Kada se govori o izražajnim sredstvima u industrijskom dizajnu,

ako postoji neki fenomen koji je uvijek izazivao zanimanje čovjeka i

koji su znanstvenici pokušavali da definiraju, to je boja.
Mi će mo posebnu pažnju posvetiti ulozi i primjeni boja u rješavanju
problema industrijskog dizajna.

 Teško je precizno odrediti kada se boja počela proučavati sa

znanstvenog stajališta. Prihvaćanje boje kao važnog izražajnog sredstva
u industrijskom dizajnu išlo je postupno, ali može se reći da je poslije
1920. počinju ozbiljna razmatranja njezine vrijednosti s ciljem
povećanja plasmana i profita.

 Znanstvena istraživanja potvrdila su da

u našoj svijesti boju izazivaju zrake
različite valne dužine, koje padaju na
mrežnicu oka.
 Svjetlost je oblik elektromagnetne
radijacije i sve valne duljine koje je ljudsko
oko u stanju da primi i na koje reagira kreću
se pribliţno u rasponu valnih duljina
od 380 – 760 μ.

MeĎutim, iako je ljudsko oko osjetljivo u tako uskom rasponu valnih

duljina, postoji uvjerenje da je čovjek u stanju zapaziti blizu deset miliona
različitih nijansi, ovisno od svjetlosti i vizualne sposobnosti promatrača.

 Znanstveno je dokazano da boje izazivaju odreĎene efekte na čovjeka, kako

psihološke tako i fiziološke.
 Uloga i značaj boje u industrijskom dizajnu

 Uloga i značaj boje u industrijskom dizajnu moţe se posmatrati dvojako.

 Estetski značaj
 Funkcionalni značaj

Kod većine oblika i proizvoda boja je donedavno imala samo estetski

značaj. Ovakvu ulogu boja je imala kroz najdulji period povijesti
oblikovanja i dizajna uporabnih predmeta - od prapovijesti pa sve do
našeg vijeka. Boja je sluţila samo da poveća estetsku vrijednost oblika i
predmeta u cjelini.
 Druga uloga boje, koja je otkrivena poslije prvog svjetskog rata, sastoji
se u njenom utjecaju na čovjeka, što znači da pored estetskog ima i
funkcionalni značaj i sadrţaj – izaziva odreĎeno djelovanje kod čovjeka
i stvara asocijacije.

Danas proučavanje boje kao izraţajnog sredstva u dizajnu, u odnosu na

njen utjecaj na čovjeka, njegove psihofizičke sposobnosti, raspoloţenje,
radni efekt, donošenje odluka o kupovini nekog proizvoda i slično,
zauzima značajno mjesto ne samo u teoriji industrijskog dizajna, nego i
u ekonomskim znanostima, psihologiji i znanostima koje se bave
produktivnošću poslovanja i slično.

Proučavanja boja odnose se u posljednje vrijeme naročito na područje

ljudske radne i ţivotne sredine i opremanje prostora u kome čovjek radi
i ţivi.
Boja ima 3 osnovna kvaliteta i atributa. To su:
boja,
vrijednost i
intenzitet.

Boja je kvalitet koji izdvaja jednu boju od druge, i po čemu se

osnovno razlikuju. Uzmimo za primjer tzv “krug boje” koji poznaje 24
različita osnovna tonaliteta boja, koje predstavljaju osnovne boje i teoretski su
bez ikakvog sadrţaja bilo bijele bilo crne boje.
 Vrijednost predstavlja stupanj osvijetljenosti, tonsku vrijednost ili
ton pojedine boje. To je u biti nijansa ili razlika u svijetlim i tamnim
tonovima koje ima jedna boja u odnosu na ton osnovne boje kojoj
pripada.
 Intenzitet se odnosi na jačinu boje. Ovaj kvalitet varira od
neutralnog sivog tona do vrlo intenzivnih boja bilo koje vrste. Dvije boje
mogu biti iste u osnovi, mogu imati istu vrijednost ali mogu da budu
različite u svom intenzitetu.
 Pored ovakve klasifikacije i termina, postoje i tzv. komplementarne boje.
To su dvije potpuno suprotne boje, koje se meĎusobno razlikuju ali
istovremeno dopunjuju i čine odreĎenu harmoničnost tonova. Takve su
na primjer, crvena i zelena, ili plava i narančasta te ţuta i ljubičasta.
Kada se upotrijebe jedna pored druge komplementarne boje povećavaju
jedna drugoj intenzitet.
 Poznata je i podjela boja na tople i hladne boje. Ove boje imaju pored
psihološkog djelovanja koje stvara ugodnost ili neugodnost, još i osobinu da

