ZAKON

O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OP[TE ODREDBE

^lan 1.
Predmet Zakona

Ovim zakonom ure|uje se pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, na~in i uslovi upravqawa
mineralnim sirovinama, za{tita, izvo|ewe rudarskih radova, mjere za{tite na radu, obustava izvo|ewa i trajni
prekid rudarskih radova, tehni~ka dokumentacija i projektovawe, rudarska mjerewa i rudarski planovi,
inspekcijski nadzor, za{tita i ure|ewe prostora, kaznene odredbe i druga pitawa u vezi s upravqawem mineralnim
sirovinama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija).

Rudno blago je dobro od op{teg interesa i pod posebnom je za{titom.

^lan 2.
Zna~ewe izraza

Izrazi upotrijebqeni u ovom zakonu imaju sqede}e zna~ewe:

1. Mineralne sirovine su neobnovqiva i obnovqiva prirodna bogatstva koja je mogu}e neposredno ili posredno
privredno koristiti.

2. Upravqawe mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radwe potrebne za (optimalnu) eksploataciju i
kori{}ewe mineralnih sirovina.

3. Rudnik je ograni~eni zemqi{ni prostor gdje se vr{i eksploatacija mineralnih sirovina, ukqu~uju}i opremu,
ma{ine, zgrade, gra|evinsku infrastrukturu, deponije, odlagali{ta, skladi{ta i druge objekte koji su potrebni za
izvo|ewe rudarskih radova.

4. Rudnik u pravnom smislu je privredno dru{tvo ~ija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina.

5. Rudarski objekat je objekat u eksploatacionom poqu na povr{ini i/ili ispod zemqe, koji je namijewen
eksploataciji mineralnih sirovina i izvo|ewu drugih rudarskih radova, koji nisu direktno vezani za eksploataciju
mineralnih sirovina.

6. Rudarska infrastruktura su objekti rudnika koji su potrebni od po~etka do zavr{etka radova na eksploataciji
mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektro ure|aji i objekti, objekti vodosnabdijevawa, zgrade za qude i
opremu i dr.).

7. Prostor za otkopavawe je prostor na povr{ini i/ili ispod zemqe, koji se sastoji od zemqi{ta za pristup i
zemqi{ta odre|enog za eksploataciju mineralnih sirovina, ozna~en grani~nim linijama izme|u odre|enih
geografskih koordinata povezanih na geodetsku mre`u.

8. Plan - karta rudni~kog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu, sa ozna~enim granicama i
brojevima parcela, koji na po~etku eksploatacije ne smije biti stariji od {est mjeseci i koji se mora najmawe
jednom godi{we dopuwavati.

9. Eksploatacija je va|ewe mineralne sirovine iz le`i{ta i wena prerada ili oplemewivawe.

10. Va|ewe obuhvata sve potrebne radwe da se do|e do mineralne sirovine u le`i{tu - otvarawe, pripremu za
otkopavawe, otkopavawe i dopremu na oboga}ivawe i /ili skladi{tewe.
11. Bu{otinska eksploatacija ukqu~uje sve potrebne radwe da se le`i{tepripremi za crpqewe, da se crpqewe
izvede i mineralna sirovina ukqu~i u preradu.

12. Prerada ili oplemewivawe mineralnih sirovina prema ovom zakonu je odabirawe, sortirawe, odrobqewe,
mqevewe i su{ewe mineralne sirovine, odvajawe korisnog minerala od prate}e jalovine, te odvajawe pojedinih
mineralnih komponenata, kao i odstrawivawe ne~isto}a i vode iz nafte i prirodnog gasa kada su navedene radwe
u tehnolo{koj vezi sa eksploatacijom.

13. Skladi{tewe ukqu~uje sve potrebne radwe za uskladi{tewe mineralnih sirovina u ~vrstom, rasutom,
teku}em i gasovitom stawu.

14. Rekultivacija napu{tenih i eksploatacionih prostora, ukqu~uje sve radwe koje je potrebno izvr{iti na
rudni~kom prostoru u ciqu zavr{ne sanacije i revitalizacije povr{ina degradiranih rudarskim radovima u skladu
sa rudarskim projektom.

15. Eksploataciono poqe je dio zemqine povr{ine ograni~eno pravim linijama, prirodnim ili vje{ta~kim
granicama koje se prostiru do odre|ene dubine zemqe izme|u vertikalnih ravni polo`enim kroz te granice, sa
ozna~enim ta~kama i definisanim koordinatama.

16. Geolo{ka sredina za skladi{tewe ugqovodonika je poseban oblik skladi{ta koji se izra|uje u kompaktnom i
neraspucalom stijenskom masivu.

17. Geotermalni energetski izvor je izvor toplote uslovqen zemqinom toplotom koja se odra`ava kroz termalne
fluide i toplotni efekat stijena.

18. Bezbjednosni stub je za{titno podru~je u kome nije dozvoqeno otkopavawe mineralnih sirovina, kojim se
za{ti}uju podzemni i povr{inski objekti i dobra od op{teg interesa.

19. Metoda otkopavawa je niz tehni~kih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radwi kod otkopavawa
mineralnih sirovina sa rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski odre|enih elemenata otkopnog poqa ili
otkopnog radili{ta.

20. Jama je rudarski objekat sa podzemnim na~inom eksploatacije.

21. Postrojewe je skup ure|aja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajedni~ka funkcija
slu`i istom zajedni~kom ciqu.

22. Otkopno poqe ili revir je ograni~eno podru~je za otkopavawe sa zasebnim ulaznim i izlaznim
komunikacijskim putevima i putevima za vazdu{nu struju sa specifi~nim konstrukciono odre|enim elementima,
koje se mo`e podijeliti na blokove, eta`e, horizonte i pojedina~na radili{ta.

23. Otkopno radili{te je dio otkopnog poqa u kome se izvode radovi. Radili{ta imaju svoj naziv.

24. Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u
klase i kategorije, prema osobinama, mogu}nostima primjene, izda{nostima, stepenu istra`enosti i ekonomske
opravdanosti.

25. Rezerve mineralnih sirovina su koli~ine mineralnih sirovina utvr|ene u le`i{tu.

26. Pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoqno istra`ene ili izda{ne za ekonomi~nu
eksploataciju.

27. Rudno blago su sve mineralne sirovine iz ~lana 7. ovog zakona, koje se eksploati{u pod uslovima i na
na~in propisan ovim zakonom.

28. Pristupno zemqi{te je zemqi{te preko kojeg je mogu} pristup do prostora za eksploataciju.
29. Pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova, koja
ugro`ava zdravqe i `ivot qudi, imovinu i okolinu.

30. Rudarska metoda iskopa i ugradwa osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda
koja omogu}ava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom.

31. Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istra`ivawa i eksploatacije mineralnih sirovina.

32. Rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjewuje tehnologija odre|ena tehni~kim propisima i
propisima iz oblasti za{tite na radu u rudarstvu.

33. Jedinica mjere mineralne sirovine u ~vrstom stawu je kubni metar mineralne sirovine u le`i{tu.

34. ^vrsto stawe mineralne sirovine podrazumijeva primarno stawe mineralne sirovine u le`i{tu.

35. Povr{inski kop je rudarski objekat sa povr{inskim na~inom eksploatacije mineralnih sirovina.

36. Podzemno spremi{te je ure|en prostor za podzemno spremawe gasova, te~nosti (osim vode) i ~vrstih
materija.

37. Izvo|a~ je privredno dru{tvo koje ima odobrewe nadle`nog organa za izvo|ewe rudarskih radova ili
pojedinih tehnolo{kih cjelina.

38. Izvo|a~ rudarskih i drugih radova je privredno dru{tvo koje je upisano u sudski registar i koji je organu
nadle`nom za inspekcijski nadzor dostavio obavje{tewe o po~etku obavqawa djelatnosti i ispuwavawu uslova
tehni~ke opremqenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine i drugih uslova propisanih za
obavqawe te ili tih djelatnosti.

39. Rudni~ke vode su vode koje se nalaze na prostoru na kome se vr{i ili je zavr{ena eksploatacija mineralnih
sirovina, odlagali{tima iskopanog zemqanog materijala, jalovi{tima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela
ukqu~uju}i povr{inske vodne tokove, podzemne vode, jezera, mo~vare i more.

^lan 3.
Svrha Zakona

Svrha ovog zakona je upravqawe mineralnim sirovinama u ciqu:

1. postizawa racionalne i odr`ive eksploatacije mineralnih sirovina;

2. postizawa dru{tvenog i privrednog razvoja;

3. za{tite rudnog blaga;

4. obezbje|ewe u~estvovawa javnosti u dono{ewu odluka koje se odnose na rudna bogatstva i

5. upravqawe mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radwe potrebne za optimalnu eksploataciju i
kori{}ewe mineralnih sirovina koje }e vr{iti federalna, odnosno kantonalna vlast.

^lan 4.
Upravqawe mineralnim sirovinama

Upravqawe mineralnim sirovinama je u nadle`nosti Federacije i kantona koji, u skladu s ovim zakonom,
programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz obezbje|ewe wihovog racionalnog
iskori{}ewa u skladu sa propisima o bezbjednosti rudarskih objekata i zaposlenih i o za{titi okoline i prirodnih
vrijednosti.
 ^lan 5.
Primjena Zakona

Ovaj zakon se ne primjewuje na djelatnosti u vezi sa obavqawem prevoza mineralnih sirovina (tereta) u:
`eqezni~kom prevozu na prugama javnog saobra}aja, drumskom saobra}aju na javnim putevima, u pomorskom i
rije~nom prevozu, vazdu{nom prevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvo|ewa u
sabirni cjevovod ili od posqedwe mjerne stanice za izlaz, ukoliko taj cjevovod slu`i za neposrednu i iskqu~ivu
predaju tre}im licima i drugim pogonima, ~ija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina

Upravqawe vodama vr{i se po posebnom zakonu.

^lan 6.
Rudarska djelatnost

Rudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata: rudarske istra`ne radove, eksploataciju mineralnih sirovina
ukqu~uju}i otvarawe, pripremawe, otkopavawe, transport, odlagawe, dopremu, preradu i uskladi{tewe
mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije za tu djelatnost (izvje{taji, studije, elaborati,
planovi i projekti), sanaciju i tehni~ku rekultivaciju zemqi{ta o{te}enog rudarskim radovima.

^lan 7.
Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se
nalaze u ~vrstom, te~nom i gasovitom stawu, u primarnom obliku (le`i{tu) ili u nanosima, jalovi{tima,
topioni~kim troskama i prirodnim rastvorima i to:

1. energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugqeva, ugqovodonici u ~vrstom, te~nom i gasovitom
stawu, sve vrste bituminoznih i uqnih stijena, ostali gasovi koji se nalaze u zemqi i radioaktivne mineralne
sirovine;

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i wihova jediwewa;

3. sve vrste soli i solnih voda i gasovi koji se s wima javqaju;

4. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit,
dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~wak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, kerami~ke i vatrostalne
gline, keramziti, {kriqci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni {kriqci, tehni~ko-
gra|evinski kamen, arhitektonsko-gra|evinski kamen, ukrasno i poludrago kamewe, {qunak i pijesak za
gra|evinarstvo izvan vodenih tokova;

5. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javqaju kao neiskori{}eni ostatak dobijawa, oboga}ivawa i
prerade primarnih mineralnih sirovina; i

6. sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.

Upravqawe mineralnim sirovinama iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1,. 2. i 3. ovog zakona vr{i Federalno ministarstvo
energije, rudarstva i industrije (u daqem tekstu: Federalno ministarstvo).

Upravqawe mineralnim sirovinama iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4,. 5. i 6. ovog zakona vr{e kantonalna ministarstva
nadle`na za rudarstvo.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za
eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.

^lan 8.
Rudarski radovi
Rudarski radovi u smislu ovog zakona su:

1. rudarski istra`ni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod povr{ine zemqe, u
teku}im i staja}im vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u primarnom nalazi{tu, naplavinama, iskopanom
materijalu i jalovi{tima;

2. priprema, otvarawe, eksploatacija, ure|ivawe zemqi{ta u vrijeme eksploatacije, crpqewe, oboga}ivawe,

uskladi{tavawe i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;

3. ispitivawe novih eksplozivnih sredstava u ciqu provjere bezbjednosti i upotrebqivosti u rudarstvu;

4. sve vrste minirawa na povr{ini i/ili ispod zemqe, primarna i sekundarna minirawa i sva masovna minirawa
kod otkopnih i drugih rudarskih radova;

5. odlagawe otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvo|ewu rudarskih istra`nih radova i eksploataciji
mineralnih sirovina;

6. izrada jamskih karata i karata eta`a na povr{inskim kopovima;

7. izrada planova odvodwavawa povr{inskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i wihova za{tita od
povr{inskih i podzemnih voda;

8. izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugra|ivawa osnovne podgrade;

9. izrada planova provjetravawa, iwektirawa i ankerisawa;

10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagali{ta, eta`nih puteva,
odvodnih kanala i gra|evinskih objekata rudarskim metodama rada, na povr{ini i/ili ispod zemqe, jamskih iskopa
kao i podgra|ivawa u toku izvo|ewa rudarskih istra`nih radova i eksploataciji mineralnih sirovina i eta`nih i
drugih puteva u eksploatacionom poqu;

11. izrada i kori{}ewe skladi{ta fluida u geolo{kim sredinama;

12. eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;

13. rekonstrukcija i odr`avawe rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina;

14. crpqewe podzemnih voda - bu{otinska eksploatacija iz ~lana 2. ta~ka 11. ovog zakona, kao i crpqewa
podzemnih i povr{inskih voda, te regulacija vodotoka na povr{ini, koji se nalaze unutar le`i{ta u ciqu stvarawa
uslova za eksploataciju predmetnog le`i{ta;

15. zatvarawe rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemqi{ta o{te}enog rudarskim radovima;

16. sanacija i rekultivacija napu{tenih istra`nih prostora, povr{inskih kopova i rudnika rudarskim metodama
rada i

17. radovi monta`e, demonta`e i odr`avawa u rudarstvu.

^lan 9.
Rudarski objekti i postrojewa

Rudarski objekti i postrojewa u smislu ovoga zakona su:

1. objekti i postrojewa u sastavu rudnika koji su neposredno vezani za tehnolo{ki proces rudarskih istra`nih
radova, eksploatacije, pripreme, prerade i oplemewivawa mineralnih sirovina kao i magacini eksplozivnih
sredstava koji se nalaze na povr{ini;
2. industrijski kolosijeci, vise}e `i~are, putevi i motorna vozila za prevoz mineralnih sirovina u le`i{tu i od
le`i{ta do objekata za preradu ili oplemewivawe i odlagali{ta, ukoliko se prevoz ne vr{i javnim putevima, kao i
skladi{ni prostori, radionice rudnika koje slu`e za remont i odr`avawe opreme u tehnolo{kom procesu
eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;

3. hidrotehni~ki objekti i postrojewa za odvodwavawe i za{titu rudnika od voda;

4. naftovodi, gasovodi i sonovodi od pumpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoara

industrijske stanice;

5. elektri~na mre`a rudnika sa objektima, postrojewima i ure|ajima koji su s wom u neposrednoj funkciji ili
galvanskoj vezi, kao i mre`a i ure|aji za sporazumijevawe, signalizaciju, nadzor i upravqawe;

6. lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice za spa{avawe i prostorije za smje{taj i odr`avawe

samospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova i mikroklime i

7. objekti i postrojewa koji nisu neposredno vezani za radove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina-
lokalni i magistralni cjevovodi, gasovodi i drugi tehnolo{ki cjevovodi, mjerno-redukcione stanice, kao i objekti i
postrojewa za preradu ili oplemewivawe mineralnih sirovina, te objekti za skladi{tewe fluida.

