Professional Documents
Culture Documents
OBRE I - Neolit
OBRE I - Neolit
OBRE I - Neolit
Filozofski fakultet
Katedra za arheologiju
Tema: Obre I
Mentor: Student :
Sarajevo, 2011
SADRŽAJ
Uvod ……………………………………….. 3
Povijest istraživanja…………………………………… 5
- Nastambe i ognjišta……………………….. 6
- Keramika……………………………………………. 12
- Ekonomski aspekt…………………………………….. 16
- Duhovni život……………………………………. 16
- Nastambe i ognjišta…………………………………….. 17
- Pogrebni ritual…………………………………….. 19
- Keramika……………………………………………. 20
- Ritoni……………………………………….. 22
- Ekonomski aspekt………………………………. 25
- Duhovni život……………………………………… 26
- Zaključak……………………………………………. 27
- Literatura……………………………………………. 28
2
Uvod
Također, u ovom radu sam pokušala što je više svojim riječima opisati situacije na
lokalitetu, nalaze i odnose među njima, te možda ( koliko god to minimalistički
zvučalo ) dati svoje viđenje svega što je vezano za Obre I.
3
Osnovni podaci o lokalitetu
Selo Obre nalazi se na Raskršću, u dolini rijeke Trstionice nedaleko od Kaknja.
Trstionica, koja dolazi sa istoka i koja se nakon manje od 3 kilometra ulijeva u rijeku
Bosnu, teče rubom jedne duguljaste i zatvorene doline, veoma pogodne za
zemljoradnju.1 Obližnji brežuljci i padine pružili su veoma dobre uvjete za ispašu
stoke, a veoma guste šume na istočnoj strani doline odlične uvjete za lov. Rijeka
Bosna i njen tok predstavljali su glavnu neolitsku saobraćajnicu u Bosni i spajala
dolinu Save (odnosno Posavinu i Panoniju) sa centralnom Bosnom. Uzvodno
dolinom rijeke Bosne dolazi se do rijeke Fojnice, koja otvara dalje puteve prema
zapadu i jugu. Zahvaljujući ovakvim uslovima života prostor između Kaknja i Visokog
je u neolitsko doba bio veoma gusto naseljen. Svi ovi uvjeti pogodovali su stvaranju
jedne veoma bogate kulture u kojoj su se miješali utjecaji različitih kultura.
1. Raskršće (Obre I)
4
Hronologija
Sli
ka 1. Karta rasprostranjenosti3
Povijest istraživanja
196o. godine u selu Obre je kopan duboki kanal za polaganje vodovodnih cijevi, i tom
prilikom je na površinu izbila velika količina keramičkog materijala, životinjskih kostiju
i raznog kamenog materijala. Ali taj materijal je nažalost bačen u Trstionicu, i od tad
3
PJZ II, Neolitsko doba, Sarajevo, 1979, str. 373
5
mu se izgubio trag. Taj događaj, bez obzira što je prouzrokovao gubitak vrijednog
materijala, je zapravo prvi iznio na vidjelo dana postojanje jedne nove kulture.
Nastambe i ognjišta
Centralni dio naselja Obre I obuhvatalo je površinu od oko 5000 m². Tokom
istraživanja otkopana je površina od 606 m² u centru naselja. Tu su pronađena 3
4
Tom prilikom prva sonda bila je otvorena pod rukovodstvom dr. Bogdana Bruknera, druga pod rukovodstvom
Anne Kristin Bohlin – Sterud, a treća od strane prof. dr. Marije Gimbutas. (A. Benac, GZM , Sarajevo, 1972/73.
g., str.5 )
6
ognjišta, izgrađena od kamenih oblutaka, premazana ilovačom i nekoliko žrvnjišta
izrađenih od kamenih ploča i velikih oblutaka.
- već spomenuti nedostatak jama za stupove, koji nam govori da ljudi ovog
naselja nisu koristili stupove,
6
A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., str. 17
7
O- 2, također je bilo smješteno u sondi VIII , ali samo u istočnom dijelu, i pripadalo je
II fazi naselja. Ovdje je zanimljivo to što su uz ognjište stajale i dvije kamene ploče,
koje su služile za zaštitu vatre od vjetra.
O- 3 ležalo je u istočnom dijelu sonde III. Izrađeno je na isti način kao i O- 2, ali ono
što odvaja ovo ognjište predstavlja naslaga pijeska u jednoj jami, na kojoj je onda
izgrađeno samo ognjište.
