Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 28 14 Mihaljevic

    Uploaded by

    Majetić Lana
    10 views19 pages

    Original Title

    28_14_Mihaljevic (1)

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    10 views19 pages

    28 14 Mihaljevic

    Uploaded by

    Majetić Lana

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 19
    UDK s11.1634238 Studalrad Prien 8 spin 200 Pritwagenza tsa 6 studenoga 2002, Milica Mihaljevié Institut 2a hrvatski jezik jezikosiolje Strossmayeroy tp 2 {oom Zagich mmihajeniihr FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA (STANDARDNOG) JEZIKA § posebnim obzirom na znanstveno-popularnt i personalni podstil U radu se doje rth prikaz radova o funkcionalnim stilovima hrvatskoga st ddardnog ezka. Problematiia se odnos medu funkcionalnim slovima hratskog jeaika i hrvatskoga standardnog jezika. Navode se prinjer slash istradivanja poonavanja personalnoga podstlaadministrativnoga funkcionalnog sila i znaastveno-popularnogs Podkstilastudenata te predlade da se u nastavi hrvatskog jezika u srednjoSkoli vise Pozornosti posveti bas tim funkeionalnim stilovin, Uvod Posliednjih se godina u kroatisti¢kojliteraturi mnogo pisalo o funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika. Interes za funkcionalne stiove potakaut je serijom poticajnih Clanaka profesora Josipa Sila objavjenih w éasopisu Kalu 1996, 11997. godine. Funkcionalnim su se stilovima u nekoliko Glanaka bavile i Lada Badurina i Marina Kovatevié, a Ivo Pranjkovié obradio je sintakti¢ke znagajke funkcionalnih stilova. O problemu ukidanja znaéenjske razvedenosti standardnog jezika, njegove Polifunkcionalnosti i polivalentnosti govori Anita Peti-Stanti¢ (2002: 365-374), Buduti da se u veri sfunkcionalnim stilovima standardnog jezika mogu izred i ‘neki normativni sayjti, taj je problem obraden iu uvodnome poglavlju Hrvatskoga Jeziénog savjetnika (1999: 57-63). Funkcionalni stiovi wii su iu plan i program na- Stave hrvatskog jezika w gimnazij i Getverogodisnjim srednjim strukovnim ékolama, ‘Tim je planom predvidena obradba funkcionalne raslojenosti hrvatskog jezika, a ‘kao stilovi kojima treba obratiti posebnu pozornost navedeni su kajzevnoumjetni= ‘lia Mihaljevié: Funkeionalistilovirvatskoga (standardnog) jezik Raspr. Inst ate joikos, ky, 28 (2002), ste 325-349 {&:i, razgovorni i publicstcki funkcionalni stil. U skladu s tim planom funkionalni Stilovi obradeni su iu kajizi Marka Samardzije Hrvatski jezik IV. (Ovim bih radom Zeljela pokazati da bi’ba’ administrativaome i znanstvenome stile (poxebno znanstveno-popalarnome ili pedagoskomee podstilu) trebalo posvetiti ‘yeéu pozornost jer je u njima odnos prema norm: strozi, pai je stoga teze i nauit ‘Osim toga, administrativni stil potreban je svim Skolovanim Ijudima, a zmanstveno- “popularnim stilom trebal bi biti napisani i ueniGki i studentski referati te matu- ralni i diplomski radovi. "Na kraj rada prikazat éu reaultate istradivanja koji pokazuju da je znanje adi nistrativnoga i znanstveno-popularnoga funkcionalnog stila zavrSenih srednjosko- Taca (studenata 1. godine) veoma lose. (Ovaj se dlanak nadovezuje na sve sto je 0 tome problemu objavljeno w Kroati- stickoj iteraturi, Stoga se u Glanku funkcionalnistilovi ne obraduju cjelovito, ne po- navjaju se teze skojima se slaem, a koje su iznesene w élancima koji mu prethode, vee se samo analizira ono Sto mi se éini spornim. Neki se pojmovi pokusavaju ‘dodatno pojesniti, a 0 nekim se aspektima iznose