^lan 10.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina sti~e se na osnovu odobrewa za eksploataciju i na osnovu dozvola u
skladu sa ovim zakonom.

Pravo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo
dodijelilo.

Pravo eksploatacije mineralnih sirovina mo`e ste}i doma}e i strano pravno lice pod uslovima i na na~in propisan
ovim zakonom.

^lana 11.
Eksploataciono poqe

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoqena je samo unutar granica eksploatacionog poqa.

Eksploataciono poqe nalazi se unutar granica istra`nog prostora.

Oblik i veli~ina eksploatacionog poqa utvr|uje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uslova racionalne
eksploatacije i potrebnog prostora za smje{taj rudarskih objekata infrastrukture.

Eksploataciono poqe obuhvata povr{inski kop-jamu, transportne i pristupne puteve na eta`e, prostor za preradu
ili oplemewivawe, odlagali{ta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioni~ki prostor,
uredski i sanitarni prostor.

Le`i{ta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vi{e eksploatacionih poqa.

^lan 12.
Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvo|ewu gra|evinskih radova

Privredno dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova kada prilikom iskopa temeqa za gra|evinski objekat nai|e
na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz ~lana 7. ovog zakona mora o tome obavijestiti federalno ministarstvo,
odnosno kantonalna ministarstva nadle`na za rudarstvo koje }e donijeti odluku o daqim aktivnostima.
Zabraweno je na osnovu gra|evinske dozvole iskopom temeqa za gra|evinski objekat vr{iti eksploataciju
mineralnih sirovina, izuzev crpqewa podzemnih voda u funkciji odvodwavawa jame.

II. UPRAVQAWE MINERALNIM SIROVINAMA

^lan 13.
Strategija upravqawa mineralnim sirovinama

Strategiju upravqawa mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.

Strategiju upravqawa mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva usvaja Vlada Federacije.

Detaqan sadr`aj i na~in izrade strategije upravqawa mineralnim sirovinama propisuje federalni ministar energije,
rudarstva i industrije (u daqem tekstu: federalni ministar).

^lan 14.
Plan upravqawa mineralnim sirovinama

Za sprovo|ewe strategije upravqawa mineralnim sirovinama donosi se Plan upravqawa mineralnim sirovinama.

Plan upravqawa mineralnim sirovinama izra|uje Federalni zavod za geologiju (u daqem tekstu: Federalni
zavod).

Na prijedlog Federalnog zavoda, plan upravqawa mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.

Detaqan sadr`aj i na~in izrade plana upravqawa mineralnim sirovinama propisa}e federalni ministar.

^lan 15.
Plan upravqawa mineralnim sirovinama i prostorno planirawe

Plan upravqawa mineralnim sirovinama je stru~na podloga za izradu prostornih planova Federacije i kantona.

III. IZVO\EWE RUDARSKIH RADOVA

^lan 16.
Uslovi za izvo|ewe radova

Rudarsku djelatnost mo`e obavqati privredno dru{tvo upisano u registar dru{tava i koje je organu nadle`nom za
inspekcijski nadzor dostavilo obavje{tewe o po~etku obavqawa djelatnosti i ispuwavawu uslova tehni~ke
opremqenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine i drugih uslova propisanih za obavqawe te ili
tih djelatnosti.

Kada privredno dru{tvo izvo|ewe radova povjerava drugom privrednom dru{tvu, tada je obavezno zakqu~iti
odgovaraju}i ugovor sa izvo|a~em radova koji ispuwava propisane uslove iz stava 1. ovog ~lana.

Izvo|a~i radova su du`ni postupati po odredbama ovog zakona i sprovedbenim propisima donesenim na osnovu
wega.

Propis o uslovima za obavqawe rudarske djelatnosti donije}e Federalno ministarstvo.

^lan 17.
Na~in izvo|ewa rudarskih radova

Pri obavqawu rudarske djelatnosti, privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora po{tovati
tehni~ke propise i normative u rudarstvu (u daqem tekstu: tehni~ki propisi), propise o za{titi na radu, za{titi
okoline, uslove utvr|ene u urbanisti~koj saglasnosti i druge propise, obezbijediti li~na za{titna sredstva
zaposlenicima kao i sprovoditi propise o za{titi qudi i imovine.

^lan 18.
Vi{e izvo|a~a rudarskih radova

Kada u istom rudni~kom prostoru radove izvode dva ili vi{e izvo|a~a rudarskih radova, privredno dru{tvo u
kome se izvode radovi du`no je obezbijediti sprovo|ewe svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravqa zaposlenika.

Zaposlenici izvo|a~a rudarskih radova iz stava 1. ovog ~lana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama za{tite
na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvo|ewa radova.

Obaveza privrednog dru{tva iz stava 1. ovog ~lana ne osloba|a odgovornosti svakog pojedina~nog izvo|a~a
rudarskih radova za sprovo|ewe svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravqa zaposlenika.

Prije po~etka izvo|ewa rudarskih radova, privredno dru{tvo u kome se izvode rudarski radovi i izvo|a~ rudarskih
radova, me|usobne obaveze i odgovornosti u sprovo|ewu mjera za{tite na radu i za{tite zdravqa zaposlenika,
regulisa}e pismenim ugovorom.

^lan 19.
Propisi pri izvo|ewu rudarskih radova

Za sprovo|ewe tehni~kih mjera i mjera za{tite pri izvo|ewu rudarskih radova, federalni ministar donosi propise
za radove iz sqede}ih oblasti:

1. za eksploataciju mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod zemqe;

2. za eksploataciju mineralnih sirovina dubinskim bu{ewem;

3. za elektri~na postrojewa i instalacije u rudnicima sa povr{inskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih

sirovina;

4. za radove na povr{ini i/ili ispod zemqe, koji nisu vezani za radove eksploatacije mineralnih sirovina;

5. za radove pri preradi mineralnih sirovina i

6. za skladi{tewe i tro{ewe sekundarnih ili trenutno otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih
sirovina dobijenih kroz istra`ne radove.

Dodatne posebnosti za izvo|ewe radova iz stava 1. ovog ~lana, mogu se utvrditi op{tim aktom izvo|a~a rudarskih
radova uz primjenu propisa iz stava 1. ovog ~lana, kao i drugih propisa koji se primjewuju kod izvo|ewa
rudarskih radova.

Ako se rudarskim radovima izra|uju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina,
prilikom wihovog izvo|ewa, pored propisa iz stava 1. ovog ~lana, moraju se primjewivati tehni~ki i drugi propisi
o gra|ewu tih objekata.

Poslije izvr{enih radova iskopa i osnovnog podgra|ivawa iz stava 3. ovog ~lana, vr{i se tehni~ki pregled
izvr{enog iskopa, odnosno osnovnog podgra|ivawa, i o tome izdaje odgovaraju}a saglasnost.

Saglasnost za mineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1,. 2. i 3. izdaje Federalno ministarstvo, a za mineralne
sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva nadle`na za rudarstvo.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova na podzemnom objektu iz stava 3. ovog ~lana, du`an je
komisiji za tehni~ki pregled, pored dokumentacije propisane zakonom, predo~iti i saglasnost iz stava 5. ovog
~lana.
Propise koji ure|uju za{titu na radu i za{titu zdravqa zaposlenika u rudarstvu iz stava 1. ovog ~lana, donosi
federalni ministar u saglasnosti sa federalnim ministrima nadle`nim za rad i zdravstvo.

^lan 20.
Slu`ba spasavawa, vatrogasna slu`ba i
slu`ba prve pomo}i

Privredno dru{tvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno po`arnim i eksplozivno opasnim
objektima ili radili{tima, pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodori gasova, vode i muqa, mora
organizovati slu`bu spa{avawa i snabdjeti je potrebnom opremom. Vi{e privrednih dru{tava mo`e organizovati
zajedni~ku slu`bu spa{avawa.

Na povr{inskim kopovima mora se organizovati slu`ba spa{avawa u slu~aju da nije mogu}e uspje{no sprovoditi
spa{avawe sa postoje}im slu`bama.

Privredno dru{tvo je du`no organizovati vatrogasnu slu`bu i slu`bu prve pomo}i ili zakqu~iti ugovor sa
odgovaraju}im slu`bama u mjestu gdje se nalazi privredno dru{tvo.

Na~in organizovawa, minimum stru~ne osposobqenosti i tehni~ke opremqenosti slu`be spa{avawa, vatrogasne
slu`be i slu`be prve pomo}i propisuje federalni ministar u saglasnosti sa federalnim ministrom zdravstva.

^lan 21.
Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti

Svaki zaposlenik je du`an odmah obavijestiti nadre|enog o svakoj pojavi opasnosti posebno o pojavama
eksplozivnih, zagu{qivih i otrovnih gasova, prodorima vode, muqa, blata, gorskim udarima i obru{avawima,
pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim puwewima i drugim pojavama opasnosti, koje
mogu ugroziti zaposlene, objekte i ure|aje.

O svim pojavama opasnosti iz stava 1. ovog ~lana, odgovorno lice privrednog dru{tva du`no je odmah
obavijestiti nadle`nu rudarsku inspekciju.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`no je odmah izvijestiti Federalno ministarstvo, odnosno
kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo, nadle`nog rudarskog inspektora i organ uprave nadle`an za
unutra{we poslove o svakom smrtnom slu~aju, grupnoj povredi, te`oj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj
nesre}i i o uzrocima nesre}e u privrednom dru{tvu.

U slu~aju pojave opasnosti, kada je ugro`ena bezbjednost zaposlenih, objekata i opreme pri izvo|ewu rudarskih
radova, akciju spa{avawa vodi odgovorno lice odre|eno op{tim aktom privrednog dru{tva.

Ako rudarski inspektor utvrdi da vo|ewe akcije spa{avawa nije dovoqno stru~no i efikasno usmeno }e odrediti
odgovaraju}u upravnu mjeru.

Privredno dru{tvo je du`no u slu~aju rudarske nesre}e u drugom privrednom dru{tvu, pru`iti odgovaraju}u
pomo}, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugro`enog privrednog dru{tva.

^lan 22.
Sprovo|ewe stru~nih poslova u oblasti za{tite na radu i zdravqa zaposlenika na radu

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~i rudarskih radova moraju sprovoditi i obezbijediti nadzor nad primjenom
tehni~kih propisa i propisa iz podru~ja za{tite na radu i za{tite zdravqa zaposlenika.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ podzemnih rudarskih radova mora obavezno organizovati slu`bu za{tite na
radu i obezbijediti da zadatke zdravstvene za{tite obavqa ovla{}ena zdravstvena ustanova.
Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova na povr{inskim kopovima zavisno od specifi~nih uslova za
eksploataciju du`an je organizovati slu`bu za{tite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad sprovo|ewem
tehni~kih normativa i mjera za{tite na radu.

Zadatak slu`be za{tite na radu je:

1. neposredna kontrola sprovo|ewa svih propisanih mjera za{tite na radu;

2. vo|ewe evidencije o nesre}nim slu~ajevima, profesio- nalnim oboqewima, povredama na radu, gorskim
udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugro`avaju `ivote zaposlenika i opremu u privrednom dru{tvu po
mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posqedicama;

3. prou~avawe uzroka nesre}nih slu~ajeva, profesio- nalnih oboqewa, povreda na radu, gorskih udara i drugih
iznenadnih pojava koje ugro`avaju `ivote zaposlenih i opremu i davawe prijedloga za preduzimawe mjera i
metoda rada koje obezbje|uju uspje{no otklawawe tih uzroka;

4. pra}ewe zdravstvenog stawa zaposlenika i predlagawe mjera za unapre|ewe zdravstveno-higijenskih uslova

pri radu;

5. davawe prijedloga Upravi privrednog dru{tva za unapre|ewe za{tite na radu i za{tite zdravqa zaposlenika;

6. davawe stru~nih mi{qewa da li su rudarski projekti izra|eni u skladu sa propisanim mjerama za{tite na radu
i

7. obavqawe i drugih poslova i ovla{}ewa koja su joj data op{tim aktom privrednog dru{tva.

Zadatke slu`be za{tite na radu obavqa potreban broj lica visoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke i koja imaju
najmawe dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

Izuzetno, poslove neposredne kontrole sprovo|ewa mjera za{tite na radu mogu obavqati i lica koja imaju vi{u ili
sredwu stru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i pet godina radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog
ispita.

Rukovodilac slu`be za{tite na radu kod podzemnog na~ina eksploatacije mineralnih sirovina mo`e biti lice sa
visokom stru~nom spremom rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i i koje ima najmawe tri godine
radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|ewa u jami.

Rukovodilac slu`be za{tite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani za eksploataciju mineralnih sirovina,
mo`e biti lice sa visokom stru~nom spremom rudarskog, geolo{kog ili drugog odgovaraju}eg smjera.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora prije po~etka izvo|ewa radova izraditi uputstva, koja
}e sadr`avati na~in izvo|ewa radova i mjere za{tite koje se moraju sprovoditi pri izvo|ewu radova u ciqu za{tite
`ivota i zdravqa zaposlenika. Uputstva se moraju blagovremeno uskla|ivati sa nastalim promjenama uslova rada.

^lan 23.
Rukovode}a lica u rudarstvu

Poslove i zadatke stru~nog rukovo|ewa pri izvo|ewu rudarskih radova, izrade i revizije rudarskih projekata,
vr{ewa nadzora, samostalnog obavqawa rudarskih mjerewa, i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina
mogu obavqati zaposlenici koji ispuwavaju propisane uslove stru~ne spreme i radnog iskustva i koji su polo`ili
stru~ni ispit.

Privredno dru{tvo je du`no svojim op{tim aktom utvrditi obavezu stru~nog usavr{avawa i provjeru stru~ne
osposobqenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je prema odredbama ovog zakona propisana
stru~na sprema i radno iskustvo.
Poslove iz stava 1. ovog ~lana, u jamama ugro`enim metanom i/ili opasnom ugqenom pra{inom, mogu obavqati
samo lica koja, pored ovim zakonom propisanih uslova u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i stru~nog
ispita, imaju najmawe tri godine radnog iskustva od ~ega najmawe dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon
polo`enog stru~nog ispita u ovakvim jamama.

Izuzetno, poslove iz stava 1. ovoga ~lana mogu obavqati i zaposlenici koji su radili najmawe ~etiri godine u
jamama, od ~ega najmawe dvije godine u jamama ugro`enim metanom i opasnom ugqenom pra{inom.

^lan 24.
Glavno tehni~ko rukovo|ewe u jamskoj i povr{inskoj eksploataciji

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|ewa u privrednom dru{tvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih
sirovina mo`e obavqati zaposlenik koji ispuwava uslove iz ~lana 26. ovog zakona i koji ima najmawe tri godine
radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|ewa u jami.

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|ewa u privrednom dru{tvu koje se bavi povr{inskom eksploatacijom
mineralnih sirovina mo`e obavqati zaposlenik koji ispuwava uslove iz ~lana 26. ovog zakona i koji ima najmawe
tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|ewa na povr{inskom kopu.