U prva četiri groba ukopana su dojenčad u zgrčenom položaju, i to tako što su svi
kosturi različito ukopani. Jedan ukop je izvršen u veoma plitkoj jami, drugom je trup
bio opkoljen poredanim kamenom, a kod ostala dva skeleta trup je bio prekriven
ilovačom. Ta četiri kostura ležala su relativno blizu jedan drugom; oni predstavljaju
jedinstven nalaz u centralnoj Bosni i najstarije antropološke podatke na ovom
području. Bili su orijentirani u tri pravca: sjeveroistok-jugozapad, sjever-jug i istok-
zapad. Ne postoji jedinstvena orijentacija za sve ukope.
8
Slika 3 Sonda VI položaj grobova 1-4 (faza II)7
Grob 7- u ovom slučaju dječji trup je bio položen na podlogu od kamenih oblutaka, i
opkoljen većim kamenim pločama. Oko te kamene ploče bila je poredana velika
količina keramičkih fragmenata, jedan “sunčev disk” od pečene zemlje i jedan disk od
kamena.
7
A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., str. 24
8
A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., str.30
9
Grob 8 - najvažnije kultno mjesto. Ovo je mjesto bilo tačno osmišljeno za vršenje
nekih kultnih radnji. U početku to mjesto je bila samo dobro uglačana podnica od
ilovače na kojoj se jedno određeno vrijeme ložila vatra. Kasnije je dio podnice bio
prekriven kamenim pločama na kojem je i dalje nastavljeno loženje vatre, da bi
kasnije čitav taj prostor bio prekriven debelim pokrovom od kamenih oblutaka. Na taj
način dobio se pravi kameni tumulus, vjerovatno i najstariji tumul u BiH.
U jugozapadnom uglu postrojenja otkrivene su razbacane ljudske kosti i dio lubanje,
kao i neke životinjske kosti. Među kostima ležali su fragmenti veće vaze, tamne i
dobro glačane površine, ukrašena sa impresso ukrasom jadranskog tipa, a nađen je i
odlično glačan jantarni nakit 9. Još su se tu nalazile dvije kamene sjekire, jelenji rog i
gruba posuda ukopana u središte tog prostora. Uz tumulus su zatečeni ostaci još dva
posebna uređaja sa uspravim kamenim pločama.10
2) ili da su ukopi ove djece izvršena u redovnom kultu mrtvih u blizini kultnog
mjesta.13
Materijalna kultura
10
Sve su bile izrađene od sivkastog kamena, osim jedne koja je bila izrađena od
škriljevca. Izuzev sjekire od škriljevca sve su dobro glačane i pokazuju standardnu
tehniku za neolitsko doba. Od kremenog oruđa u stratumima I i II javlja se poneko
oruđe i par nožića, relativno slabo obrađeno i bez ikakovog retuša.
Koštane alatke i oružja – iako je ovim premetima poklanjana nešto veća pažnja,
nalazi su također malobrojni. Najljepše izrađevine od kosti su fino uglačane i lijepo
izrađene spatule 14, koje su specifikum ove kulturne grupe. Tu su još malobrojna šila,
glačalice, i jedna vrlo dobro oblikovana sjekira od jelenjeg roga sa rupom za
nasađivanje, koja je pretpostavljamo služila za lov.
Nakit
U I I II fazi naselja od nakita nalazimo:
- nakitni predmet u obliku torquesa od kosti, koji je veoma brižljivo uglačan, ima
nazubljene rubove i na krajevima rupe za vezivanje (I faza)
Keramika
14
Lat. Spatula, koštani predmet u vidu plitke kašike, često s dugačkom drškom. (D. Srejović, Arheološki leksikon,
Savremena administracija, 1997, str. 958)
11
presjeka, gornja platforma je četvrtasta, a recipijent kružnog oblika i dosta
nizak. Ovdje još spadaju i grubo rađene vaze sa ornamentom u vidu
udubljenog i urezanog prepleta i udubljenih kosih linija. Površina im je obično
siva.
15
Ukras karakterističan za Starčevačku kulturnu grupu.
16
Veoma liče cardium motivima. Riječ je o sitnim cik – cak urezima. (PJZ II, Neolitsko doba, Sarajevo, 1979, str.
380 )
17
Liči na cik – cak motive načinjene urezima školjke.
18
Motivi ređeni nekim točkićima (geometrijski motivi) i motivi izvedeni u obliku jelove grane.
