Kada se govori o izražajnim sredstvima u industrijskom dizajnu,
ako postoji neki fenomen koji je uvijek izazivao zanimanje čovjeka i
koji su znanstvenici pokušavali da definiraju, to je boja. Mi će mo posebnu pažnju posvetiti ulozi i primjeni boja u rješavanju problema industrijskog dizajna.
Teško je precizno odrediti kada se boja počela proučavati sa
znanstvenog stajališta. Prihvaćanje boje kao važnog izražajnog sredstva u industrijskom dizajnu išlo je postupno, ali može se reći da je poslije 1920. počinju ozbiljna razmatranja njezine vrijednosti s ciljem povećanja plasmana i profita.
Znanstvena istraživanja potvrdila su da
u našoj svijesti boju izazivaju zrake različite valne dužine, koje padaju na mrežnicu oka. Svjetlost je oblik elektromagnetne radijacije i sve valne duljine koje je ljudsko oko u stanju da primi i na koje reagira kreću se pribliţno u rasponu valnih duljina od 380 – 760 μ.
MeĎutim, iako je ljudsko oko osjetljivo u tako uskom rasponu valnih
duljina, postoji uvjerenje da je čovjek u stanju zapaziti blizu deset miliona različitih nijansi, ovisno od svjetlosti i vizualne sposobnosti promatrača.
Znanstveno je dokazano da boje izazivaju odreĎene efekte na čovjeka, kako
psihološke tako i fiziološke. Uloga i značaj boje u industrijskom dizajnu
Uloga i značaj boje u industrijskom dizajnu moţe se posmatrati dvojako.
Estetski značaj Funkcionalni značaj
Kod većine oblika i proizvoda boja je donedavno imala samo estetski
značaj. Ovakvu ulogu boja je imala kroz najdulji period povijesti oblikovanja i dizajna uporabnih predmeta - od prapovijesti pa sve do našeg vijeka. Boja je sluţila samo da poveća estetsku vrijednost oblika i predmeta u cjelini. Druga uloga boje, koja je otkrivena poslije prvog svjetskog rata, sastoji se u njenom utjecaju na čovjeka, što znači da pored estetskog ima i funkcionalni značaj i sadrţaj – izaziva odreĎeno djelovanje kod čovjeka i stvara asocijacije.
Danas proučavanje boje kao izraţajnog sredstva u dizajnu, u odnosu na
njen utjecaj na čovjeka, njegove psihofizičke sposobnosti, raspoloţenje, radni efekt, donošenje odluka o kupovini nekog proizvoda i slično, zauzima značajno mjesto ne samo u teoriji industrijskog dizajna, nego i u ekonomskim znanostima, psihologiji i znanostima koje se bave produktivnošću poslovanja i slično.
Proučavanja boja odnose se u posljednje vrijeme naročito na područje
ljudske radne i ţivotne sredine i opremanje prostora u kome čovjek radi i ţivi. Boja ima 3 osnovna kvaliteta i atributa. To su: boja, vrijednost i intenzitet.
Boja je kvalitet koji izdvaja jednu boju od druge, i po čemu se
osnovno razlikuju. Uzmimo za primjer tzv “krug boje” koji poznaje 24 različita osnovna tonaliteta boja, koje predstavljaju osnovne boje i teoretski su bez ikakvog sadrţaja bilo bijele bilo crne boje. Vrijednost predstavlja stupanj osvijetljenosti, tonsku vrijednost ili ton pojedine boje. To je u biti nijansa ili razlika u svijetlim i tamnim tonovima koje ima jedna boja u odnosu na ton osnovne boje kojoj pripada. Intenzitet se odnosi na jačinu boje. Ovaj kvalitet varira od neutralnog sivog tona do vrlo intenzivnih boja bilo koje vrste. Dvije boje mogu biti iste u osnovi, mogu imati istu vrijednost ali mogu da budu različite u svom intenzitetu. Pored ovakve klasifikacije i termina, postoje i tzv. komplementarne boje. To su dvije potpuno suprotne boje, koje se meĎusobno razlikuju ali istovremeno dopunjuju i čine odreĎenu harmoničnost tonova. Takve su na primjer, crvena i zelena, ili plava i narančasta te ţuta i ljubičasta. Kada se upotrijebe jedna pored druge komplementarne boje povećavaju jedna drugoj intenzitet. Poznata je i podjela boja na tople i hladne boje. Ove boje imaju pored psihološkog djelovanja koje stvara ugodnost ili neugodnost, još i osobinu da stvaraju utisak blizine Poznata je odnosno i podjela daljine boja najednog tople i objekta koji jeOve hladne boje. takvim boje bojama imaju označen. Tople pored boje se zbog psihološkog toga često djelovanja kojenazivaju i “pribliţavajuće” stvara ugodnost a hladne ili neugodnost, još boje i “udaljavajuće”. osobinu daTakve bojeutisak stvaraju imajublizine utjecajodnosno na vizualno zapaţanje daljine jednogčovjeka objekta ikoji