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|ewa u privrednom dru{tvu koje se bavi jamskom i povr{inskom
eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavqati zaposlenik koji ispuwava uslove iz ~lana 26. ovog zakona i
koji ima najmawe tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|ewa u jami ili tri godine radnog
iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|ewa na povr{inskom kopu.

^lan 25.
Glavno tehni~ko rukovo|ewe u eksploataciji nafte i
zemnog gasa

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|ewa u privrednom dru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa mo`e
obavqati zaposlenik koji ispuwava uslove iz ~lana 26. ovog zakona i koji ima najmawe tri godine radnog
iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|ewa u privrednom dru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa.

^lan 26.
Tehni~ko rukovo|ewe

Poslove tehni~kog rukovo|ewa u privrednom dru{tvu koje se bavi rudarskom djelatno{}u mo`e obavqati
zaposlenik koji ima visoku stru~nu spremu rudarske struke odgovaraju}eg smjera i najmawe tri godine radnog
iskustva i polo`en stru~ni ispit.

^lan 27.
Rudarska mjerewa

Poslove rudarskog mjerewa u jamama i na povr{inskim kopovima mo`e obavqati zaposlenik koji ima visoku ili
sredwu stru~nu spremu odgovaraju}e struke, polo`en stru~ni ispit i najmawe dvije godine radnog iskustva
ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

^lan 28.
Nadzornik u rudarskim objektima

Poslove nadzornika u rudarskim objektima mo`e obavqati zaposlenik koji ima najmawe sredwu stru~nu spremu
odgovaraju}eg smjera i dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

^lan 29.
Poslovo|a u rudarskim objektima

Poslove poslovo|e u rudarskim objektima mo`e obavqati zaposlenik koji ima najmawe tri godine radnog iskustva
na poslovima nadzornika u odgovaraju}em objektu.
 ^lan 30.
Samostalno rukovawe eksplozivnim sredstvima

Poslove samostalnog rukovawa eksplozivnim sredstvima mogu obavqati i zaposlenici koji imaju visoku, vi{u ili
sredwu stru~nu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i prakti~na znawa o eksplozivnim sredstvima i
minirawu.

Poslove samostalnog rukovawa eksplozivnim sredstvima mogu obavqati kvalifikovani zaposlenici rudarske
struke koji imaju najmawe tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i
polo`en ispit iz poznavawa propisa, primjene i prakti~kog rukovawa eksplozivnim sredstvima.

Federalni ministar donije}e propise za polagawe ispita za samostalno rukovawe eksplozivnim sredstvima.

^lan 31.
Stru~na sprema

Pod {kolama i fakultetima odgovaraju}e struke za obavqawe poslova iz ~l. 24. do 30. ovog zakona
podrazumijevaju se za poslove:

1. samostalnog rukovawa eksplozivnim sredstvima - polo`en ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske

struke, rudarska tehni~ka {kola, odnosno rudarski fakultet;

2. nadzora nad jamskim i povr{inskim eksploatacionim radovima - rudarska tehni~ka {kola;

3. nadzora u objektima oplemewivawa i oboga}ivawa mineralnih sirovina - rudarska, ma{inska i tehnolo{ka ili
hemijska tehni~ka {kola;

4. nadzora nad eksploatacijom nafte i gasa - rudarska, odnosno geolo{ka tehni~ka {kola;

5. nadzora nad elektropostrojewima i radovima - elektrotehni~ka {kola;

6. nadzora nad ma{inskim postrojewima i radovima - ma{inska tehni~ka {kola;

7. nadzora nad gra|evinsko-monta`nim i drugim specijal- nim radovima - gra|evinska, tehni~ka, odnosno druga
odgovaraju}a sredwa {kola;

8. tehni~kog rukovo|ewa rudarskim jamskim i povr{inskim radovima, masovnim minirawem, slu`bom za{tite,
slu`bom provjetravawa i slu`bom spa{avawa - rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i;

9. tehni~kog rukovo|ewa radovima prerade ili opleme- wivawa - rudarski, tehnolo{ki, rudarsko-ma{inski,
ma{inski i elektrotehni~ki fakultet;

10. tehni~kog rukovo|ewa eksploatacijom nafte i gasa - rudarski, geolo{ki ili rudarsko- naftni fakultet;

11. tehni~kog rukovo|ewa elektro slu`bom - elektro- tehni~ki fakultet;

12. tehni~kog rukovo|ewa ma{inskom slu`bom - rudarsko-ma{inski ili ma{inski fakultet;

13. tehni~ko rukovo|ewe sistemom odvodwavawa - rudarski, geolo{ki ili ma{inski fakultet

14. tehni~kog rukovo|ewa gra|evinsko-monta`nim i drugim specifi~nim radovima - gra|evinski, odnosno drugi
odgovaraju}i fakultet;

15. rudarska mjerewa - geodetska ili rudarska tehni~ka {kola, odnosno geodetski ili rudarski fakultet;

16. tehni~kog rukovo|ewa slu`bom rudarskih mjerewa - geodetski, odnosno rudarski fakultet i
17. tehni~ko rukovo|ewe geolo{kom slu`bom na rudniku -geolo{ki Fakultet.

^lan 32.
Stru~ni ispit

Stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|ewe, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavqawe rudarskih mjerewa
pola`u kandidati koji imaju stru~nu spremu propisanu ovim zakonom i najmawe jednu godinu radnog iskustva u
oblasti rudarstva nakon sticawa stru~ne spreme.

^lan 33.

Polagawe stru~nog ispita

Stru~ni ispit iz ~lana 32. pola`e se pred komisijom koju imenuje federalni ministar.

Program stru~nog ispita, te uslove, na~in i tro{kove polagawa stru~nog ispita sprovedbenim propisom utvrdi}e
federalni ministar.

Aktom o imenovawui komisije odre|uje se broj ~lanova komisije, vrijeme na koje se komisija imenuje i naknada
za rad stru~ne komisije.

^lan 34.

Radno iskustvo

Pod radnim iskustvom u smislu odredbi ~l. 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovaraju~im
poslovima u rudarstvu ste~eno nakon sticawa stru~ne spreme koja je uslov za rad na odre|enom radnom mjestu,
odnosno iskustvo ste~eno nakon polo`enog stru~nog ispita u slu~ajevima propisanim ovim zakonom.

^lan 35.
Izvo|ewe i nadzor rudarskih radova

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora obezbijediti izvo|ewe radova po tehni~koj
dokumentaciji, tehni~kim propisima i propisima o za{titi `ivota i zdravqa zaposlenika, a pri gra|ewu drugih
objekata i odredbe koje va`e za gra|ewe tih objekata.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova obavezan je obezbijediti stalni nadzor nad svim rudarskim
radovima, postrojewima i ure|ajima i instalacijama u svim smjenama od stru~nih lica ili posredstvom ure|aja za
kontrolu i daqinsko upravqawe.

U jamama ugro`enim metanom i opasnom ugqenom pra{inom nadzor nad provjetravawem mora biti stalan.

^lan 36.
Kwiga rudarskog nadzora

Privredno dru{tvo du`no je voditi kwigu rudarskog nadzora u koju se unose nare|ewa nadle`nog rudarskog
inspektora izdata na licu mjesta pri vr{ewu nadzora u rudarskim objektima u slu~aju neposredne opasnosti po
`ivot i zdravqe qudi i materijalnih dobara.

U kwigu rudarskog nadzora unose se nare|ewa i direktora privrednog dru{tva, lica odgovornog za glavno
tehni~ko rukovo|ewe i rukovodioca slu`be za{tite na radu, koja se odnose na za{titu na radu, a koja su izdata na
licu mjesta pri pregledu radova.

^lan 37
Dozvole
Za izvo|ewe rudarskih radova iz ~lana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih
sirovina, potrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva nadle`nog za rudarstvo
pribaviti sqede}e dozvole:

1. dozvola za eksploataciju;

2. dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;

3. dozvola za izvo|ewe radova po rudarskom projektu;

4. dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojewa, ure|aja i instalacija - upotrebna dozvola;

5. dozvola za vr{ewe periodi~nih pregleda, mjerewa i ispitivawa oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i
biolo{kih uticaja i izdavawe odgovaraju}ih isprava u rudarstvu;

6. privremena dozvola za izvo|ewe radova i

7. kona~na dozvola za izvo|ewe radova.

Dozvole iz stava 1. ovog ~lana ta~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1., 2. i 3.
ovog zakona, izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stava 1. ovog ~lana ta~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4., 5. i 6.
ovog zakona, izdaje kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo.

Dozvole iz stava 1. ta~ka 5. ovog ~lana izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stava 3. ovog ~lana za mineralne sirovine ~ije se eksploataciono poqe prote`e na vi{e kantona izdaje
Federalno ministarstvo.

^lan 38.
Zahtjev za izdavawe dozvole i sadr`aj dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za izdavawe dozvole za eksploataciju privredno dru{tvo je du`no prilo`iti:

1. ugovor o koncesiji;

2. dokumentaciju o izvr{enim istra`nim radovima, le`i{tu mineralnih sirovina, utvr|enim koli~inama i kvalitetu
mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama);

3. dokaz o pravu kori{}ewa ili pravu slu`nosti na zemqi{te odre|eno za eksploataciju mineralnih sirovina;

4. situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog poqa, u mjerilu koje omogu}ava da se na
wegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudni~kog prostora, sa javnim prometnim i drugim objektima
koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog poqa, uz naznaku op{tine na ~ijem se
podru~ju eksploataciono poqe nalazi;

5. podatke o tehni~koj opremqenosti privrednog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova, kao i stru~noj
osposobqenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i

6. okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost.

Dozvola za eksploataciju sadr`i podatke o:

1. vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;

2. na~inu eksploatacije (podzemno, povr{inski i kombinovano);

3. polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog poqa;

4. roku u kome se moraju izvr{iti pripremni radovi ukqu~uju}i i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za
izvo|ewe radova na eksploataciji mineralne sirovine;

5. roku va`nosti dozvole;

6. obavezi sprovo|ewa ugovora o koncesiji i

7. obavezi sanacije i rekultivacije podru~ja o{te}enog eksploatacijom mineralnih sirovina.

^lan 39.
Ukidawe dozvole za eksploataciju

Nadle`no ministarstvo za rudarstvo ukinu}e dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako:

1. privredno dru{tvo kome je izdata dozvola ne po~ne sa eksploatacijom u roku koji je naveden u dozvoli;

2. privredno dru{tvo ne pribavi dozvolu za izvo|ewe radova po rudarskom projektu u propisanom roku;

3. se rudarskim radovima ugro`ava `ivot i zdravqe zaposlenika i drugih gra|ana i imovine, a druge mjere
utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoqne da se to sprije~i;

4. se ugro`ava okolina i ne vr{i rekultivacija prostora o{te}enog rudarskim radovima prema odobrenom
projektu ili

5. ako je raskinut ugovor o koncesiji.

^lan 40.

Prestanak va`ewa dozvole za eksploataciju

Dozvola za eksploataciju prestaje da va`i:

1. prestankom rada privrednog dru{tva;

2. kada je iscrpqena mineralna sirovina na prostoru eksploatacionog poqa;

3. kada privredno dru{tvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili

4. istekom ugovora o koncesiji.

^lan 41.
Zahtjev za produ`ewe dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za produ`ewe dozvole privredno dru{tvo je du`no prilo`iti:

1. va`e}u dozvolu;

2. potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine;

3. situacioni plan- kartu s ucrtanim granicama eksploatacionog poqa u mjerilu koje omogu}ava da se na
wegovoj podlozi mogu odrediti granice rudni~kog prostora sa javnim prometnim i drugim objektima koji se
nalaze na tom prostoru.

^lan 42.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije

Uz zahtjev za izdavawe dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije, privredno dru{tvo je du`no prilo`iti:

1. ugovor o koncesiji;

2. revidovan rudarski projekat za obustavu eksploatacije;

3. urbanisti~ku saglasnost;

4. okolinsku dozvolu;

5. obrazlo`ewe potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog dru{tva o potpunoj i trajnoj
obustavi eksploatacije.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadr`i podatke o:

1. postojawu ugovora o koncesiji;

2. vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa koli~inama preostalih rezervi;

3. obavezi privrednog dru{tva o trajnom ~uvawu tehni~ke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju
mineralne sirovine;

4. obavezi privrednog dru{tva o sprovo|ewu mjera bezbjednosti, kojima }e se trajno iskqu~iti mogu}nost
nastajawa opasnosti za qude i imovinu;

5. odobrewu ulaska u eksploataciono poqe za otklawawe posqedica eksploatacije;

6. obavezi privrednog dru{tva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacionog podru~ja u skladu sa projektom za

predmetno eksploataciono poqe;

7. polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog poqa;

8. a`urnom stawu izvedenih radova do vremena obustave i

9. roku obustave.

^lan 43.
Dozvola za izvo|ewe radova po rudarskom projektu

Dozvolom za izvo|ewe rudarskih radova, gradwu objekata i postrojewa po odobrenom rudarskom projektu,
odobravaju se radovi za gradwu objekata i postrojewa iz ~l. 8. i 9. ovog zakona.

Uz zahtjev za dobivawe dozvole iz stava 1. ovog ~lana, privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora
prilo`iti:

1. ugovor o koncesiji;

2. revidovan rudarski projekt u dva primjerka;

3. dokaz o ispuwavawu uslova za izvo|ewe rudarskih radova;

4. dozvolu za eksploataciju odre|ene mineralne sirovine;

5. dokaz o pravu kori{}ewa ili pravu slu`nosti za zemqi{te odre|eno za eksploataciju;

6. okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost;

7. izvje{taj revidenta o reviziji projekta i

8. vodnu saglasnost.

Dozvola za izvo|ewe rudarskih radova, gradwu objekata i postrojewa po rudarskom projektu sadr`i:

1. naziv privrednog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova kome je izdata dozvola za izvo|ewe radova;

2. naziv projekta po kom se odobrava izvo|ewe radova i gradwa objekta i postrojewa;

3. konstataciju da se projekat ovjerava u dva primjerka;

4. nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta du`an ~uvati kao akt od trajne
vrijednosti;

5. nazive bitnih dokumenata prilo`enih uz zahtjev za dozvolu i to:

a. dokaz o pravu kori{}ewa ili pravu slu`nosti za zemqi{te odre|eno za eksploataciju;

b. urbanisti~ku saglasnost i

c. revizioni izvje{taj sa mi{qewem da se mo`e izdati dozvola.

U postupku izdavawa dozvole za izvo|ewe radova, gradwu objekta i postrojewa nadle`ni organ uprave utvr|uje:

a. gdje je projekat ura|en;

b. ko je rukovodio izradom projekta;

c. gdje je revizija projekta izvr{ena i

d. ko je revident.

^lan 44.
Privremena dozvola za izvo|ewe rudarskih radova

Za uvo|ewe nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Federalno ministarstvo, odnosno
kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo mo`e izdati privremenu dozvolu za izvo|ewe rudarskih radova u
trajawu od najdu`e dvije godine.

Privremena dozvola se izdaje i u slu~ajevima kada je zbog uvo|ewa nove tehnologije i postrojewa predvi|en
probni rad.