12
Ornamentika kod ovih nalaza rađena je crvenom bojom koja se otire, i to je
razlikuje od bojene keramike tipa Starčevo.19
Plastika
Veoma rijetki su nalazi plastike I i II faze naselja. Sve se svodi na dva odvojena
nalaza: jedne oštećene ljudske statue i jednog dijela antropomorfne vaze. Ljudska
statua pripada tzv. stubastim figurama. Nos i veoma izdužene oči su plastični i
vrlo istaknuti, dok ostali detalji na licu nisu izvedeni. Što se tiče antropomorfne
vaze površina joj je tamnosmeđe boje i dobro uglačana. Detalji na licu sastoje se
od veoma istaknutog nosa i plastičnih izduženih očnih kapaka.
19
A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., 52
20
Svi oblici koji su poznati i u danilsko – kaknjskom kompleksu.
21
Ovi oblici nemaju nikakve veze sa monohromnom keramikom starčevačke kulture, niti vinčanskom. (PJZ,
Neolitsko doba, Sarajevo, 1979, str. 380 )
13
Slika 6 Oblici keramike starčevačko - impresso kulturne grupe 22
22
PJZ, Neolitsko doba, Sarajevo, 1979, str. 381
14
Ekonomski aspekt
Duhovni život
Duhovni život stanovnika Obra I starčevačko – impresso kulture ogleda se u
nekoliko vidova: kultu mrtvih, heliolatrijskom kultu, upotrebi žrtvenika, plastičnim
izrađevinama i nakitu.
23
PJZ, Neolitsko doba, Sarajevo, 1979, str. 385
15
Plastične izrađevine gotovo je sigurno da su imale kultni karakter u životu
stanovnika Obra I, i vjerovatno da su označavale kult plodnosti, kult majke pretka.
Nastambe i ognjišta
U III fazi naselja25 pronađeno je ukupno 5 nadzemnih kuća. Sve su kuće bile
jednodijelne, osim jedne koja je imala dvije zasebne prostorije površine od oko 60
m². Podnice kuća su bile od nabijene ilovače ili od tankih kamenih ploča, zidovi od
drvenih oblica ili poluoblica oblijepljeni ilovačom. Kućni temelji su bili uvijek od
kamena, a na uglovima su ustanovljene rupe od stupova. Pronađeno je i 9
vanjskih ognjišta kružnog oblika, podloga im je od kamenih oblutaka, koji su
premazani ilovačom.
24
A.Benac, Kulturna historija Bosne i Hercegovine, Mlađe kameno i prelazno doba, str. 37
25
Starija protokakanjska ili Kakanj I kultura
16
Slika 7 Sonda IV, Kuća K-1b i prateći objekt (III)
Kuća-K 4 (K 4) ležala je na dubini 1,40 – 1,60 metara, uz zapadni rub sonde IV.
Ostaci govore da je riječ o lakšoj građevini, sa podnicom presvučenom naslagom
ilovače, a zidovi su načinjeni od drvenog pletera (početak III faze).
Kuća-K 5 (K 5) ležala je na južnom dijelu sonde VIII, na dubini 1,00- 1,15 metara. Na
osnovu ostataka ustanovilo se da se možda radi o nepravilnoj građevini, čija je
podnica bila izgrađena od kamenih ploča, a zidovi od drvenog pletera. Zbog svojih
malih dimenzija 3,50x3,20 smatra se da građevina nije služila za stanovanje nego da
je bila neka ekonomska zgrada
17
Ognjišta i žrvnjišta
U III fazi pronađeno je ukupno četiri žrvnjišta, koji su bili dio radioničkog mjesta.
Ostaci velikog radioničkog mjesta pronađeni su u istočnom dijelu sonde V, i ono
pripada posljednjem periodu IV faze. Tu su ležale velike količine kamenja, a među
njima i pojedinačni žrvnjevi.
Pogrebni ritual
U III i IV fazi naselja do sada nisu pronađeni nikakvi ljudski ostaci, tako da nam je
pogrebi ritual ove faze nepoznat. Imamo samo jedan nalaz ljudske lubanje 28 u
protokakanjskoj fazi, i to u običnom kulturnom sloju. To je čitav antropološki inventar.