druktija misljenj. ‘Odnos funkcionalnih stilova i hrvatskoga standardnog jezika Kao polaziste za objasnjenje nekih odnosa mote nam poslutiti definicja:“Stan- ddasdni je jezik autonoman vid jezika, syjesno normiran i polifunkeionalan, stabilan tu prostoru i elastigno stabilan u vremenu” (Samardzija 1999: 7). ‘Standardni je jezik odreden syjesnim normiranjem, pa se moze reéi da je svaki standard jezik skup norma od kojih svaka normira jedan njegov odsjetak. Stan- ‘Gard’ se jezik uti, a normiranje se provodi syjesno i sustavno odgovarajucim nor- ‘mativnim (preskriptivaim) priruénicima. ‘Obiéna se nabvraja pet funkcionalnihstiloya hrvatskog jezika, koji se razlikuju ss obzirom na odnos prema norm, To su knjizevnoumjetniéki, razgovorni, public Cisticki, administrativn i znanstveni funkeionalni stil. Kovagevié i Badurina (2002: 4189) isliéu da se takvo} “Skolsko;” podjeli ne moze odre¢i obuhvatnost i operati- ‘ynost, no da je ona optereéena mnogim manjkavostima. BaS zbox te operativnosti Tu ovome sam se radu posludila tom podjelom iako sam syjesna simplificiranosti { shematiziranosti takve pogjele, spornostiteze 0 postojanu knjizenoumjetnizkoga fankeionalnog slila te éinjenice da ti stilovi ne tvore iste kategorije’. Navedeni funkeionaln stilovi mogu pripadati standardnomu jezik’, ali smatram da svaki stil ‘mode jednim dijelom bit i iskijuéen iz standard, npr. dijalekatna poezija pripada 7 Glaanik Mainarsta prosjte porta Republike Hrvatske, Posebno iadanje br.2, 1. kokowaza 1995, ‘Stk nevne, Zager“ rkcional alojeost ks, Sl tsk. Fuskconaln slow vatskogs ‘Seoikednog gah Glavneleboke zeae kriewnoumjtnikogs,pubistkows fezzovornogs ‘Sila: Kolokiian argon. Vulgarzm * Med tim stilovima testo doaz do prekapans,astaki se od nh mote podijltna pedstilone, » Poifunkeionalnost je jd od tesla obits standardnog jez. 306 Milica Mihaljevi: Punkcionalnistilvi hrvatskoga (standardnog) jezika ‘Raspr. Ins. hrvat. ez. ezikoa, kn, 28 (2002), ste. 325-343) knjizevnoumjetnitkomu funkcionalnom stl, ali ne pripada knjizeynoumietniskomu funkcionalnom stilu standardnog jezika; Zargonizmi pripadaju razgovomnomu funk- cionalnom stu, ali za razliku od kolokvijalizama ne pripadaju standardnomu jeziku, pa stoga ne pripadaju ni razgovornomu funkcionalnom stilu standardnog jezika, Razgovor na dijalektu pripada razgovornomu funkcionalnom stiu, ali ne 1 razgovornomu funkcionalnom stilu standardnog jezika, Tono je da je u knjize- ‘yno-umjetnickome funkcionalnom stluindividualna sloboda najveéa, potpuna, neo- sgranigena, ali Gini mi se da tada ne mozemo govoriti o knjiZevnoumjetnickome funkcionalnom sti standarcinog jezik jr je standardni jezik po definiciji ogranisen ormom. Spornostteze o pripadnosti knjiZevnoumjetnickoga funkcionalnog stila, standardaomu jeziku istiéu vi autori Koji su o tome problemu pisai. Cinjenica je da se w razgovornome funkcionalnom sti mogu Cuti etenice kao oso jes vakom. Pitan je moemo lito pribwatiti Kao znaéajku razgovornoga funk- cionalnog stila hrvatskoga standarcinog jezika. Usvojemu radu Silé navodi da administrativn funkcionalni sti Zlji da bude Sto jednostavniji dokida i ujednaéuje svaku gramatiku (komunikaciski nebitru) raznolikost. “Za nj ne postojirazlika izmedu kateworije Zivoga i kategorife netivoga kad je rije€ 0 zamjenicamacveznicima koji i kakav:(..) Upravo smo poéeli adit na ‘materiialu kojeg ste nam nedavno pasta” (1996: 354). 'Nespora je Ginjenica da se takve reéenice pojevjuju uv administrativnome funk

    You might also like