Uz zahtjev za izdavawe dozvole iz st. 1. i 2. ovog ~lana, privredno dru{tvo mora prilo`iti sqede}e dokumente:

1. revidovani rudarski projekat u dva primjerka i

2. izvje{taj revidenta o reviziji projekta.

^lan 45.
Kona~na dozvola

Kona~nu dozvolu sa kojom se odre|uju za{titne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojewa
iz ~lana 44. ovog zakona, privrednom dru{tvu izdaje Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo
nadle`no za rudarstvo poslije predo~ewa dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojewa.

Postupak ispitivawa ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojewa, propisuje federalni ministar.

^lan 46.

Po~etak izvo|ewa rudarskih radova

Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova kome je izdata dozvola iz ~lana 37. stav 1. ta~ka 3. ovog zakona,
mora, najkasnije 15 dana prije po~etka izvo|ewa rudarskih radova, nadle`noj rudarskoj inspekciji prijaviti
po~etak izvo|ewa rudarskih radova i lica koje }e obavqati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|ewa
rudarskim radovima, kao i lica koja }e obavqati poslove tehni~kog nadzora ako se rudarskim radovima grade
objekti.

Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova ako
prijavom po~etka radova nije odre|en rok trajawa i okon~awa radova.

^lan 47.
Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojewa, ure|aja i instalacija

Upotrebna dozvola

Upotreba rudarskih objekata, postrojewa, ure|aja i instalacija izgra|enih na osnovu odobrenog glavnog i
dopunskog rudarskog projekta je dozvoqena na osnovu dozvole za wihovu upotrebu.

Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojewa iz ~lana 37. ta~ka 4. ovog zakona na prijedlog komisije za
tehni~ki pregled, izdaje organ uprave koji je izdao dozvolu za izvo|ewe radova.

Tehni~kim pregledom utvr|uje se da li je izgra|eni objekat i postrojewe izgra|eno prema odobrenom projektu, da
li je uskla|en sa propisima, mjerama i normativima za{tite na radu i obaveznim standardima, da li je tehni~ki
ispravan i da li ugro`ava okolinu, `ivot i zdravqe zaposlenika i gra|ana.

Tehni~ki pregled rudarskih objekata i postrojewa izgra|enih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog
rudarskog projekta, vr{i i odobrava upotrebu Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no
za rudarstvo putem stru~ne komisije.

Stru~na komisija sastavqena je od predstavnika Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministar- stava
nadle`nih za rudarstvo i stru~nih lica iz privrednih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispuwavaju
uslove iz ~lana 72. ovog zakona.

U radu stru~ne komisije iz stava 5. ovoga ~lana u~estvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanisti~ku
saglasnost i okolinsku dozvolu.

Radu komisije za tehni~ki pregled obavezno prisustvuje predstavnik rudarske inspekcije.

Tro{kove tehni~kog pregleda snosi privredno dru{tvo.

Rudarski objekti i postrojewa izgra|eni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se
pustiti u probni rad najdu`e do {est mjeseci poslije izvr{enog tehni~kog pregleda od stru~ne komisije koju je
obrazovalo privredno dru{tvo, sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rje{ewima datim u
rudarskom projektu. O pu{tawu u probni rad rudarskih objekata, postrojewa, ure|aja i instalacija, privredno
dru{tvo pismeno obavje{tava Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo.

Obavqawe tehni~kog pregleda pokre}e se zahtjevom privrednog dru{tva.

Uz zahtjev za tehni~ki pregled za dobivawe dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojewa privredno
dru{tvo prila`e:

1. rje{ewe o ispuwavawu uslova za obavqawe registrovane djelatnosti;

2. spisak objekata i opreme;

3. spisak projekata po kojim su izgra|eni objekti, postrojewa i ure|aji uz navo|ewe broja dozvole pod kojim su
odobreni;

4. spisak kadrova;

5. spisak isprava i {ifre o izvr{enim periodi~nim pregledima oru|a za rad i ure|aja, odnosno radnih i pomo}nih
prostorija koji podlije`u obaveznim periodi~nim pregledima i

6. vodnu dozvolu.

Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojewa sadr`i:

1. naziv privrednog dru{tva kome se izdaje dozvola;

2. mjesto izgra|enog objekta i postrojewa;

3. nazive objekata i postrojewa sa tehni~kim karakteristikama;

4. obaveze privrednog dru{tva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradwe objekta
moraju unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i ~uvati sve vrijeme dok objekat traje i

5. konstataciju da su:

a. objekat i postrojewe izgra|eni u skladu sa odobrenim rudarskim projektom;

b. da je privredno dru{tvo uva`ilo uslove date u dozvoli za izvo|ewe radova i

c. da je privredno dru{tvo uva`ilo uslove navedene u urbanisti~koj saglasnosti.

Na~in imenovawa ~lanova komisije, obavqawe tehni~kog pregleda, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom
pregledu, te naknadu za rad ~lanova komisije uredi}e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

^lan 48.
Dozvola za obavqawe periodi~nih pregleda oru|a za rad i ure|aja i ispitivawe fizi~kih, hemijskih i biolo{kih
uticaja i izdavawe odgovaraju}ih isprava u rudarstvu

Periodi~ne preglede oru|a za rad i ure|aja i ispitivawe fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavawe
odgovaraju}ih isprava u rudarstvu mogu obavqati pravna lica koja, pored uslova propisanih ovim zakonom za
obavqawe rudarske djelatnosti, imaju kadrove sa odgovaraju}om visokom {kolskom spremom, polo`enim
stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmawe tri godine, tehni~ku opremu i laboratorije.
Uz zahtjev privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica za dobijawe dozvole za obavqawe periodi~nih pregleda,
mjerewa i ispitivawa oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavawe odgovaraju}ih
isprava u rudarstvu, potrebno je prilo`iti:

1. rje{ewe o registraciji djelatnosti kod nadle`nog suda;

2. spisak kadrova sa odgovaraju}im uslovima u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i polo`enog stru~nog
ispita;

3. spisak tehni~ke opreme;

4. spisak opreme i instrumenata koji podlije`u umjeravawu kao i dokazi da je umjeravawe izvr{eno;

5. spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu; i

6. izvod iz op{tih akata privrednog dru{tva kojima se reguli{u poslovi obavqawa periodi~nih pregleda oru|a za
rad.

Prije izdavawa dozvole za obavqawe periodi~nih pregleda, mjerewa i ispitivawa oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih,
hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavawe odgovaraju}ih isprava u rudarstvu vr{i se uvi|aj na licu mjesta putem
stru~ne komisije.

Tro{kove uvi|aja snosi privredno dru{tvo.

Dozvola za obavqawe periodi~nih pregleda, mjerewa i ispitivawa oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i
biolo{kih uticaja i izdavawe odgovaraju}ih isprava u rudarstvu, sadr`i:

1. popis poslova periodi~nih pregleda koji se odobravaju;

2. nosioce poslova iz ta~ke 1. ovog stava, koji moraju ispuwavati uslove propisane ~l. 72. do 81. ovog zakona;

3. uslove koje moraju zadovoqiti oprema i instrumenti u skladu sa Zakonom o mjerila{tvu u Federaciji BiH
("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/05);

4. odgovaraju}i prostor; i

5. definisan broj lica za obim odobrenih radova.

Postupak utvr|ivawa uslova, na~in imenovawa komisije, sadr`aj zapisnika te naknadu ~lanovima komisije
uredi}e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

^lan 49.
Okolinska dozvola i urbanisti~ka saglasnost

Okolinska dozvola je upravni akt izdat od nadle`nog organa u skladu sa propisom koji ure|uje za{titu okoline u
Federaciji.

Urbanisti~ka saglasnost je upravni akt izdat od nadle`nog organa u skladu sa propisom koji ure|uje prostorno
planirawe i kori{}ewe zemqi{ta u Federaciji.

IV. MJERE ZA[TITE NA RADU

^lan 50.
Obaveze u sprovo|ewu mjera

Direktor privrednog dru{tva je odgovoran za organizovawe slu`be za{tite na radu.

Za neposredno sprovo|ewe mjera za{tite na radu je odgovorno svako lice zaposleno u privrednom dru{tvu,
odnosno kod izvo|a~a u okviru djelokruga svoga rada, u skladu sa pravilnikom o mjerama za{tite na radu.

Direktor privrednog dru{tva du`an je povremeno, a najmawe dva puta godi{we razmatrati stawe za{tite na radu i
rad slu`be za{tite na radu.

Kori{}ewe jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za upotrebu rudarskim projektom, nije dopu{teno.

[trajk u objektima gdje se odvija tehnolo{ki proces, a posebno u objektima ugro`enim metanom i opasnom
ugqenom pra{inom, nije dopu{ten iz bezbjednosnih razloga.

^lan 51.
Preduzimawe mjera za za{titu `ivota gra|ana i obezbje|ewe imovine

Pri izvo|ewu rudarskih radova privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an preduzeti mjere
potrebne za za{titu `ivota i zdravqa gra|ana kao i obezbje|ewe imovine prema va`e}im propisima.

Vlasnici i korisnici zemqi{ta i objekata na eksploatacionom poqu, kao i ostali gra|ani, pri kretawu ili radu, du`ni
su se pridr`avati mjera za{tite koje je propisalo privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova.

^lan 52.
Upoznavawe sa propisima

Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom dru{tvu mora se prije raspore|ivawa na poslove,
odnosno zadatke upoznati sa poslom koji }e obavqati, propisima i mjerama za{tite na radu i mjerama za{tite od
po`ara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organizovawem i pru`awem za{tite na radu u
privrednom dru{tvu.

Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zadu`enog za upoznavawe sa propisima da se {to potpunije upozna sa
opasnostima posla, pravima, odnosno du`nostima u vezi sa za{titom na radu i uslovima rada.

^lan 53.
Uvo|ewe u posao

Zaposlenik koji se prvi put raspore|uje na rudarske poslove, mora se najmawe 15 dana u smjeni u kojoj je
raspore|en uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora koga ovla{}eno odgovorno lice u privrednom
dru{tvu odredi i u tom periodu zaposlenik ne mo`e biti raspore|en na stalne poslove i zadatke.

Zaposlenik koji se raspore|uje na druge poslove i zadatke, mora se prije otpo~iwawa rada upoznati sa radom,
propisima, mjerama za{tite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zadacima.

Zaposlenik je du`an u toku rada stalno upotpuwavati i usavr{avati svoja znawa iz oblasti za{tite na radu.

Uvo|ewe zaposlenika u rudarski posao mora biti regulisano internim aktom privrednog dru{tva.

^lan 54.
Poznavawe propisa iz oblasti za{tite na radu

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ radova je du`an donijeti posebne programe za sticawe znawa iz oblasti
za{tite na radu, prema vrsti poslova i stru~nosti zaposlenika.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an organizovati upoznavawe svih zaposlenika sa
propisima i mjerama za{tite na radu, kao i mjerama sprovo|ewa plana odbrane i akcija spa{avawa u slu~ajevima
iznenadnih udesa.
Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an putem stru~ne komisije, najmawe jedanput
godi{we, vr{iti provjeru poznavawa propisa o tehni~kim mjerama i o za{titi na radu, kao i plana odbrane i akcija
spa{avawa u slu~ajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehni~kog osobqa, palioca mina, visokokvalifikovanih i
kvalifikovanih zaposlenika ~iji je rad neposredno vezan za rudarske radove.

^lan 55.
Sankcije za nepoznavawe propisa

Zaposlenici koji ne poka`u zadovoqavaju}e poznavawe propisa o tehni~kim mjerama i o mjerama za{tite na
radu, a naro~ito o sprovo|ewu plana odbrane i akcija spa{avawa, ne mogu obavqati poslove dok se ponovnom
provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znawima.

Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoqavaju}e poznavawe propisa, poslodavac je du`an

zaposlenika rasporediti na druge odgovaraju}e poslove, a ako takvih poslova nema, rije{i}e wegov radno-pravni
status na na~in propisan Zakonom o radu.

^lan 56.
Privremeno udaqavawe zaposlenika sa posla

Direktor privrednog dru{tva i druga odgovorna lica za izvo|ewe radova odre|ena pravilnikom o mjerama za{tite
na radu, kao i zaposlenik slu`be za{tite na radu, imaju pravo privremeno udaqiti sa posla zaposlenika koji je
izvr{io povredu neke od propisanih mjera kojima se ugro`ava li~na i kolektivna bezbjednost.

Pravilnikom o mjerama za{tite na radu privrednog dru{tva odredi}e se koje su to povrede mjera za{tite na radu
zbog kojih se mo`e postupiti po odredbi stava 1. ovog ~lana.

V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA

^lan 57.
Privremena obustava

Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog
rudarskih ili privrednih razloga, privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prijaviti Federalnom
ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za rudarstvo i nadle`noj rudarskoj inspekciji u roku
od 24 ~asa nakon obustave radova.

U slu~aju pojave opasnosti po `ivote i zdravqe zaposlenika, privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih
radova mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za
rudarstvo i nadle`noj rudarskoj inspekciji.

Privremenu planiranu obustavu radova, privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prijaviti Federalnom
ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za rudarstvo i nadle`noj rudarskoj inspekciji
najmawe osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog po~etka radova.

Ako je obustava iz stava 3. ovog ~lana o~ekivana i u trajawu du`em od 30 dana, privredno dru{tvo ili izvo|a~
rudarskih radova, du`an je:

1. izvr{iti mjerewa stawa i dopuniti rudarske planove - karte;

2. sa~initi zapisnik sa obrazlo`ewem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i

3. pripremiti plan mjera i aktivnosti radi spre~avawa nastajawa opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog
otpo~iwawa radova.

Za vrijeme privremene obustave izvo|ewa radova, privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora
obezbijediti redovno odr`avawe svih rudarskih prostorija i objekata, sprije~iti nastajawe {teta i obezbijediti
kretawe zaposlenih bez opasnosti po wihov `ivot i zdravqe.
Prije pu{tawa u rad privremeno obustavqenih rudarskih radova, privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih
radova je du`an, putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i nadle`ni rudarski inspektor, izvr{iti pregled i
utvrditi da li su obezbje|eni uslovi za nastavak radova.

Privremeni prekid izvo|ewa rudarskih radova je prekid koji ne traje du`e od jedne godine.

^lan 58.
Potpuna i trajna obustava rudarskih radova

U slu~aju da privredno dru{tvo iz bilo kojeg razloga odlu~i potpuno i trajno obustaviti izvo|ewe rudarskih
radova na eksploataciji mineralnih sirovina, na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode
rudarski radovi, mora pri tome po{tovati odredbe ovog zakona.

Potpunu ili trajnu obustavu izvo|ewa rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina, privredno dru{tvo mora
prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za rudarstvo i nadle`noj
rudarskoj inspekciji, u roku od 15 dana prije po~etka obustave radova.

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministar- stvo nadle`no za rudarstvo mo`e imenovati komisiju koja
}e na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Privredno dru{tvo mora komisiji predo~iti dokumentaciju
na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj
obustavi izvo|ewa radova kao i rudarski projekat zatvarawa rudarskog objekta na kome prestaje eksploatacija.

U sastav komisije iz stava 3. ovog ~lana, pored predstavnika Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog
ministarstva nadle`nog za rudarstvo, imenuju se i predstavnici Federalnog ministarstva prostornog ure|ewa,
Federalnog ministarstva okoli{a i turizma, odnosno kantonalnih ministarstava nadle`nih za prostorno ure|ewe i
okolinu.