Kameno i kremeno oruđe - u III fazi nalazi kamenih sjekira nisu česti. Nađeno je
svega 3 sjekire. Preovlađuju kalupaste sjekire, samo je jedna pljosnata sjekira. U IV
fazi situacija je malo drugačija, jer su nalazi nešto raznovrsniji. Sada su ravnomjerno
raspoređena dva osnovna oblika kamenih sjekira: kalupaste i jezičaste. Jedna
jezičasta sjekira je od lakog, bijelog magnezita, koja karakterizira mlađi neolitik.
Kremeno oruđe III i IV faze doživjet će svoj pravi procvat. U III fazi, u odnosu na I i II
fazu, javljaju se pravilno obrađeni nožići, a također i neka kombinovana oruđa (nožić
i strugač istovremeno). Krajem ove faze pojavljuju se i prvi veliki noževi, sa retušem
sa obje strane. Do svog punog izražaja došao je u IV fazi. Dovoljno je spomenuti da
je u sondi IV (0,70 - 0,85 metra) sakupljeno 127 nožića i 27 strugača, kao i velika
količina otpadaka. I dalje su kremeni nožići većinom manjih dimenzija i nedovoljno
oblikovani. Izuzetak predstavljaju dugi, masivni kremeni noževi sa visokim retušom.
Koštane alatke i oružja – najbrojnija su šila i glačalice. U III fazi uobičajen tip čine
izduženo, relativno tanko, dobro glačano šilo, sa različito zadebljanom glavom.
Veoma važna je pojava velikog broja šila sa lijepo obrađenom glavom. Koštane
glačalice također svoj pravi procvat doživljavaju u III fazi. Najčešće su bile one
glačalice izrađene od uzduž prepolovljene, veće životinjske kosti. Na nekim
glačalicama su probušene i okrugle rupe29. U IV fazi više se izrađuju glačalice od
rebara, ali i ostale su vrlo zastupljene.
26
Izuzetak su ognjišta O–4, O-5, O-7 i O-8. Ognjišta 4, 5 i 7 su izgrađena od gline, ali samo su rubovi bili
učvršćeni kamenim oblucima . (A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., 18)
27
Uz O-4 ležala velika četvrtasta kamena ploča.
28
Vjerovatno je riječ o mlađoj individui.
29
Vjerovatno za vezivanje oruđa.
18
Pored prethodnog tipa, interesantna su još dva tipa glačalica:
Keramika
Starija (III) faza (protokakanjska faza ili Kakanj I)
19
se koristi crni sjajni premaz (firnis), a ako nema takvog premaza, površina je sasvim
osrednje uglačana.
- bikonične zdjele, i
- razni ritoni.
Ovi svi oblici posuda imaju tunelaste drške i lijepo oblikovane prstenaste noge, a
pred kraj III faze pojavit će se i zvonolike noge. Ukras: smjenjuju se plastični i urezani
motivi. Plastični motivi su vrlo jednostavni, radi se o raznim ispupčenjima ( ovalna,
okrugla i dvostruka ispupčenja), a urezan u vidu urezanih traka, rombova i
trouglova30.
Faza razvijene ili klasične kakanjske kulture u kojoj dolaze do izražaja sve osobine
kakanjske kulture.
a) gruba keramika,
b) monohromna keramika.
30
Ovi svi motivi su štrafirani ili su kombinovani sa štrafiranim međuprostorima, što je važna karakteristika
kaknjske keramografije. (A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., 59)
20
dominiraju plastične trake sa otiscima prsta ili nekog grubog predmeta, te razna
plastična ispupčenja i veoma rijetke plastične ružice.
- tulipanaste kupe,
Dno ovih posuda je najčešće ravno, ali javljaju se i prstenaste i zvonolike noge, koje
često upotpunjavaju njihovu formu. Drške rijetke i tunelaste. Ukrasi: karakteristični su
rebrasti ukrasi, koji se pretežno javljaju na plitkim tanjurima. U ovoj fazi zabilježen je
jedan zoomorfni protom butmiroidnog tipa.
RITONI
da potječu iz Dalmacije,
da potječu iz Grčke,
21
Alojz Benac tvrdi da su ritoni na 4 noge i oblici njihovih nogu u kakanjskoj grupi čisto
jadranskog porijekla. Također on spominje Crvenu Stijenu u kontekstu mogućeg puta
kojim je riton s jadrana došao u srednju Bosnu. Ali osim ritona u Kaknju nema ni
traga bojenoj keramici, niti dekorativne ornamentike s Jadrana izvedene u tehnici
udubljivanja i urezivanja.34
Drške su sve trougaonog presjeka, a recipijenti dosta plitki, osim kakanjskog koji je
imao znatno dublji recipijent. Ritoni su najčešće bili ukrašeni štrafiranim trakama, a u
manjem broju štrafiranim trouglovima i snopovima urezanih linija. U III fazi nedostaje
potpuno motiv „bodljikave žice“, koji je će u IV fazi biti glavni motiv pri ukrašavanju
ritona.
