama Rone potukli i odbili Rimljane

39
-Kvint Fabije Maksim 122. ponovno kreće na njih on potučen na obalama Rone

-stvar se pogoršava sa Cimbrima i Teutoncima

- u isto vrijeme 1. robovski rat na Siciliji (135.- 132.)  problem. puno intelektualaca -grad Eni na
Siciliji- širi se brzo

- na čelo staju Eumen (rob zabavljač, gutač vatre), inače pravnik te 2. vođa Kleon (vojskovođa)

- nakon izbijanja, širi se na 4 grada (Katana, Taurent)

-200 000-270 000 ustaničkih vojnika pod Kleonom

-134. Lucije Kalpurnije Pizon (Anali), historičar ratne operacije

-Gaj Fulvije Flak ga mijenja

- za opsade- kanibalizam- ustanak slomljen osvajanjem 4 centara

-Kleonova sudbina nepoznata, Eumen zarobljen, umro kao zarobljenik, nije vođen u trijumfu

Numidija- Jugurtin rat

-Sjev. Afrika, najveća država na svijetu, od Mauretanije, Maroko, Tunis, Alžir te ko zna koliki dio Libije
i u dubinu prostora do tadašnjih granica Sahare- rub Sahare bio puno više na jug

-Sjev. Afrika nije bila pijesak, već plodno područje- ogromna količina rim. latifundija (maslina, vinova
loza, pšenica)

-unutar Sahare- barbarska plemena- držali oaze

 Jugurtinski rat (izvor- Salustije, Cezarov čovjek, sudionik građanskog rata, napisao 3 velika djela, 2
u cjelini: Jugurtinski rat i Katilinina urota, treće djelo Historije(prikaz suvremene povijesti) nisu
sačuvane, sačuvano je samo 8 nepovezanih rečenica

-Salustije je Cezarov oficir, prvi izvršio udar na otok gdje je bilo Pompejevo skladište- postao
upravitelj provincje Afrike, napisao Jugurtinski rat sa namjerom da proslavi Cezarovu stranku

-pobjednik nad Jugurtom- Gaj Marije- vođa populara da bi pokazao nesposobnost oligarhije

-povjesničar, erudit

-pripisuje mu se pamflet protiv Cicerona

- imao sklonost prema ženama najljućih političkih protivnika- veza s Faustom- kćer Sule, udana za
Milona- skakanje kroz prozor, gol bježao pred njim, umro star

-sagradio čuvene vrtove, sačuvani i danas, postali oporučno vlasništvo careva, otvoreni javnosti

-oženio se bivšom Ciceronovom ženom

-geografski problemi- spominje brda, gradove za koje mi danas ne znamo

Numidija- u početku priče rim. saveznik

- numidski konji-zahtjevi senatu za isporukom konja- laka konjica najkvalitetnija, često i u kartaškoj
službi- plaćenici Numiđani

40
- u trenutku kad se Rim sukobljava s Kartagom- 3- punski rat numidski kralj Masinisa = saveznik
Rima, uz njegovu pomoć Rimljani uspjevaju osvojiti Kartagu

- nakon 1. i 2. punskog rata- Kartažanima zabranjeno pokretanje rata bez dozvole Rima- Kartažani
napali Masinisu- kršenje odredbe

-Numidija narasla- Masinisa živio dugo (sa 90 se uspinjao sam na konja, a sa 94 mu je ljubavnica
rodila sina), 148. pr. Kr. Masinisa umire – imao 3 sina: Micipsa, Guluza, Mastanabala- nije bilo
problema oko nasljeđivanja, preživio 1

-Guluza zaglavio pri opsadi grada, Mastanabal umro, Micipsa nasljedio rim. prijestolje, nije imao
sinova, adoptirao dječaka (vanbračnog sina brata Guluze- Jugurta)

- kako je vrijeme prolazilo, Micipsi se rodila 2 sina: Adherbal i Hiempsal- direktni potomci, Jugurta je
sada višak

-Jugurta se stavio na čelo rim. kontigenta

-Rimljani uspjeli razoriti Numanciju, Jugurta stekao ratno iskustvo, vratio se u Numidiju sa pohvalama
Scipiona Afričkog