Poslije izvr{enog pregleda komisija sa~iwava zapisnik sa prijedlozima daqih mjera, koji se dostavqa Federalnom
ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za rudarstvo. Zapisnik predstavqa stru~nu podlogu
za izdavawe dozvole za obustavu eksploatacije iz ~lana 42. ovog zakona.

^lan 59.
Sanacija i rekultivacija posqedica rudarskih radova na okolinu

Poslije dobijawa dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz ~lana 37. ta~ka 2. ovog zakona,
privredno dru{tvo mora izvr{iti kona~nu sanaciju zemqi{ta i rekultivaciju okoline i otkloniti posqedice koje su
nastale pri izvo|ewu rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije.

Privredno dru{tvo je du`no prema projektu izvo|ewa rudarskih radova u kontinuitetu vr{iti sanaciju zemqi{ta i
tehni~ku rekultivaciju devastiranih povr{ina nastalih uticajem rudarskih radova.

Prije obavqawa kona~ne sanacije, privredno dru{tvo je du`no sprovesti mjere obezbje|ewa kako bi se trajno
iskqu~ile opasnosti za `ivot i zdravqe qudi i imovine i mogu}i uzro~nici zaga|ewa okoline, odnosno {tete na
objektima i okolini.

O izvr{enim radwama iz st. 1., 2. i 3. ovog ~lana, privredno dru{tvo je du`no obavijestiti Federalno ministarstvo,
odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo, nadle`nu rudarsku inspekciju i federalnu, odnosno
kantonalnu inspekciju za okolinu.

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo na osnovu obavje{tewa iz stava
4. ovog ~lana, izvr{i}e tehni~ki pregled kojim }e se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoline izvedena u
saglasnosti sa rudarskim projektom i da li su sprovedene mjere iz stava 3. ovog ~lana, dovoqne, o }emu }e izdati
potvrdu privrednom dru{tvu. Ako sprovedene mjere nisu dovoqne naredi}e privrednom dru{tvu da u odre|enom
roku otkloni utvr|ene nedostatke.

Ako privredno dru{tvo ne postupi po nalogu iz stava 5. ovog ~lana, Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno
ministarstvo nadle`no za rudarstvo sprove{}e potrebne mjere bezbjednosti na tro{ak privrednog dru{tva.
U obavqawu tehni~kog pregleda iz stava 5. ovog ~lana, u~estvuju i predstavnici Federalnog ministarstva,
odnosno kantonalnih ministarstava nadle`nih za rudarstvo, nadle`nih ministarstava za prostorno ure|ewe, okoline
i turizma i poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Tro{kove tehni~kog pregleda snosi privredno dru{tvo.

^lan 60.
Prestanak prava i obaveza

Prava i obaveze iz dozvola regulisanih ~lanom 37. stav 1. ta~. 1. do 7. ovog zakona prestaju s odlukom, koju
izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole.

Brisawe privrednog dru{tva iz katastra eksploatacionih poqa utvr|uje se odlukom iz stava 1. ovog ~lana.

Rudarski planovi, mjera~ke kwige i druga dokumentacija o stawu rudarskih radova nakon dono{ewa odluke o
obustavi eksploatacije, moraju se deponovati u Arhiv Federacije, odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji
dokumentacije u nadle`ni arhiv, privredno dru{tvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu, odnosno
kantonalnom ministar- stvu nadle`nom za rudarstvo.

Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola regulisanih ~lanom 37. stav 1. ta~. 3., 4., 6. i 7. ovog zakona
prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole.

^lan 61.
Otklawawe posqedica rudarskih radova

Privredno dru{tvo pokriva sve tro{kove za otklawawe {teta koje su nastale kao posqedica rudarskih radova.

^lan 62.
Katastar eksploatacionih poqa

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministar- stva nadle`na za rudarstvo koja su izdala dozvole za
eksploataciju mineralnih sirovina du`na su voditi katastar odobrenih eksploatacionih poqa.

Federalno ministarstvo, odnosno nadle`na kantonalna ministarstva nadle`na za rudarstvo koja su izdala dozvole
du`na su pored katastra iz stava 1. ovog ~lana voditi zbirku isprava te popis privrednih dru{tava kojima su izdate
dozvole.

Federalni ministar donije}e propise o katastru odobrenih eksploatacionih poqa te o na~inu vo|ewa zbirke isprava
i popisa privrednih dru{tava kojima su izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina.

VI. TEHNI^KA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVAWE

^lan 63.
Tehni~ka dokumentacija

Tehni~ka dokumentacija u smislu ovog zakona je:

1. rudarski projekti;

2. idejna rje{ewa rudarskih projekata;

3. rudarski planovi i karte;

4. dugoro~ni i godi{wi programi eksploatacije mineralnih sirovina;

5. dokumentacija o rezervama i pojavama mineralnih sirovina;

6. dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okolinu;

7. dokumentacija o razvrstavawu rudnika i wihovih dijelova u kojima se vr{e rudarski radovi po stepenu
opasnosti od metana i ugqene pra{ine i

8. dokumentacija postrojewa, opreme i ure|aja.

Kod izvo|ewa rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoqena je
upotreba i tehni~ke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti graditeqstva.

^lan 64.
Uskla|enost tehni~ke dokumentacije

Tehni~ka dokumentacija iz ~lana 63. ovog zakona mora biti uskla|ena sa:

1. odredbama ovog zakona i na osnovu wega donesenih tehni~kih propisa, propisa o za{titi na radu i za{titi
zdravqa zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanisti~koj saglasnosti, vodnoj saglasnosti,
kao i drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i

2. propisima o za{titi okoline i za{titi od po`ara, ukoliko propisima iz ta~ke 1. ovog ~lana nije druga~ije
odre|eno.

Tehni~ka dokumentacija iz stava 1. ovog ~lana, treba da bude uskla|ena sa savremenim dostignu}ima i
metodama rudarske, geolo{ke, geomehani~ke i drugih tehni~kih nauka.

^lan 65.
Vrste rudarskih projekata

Za izvo|ewe rudarskih radova i gradwu rudarskih objekata i ugradwu postrojewa izra|uju se projekti, i to:

1. Glavni rudarski projekat;

2. Dopunski rudarski projekat i

3. Pojednostavqeni rudarski projekat.

Sadr`aj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i na~in izrade rudarskih projekata, propisuje federalni ministar.

^lan 66.
Glavni rudarski projekat

Glavni rudarski projekat izra|uje se za nove jame, povr{inske kopove, postrojewa za pripremu i oplemewivawe
mineralnih sirovina, kao i eksploataciju te~nih i gasovitih le`i{ta, te za izgradwu i kori{}ewe podzemnih
prostora, koji nisu u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina.

Projekat iz stava 1. ovog ~lana izra|uje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije,
sadr`anih na prostoru koji je obuhva}en projektom.

Dio bilansnih rezervi A + B, mora biti najmawe 60%, od ~ega rezerve kategorije A ne mogu biti mawe od 10%.

Od ukupno utvr|enih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovawe mo`e se uzeti najvi{e 50%
pod uslovom da se kontinuirano naslawa na rezerve B kategorije ili kada wihov prostorni polo`aj omogu}ava
otkopavawe istim zahvatom otvarawa.

^lan 67.
Dopunski rudarski projekat
Dopunski rudarski projekat radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvo|ewe rudarskih radova,
gradwu objekata i postrojewa u postoje}im rudnicima, za rudarske radove na otvarawu i eksploataciji novih
horizonata, revira, otkopnih poqa ili dijela sloja i rudnih tijela, dijelova te~nih i gasovitih le`i{ta, izgradwu i
rekonstrukciju rudarskih objekata koji su direktno vezani za eksploataciju mineralnih sirovina, izgradwu
skladi{ta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojewa i dodatna
rje{ewa u okviru rudni~ke bezbjednosti i kolektivne za{tite, djelimi~nu ili potpunu eksploataciju za{titnih
stubova i tehni~ku rekultivaciju.

^lan 68.
Pojednostavqeni rudarski projekat

Pojednostavqeni rudarski projekat se izra|uje za radove maweg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojewa
i ure|aje iz ~l. 8. i 9. ovog zakona kao i za nebitna odstupawa od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog
projekta koja nemaju uticaja na osnovna projektna rje{ewa.

^lan 69.
Nostrifikacija projekata

Utvr|ivawe uskla|enosti rudarskih projekata izra|enih u inostranstvu sa ovim zakonom, posebnim zakonima,
propisima i standardima vr{i se u skladu sa sprovedbenim propisom koji donosi federalni ministar.

^lan 70.
Ponovna eksploatacija

U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povr{inskim kopovima, u kojima je potpuno ili trajno obustavqena
eksploatacija mineralnih sirovina, mo`e se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog
rudarskog projekta, odobrenog od federalnog, odnosno kantonalnog ministarstva nadle`nog za rudarstvo.

^lan 71.
Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija

Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stepenu opasnosti od metana i opasne ugqene
pra{ine, vr{i se u skladu sa ~l. 72. i 73. ovog zakona.

Kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stepenu opasnosti od metana i opasne ugqene pra{ine vr{i stru~na
komisija koju imenuje federalni ministar, sastavqenu od predstavnika federalnog ministarstva i stru~nih lica iz
privrednih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koji ispuwavaju uslove iz ~lana 72. ovog zakona.

Sadr`aj elaborata, na~in i postupak kategorizacije ugqenih slojeva i jama i razvrstavawe jamskih prostorija po
stepenu opasnosti od metana i klasifikacije i kategorizacije jame, odnosno jamskih prostorija po stepenu
opasnosti od eksplozivne ugqene pra{ine, uslovima koje moraju ispuwavati privredna dru{tva za izradu
elaborata u pogledu osposobqenosti i opremqenosti za potrebna ispitivawa, na~in imenovawa ~lanova komisije i
naknadu za rad ~lanova komisije sprovedbenim propisom ure|uje Federalni ministar.

^lan 72.

Izrada rudarskih projekata

Izradu rudarskih projekata mo`e vr{iti privredno dru{tvo registrovano za obavqawe tih poslova koje pored
op{tih ispuwava i uslov da u radnom odnosu ima najmawe tri zaposlenika od ~ega najmawe jednog zaposlenika
one struke za koju se radi projekat (geolo{ki, rudarski, elektrotehni~ki, geodetski, rudarsko mjera~ki, ma{inski i
gra|evinski).

Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na povr{ini, i to: garderobe sa
kupatilom, stanice za spa{avawe, dispe~erske centre, regulacije vodotoka, sonovode, sistem veza za specifi~ne
radove na izgradwi i sanaciji rudarskih objekata, mogu vr{iti privredna dru{tva koja ispuwavaju uslove za
projektovawe, odnosno izradu investiciono - tehni~ke dokumentacije prema propisima iz oblasti gra|ewa.
 ^lan 73.
Osposobqenost lica za izradu rudarskih projekata

U privrednom dru{tvu iz ~lana 72. ovog zakona, rudarski projekat mo`e izra|ivati projektant - diplomirani
in`ewer odnosne struke, koji je polo`io stru~ni ispit i ima najmawe pet godina radnog iskustva, od ~ega najmawe
tri godine u privrednom dru{tvu na poslovima one vrste za koje se izra|uje projekat (rudarski, geolo{ki,
geodetski, rudarsko mjera~ki, elektrotehni~ki, ma{inski, gra|evinski i dr.).

Kada u izradi rudarskog projekta u~estvuje vi{e projektanata mora se odrediti glavni projektant.

Projektantski nadzor nad izvo|ewem rudarskih radova mo`e obavqati lice koje ispuwava uslove odre|ene za
projektanta.

^lan 74.
Ovla{}ena lica

Ovla{}eno lice privrednog dru{tva mora uz rudarski projekat prilo`iti dokaz da projektant i glavni projektant
rudarskog projekta ispuwavaju uslove iz ~lana 73. stav 1. ovog zakona.

^lan 75.
Pismena izjava

Projektant koji je izradio rudarski projekat ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta
pismenom izjavom, potvr|uju da su u projektu primjeweni uslovi iz ~lana 63. ovog zakona.

Privredno dru{tvo u kome je izra|en projekat ili dio rudarskog projekta du`no je pismenu izjavu iz stava 1. ovog
~lana prilo`iti uz izra|eni rudarski projekat, odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt.

Za sva rje{ewa i kvalitet projekta, odgovorno je privredno dru{tvo u kome je projekat izra|en, projektant i glavni
projektant.

^lan 76.
Revizija rudarskog projekta

Rudarski projekti iz ~lana 65. ovog zakona podlije`u reviziji u pogledu primjene odredbi ~l. 64. i 75. ovog
zakona.

Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno dru{tvo u kome je izvr{ena revizija i revidenti koji su
izvr{ili reviziju.

^lan 77.
Pravo revizije

Reviziju rudarskog projekta vr{i privredno dru{tvo za svoje potrebe ili drugo privredno dru{tvo, koje je
registrovano i ima odobrewe za obavqawe poslova revizije rudarskih projekata.

Revizija rudarskog projekta vr{i se putem revidenta koji ima stru~nu spremu i radno iskustvo iz ~lana 73. ovog
zakona i koji ima zakqu~en ugovor o radu na neodre|eno vrijeme sa privrednim dru{tvom u kome se vr{i revizija
rudarskog projekta.

Reviziju rudarskog projekta ne mo`e vr{iti zaposlenik organa uprave, lice koje je u~estvovalo u izradi projekta i
privredno dru{tvo, odnosno zaposlenik u privrednom dru{tvu u kojem je izra|en projekat.

^lan 78.
Zadatak revidenta
Revident rudarskog projekta sa~iwava izvje{taj o izvr{enoj reviziji, kojim utvr|uje da li je rudarski projekat
izra|en u skladu sa odredbama ~lana 64. ovog zakona.

Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukaza}e na wih i zatra`iti da se nedostaci
otklone.

U izvje{taju o izvr{enoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode, revident je du`an dati svoje
mi{qewe o mogu}nosti primjene projektovane otkopne metode u predvi|enom otkopnom poqu i predlo`iti koja
odnosno kakva ispitivawa i pra}ewa rudarsko preduze}e je du`no izvr{iti u ciqu dobivawa elemenata i podataka
potrebnih za utvr|ivawe uslova pod kojima }e se projektovana metoda mo}i primjewivati.

^lan 79.
Reviziona klauzula

Privredno dru{tvo u kome je izvr{ena revizija rudarskog projekta du`no je da na rudarskom projektu potvrdi da
je izvr{ena revizija projekta (reviziona klauzula).

Klauzulom iz stava 1. ovog ~lana potvr|uje se da je revidirani projekat izra|en u skladu sa odredbama ~lana 64.
ovog zakona.

Revizionu klauzulu potpisom i pe~atom ovjerava ovla{}eno lice privrednog dru{tva u kome je izvr{ena revizija.

Uz revidirani projekat privredno dru{tvo iz stava 1. ovog ~lana prila`e izvod o upisu u sudski registar i odobrewe
nadle`nog organa za obavqawe poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta
ispuwavaju uslove iz ~lana 72. ovog zakona kao i izvje{taj revidenata o izvr{enoj reviziji.

Revizija slo`enih projekata mo`e se vr{iti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvr{ene revizije.

Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava 5. ovoga ~lana potpisom i pe~atom ovjerava
ovla{}eno lice privrednog dru{tva u kome je izvr{ena revizija, a potpisuje i predsjednik revizione komisije i svi
revidenti.