34
O. Rak, Danilski riton, Šibenik, 2008., str.33
35
O. Rak, Danilski riton, Šibenik, 2008., str. 41
22
Slika 7 Ritoni 36
Tačnu namjenu ritona nije moguće utvrditi, ali sigurno je da nisu bili korištenu za
praktičnu upotrebu. A. Benca, oblik ritona podsjeća na nekog rogatog bovida.
Rodovsko uređenje nesumnjivo je držalo do kultova koji su se odnosili na plodnost i
rađanje. Animalni prikazi ritona bili su temeljeni najvjerovatnije na dvjema osnovama:
krvi (crvena boja) i instiktu.37 Oba ova simbola nesumnjivo simboliziraju život, ali i
samu „Veliku Majku“.
M. Gimbutas u ovim ritonima vidi lik medvjeda. Prema njoj medvjedica predstavlja
simbol smrti i regeneracije (obnavljanja). Odnosno rađanje, smrt i ponovno rađanje
(mali medvjedići). Taj simbol rađanja, smrti i ponovnog rađanja, bio je povezivan i s
Božicom Majkom.
36
A. Benac, GZM, Sarajevo, 1972/73. g., 163., TABLA XXVIII
37
O. Rak, Danilski riton, Šibenik, 2008., str. 35
23
Slika 8 Tipološka tabela keramike kaknjske kulture38
Ekonomski aspekti
Situacija u III i IV fazi naselja Obre I nije se mnogo promijenila. Osnovno zanimanje
ostalo je i dalje stočarstvo, sa prvenstvenim uzgojem krupne stoke, pa tek onda
slijede lov i zemljoradnja.
Duhovni život
38
Lijevo: slike I faze kakanjske kulture (protokakanj), desno: slike II faze kakanjske kulture. (PJZ, Neolitsko doba,
Sarajevo, 1979, str. 399
24
Treba odmah spomenuti da u kakanjskoj kulturi uobičajni kult mrtvih kakav smo
vidjeli u I i II fazi naselja Obre I nije zastupljen. Od antropoloških ostataka u čitavoj
kakanjskoj kulturi pronađeni su samo dijelovi lubanje mlađe individue u Obrama I.
Tako da se o tom kultu ovdje ne može govoriti. Jedini pouzdani materijal za kog se
može tačno utvrditi da je korišten u ritualne svrhe su kultne posude - ritoni. Na to sve
nam ukazuju i to da su na jednoj masivnoj koničnoj nozi ritona iz Kaknja
„bodljikavom žicom“ izvedena dva koncentrična kruga, koji bez sumnje predstavljaju
sunčev disk. Na taj način je za kultne ritone vezan u kakanjskoj grupi i određeni
heliolatrijski kult. Sunce je također izvor života i plodnosti, posebno plodnosti zemlje.
Druga činjenica je ta da je kod ukrašavanja ritona važnu ulogu igrala crvena boja,
dodavana nakon pečenja. Crvena boja kao što sam prethodno napisala, simbolizira
„boju života“, odnosno određen kult životne vječnosti. Neosporna je činjenica i to da
su ritoni, kao i crvena boja, prenijeti iz starije faze naselja Obre I, te da bi oni trebali
služiti istoj svrsi kao i u starčevačko – impresso fazi. Samo što se ovdje više ne vrše
ljudske žrtve radi prosperiteta naselje, nego samo neke kultne radnje vezane za
plodnost zemlje i stoke, i da su pri tim kultnim radnjama glavnu ulogu imali ritoni.
Nezgoda je u ovoj činjenici ta što su kultni ritoni svojstveni jadransko – egejskoj
oblasti, a nema ih na području gdje je prije cvjetala starčevačka kultura, zato ih je u
genetskom pogledu vrlo teško ili nemoguće vezivati za ovu grupu. 39
Josip Korošec postavio je tezu da su ritoni na četiri noge služili u kultu vode, a neki
pak smatraju i to da su služili kao lampe, bilo u svakodnevnom životu ili u određenom
kultnom ritualu.