-Micipsi nije odgovaralo da Jugurta bude nasljednik

- u trenutku kad umire Micipsa- problem nasljednika

-trojica se sastaju u Cirti- glav. gradu Numidije

-pod misterioznim okolnostima stradava Hiempsal- izboden nožem- organizirao Jugurta

- počinje tiho vrijenje unutar Numidije- narod se razvrstava, jedni navijaju za Jugurtu

-plašeći se da će ga Jugurta ubiti, Adherbal bježi u Rim, traži zaštitu svog nasljednog prava

- Rimljani šalju komisiju- na čelu Lucije Opimije Bestija- pozvao obojicu u šator, ispred njih razvukao
komad papirusa sa nacrtanom kartom Numidije, dao svakom pero i da svaki od njih označi gradove u
kojima imaju većinu- Jugurta označio sve, Lucije Opimije pošizio, lupio mačem po karti, presjekao 2
dijela i svakom dao komad karte- Jugurta ga potplatio

-senatske delegacije dolazile u Numidiju- Jugurta ih podmićuje, Jugurta dobio zapadni dio Numidije, a
istočni Adherbal sa glavnim gradom

- ta podjela nije rješila stvari 116. građanski rat, sukobi, bitke po gradovima

112. obje vojske se sukobile na bojnom polju nedaleko od grada Cirte- Adherbal potučen, povlači se u
Cirtu- Jugurtina ofanziva brza- Cirta nepripremljena za obranu, nema hrane- Adherbal se namjeravao
odmah predati Jugurti- predaju spječili italski trgovci- bojali se za svoju imovinu, pritisnuti
autoritetom Rima Adherbala, a ovaj se zatvorio u Cirtu

- nespremni, zavladala je glad, Italici prvi odustali, jedno jutro kapije Cirte otvorene- Jugurtina vojska
ušla unutra, Adherbal završio život- preletio preko gradskih bedema

-Jugurtini vojnici poklali italske trgovce izazvalo buru u Rimu (oni nečiji klijenti)

-politički protest- priče koga je Jugurta potplatio

- dolazi plebejski tribun- zahtjev da se Jugurti ponudi amnestija za sve i dođe u Rim javno izjaviti koga
je sve potplatio- on dolazi, „ nema problema“

41
-pučki tribun ga odvukao za govornicu na forum, skupila se masa ljudi- pred njima Jugurta stupio za
govornicu i hoće govoriti, a drugi pučki tribun dao veto

- nakon toga Jugurta pred senatom istresao nekoliko kovčega zlata, ali uspio naškoditi sam sebi

- u Rimu se pojavio čovjek koji je za sebe tvrdio da mu je rođak (tvrdio da je Mastanabalov sin, da ima
pravo na prijestolje)- možda ga izmislili Rimljani

-Jugurta se upleo u njegovo ubojstvo, atentator uhvaćen i vidilo se da se radi o Jugurtinom osobnom
pratitelju, zvao se Bomilkar- Jugurta se izvlači, tražio izručenje Bomilkara, da će on izvršiti kaznu-
podmitio

- numidsko izaslanastvo pobjeglo u noći- naškodio si

- odlazeći iz Rima izjavio: „Potkupljivog li grada, ubrzo ćeš propasti, samo ako se nađe kupac“

-Lucije Opimije Bestija nije dočekao kraj suđenja, otišao u progonstvo u Apoloniju (Albanija)

-110. u Numidiju stižu rim. trupe pod zapovjendištvom Spurija Albina

-Spurije Albin – problemi u organizaciji trupa i transportu u Afriku

- kada je stigao u Afriku, ratna sezona pri kraju, nije imao vremena organizirati ratne operacije,
ulogorio trupe da prezime unutar provincije, a sam se vraća u Rim- zapovjedništvo nad vojskom
ostavio zamjeniku, bratu Aulu Albinu, međutim u rim. trupama trač- količine zlata koje su u Numidiji,
vojnici računali na ogromnu količinu plijena, da je glavna Jugurtina riznica u gradu Sutul, na 10 dana
marša preko granice rim. provincije (mi ne znamo postoji li taj grad i gdje)

- pohod na Sutul prešli preko granice, nisu dizali tabor jer im se žurilo, jedne noći preko njih prešla
numidska konjica- kompletna rim. vojska zarobljena, podvrgnuta sramoti, morala proći ispod jarma
(orma za volove, digne se na 2 koplja i prolaze jedan po jedan) – vojska razoružana, dano im 10 dana
da pređu preko granice provincije bez ičega, u suprotnom će ih konjica sravniti

Rim- nova serija suđenja za mito i sl.