stvaraju je utisaktakvim da su predmeti bliţi ili dalji bojama označen. Topleodboje ljudskog oka. se zbog Tople toga boje često su: purpurno- nazivaju i crvena, crvena, narančasta, “pribliţavajuće” idr.boje a hladne A hladne: zelena, plava, “udaljavajuće”. Takveplavo-zelena… boje imaju utjecaj na vizualno zapaţanje čovjeka i stvaraju utisak da su predmeti bliţi ili dalji od ljudskog oka. Tople boje su: purpurno-crvena, crvena, narančasta, idr. A hladne: zelena, plava, plavo-zelena… Mnogi efekti koji se mogu postići poznavanjem navedenih svojstava pojedinih boja doprinose da se u postupku industrijskog dizajna mogu stvoriti oblici koji daju utisak veće dimenzije, koji izgledaju teţi ili lakši i slično. To su tzv optičke iluzije. Tamne boje stvaraju utisak da je predmet teţi nego što jest ili narančasta boja stvara utisak da je predmet većih dimenzija i slično. Asocijativna vrijednost boje Mnoga provjerena istraţivanja pokazala su da svaka boja ima svoj specifičan psihološki značaj, utjecaj, karakter. U tom smislu precizno je utvrĎeno da boje sadrţe odreĎenu emocionalnu asocijativnost , što igra značajnu ulogu u industrijskom dizajnu. Neka bitna obiljeţja i asocijativne vrijednosti pojedinih boja su korisna za njihovu primjenu u grafičkom i industrijskom dizajnu. Crna – boja je kompaktna boja, sadrži izraz sumornosti i Crna – boja je kompaktna boja, sadrţi izraz sumornosti i mraka. To mraka. To je teška boja, simbol smrti i beznadežnosti. Ima je teška boja, simbol smrti i beznaĎa. Ima neprobojan karakter. Izaziva neprobojan osjećaj karakter. izgubljenosti, bez nade Izaziva osjećaj za budućnost. izgubljenosti, To je bez nade boja lišena rezonance, imaza budućnost. izraz To je Moţe strogog jedinstva. boja dališena rezonance, odgovara ima izraz utisku otmjenosti i elegancije akostrogog ima sjajanjedinstva. refleks. Može da odgovara utisku otmjenosti i elegancije ako ima sjajan refleks.
Bijela boja sugerira čistoću. Kako ne sadrţi neki poseban karakter
stvara utisak praznine i beskrajnosti. Bijelo ima efekt potpunog mira u duši, i to onog mira koji je pun ţivotnih mogućnosti. Bijela boja izaziva utisak svjeţine, antiseptičnosti i po tome je slična plavoj. U europskom kulturnom krugu crno je boja ţalosti i pokore, meĎutim na dalekom istoku, npr. u Indiji, to je bijela boja. Siva boja ima autonoman karakter. Često je slična bijeloj boji po asocijacijama koje izaziva. Nije pasivna kao crna, ali ne odreĎuje ništa precizno. Ona je izraz stanja raspoloţenja koje je neutralno i sumnjičavo, simbol je neodlučnosti i nedostatka energije. Bljedilo sive boje izaziva strah, stare godine i blisku smrt. Monotonija i depresija povećavaju se ako je u pitanju tamnosiva boja. Zelena boja smatra se kao najmirnija. Ona nije odreĎena ni u kom pravcu i ne izraţava ni veselje ni ţalost ni strast. Zelena boja ništa ne izaziva. Kada priroda počne da zeleni, to je nada za ţivot. U tome nalazimo porijeklo starog vjerovanja da zelena boja označava nadu. Dodavanje ţute boje zelenoj daje snagu i sunčani utisak. Ako dominira plava boja, zelena postaje ozbiljna i misaona. Bilo da je svijetla ili tamna, zelena boja zadrţava svoj neodreĎen i miran karakter. Crvena boja označava snagu, ţivot, muškost, dinamiku. Moţe ostavljati utisak grubosti i oštrine, kao i šarma i dobročinstva. To je uvijek topla boja. Crvena boja uvijek draţi zjenice i pogled, a u nju se gleda i protiv svoje volje. Sve nijanse crvene boje imaju svoj psihološki karakter i značaj. Purpurno- crvena boja ima snaţan, bogat, tradicionalan karakter i obiljeţava veliku čast i dostojanstvo. Prosječna crvena označava aktivnost, snagu, trenutak neke strasne ţelje. Crvena boja često zbunjuje ali i zabavlja. U dizajnu alata, strojeva i sredstava rada koristi se za mjesto upozorenja i opasnosti. Ruţičasta boja je stidljiva boja sa sladunjavim prizvukom. Ima romantičan i njeţan sadrţaj. Sa ovom vrijednošću, koja ima odsustvo svake snage i vitalnosti, ona je izraz ţenstvenosti i ljubavi. Ostavlja utisak i sugerira njeţnost i intimnost Ljubičasta boja predstavlja izraz koji navodi na razmišljanje i mističnost, tajne i ljubomoru. To je često tuţna boja, melankolična i puna ozbiljnosti. Moţe da daje ostavlja