Zaključak:
39
PJZ, Neolitsko doba, Sarajevo, 1979, str. 404
25
Naselje Obre I nalazi se na Raskršću nedaleko od rijeke Trstionice, koja se ulijeva
u rijeku Bosnu. Naselje predstavlja veoma plodnu dolinu okruženu šumom, koja je
bila pogodna za zemljoradnju, a posebno za stočarstvo i lov. Nalazilo se na
krajnjoj granici starčevačko – impresso kompleksa, što je predstavljalo njihovu
perifernu granicu i pogodovalo spajanju ovih dviju kultura. Starčevačko –
impresso kultura u Obrama I vremenski je trajala od 5230 do 4990. god. pr.n.e.
Ostaci građevinskog materijala su veoma loše očuvani. Tokom iskopavanja nisu
ustanovljeni nikakvi ostaci stupova, a unutar naselja pronađena su samo 3
ognjišta i nekoliko žrvnjišta. U starčevačko – impresso fazi ( I i II faza) pronađeno
je 8 dječjih ukopa (dojenčadi), koja su najvjerovatnije žrtvovana pri osnivanju
samog naselja i za što su stanovnici ovog naselja također mislili da će im donijeti
prosperitet i blagostanje. Posebno treba istaknuti Grob 8, koji je tačno osmišljen
za izvršavanje nekih kultnih radnji. Vjerovatno je da se radi o prvom tumulusu u
BiH, jer se na tom mjestu nalazilo dosta dugotrajno kultno mjesto, neka vrsta
neolitskog svetilišta. Što se tiče keramike vidljivo je miješanje elemenata
starčevačke kulture i impresso (cardium) elemenata. U starijoj fazi bili su
zastupljeni sljedeći keramički oblici: barbotinska keramika tipa Starčevo, ostala
grupa keramika tipa Starčevo, obična gruba keramika, bojena keramika
starčevačkog tipa, impresso keramika jadranskog tipa, trakasta bojena keramika i
monohromna (poluglačana) keramika. Duhovni život stanovnika Obra I u
starčevačko – impresso fazi ogleda se u nekoliko vidova: kultu mrtvih,
heliolatrijskom kultu (kultu sunca), upotrebi žrtvenika, plastičnim izrađevinama i
nakitu. III i IV fazu naselja obilježavaju protokakanjska i kakanjska kultura,
odnosno Kakanj I i II. Vremenski trajanje ove kulture bilo je od 5300 – 4900. god
pr.n.e. Građevinski materijal ovdje je mnogo bolje očuvan. U III fazi pronađeno je
ukupno 5 nadzemnih kuća, osim toga jedna kuća imala je dvije prostorije. Izvan
naselja pronađeno je 9 ognjišta kružnog oblika, i 4 žrvnjišta, koja su imala
radionički karakter. O pogrebnom ritualu se ne može govoriti, jer je pronađen
samo jedan nalaz, dio lubanje mlađe individue u protokakanjskoj fazi izvan
konteksta. Ovo je jedini nalaz u cijeloj kakanjskoj kulturi. U III fazi bila je
zastupljena sljedeća keramika: barbotinska keramika tipa Starčevo, obična gruba
keramika i monohromna keramika. U IV fazi nestaje barbotinska keramika tipa
Starčevo, dok obična gruba i monohromna keramika ostaju i dalje u upotrebi. U
keramiku kakanjske faze spadaju kultne posude na četiri noge, tzv. kakanjski
ritoni. Sami ritoni kao i kult vezan za njih bili su rašireni po cijeloj jugoistočnoj
Europi ( na prostoru središnje Grčke i Tesalije, središnje Albanije, središnjoj
Bosni,itd.) i u Italiji. Namjena ovih ritona u potpunosti nije razjašnjena. Zna se
samo da su bili korišteni u kutnim radnjama. Najvjerovatnija pretpostavka je ta da
su bili vezani za kult plodnosti. Pošto su neolitski stanovnici bili stočari i
zemljoradnici, a sam riton ima po nekima zoomorfan izgled, velika je mogućnost
da smo na pravom putu do rješenja ove kultne nepoznanice. Možda će u neko
novije vrijeme ova dilema biti u potpunosti razjašnjena.
Literatura:
26
- Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka
istraživanja, Prahistorija jugoslavenskih zemalja II - Neolit, Sarajevo, 1979.
27