- senatori se plaše da će ih klati po ulicama

-Senat u svojim redovima odlučio pronaći osobu, koja je časna da riješi Numidski rat

109. poslan Kvint Cecilije Metel (Dalmatikov brat) dovodi vojsku, utjerao red- kreće u ratne
operacije, vješto vođene

-događa se serija bitaka- Metel i Jugurta se susreli jedan protiv drugoga

-velika bitka kod Mutula 109.  Metel porazio Jugurtu

108. bitka kod Tale- Metel pobijedio- ali nijedna od njih nije uspjela donijeti prevagu, Numidija
ogromna država, Jugurta se nakon poraza povlači na zapad, Mauretanija- kralj Bokho mu saveznik, jer
je Jugurta oženio njegovu kćer, skuplja nove trupe, Metel ga opet potuče, ovaj se opet povlači u
dubinu teritorija, traje beskonačno

Metel- shvatio da mora Numidiju osvajati korak po korak, grad po grad do Mauretanije- treba mu
velika trupa za to

- ako mu grad ne treba- ruši ga, ako treba, ostavi garnizon unutra, a on za to nema dovoljno vojske-
višegodišnja operacija, a on ima mandat godinu dana- trupe podijelio na 2 dijela: on osobno

42
zapovjeda jednim dijelom vojske, a drugim dijelom magister equitum (zapovjednik konjice)- mag.
equitum= Gaj Marije, provincijalac iz Arpinuma (mjesta odakle je Ciceron)- roditelji obojice lokalna
aristokracija

-Gaj Marije- neškolovana seljačina, ali je sposobni vojni zapovjednik- vojska ga obožava

- generacijama Marijevi su klijenti Metela- „potrčko“, uspio u Rimu izgraditi političku karijeru, bio
plebejski tribun neko vrijeme, bio igrač aristokracije

- malo se kasnije otrgnuo s te uzice- Gaj Marije nije želio naparaviti nešto, konzulu zaprijetio da će ga
baciti u Tulijanum (zatvor), konzul za sutra sazove senat, koji mora doći njemu,jer on ne može izaći,
dao srušiti zid kako bi se senat mogao održati

-Metel vodi sa sobom Gaja Marija kao zamjenika (mag. eq.)

- komplicira se stvar 108. g. – Marije traži od Metela dozvolu za povratak u Rim, radi kandidature za
konzulat- omogućio mu da se vrati, a Marije počinje kampanju za konzulat 107.

- osnova „ politička platforma“, počiva na Jugurtinskom ratu- preuzima ratne zasluge, osuđuje
Metelovu kampanju, da on nepotrebno razvlači rat i da će on završiti rat ako postane konzul u manje
od godinu dana platforma naišla na plodno tlo, u međuvremenu Rim- prijetnje Cimbra, Teutonaca

-Gaj Marije izabran na konzulat- pokreće manevar, zaobilazi senat, oduzima zapovjedništvo Metelu te
postaje vrhovni zapovjednik u ratu protiv Jugurte

- predizborne priče, znao da nisu ostvarive, znao da je ispravna Metelova metoda grad po grad

- sa pola snaga nemoguće ono što je on tvrdio

- javlja se problem rim. snage raspršene- trupe u tom trenutku na svim stranama svijeta- nema
snaga dobio zakon da može mobilizirati još vojske, ali nema 5 000 za svaku legiju

- ljudi izbjegavaju vojnu obvezu na sve načine jer ih ekonomski uništava – popunjavanje legija
nemoguć zadatak dolazi do promjene- Reforma vojske ispočetka nitko nije shvaćao kako će te
promjene izazvati posljedice

- privremena zakrpa za sadašnji problem- otvorio vojsku proleterima – otvoreno im ako se žele
prijaviti, narodni zakon predviđa da se oni mogu prijaviti u vojsku, država će ih opremiti, a oni vraćaju
iz plijena

- iznenadila ih količina odaziva- na 1000 proletera se prijavilo u vojsku- vidjeli mogućnost da dođu do
imovine

- taj zakon- skidanje ograničenja s proletera- temeljni kamen posmrtnog odra Republike

43