dojam i svečanog. SmeĎa (tamno smeĎa) boja daje utisak kompaktnosti i velike korisnosti. Za smeĎu se moţe reći da je najviše realistična boja. Izraţava zdrav duh i svakodnevni rad. Ako je tamnija mogu joj se dati atributi crne boje. Narančasta boja, više nego crvena, izraţava zračenje i komunikaciju. To je boja akcije koja se preuzima cijelim srcem. Ima topao i intiman karakter. Plava boja je hladna i ţenstvena boja, koja ostavlja umirujući utisak. Više je vole stariji i izraţava izvjesnu zrelost, koja, meĎutim, izaziva sjećanje na djetinjstvo. Plava boja vezana je za unutarnji, duhovni ţivot. Ona na odreĎeni način ostavlja utisak beskonačnosti. Što je svjetlija potiče na sanjarenje. Utisak koji se stiče o plavoj boji izaziva u čovjeku svjeţinu i higijensku čistoću, naročito ako je u kombinaciji sa bijelom bojom. Ţuta boja je najsvjetlija boja, najvidljivija i najglasnija. To je boja mladosti, nametljivo ţiva. Ove osobine ima ako je svijetlih tonova. Suprotno od plave ne daje nikakav utisak dubine. Zlatnoţuta je aktivna boja, ako ide u zeleno ima efekte bolesti. Ako se doda malo crvene više prija čovjeku, stvara radost i zadovoljstvo, kao kada se gledaju zlatne površine snopova ţita. S obzirom na to da je vrlo vidljiva i svijetla, u industrijskom dizajnu, kao i crvena, koristi se za obiljeţavanje mjesta gdje je potrebna posebna paţnja i koncentracija. Bilo bi nepotpuno analizirati karaktere i psihološki utjecaj boje ako se ne bi usporedili odnosi oblika površina koje su obojene različitim tonovima. Ista boja na površini sa blagim oblinama ili na površini sa uglastim stranama ne stvara jednake utiske i asocijacije.
Za ekscentrične pokrete ţute boje koji se prostire na sve strane
najbolje odgovara oblik trokuta. TakoĎer je provjereno da plava boja ima tendenciju da izmakne pogledu promatrača u koncentričnim pokretima, tako da joj odgovara okrugli oblik. Crvena boja takoĎer je ţiva boja u pokretu, ali nije ni ekscentrična ni koncentrična. Ona je pokretljiva na svoj način, bez zračenja tako da joj odgovara kvadratna forma. Narančastoj boji odgovara trapezni oblik, dok ljubičastoj odgovara ovalna površina. Pojedinci imaju veoma izraţenu privrţenost prema pojedinim bojama, dok pojedine boje imaju vrlo malo pristalica. Prema istraţivanjima skala popularnosti tih boja izgledala bi ovako: plava, crvena, zelena, smeĎa, ljubičasta, narančasta, ţuta… …crna boja nalazi se na istom mjestu kao i ţuta, dok je bijela još manje popularna.
Ovaj redoslijed sastavljen je na osnovu psiholoških testova i anketa o
bojama, izraĎen je nezavisno od predmeta koji su boje sadrţavali. Prema mišljenju Harolda Van Dorena, za industrijskog dizajnera vaţnije je da se pri izboru boja za detalje pojedinih proizvoda ili za cjelokupan izgled vodi psihološkim utjecajem boje nego nekim znanstvenim analizama, koje su često izvršene u posebnim uvjetima i na nedovoljno praktičan način.
Na taj način bit će u stanju da stvori predmet koji će izgledati veći i
teţi, odnosno manji i lakši. Isto tako, dizajner će poznavanjem psihološkog djelovanja boje uticati da se odreĎeni proizvod promatraču učini skup, dostojanstven, intiman, čist, zadovoljavajući po svom ukupnom izgledu i slično. Znanstvena ispitivanja u Velikoj Britaniji, na uzorku od preko 20 000 ispitanika dokazala su da svijetle i jasne boje odgovaraju mlaĎim osobama, jake i blistave boje odgovaraju odraslim osobama dok su boje tamnijih tonova i slabijeg intenziteta najbliţe osobama odmaklih godina. Što se tiče spola ni jedno istraţivanje nije poudano potvrdilo koje boje više odgovaraju muškarcima odnosno ţenama. Dizajner treba uskladiti sve vrijednosti koje pojedina boja sadrţi. Pri tome treba imati u vidu shvaćanje ljudi i njihove navike i da obrati paţnju da boja nije samo estetski faktor u dizajnu, nego da povećava vrijednost jednog proizvoda i utiče neposredno na doţivljavanje ukupnog oblika, te da ima svoju funkciju.
Dobro izabrana boje i njihovo harmonijsko
komponiranje u jednom predmetu mogu povećati vrijednost dizajna i proizvoda u cjelini. Zbog toga vrijednost boje treba uvijek posmatrati kao sastavni dio dizajna, koji mora da ima organsku povezanost te stvara harmoniju oblika, forme i samog sadrţaja.