stvaraju utisak blizine
Poznata je odnosno
i podjela daljine
boja najednog
tople i objekta koji jeOve
hladne boje. takvim
boje bojama
imaju
označen. Tople
pored boje se zbog
psihološkog toga često
djelovanja kojenazivaju i “pribliţavajuće”
stvara ugodnost a hladne
ili neugodnost, još boje
i
“udaljavajuće”.
osobinu daTakve bojeutisak
stvaraju imajublizine
utjecajodnosno
na vizualno zapaţanje
daljine jednogčovjeka
objekta ikoji
stvaraju
je
utisaktakvim
da su predmeti bliţi ili dalji
bojama označen. Topleodboje
ljudskog oka.
se zbog Tople
toga boje
često su: purpurno-
nazivaju i
crvena, crvena, narančasta,
“pribliţavajuće” idr.boje
a hladne A hladne: zelena, plava,
“udaljavajuće”. Takveplavo-zelena…
boje imaju utjecaj na
vizualno zapaţanje čovjeka i stvaraju utisak da su predmeti bliţi ili dalji
od ljudskog oka. Tople boje su: purpurno-crvena, crvena, narančasta, idr.
A hladne: zelena, plava, plavo-zelena…
 Mnogi efekti koji se mogu postići poznavanjem navedenih svojstava
pojedinih boja doprinose da se u postupku industrijskog dizajna mogu
stvoriti oblici koji daju utisak veće dimenzije, koji izgledaju teţi ili lakši i
slično. To su tzv optičke iluzije. Tamne boje stvaraju utisak da je predmet
teţi nego što jest ili narančasta boja stvara utisak da je predmet većih
dimenzija i slično.
 Asocijativna vrijednost boje
 Mnoga provjerena istraţivanja pokazala su da svaka boja ima
svoj specifičan psihološki značaj, utjecaj, karakter. U tom
smislu precizno je utvrĎeno da boje sadrţe odreĎenu
emocionalnu asocijativnost , što igra značajnu ulogu u
industrijskom dizajnu. Neka bitna obiljeţja i asocijativne
vrijednosti pojedinih boja su korisna za njihovu primjenu u
grafičkom i industrijskom dizajnu.
 Crna – boja je kompaktna boja, sadrži izraz sumornosti i
Crna – boja je kompaktna boja, sadrţi izraz sumornosti i mraka. To
mraka. To je teška boja, simbol smrti i beznadežnosti. Ima
je teška boja, simbol smrti i beznaĎa. Ima neprobojan karakter. Izaziva
neprobojan
osjećaj karakter.
izgubljenosti, bez nade Izaziva osjećaj
za budućnost. izgubljenosti,
To je bez nade
boja lišena rezonance,
imaza budućnost.
izraz To je Moţe
strogog jedinstva. boja dališena rezonance,
odgovara ima izraz
utisku otmjenosti i elegancije
akostrogog
ima sjajanjedinstva.
refleks. Može da odgovara utisku otmjenosti i
elegancije ako ima sjajan refleks.