^lan 80.
Izmjene u projektu za izvo|ewe radova

Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupawa od odobrenog projekta u pogledu op{te
tehni~kih rje{ewa, radi se novi glavni rudarski projekat.

Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupawa od tehni~kih projekata pojedinih faza
tehnolo{kog procesa koje ne uti}u na op{ta tehni~ka rje{ewa iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi
tehni~ki projekti.

Novi projekti iz st. 1. i 2. ovog ~lana odobravaju se na na~in utvr|en u ~l. 37. i 43. ovog zakona.

Mawim izmjenama u projektu za izvo|ewe radova smatraju se izmjene projekta tehni~ke i tehnolo{ke prirode
koje ne pogor{avaju uslove za{tite na radu.

Izvo|ewe radova po~iwe poslije dobijene pismene saglasnosti projektanta uz saglasnost slu`be za{tite na radu. U
svim saglasnostima se utvr|uje da se nisu pogor{ali uslovi za{tite na radu odre|eni u rudarskom projektu.

Nu`na odstupawa od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvo|ewa i postavqawa postrojewa i
instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rje{ewa mogu se vr{iti samo uz prethodnu
saglasnost tehni~kog rukovodioca izvo|a~a rudarskih radova, slu`be za{tite na radu i projektanta.

Za eksploataciju nafte, zemnog gasa, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda, izvo|a~ smije zbog geolo{kih
prilika i oblika terena, bez saglasnosti federalnog ministarstva, izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor,
mjesta bu{otina koja su predvi|ena u rudarskom projektu, ali ne smije pre}i granicu odobrenog eksploatacionog
poqa.

VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJEREWA

^lan 81.
Planovi i karte

U ciqu pravilnog i bezbjednog izvo|ewa rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i
spre~avawa materijalnih {teta, privredno dru{tvo je na osnovu mjerewa du`no izra|ivati planove, odnosno karte
iz kojih se mo`e utvrditi stawe rudarskih radova, wihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare rudarske
radove i na objekte i vode na povr{ini.

^lan 82.
Dostava i izrada planova i karata

Kopije rudarskih planova i karata iz ~lana 81. ovog zakona moraju se dostaviti Federalnom ministarstvu,
odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za rudarstvo, na wegov zahtjev.

Na~in i uslove za izvo|ewe rudarskih mjerewa, izradu rudarskih planova i karata, wihova razmjera, izbor sistema
koordinata i vo|ewe rudarsko-mjera~ke i druge dokumentacije koja se upotrebqava pri izradi rudarske tehni~ke
dokumentacije, propisuje federalni ministar.

^lan 83.
Obavezni planovi i karte

Privredno dru{tvo mora imati:

1. situacioni nacrt eksploatacionog poqa;

2. geolo{ku kartu eksploatacionog poqa i wegove okoline, kao i karakteristi~ne geolo{ke profile;

3. plan rudnika sa ucrtanom povr{inskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno povr{inskim

kopovima sa podacima o slijegawu terena;

4. planove pojedinih jama, odnosno povr{inskih kopova;

5. otkopne i eta`ne planove svih jamskih i povr{inskih rudarskih radova pojedinih revira;

6. planove energetske mre`e (elektri~ne mre`e, komprimiranog vazduha i dr.), vodovodne mre`e kao i jamskih
postrojewa sa glavnim tehni~kim podacima;

7. plan sistema veza, daqinskog nadzora i uzbuwivawa;

8. planove provjetravawa jama;

9. planove tektonike i

10. plan odbrane i spa{avawa od skupnih opasnosti i udesa.

Za rudnike sa velikim pritokom vode i slo`enom tektonikom, federalni ministar mo`e propisati i vo|ewe
hidrogeolo{kih planova i karte tektonike. Vo|ewe hidrogeolo{kih planova obavezno je kod eksploatacije kamene
soli.

Planovi iz stava 1. ta~. 4., 5., 6., 7. i 8. ovog ~lana moraju se dopuwavati svakog mjeseca prema napredovawu
rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napu{tenih dijelova jame ili prema geolo{kim rasjedima
dopuwavawe planova vr{i se prema potrebi u kra}im rokovima.

Dopuwavawe planova vr{i se u kra}im rokovima i kada se podzemni radovi kre}u u podru~ju jamskih po`ara i
vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili za{ti}enih podru~ja.

Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, dopuwavawe planova za povr{inske kopove mo`e se vr{iti u roku od
{est mjeseci uz saglasnost federalnog ministarstva.

^lan 84.
Obavezni planovi i karte pri eksploataciji gasovitih i teku}ih le`i{ta

Privredno dru{tvo za eksploataciju gasova i teku}ih le`i{ta mora imati:

1. situacioni nacrt eksploatacionog poqa sa naznakom svih istra`nih i eksploatacionih bu{otina i ostalih
ure|aja;

2. geolo{ku kartu eksploatacionog poqa i wegove okoline kao i karakteristi~ne geolo{ke profile;

3. karte o granicama rubne vode;

4. podatke i izvje{taje o bu{ewu i elektrokarota`nim mjerewima, zacijevqewu, perforaciji, osvajawu i mjerewu

dinami~kog i stati~kog pritiska, gasnom faktoru i svim ostalim fizi~ko-hemijskim analizama kolektora i fluida i

5. plan eksploatacionog poqa sa podacima o slijegawu terena.

^lan 85.
Prikqu~ivawe rudarskih mjerewa

Situacioni plan eksploatacionog poqa i rudarska mjerewa na osnovu kojih se izvode rudarski radovi, izra|eni
rudarski planovi i projekti moraju biti prikqu~eni na dr`avnu geodetsku osnovu.

^lan 86.

Mjera~ke kwige

O svim izvr{enim mjerewima privredno dru{tvo du`no je voditi mjera~ke kwige, koje se ovjeravaju po
propisima o ovjeri poslovnih kwiga.

^lan 87.
Lica za obavqawe rudarskih mjerewa

Rudarska mjerewa vr{e i planove izra|uju odnosno dopuwavaju samo lica koja za ove poslove imaju stru~nu
kvalifikaciju (rudarski mjera~i i geodeti).

Kod izrade novih rudarskih planova, u wih se moraju prenijeti i svi detaqi iz starih rudarskih planova, kao {to su
stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.

^lan 88.
Kori{}ewe zemqi{ta za premjer

Korisnici i vlasnici zemqi{ta du`ni su dozvoliti privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u radova premjeravawe i
postavqawe geodetskih ta~aka i oznaka eksploatacionog poqa.

^lan 89.
 Dostavqawe planova

Kopije planova iz ~lana 83. ta~. 1. do 7. ovog zakona privredno dru{tvo du`no je dostaviti na zahtjev Federalnog
ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva nadle`nog za rudarstvo.

Ako privredno dru{tvo ne izvr{i svakih {est mjeseci izmjene i dopune rudarskih planova federalni ministar,
odnosno kantonalni ministar nadle`an za rudarstvo odredi}e izvo|a~a koji }e izmjene i dopune izvr{iti na tro{ak
privrednog dru{tva.

^lan 90.
Plan eksploatacije mineralnih sirovina

Privredno dru{tvo je du`no izraditi dugoro~ni program i godi{wi plan eksploatacije mineralnih sirovina i
dostaviti ga Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadle`nom za rudarstvo na wihov
zahtjev.

^lan 91.
Uskla|enost rudarskih projekata sa propisima koji reguli{u za{titu okoline

Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`an je rudarske projekte i nadzor o uticaju svoje djelatnosti na
okolinu, uskladiti sa propisima koji reguli{u za{titu okoline.

VIII. NADZOR

^lan 92.
Nadzor

Nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona (iz nadle`nosti Federacije)
vr{i Federalno ministarstvo.

Inspekcijski nadzor vr{i Federalna uprava za inspekcijske poslove na osnovu ovog zakona i Zakona o
inspekcijama u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 69/05).

^lan 93.
Rudarska inspekcija

Inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem ovog zakona i na osnovu wega donesenih propisa, tehni~kih propisa,
propisa o za{titi od po`ara pri izvo|ewu rudarskih radova, propisa o tehni~kim normativima o za{titi na radu i
za{tite zdravqa zaposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvo|ewu drugih radova, vr{i
nadle`na rudarska inspekcija (u daqem tekstu: inspekcija) po ovom zakonu i Zakonom o inspekcijama u
Federaciji BiH.

^lan 94.
Rudarski inspektor

Poslove rudarskog inspektora (u daqem tekstu: inspektor) mo`e obavqati lice koje ima visoku stru~nu spremu
rudarskog, ma{inskog ili elektrotehni~kog smjera, najmawe tri godina radnog iskustva na poslovima tehni~kog
rukovo|ewa u privrednom dru{tvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, polo`en stru~ni ispit za
tehni~ko rukovo|ewe u rudarstvu i uslove iz ~lana 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.

Za inspektora koji vr{i nadzor u jamskim objektima sa metanom i opasnom ugqenom pra{inom mo`e se postaviti
lice koje osim uslova iz stava 1. ovog ~lana ima i radno iskustvo od najmawe tri godine na poslovima tehni~kog
rukovo|ewa u takvim objektima.

^lan 95.
Nadle`nost inspekcije
Inspekcija vr{i inspekcijski nadzor nad sprovo|ewem zakona i propisa koji se odnose:

1. na eksploataciju mineralnih sirovina;

2. tehni~ke mjere pri obavqawu rudarske djelatnosti;

3. za{titu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina;

4. za{titu od po`ara i eksplozije pri eksploataciji mineralnihsirovina;

5. izgradwu i odr`avawe rudarskih objekata, postrojewa i ure|aja;

6. transport, uskladi{tewe i rukovawe eksplozivnim materijalom.

7. na izvo|a~e radova;

8. na tehni~ko rukovo|ewe i nadzor i

9. na rudarska mjerewa, pravilnu izradu i redovno dopuwavawe rudarskih planova-karata i ostalu

dokumentaciju potrebnu za pravilno tehni~ko i racionalno izvo|ewe rudarskih radova i a`urno vo|ewe mjera~kih
kwiga;

Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnolo{kim procesom izvo|ewa rudarskih radova i
elektro postrojewa kao i ure|aja i instalacija pri izvo|ewu rudarskih radova.

^lan 96.
Ovla{}ewa inspektora

Pri vr{ewu inspekcijskog nadzora inspektor ima ovla{}ewa:

1. u svako doba u}i u sve poslovne i pogonske prostorije;

2. pregledati rudarske objekte, postrojewa, ure|aje i instalacije;

3. pregledati tehni~ku i drugu dokumentaciju;

4. utvr|ivati identitet lica koja izvode rudarske radove;

5. privremeno izuzeti tehni~ku dokumentaciju ili je fotokopirati;

6. fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove;

7. uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;

8. tra`iti pomo} stru~ne organizacije ili pojedinih stru~nih lica i

9. privremeno zabraniti izvo|ewe rudarskih radova.

Inspektor mo`e u trajawu do osam dana, izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvr|ivawe ~iweni~nog
stawa o razmatranom predmetu i ako su prekr{ene odredbe ovog zakona, tehni~kih propisa i propisa iz oblasti
za{tite na radu i za{tite zdravqa radnika i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona ili ako sumwa da je
u~iwen prekr{aj.

O izuzimawu dokumentacije iz stava 2. ovog ~lana, inspektor izdaje privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u
rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije.
Inspektor u svom radu primjewuje i prava utvr|ena u ~l. 68. i 69. Zakona o inspekcijama u Federaciji B i H.

Ako se u vr{ewu inspekcijskog nadzora onemogu}i inspektoru obavqawe pregleda, ili pru`i fizi~ki otpor ili ako
se takav otpor osnovano o~ekuje, inspektor mo`e zatra`iti pomo} nadle`ne policije.

Nadle`na policija obavezna je pru`iti potrebnu za{titu i omogu}iti inspektoru da obavi inspekcijski pregled.

^lan 97
Du`nosti inspektora

Inspektor mora odmah na licu mjesta otpo~eti sa istragom okolnosti pod kojima je do{lo do smrtnih slu~ajeva ili
grupnih nesre}a, odrediti mjere i na zahtjev nadle`nog organa izdati pismeno mi{qewe o uzrocima nesre}e.

Inspektor mora najmawe jednom u {est mjeseci izvr{iti nadzor nad izvo|ewem rudarskih radova u objektima
koje ugro`ava metan, drugi gasovi, prodori vode, muqa i blata, opasne ugqene pra{ine, silikatne pra{ine, `ivine
pare, kao i prostoru sa opasnim radioaktivnim zra~ewem i u slu~ajevima pove}anog rizika od nastanka
opasnosti.

Nadzor rudarskih radova koji nisu obuhva}eni u stavu 2. ovog ~lana, inspektor mora vr{iti najmawe jednom
godi{we.

^lan 98.
Du`nosti privrednog dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`ni su omogu}iti inspektoru vr{ewe inspekcijskog
nadzora.

Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`ni su omogu}iti uvid u svu dokumentaciju dru{tva, a na
tra`ewe inspektora odrediti jedno ili vi{e lica koja }e u~estvovati u utvr|ivawu ~iweni~nog stawa pri obavqawu
inspekcijskog pregleda.

^lan 99.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu

O obavqenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik o inspekcijskom pregledu i u

wemu navesti ~iweni~no stawe utvr|eno inspekcijskim pregledom.

Zapisnik sastavqa inspektor koji je izvr{io inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno
vi{e inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u tom slu~aju zajedni~ki sastavqaju jedan
zapisnik.

Zapisnik sadr`i, osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u
obavqawu inspekcijkog pregleda.

Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekat nadzora
stavio primjedbu da nije pravilno sastavqen.

^lan 100.
Upravne mjere

Kad inspektor utvrdi da privredno dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa
prema obavezama koje su mu odre|ene propisima, du`an je prema utvr|enom ~iweni~nom stawu u zapisniku o
obavqenom inspekcijskom pregledu nalo`iti odgovaraju}e upravne mjere i to:

1. narediti da se utvr|eni nedostaci i nepravilnosti otklone na na~in i u roku kako je odre|eno ovim zakonom i
propisima koji su doneseni na osnovu wega;
2. narediti privremenu zabranu izvo|ewa radova;

3. narediti zabranu izvo|ewa radova;

4. narediti preduzimawe odgovaraju}ih upravnih radwi koje je privredni subjekat i drugo pravno lice,
institucija koja ima javna ovla{}ewa, odnosno organ uprave obavezan da preduzme;

5. prisilno sprovesti izvr{ewe odre|ene upravne mjere kada je privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih
radova sam ne izvr{i;

6. izre}i nov~anu kaznu na licu mjesta kako je odre|eno ovim zakonom;

7. podnijeti prijavu protiv privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova i odgovornog lica za
u~iweni prekr{aj ili krivi~no djelo;

8. odrediti i druge mjere i obaviti radwe koje su odre|ene ovim zakonom i posebnim propisima;

9. izre}i zabranu rada u pogonu ili na odre|enim poslovima ako utvrdi nedostatke iz ~lana 95. ovog zakona;

10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere za{tite na radu ili mjere za za{titu `ivota i zdravqa gra|ana
usqed kojih mo`e nastati neposredna opasnost po `ivot i zdravqe zaposlenika i drugih gra|ana, inspektor }e
zabraniti rad u pogonu ili na odre|enim poslovima dok se postoje}i nedostaci ne otklone;

11. zabraniti ili privremeno zabraniti obavqawe djelatnosti;

12. odre|ivawe drugog lica za vo|ewe akcije spa{avawa.