Bijela boja sugerira čistoću. Kako ne sadrţi neki poseban karakter

stvara utisak praznine i beskrajnosti. Bijelo ima efekt potpunog mira u
duši, i to onog mira koji je pun ţivotnih mogućnosti. Bijela boja izaziva
utisak svjeţine, antiseptičnosti i po tome je slična plavoj. U europskom
kulturnom krugu crno je boja ţalosti i pokore, meĎutim na dalekom
istoku, npr. u Indiji, to je bijela boja.
 Siva boja ima autonoman karakter.
Često je slična bijeloj boji po asocijacijama koje
izaziva. Nije pasivna kao crna, ali ne odreĎuje
ništa precizno. Ona je izraz stanja raspoloţenja
koje je neutralno i sumnjičavo, simbol je
neodlučnosti i nedostatka energije. Bljedilo sive
boje izaziva strah, stare godine i blisku smrt.
Monotonija i depresija povećavaju se ako je u
pitanju tamnosiva boja.
 Zelena boja smatra se kao najmirnija. Ona nije odreĎena ni u kom pravcu i
ne izraţava ni veselje ni ţalost ni strast. Zelena boja ništa ne izaziva. Kada priroda
počne da zeleni, to je nada za ţivot. U tome nalazimo porijeklo starog vjerovanja da
zelena boja označava nadu. Dodavanje ţute boje zelenoj daje snagu i sunčani utisak.
Ako dominira plava boja, zelena postaje ozbiljna i misaona. Bilo da je svijetla ili
tamna, zelena boja zadrţava svoj neodreĎen i miran karakter.
 Crvena boja označava snagu, ţivot, muškost,
dinamiku. Moţe ostavljati utisak grubosti i oštrine,
kao i šarma i dobročinstva. To je uvijek topla boja.
Crvena boja uvijek draţi zjenice i pogled, a u nju se
gleda i protiv svoje volje. Sve nijanse crvene boje
imaju svoj psihološki karakter i značaj. Purpurno-
crvena boja ima snaţan, bogat, tradicionalan karakter i
obiljeţava veliku čast i dostojanstvo. Prosječna crvena
označava aktivnost, snagu, trenutak neke strasne ţelje.
Crvena boja često zbunjuje ali i zabavlja. U dizajnu
alata, strojeva i sredstava rada koristi se za mjesto
upozorenja i opasnosti.
Ruţičasta boja je stidljiva boja sa sladunjavim
prizvukom. Ima romantičan i njeţan sadrţaj. Sa
ovom vrijednošću, koja ima odsustvo svake snage i
vitalnosti, ona je izraz ţenstvenosti i ljubavi.
Ostavlja utisak i sugerira njeţnost i intimnost
Ljubičasta boja predstavlja izraz koji navodi na
razmišljanje i mističnost, tajne i ljubomoru. To je
često tuţna boja, melankolična i puna ozbiljnosti.
Moţe da daje ostavlja dojam i svečanog.
SmeĎa (tamno
smeĎa) boja daje
utisak
kompaktnosti i
velike korisnosti.
Za smeĎu se moţe
reći da je najviše
realistična boja.
Izraţava zdrav duh
i svakodnevni rad.
Ako je tamnija
mogu joj se dati
atributi crne boje.
Narančasta boja, više nego crvena, izraţava
zračenje i komunikaciju. To je boja akcije koja se
preuzima cijelim srcem. Ima topao i intiman
karakter.
Plava boja je hladna i ţenstvena boja, koja ostavlja
umirujući utisak. Više je vole stariji i izraţava izvjesnu
zrelost, koja, meĎutim, izaziva sjećanje na djetinjstvo.
Plava boja vezana je za unutarnji, duhovni ţivot. Ona
na odreĎeni način ostavlja utisak beskonačnosti. Što je
svjetlija potiče na sanjarenje. Utisak koji se stiče o
plavoj boji izaziva u čovjeku svjeţinu i higijensku
čistoću, naročito ako je u kombinaciji sa bijelom
bojom.
Ţuta boja je najsvjetlija boja, najvidljivija i
najglasnija. To je boja mladosti, nametljivo ţiva.
Ove osobine ima ako je svijetlih tonova. Suprotno
od plave ne daje nikakav utisak dubine. Zlatnoţuta
je aktivna boja, ako ide u zeleno ima efekte bolesti.
Ako se doda malo crvene više prija čovjeku, stvara
radost i zadovoljstvo, kao kada se gledaju zlatne
površine snopova ţita. S obzirom na to da je vrlo
vidljiva i svijetla, u industrijskom dizajnu, kao i
crvena, koristi se za obiljeţavanje mjesta gdje je
potrebna posebna paţnja i koncentracija.
 Bilo bi nepotpuno analizirati karaktere i psihološki utjecaj boje ako
se ne bi usporedili odnosi oblika površina koje su obojene različitim
tonovima. Ista boja na površini sa blagim oblinama ili na površini sa
uglastim stranama ne stvara jednake utiske i asocijacije.

 Za ekscentrične pokrete ţute boje koji se prostire na sve strane

najbolje odgovara oblik trokuta. TakoĎer je provjereno da plava boja ima
tendenciju da izmakne pogledu promatrača u koncentričnim pokretima,
tako da joj odgovara okrugli oblik. Crvena boja takoĎer je ţiva boja u
pokretu, ali nije ni ekscentrična ni koncentrična. Ona je pokretljiva na
svoj način, bez zračenja tako da joj odgovara kvadratna forma.
Narančastoj boji odgovara trapezni oblik, dok ljubičastoj odgovara ovalna
površina.
 Pojedinci imaju veoma izraţenu privrţenost prema pojedinim bojama,
dok pojedine boje imaju vrlo malo pristalica. Prema istraţivanjima skala
popularnosti tih boja izgledala bi ovako:
 plava,
 crvena,
 zelena,
 smeĎa,
 ljubičasta,
 narančasta,
 ţuta…
 …crna boja nalazi se na istom mjestu kao i ţuta, dok je bijela još
manje popularna.

 Ovaj redoslijed sastavljen je na osnovu psiholoških testova i anketa o

bojama, izraĎen je nezavisno od predmeta koji su boje sadrţavali.
 Prema mišljenju Harolda Van Dorena, za industrijskog dizajnera vaţnije
je da se pri izboru boja za detalje pojedinih proizvoda ili za cjelokupan
izgled vodi psihološkim utjecajem boje nego nekim znanstvenim
analizama, koje su često izvršene u posebnim uvjetima i na nedovoljno
praktičan način.

Na taj način bit će u stanju da stvori predmet koji će izgledati veći i

teţi, odnosno manji i lakši. Isto tako, dizajner će poznavanjem
psihološkog djelovanja boje uticati da se odreĎeni proizvod promatraču
učini skup, dostojanstven, intiman, čist, zadovoljavajući po svom
ukupnom izgledu i slično.
 Znanstvena ispitivanja u Velikoj Britaniji, na uzorku od preko 20 000
ispitanika dokazala su da svijetle i jasne boje odgovaraju mlaĎim osobama,
jake i blistave boje odgovaraju odraslim osobama dok su boje tamnijih
tonova i slabijeg intenziteta najbliţe osobama odmaklih godina. Što se tiče
spola ni jedno istraţivanje nije poudano potvrdilo koje boje više odgovaraju
muškarcima odnosno ţenama.
 Dizajner treba uskladiti sve vrijednosti koje
pojedina boja sadrţi. Pri tome treba imati u vidu
shvaćanje ljudi i njihove navike i da obrati
paţnju da boja nije samo estetski faktor u
dizajnu, nego da povećava vrijednost jednog
proizvoda i utiče neposredno na doţivljavanje
ukupnog oblika, te da ima svoju funkciju.

 Dobro izabrana boje i njihovo harmonijsko

komponiranje u jednom predmetu mogu
povećati vrijednost dizajna i proizvoda u cjelini.
Zbog toga vrijednost boje treba uvijek
posmatrati kao sastavni dio dizajna, koji mora
da ima organsku povezanost te stvara
harmoniju oblika, forme i samog sadrţaja.