^lan 101.
Privremena zabrana izvo|ewa rudarskih radova

Inspektor mo`e rje{ewem privremeno zabraniti izvo|ewe rudarskih radova privrednom dru{tvu, odnosno
izvo|a~u rudarskih radova do otklawawa nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:

1. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije obezbijedio potpunu ispravnost sredstava za
rad, radnog prostora i radnog procesa, kako je to odre|eno odobrenim projektom i tehni~kom dokumentacijom
prema odredbama ovog zakona;

2. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova, ne primjewuje u cjelini odredbe ovog zakona,
tehni~ke propise, propise iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravqa radnika i druge propise i op{te akte koji se
odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehni~kom
dokumentacijom;

3. da pri kori{}ewu sredstava rada, primjeni radnih postupaka, kori{}ewu radnog prostora koji nije za{ti~en,
prijeti opasnost od povreda, ugro`avawa zdravqa zaposlenika privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih
radova i ako se zaposlenici ne pridr`avaju odgovaraju}ih uputa za rad;

4. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izre~enim
nare|ewem inspektora i

5. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova onemogu}ava obavqawe inspekcijskog pregleda.

6. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio po rje{ewu za otklawawe
nedostataka.

^lan 102.
Zabrana izvo|ewa rudarskih radova
Inspektor mora rje{ewem zabraniti izvo|ewe rudarskih radova privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih
radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:

1. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|ewe
radova ili da se rudarski radovi ne izvode po odobrenoj projektnoj i tehni~koj dokumentaciji ili da se rudarski
radovi izvode suprotno tehni~kim propisima, propisima iz oblasti za{tite na radu i zdravqa radnika i drugim
propisima, koji se odnose na rudarske radove i op{tim aktima izvo|a~a rudarskih radova, {to mo`e da ugrozi
`ivote i zdravqe zaposlenika, bezbjednost saobra}aja i susjednih objekata i uzrokuje nastanak ve}e materijalne
{tete;

2. da su kod privrednog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova zaposlena lica koja ne ispuwavaju uslove
o stru~noj osposobqenosti prema odredbama ovog zakona;

3. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova ili wegovo odgovorno lice i pored usmenog
nare|ewa inspektora, ponovno kr{i odredbe tehni~kih propisa, propisa iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravqa
radnika i drugih propisa, koji se odnose na rudarske radove, te op{tih akata izvo|a~a rudarskih radova po ovom
zakonu;

4. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova koristi objekte, postrojewa, ure|aje i instalacije bez
upotrebne dozvole, {to neposredno ugro`ava bezbjednost objekata i ure|aja, `ivote i zdravqe qudi, odvijawe
saobra}aja, susjedne objekte i okolinu i predstavqa neposrednu opasnost za `ivot i zdravqe zaposlenika i

5. da privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova pri izvo|ewu radova zahvata i podru~je van prostora
odre|enog dozvolom za eksploataciju po ovom zakonu.

^lan 103.
Zabrana obavqawa djelatnosti

Inspektor mora rje{ewem zabraniti obavqawe djelatnosti privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih
radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:

1. da za obavqawe djelatnosti ne ispuwava zakonom propisane uslove;

2. da se pri obavqawu djelatnosti ne primjewuju propisi i standardi i

3. ako izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije obavqaju lica koja ne ispuwavaju uslove prema ovom zakonu.

Tre}im licima (pravnim i fizi~kim) inspektor }e utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavqaju djelatnost u
suprotnosti s odredbama ovog zakona.

^lan 104.
Usmeno odre|ivawe upravne mjere

U inspekcijskom pregledu inspektor }e privrednom dru{tvu, odnosno izvo|a~u rudarskih radova usmeno odrediti
upravnu mjeru i narediti da se odmah izvr{i:

1. kad je to obavezan prema ovom zakonu i

2. kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, preduzeti radwe na otklawawu neposredne
opasnosti po `ivot i zdravqe zaposlenika i gra|ana ili nastanak ve}e materijalne {tete.

Sadr`aj usmene upravne mjere inspektor upisuje u kwigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom
nadzoru.

^lan 105.
Rok za dono{ewe rje{ewa
Upravnu mjeru inspektor odre|uje rje{ewem.

Rje{ewe o odre|enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti u rokovima utvr|enim zakonom, a u hitnim
slu~ajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za stavqawe primjedbi na zapisnik o izvr{enom
inspekcijskom nadzoru.

O usmeno izre~enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti rje{ewe u roku od tri dana od dana izricawa
tih mjera.

^lan 106.
Izvr{ewe rje{ewa

Izvr{ewe rje{ewa prati inspektor i utvr|uje po slu`benoj du`nosti.

Izvr{ewe rje{ewa inspektor utvr|uje kontrolnim pregledom ili drugim pismenim dokazom.

Izvr{ewe rje{ewa inspektor mo`e produ`iti do 30 dana osim rje{ewa kojim su upravne mjere usmeno utvr|ene.

^lan 107.
@alba na rje{ewe

@alba na rje{ewe o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri nije dopu{tena.

@alba na rje{ewe o nalo`enim upravnim mjerama iz ~l. 100., 101. i 102 mo`e se izjaviti u roku od osam dana od
dana prijema rje{ewa.

O `albi rje{ava nadle`no ministarstvo.

@alba na rje{ewe inspektora o nalo`enim upravnim mjerama ne odla`e izvr{ewe rje{ewa.

Protiv rje{ewa inspektora o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri i rje{ewa nadle`nog ministarstva donesenog po
`albi mo`e se pokrenuti upravni spor.

^lan 108.
Rok za rje{avawe `albe

@albu na rje{ewe inspektora o utvr|enoj upravnoj mjeri nadle`ni drugostepeni organ du`an je rije{iti u roku od
15 dana od dana prijema `albe.

IX. ZA[TITA I URE\EWE PROSTORA

^lan 109.
Ugro`avawe okoline

Privredno dru{tvo mora obezbijediti izvo|ewe rudarskih radova u skladu sa okolinskom dozvolom i
urbanisti~kom saglasno{}u, tako da ti radovi ne prelaze dozvoqena o{te}ewa okoline.

Privredno dru{tvo mora, za vrijeme izvo|ewa rudarskih radova, etapno, a najkasnije po zavr{etku rudarskih
radova, povr{inu koja je o{te}ena rudarskim radovima, kona~no sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i
dozvolom za obustavqawem eksploatacije iz ~lana 42. ovog zakona.

Privredno dru{tvo ne mo`e dobiti odobrewe za eksploataciju na novom eksploatacionom poqu ako ne izvr{i
tehni~ku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploata- cionom poqu.

^lan 110.
Saglasnost za gra|ewe u eksploatacionom poqu
Za novu gradwu u granicama eksploatacionog poqa, prije izdavawa urbanisti~ke saglasnosti, potrebno je
prethodno pribaviti mi{qewe rudarskog preduze}a.

Saglasnost iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati i kada prema mi{qewu privrednog dru{tva koje vr{i
eksploataciju, postoji opasnost od o{te}ewa, ali samo ako ne postoji opasnost po `ivot i zdravqe qudi, i ako se
investitor pismeno odrekne prava na nadoknadu {tete koja bi mogla nastati kao posqedica izvo|ewa rudarskih
radova.

Izjava o odricawu prava na naknadu {tete mora se ubiqe`iti u zemqi{wim kwigama.

^lan 111.
Gra|ewe u prostoru za eksploataciju

Ako javni interes zahtijeva na povr{ini eksploataconog poqa se mogu graditi javni putevi, `eqezni~ke pruge,
kanali i druge saobra}ajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se
obezbijede za{titni stubovi kojima }e se sprije~iti ugro`avawe `ivota qudi i izgra|enih objekata.

Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava 1. ovog ~lana, investitor mora tra`iti od
privrednog dru{tva mi{qewe o tome koji bi pravac i polo`aj tih objekata u eksploatacionom poqu bio
najprimjereniji.

U skladu sa va`e}im propisima privredno dru{tvo ima pravo na naknadu stvarne {tete nastale izgradwom
objekata iz stava 1. ovog ~lana.

X. KAZNENE ODREDBE

^lan 112.
Prekr{aji

Nov~anom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bi}e ka`weno za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo
pravno lice:

• koje vr{i eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadle`nog organa (~l. 10. i 39.);
• koje izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|ewe rudarskih radova po projektu (~lan 43.);
• koje stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojewa i ure|aje prije dobivawa dozvole za upotrebu (~lan
47.);
• ako vr{i eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog poqa (~lan 11. stav 1.);
• ako ne sprovede propisane mjere za{tite na radu i mjere za bezbjednost gra|ana i imovine (~l. 17., 50. i
51. stav 1.);
• ako na osnovu mjerewa ne izradi ili redovno ne dopuwava planove iz kojih se mo`e utvrditi stawe
rudarskih radova i wihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i
vode na povr{ini, ili ne izradi dugoro~ni program, odnosno godi{wi plan eksploatacije ili ako te
planove ili kopije planova iz ~lana 83. ta~. 1. do 7. ovog zakona na zahtjev ne dostavi nadle`nom
ministarstvu za rudarstvo, ili ne vr{i rudarska mjerewa ili ne vodi kwigu rudarskog nadzora (~l. 36., 80.,
83., 84., 86. i 90.);
• ako u odre|enom roku rudarskom inspektoru ne prijavi po~etak rudarskih radova ili ga ne obavijesti o
licima koja }e obavqati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|ewa i tehni~kog nadzora ili ako
ne prijavi prestanak rudarskih radova (~lan 46.);
• ako obavqa poslove periodi~nih pregleda, mjerewa i ispitivawa , a ne ispuwava uslove propisane ovim
zakonom (~lan 48.);
• koje obavqa poslove na izradi tehni~ke dokumentacije, a ne ispuwava uslove propisane ovim zakonom
(~lan 72.);
• ako u izvo|ewu rudarskih i drugih radova i pri postavqawu postrojewa odstupe od odobrenih projekata
bez saglasnosti nadle`nog organa (~lan 80.);
• ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u propisanom roku ne
obavijesti nadle`no ministarstvo za rudarstvo i nadle`nu rudarsku inspekciju i inspekciju za okolinu o
sprovedenim mjerama obezbje|ewa, sanacije i rekultivacije (~lan 59. st. 1 do 4.);
 • koje povjeri izradu tehni~ke dokumentacije ili reviziju projekta ili obavqawe poslova periodi~nih
pregleda, mjerewa i ispitivawa ili izvo|ewa rudarskih radova privrednom dru{tvu ili drugom pravnom
licu koje ne ispuwava uslove propisane ovim zakonom (~l. 48., 72. i 77.);
• ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvr|enom u projektu ne izvr{i kona~nu
sanaciju devastiranog zemqi{ta i rekultivaciju devastiranih povr{ina i okoline, nastalih uticajem
rudarskih radova i ne otkloni posqedice rudarskih radova ili ne preduzme potrebne mjere obezbje|ewa
za za{titu `ivota i zdravqa qudi i imovine, ili ako u toku izvo|ewa rudarskih radova kontinuirano ne vr{i
sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemqi{ta (~lan 59.);
• ako ne posjeduje propisanu tehni~ku dokumentaciju (~lan 63.);
• ako ne organizuje slu`bu za{tite na radu (~lan 22.);
• ako ne organizuje slu`bu za spa{avawe ili je ne snabdije potrebnom opremom, ili ne organizuje
vatrogasnu slu`bu ili slu`bu prve pomo}i (~lan 20.);
• ako odmah ne izvjesti nadle`no ministarstvo za rudarstvo, organ nadle`an za unutra{we poslove i
nadle`nog rudarskog inspektora o svakom smrtnom slu~aju, grupnoj povredi, te`oj povredi na radu u
privrednom dru{tvu (~lan 21. stav 3.);
• ako ne prijavi nadle`nom ministarstvu za rudarstvo i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima svaku
privremenu obustavu rudarskih radova ili slu~aj pojave opasnosti za `ivote i zdravqe radnika ili ponovni
po~etak rudarskih radova (~lan 57.);
• ako ne obezbijedi izvo|ewe rudarskih radova po odobrenoj tehni~koj dokumentaciji i propisima, kao i
stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojewima i ure|ajima (~lan 35.);
• ako u jamama ugro`enim metanom ili eksplozivnom pra{inom ne obezbijedi stalni nadzor nad
provjetravawem (~lan 35. stav 2.);
• ako na poslove vr{ewa nadzora i tehni~kog rukovo|ewa rudarskim radovima rasporedi lice koje ne
ispuwava propisane uslove (~l. 23. do 30.):

Nov~anom kaznom od 200,00 KM do 3.000,00 KM bi}e ka`weno odgovorno lice u pravnom licu za prekr{aj iz
stava 1. ovog ~lana.

Za prekr{aje iz stava 1. ta~. 1. i 4. ovog ~lana izre}e se uz nov~anu kaznu:

• za{titna mjera oduzimawa predmeta koji su uptrebqeni ili su bili namjeweni ili za izvr{ewe prekr{aja ili
su nastali izvr{ewem prekr{aja ili kada postoji opasnost da }e se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za
po~iwewe prekr{aja bez obzira na to da li su u vlasni{tvu po~inioca i
• mjera oduzimawa imovinske koristi pribavqene izvr{ewem prekr{aja.

Imovinskom koristi iz stava 3. ta~ka 2. ovog ~lana smatra se tr`i{na vrijednost mineralne sirovine dobivene
nelegalnom eksploatacijom.

Za prekr{aje iz ~lana 111. ovog ~lana mo`e se izre}i zabrana odgovornom licu, da obavqa odre|enu du`nost u
trajawu od jednog do {est mjeseci.

^lan 113.
Prekr{aji

Nov~anom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bi}e ka`weno za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo
pravno lice ako:

• u ode|enom roku ne prijavi ministarstvu nadle`nom za rudarstvo koje je izdalo dozvolu za eksploataciju
iz ~lana 38. ovog zakona i nadle`noj rudarskoj inspekciji, svaku obustavu izvo|ewa rudarskih radova
najkasnije 15 dana prije po~etka obustave radova (~l. 57. i 58.);
• ne dozvoli rudarskom inspektoru postupawe u skladu sa wegovim pravima ili ga ometa ili sprije~ava na
bilo koji na~in u vr{ewu nadzora ili ako ne postupi po rje{ewu rudarskog inspektora (~lan 95. i ~lan
101. ta~ka 6.).

Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bi}e ka`weno odgovorno lice u pravnom licu za prekr{aj iz
stava 1. ovog ~lana.
 ^lan 114.
Prekr{aji

Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bi}e ka`weno za prekr{aj privredno dru{tvo i drugo
pravno lice:

• u kome je izra|en projekat, ako u istom nisu rije{ena sva pitawa bezbjednosti pogona i qudi, podzemnih,
povr{inskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primjeweni propisi o za{titi na radu,
normativi i obavezni standardi (~lan 64.);
• u kome je izvr{ena revizija projekta i nije provjerena primjena ~lana 64. ovog zakona u projektu ili ako
je revizija nemarno i nekvalitetno izvr{ena (~lan 76.) i
• u kome je izra|en projekat ili dio rudarskog projekta, ako uz izra|eni projekat ne prilo`i pismenu izjavu
prema odredbama ~lana 75. ovog zakona kao poseban akt kojom potvr|uje da su u projektu primjeweni
uslovi iz ~lana 64. ovog zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta
ispuwavaju uslove iz ~lana 73. ovog zakona (~l. 73. i 75.).

Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM bi}e ka`weno odgovorno lice u pravnom licu za
prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana.

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana bi}e ka`weno nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM:

• projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane mjere i normative
za{tite na radu i obavezne standarde (~lan 64.) i
• revident ako nemarno i nekvalitetno izvr{i reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih
mjera i normativa za{tite na radu i obaveznih standarda (~lan 76.).

XI. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 115.
Postoje}i zaposlenici

Zaposlenici koji su zate~eni na poslovima tehni~kog rukovo|ewa na dan stupawa na snagu ovog zakona koji su
ispuwavali uslove odre|ene Zakonom o rudarstvu ("Slu`beni list RBiH", br. 24/93 i 13/94) mogu obavqati ove
poslove jo{ dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona.

^lan 116.
Postupci koji su po~eli prije stupawa na snagu ovog zakona

Postupci za dobijawe dozvola iz ~lana 37. ovog zakona, koji do dana stupawa na snagu ovog zakona nisu
okon~ani, zavr{i}e se prema propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva.

^lan 117.
Propisi Vlade Federacije

Vlada Federacije donije}e u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona strategiju iz ~lana 13.
ovog zakona.

^lan 118.
Propisi federalnog ministra

Federalni ministar donije}e propise iz ~l.13., 14., 16., 20., 30,. 33., 45., 62., 65., 71. i 82. ovog zakona u roku od
dvije godine, a propise iz ~lana 19. ovog zakona u roku od pet godina od dana stupawa na snagu ovog zakona.

^lan 119.
Primjena postoje}ih propisa
Do dono{ewa novih propisa i pravilnika prema odredbama ovog zakona, primjewiva}e se sqede}i propisi,
ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom:

1. Zakon o jedinstvenom na~inu utvr|ivawa, evidentirawa i prikupqawa podataka o rezervama mineralnih

sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Slu`beni list RBiH", br. 8/93 i 13/94);

2. Zakon o prevozu opasnih materija ("Slu`beni list SFRJ", br. 27/90 i 45/90);

3. Zakon o transportu eksplozivnih materija i zapaqivih te~nosti i gasova - pre}i{}eni tekst ("Slu`beni list
SFRJ", br. 39/89 i 36/90);

4. Pravilnik o sadr`aju rudarskih projekata za kori{}ewe nafte i zemnog gasa ("Slu`beni list SFRJ", broj
21/68);

5. Pravilnik o sadr`aju rudarskih projekata za kori{}ewe ~vrstih mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj
21/68);

6. Upute koje va`e za oboga}ivawe i oplemewivawe mineralnih sirovina za eksploataciju ("Slu`beni list SFRJ",
broj 51/59);

7. Pravilnik o tehni~kim propisima o rudarskom mjerewu, mjera~kim kwigama i rudarskim planovima

("Slu`beni list SFRJ", broj 45/60);

8. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i wihovoj evidenciji ("Slu`beni
list SFRJ", broj 50/66);

9. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi ~vrstih mineralnih sirovina i vo|ewu evidencije o wima
("Slu`beni list SFRJ", broj 53/79);

10. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i vo|ewu evidencije o wima ("Slu`beni list
SFRJ", broj 34/79);

11. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih gasova, te o vo|ewu evidencije
o wima ("Slu`beni list SFRJ", broj 80/87);

12. Pravilnik o tehni~kim normativima za pripremawe mineralnih sirovina - ruda obojenih metala ("Slu`beni
list SFRJ", broj 36/79);

13. Pravilnik o tehni~kim normativima pri rukovawu eksplozivnim sredstvima i minirawu u rudarstvu
("Slu`beni list SFRJ", br. 26/88 i 63/88);

14. Pravilnik o tehni~kim normativima za podzemnu eksploataciju ugqena ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/89,
45/89, 3/90 i 54/90);

15. Pravilnik o tehni~kim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina metala i nemetala
("Slu`beni list SFRJ", broj 24/91);

16. Pravilnik o tehni~kim normativima pri prevozu qudi i materijala oknima rudnika ("Slu`beni list SFRJ", br.
4/80, 12/85,35/87 i 51/88);

17. Pravilnik o tehni~kim normativima pri prevozu qudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom
mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama ("Slu`beni list SFRJ", broj 34/89);

18. Pravilnik o tehni~kim normativima za prevoz transporterima sa trakom u rudarstvu ("Slu`beni list SFRJ",
br. 5/73 i 12/74, 4/86 i 4/89), sa izuzetkom odredbi ~l. 23. do 85. i ~l. 90. do 112.
19. Pravilnik o tehni~kim normativima za gradwu jamskih magazina za eksplozivna sredstva u rudnicima sa
podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj 12/88);

20. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje sa dizelskim motorima koji se koriste pri podzemnim
rudarskim radovima u nemetanskim jamama ("Slu`beni list SFRJ", broj 66/78);

21. Pravilnik o tehni~kim normativima za povr{insku eksploataciju le`i{ta mineralnih sirovina ("Slu`beni list
SFRJ", br. 4/86 i 62/87);

22. Pravilnik o tehni~kim normativima za povr{insku eksploataciju arhitektonsko-gra|evinskog kamena

(ukrasnog kamena), tehni~kog kamena, {qunka i pijeska, te preradu arhitektonskog-gra|evinskog kamena
("Slu`beni list SFRJ", broj 11/86);

23. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradwu objekata za dobivawe morske soli i za proizvodwu morske
soli ("Slu`beni list SFRJ", broj 20/78);

24. Pravilnik o tehni~kim normativima za rudarske radove pri istra`ivawu i eksploataciji le`i{ta kamene soli
("Slu`beni list SFRJ", broj 8/79);

25. Pravilnik o tehni~kim normativima za istra`ivawe, dobivawe i pripremu nuklearnih mineralnih sirovina
("Slu`beni list SFRJ", br. 39/85 i 40/86);

26. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~na postrojewa, ure|aje i instalacije u rudnicima sa

podzemnom eksploatacijom ("Slu`beni list SFRJ", br. 21/88 i 90/91);

27. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~na postrojewa i ure|aje u rudnicima sa povr{inskom

eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj 66/87);

28. Pravilnik o tehni~kim mjerama i za{titi na radu pri rudarskim podzemnim radovima ("Slu`beni list SFRJ",
br.: 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73);

29. Naredba o obaveznom atestirawu u`adi za izvozna postrojewa u rudarstvu ("Slu`beni list SFRJ", br. 27/80 i
67/80);

30. Pravilnik o na~inu prevoza opasnih tvari u drumskom saobra}aju ("Slu`beni list SFRJ", broj 82/90);

31. Pravilnik o mjerama za{tite pri rukovawu eksplozivnim sredstvima i minirawu u rudarstvu ("Slu`beni list
SFRJ", br. 8/87 i 12/88);

32. Pravilnik o tehni~kim normativima za pokretne stepenice i trake za prevoz qudi ("Slu`beni list SFRJ", br.:
66/78, 13/82 i 42/88);

33. Pravilnik o op{tim mjerama i normativima za{tite na radu na oru|ima za rad i ure|ajima ("Slu`beni list
SFRJ", broj 18/67);

34. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizalice ("Slu`beni list SFRJ", broj 65/91);

35. Pravilnik o sredstvima li~ne za{tite na radu i li~noj za{titnoj opremi ("Slu`beni list SFRJ", broj 35/69);

36. Pravilnik o tehni~kim normativima za skija{ke liftove ("Slu`beni list SFRJ", br. 2/85 i 11/85);

37. Pravilnik o tehni~kim normativima i o za{titi na radu pri istra`ivawu i eksploataciji nafte i zemnih gasova
dubinskim bu{otinama ("Slu`beni list SFRJ", br. 46/60, 37/64, 2/67 i 14/67);

38. Pravilnik o ozna~avawu otrova koji se stavqaju u promet na doma}em tr`i{tu ("Slu`beni list SFRJ", broj
32/86);
39. Pravilnik o tehni~kim normativima za plasti~nu obradu obojenih metala ("Slu`beni list SFRJ", broj 25/86);

40. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu skladi{ta od po`ara i eksplozije ("Slu`beni list SFRJ", broj
24/87);

41. Pravilnik o tehni~kim normativima pri istra`ivawu i eksploataciji nafte, zemnih gasova i slojnih voda
("Slu`beni list SFRJ", br. 43/79, 41/81 i 15/82);

42. Pravilnik o tehni~kim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Slu`beni list SFRJ", broj 16/83);

43. Pravilnik o tehni~kim normativima za osobne `i~are ("Slu`beni list SFRJ", broj 29/86);

44. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~ne instalacije niskog napona ("Slu`beni list SFRJ", br. 53/88
i 54/88);

45. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradwu nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od
1kV do 400 kV ("Slu`beni list SFRJ", broj 65/88);

46. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradwu nadzemnih elektroenergetskih vodova ("Slu`beni list
SFRJ", br.: 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88);

47. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta
("Slu`beni list SFRJ", br. 16/86 i 28/89);

48. Pravilnik o tehni~kim mjerama za liftove ("Slu`beni list SFRJ", br.: 51/78, 16/88 i 28/89);

49. Pravilnik o obaveznom atestirawu dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prevoz lica i tereta, te o uslovima
koje moraju ispuwavati organizacije udru`enog rada ovla{}ene za atestirawe tih proizvoda ("Slu`beni list SFRJ",
broj 27/90);

50. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prevoz tereta sa kabinom u
koju nije mogu} pristup qudi ("Slu`beni list SFRJ", broj 55/87);

51. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojewa i ure|aja od po`ara ("Slu`beni
list SFRJ", broj 74/90);

52. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradwu niskonaponskih nadzemnih vodova ("Slu`beni list SFRJ",
broj 6/92);

53. Pravilnik o tehni~kim propisima o gromobranima ("Slu`beni list SFRJ", broj 13/68);

54. Pravilnik o tehni~kim mjerama za ure|aje sa svijetle}im cijevima ("Slu`beni list SFRJ", broj 14/67);

55. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojewa od prenapona ("Slu`beni list
SFRJ", br. 7/71 i 47/76);

56. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu od stati~kog elektriciteta ("Slu`beni list SFRJ", broj 62/73);

57. Pravilnik o tehni~kim normativima i uslovima za projektovawe i izvedbu elektri~nih postrojewa u

prostorijama u kojima se radi s eksplozivom ("Slu`beni list SFRJ", broj 17/74);

58. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektroenergetska postrojewa nazivnog napona iznad 1000 V
("Slu`beni list SFRJ", br. 4/74 i 13/78);

59. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu niskonaponskih mre`a i pripadaju}ih transforma- torskih
stanica ("Slu`beni list SFRJ", broj 13/78);
60. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje elektroenergetskih postrojewa nazivnog napona 10 kV za rad
pod naponom 20 kV ("Slu`beni list SFRJ", broj 10/79);

61. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje u kojima se nanose i su{e premazna sredstva ("Slu`beni list
SFRJ", broj 57/85);

62. Pravilnik o tehni~kim mjerama za pogon i odr`avawe elektroenergetskih postrojewa ("Slu`beni list SFRJ",
broj 19/68);

63. Naredba o obaveznom atestirawu prijenosnih alata sa elektromotorima ("Slu`beni list SFRJ", broj 21/87);

64. Naredba o obaveznom atestirawu (homologaciji) protiveksplozivnih za{ti}enih elektri~nih ure|aja koji su
namjeweni za upotrebu u prostorima ugro`enim od eksplozivnih smje{a ("Slu`beni list SFRJ", broj 25/89);

65. Propisi za protiveksplozivnu za{titu ("Slu`beni list SFRJ", broj 18/81);

66. Pravilnik o tehni~kim normativima za postavqawe nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomu-

nikacionih kablovskih vodova ("Slu`beni list SFRJ", broj 36/86);

67. Pravilnik o za{titi na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipulisawa eksplozivima i barutima ("Slu`beni
list SFRJ", broj 55/69);

68. Pravilnik o tehni~kim normativima za fasadna dizala na elektri~ni pogon ("Slu`beni list SFRJ", broj
19/86);

69. Pravilnik o tehni~kim normativima za vise}e skele na elektri~ni pogon ("Slu`beni list SFRJ", broj 19/86);

70. Pravilnik o tehni~kim normativima i uslovima koje moraju ispuwavati prodavnice eksplozivnih materija na
malo, kontejneri i druga priru~na skladi{ta za dr`awe eksplozivnih materija i o uslovima i na~inu wihovog
kori{}ewa ("Slu`beni list SR BiH", broj 21/78);

71. Pravilnik o sadr`ini dugoro~nih programa i rudarskih projekata ("Slu`beni list SR BiH", broj 28/79);

72. Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavqenim eksplozivnim materijalima ("Slu`beni list
SR BiH", broj 21/78);

73. Pravilnik o za{titi na radu i o tehni~kim mjerama za razvija~e acetilena i acetilenske stanice ("Slu`beni list
SR BiH", broj 32/87);

74. Pravilnik o polagawu stru~nog ispita radnika za odre|ene poslove u oblasti rudarstva ("Slu`beni list SR
BiH", broj 2/82);

75. Pravilnik o na~inu i programu polagawa stru~nog ispita radnika geolo{ke struke ("Slu`beni list RBiH",
broj 16/93);

76. Pravilnik o ispirawu plemenitih metala iz rije~nih nanosa ("Slu`beni list SR BiH", broj 1/75);

77. Pravilnik o sadr`ini programa, projekata i elaborata geolo{kih istra`ivawa ("Slu`beni list RBiH", broj
16/93);

78. Pravilnik o na~inu vo|ewa evidencije i katastra odobrenih istra`nih prostora ("Slu`beni list RBiH", broj
16/93);

79. Pravilnik o uslovima za utvr|ivawe radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i qekarskim pregledima
radnika na tim radnim mjestima ("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);
80. Pravilnik o postupku skra}ivawa radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada
("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);

81. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehni~ke opreme moraju ispuwavati organizacije koje vr{e
periodi~ne preglede i ispitivawa iz oblasti za{tite na radu ("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);

82. Pravilnik o vo|ewu evidencija i ~uvawu isprava i sadr`aju godi{weg izvje{taja iz oblasti za{tite na radu
("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91) i

83. Pravilnik o za{titi na radu pri kori{}ewu elektri~ne struje ("Slu`beni list SR BiH", broj 34/88).

^lan 120.
Primjena postoje}ih standarda i normativa

Do dono{ewa novih standarda i normativa, primjewiva}e se postoje}i standardi i normativi iz ove oblasti,
ukoliko nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

^lan 121.
Prestanak va`ewa Zakona

Stupawem na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o rudarstvu ("Slu`beni list R BiH", br. 24/93 i
13/94).

^lan 122.
Kantonalni propisi

Kantoni su du`ni u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona donijeti kantonalni zakon o
rudarstvu uskla|en s ovim zakonom, odnosno doneseni zakon uskladiti s odredbama ovog zakona.

^lan 123.
Stupawe Zakona na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}i
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Kre{i}, s. r.

Predsjedavaju}i
Predstavni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi}, s. r.