Professional Documents
Culture Documents
Proračun Eksploatacionih Troškova Prese Mandic
Proračun Eksploatacionih Troškova Prese Mandic
Faktori koji utiču na eksploatacione trškove su mnogobrojni. Potrebno je što detaljnije analizirati
sve značajne uticajne faktore prilikom izbora opreme.
Struktura troškova:
Troškovi opreme
Troškovi amortizacije
Troškovi održavanja
Troškovi alata
Troškovi energije
Troškovi pogonske energije
Troškovi maziva i ostali troškovi
Troškovi stranih usluga
Troškovi kamata i osiguranja
Troškovi radne snage
Troškovi ličnih dohodaka
Troškovi ličnih dohodaka režije
Troškovi i obaveze iz ličnih dohodaka
Troškovi zajedničke potrošnje
Formula za izračunavanje:
Te=Ta+¿+Tal+Te+Tm +Tsu+Tko+Tp+Trs
Gde su:
Te-troškovi eksploatacije
Ta-troškovi amortizacije
To- troškovi održavanja
Tal-troškovi alata
Te-troškovi pogonske energije
Tm- troškovi maziva
Tsu- troškovi stranih usluga
Tko- troškovi kamata i osiguranja
Tp- troškovi prostora
Trs- troškovi radne snage
Trs=Tld+Tldr+Told+Tzp
Gde su:
Tld- troškovi ličnih dohodaka proizvodnih radnika
Tldr- troškovi ličnih dohodaka režije
Told- troškovi i obaveze iz ličnih dohodaka
Tzp-Troškovi zajedniške potrošnje
Dakle,
Zavisno od vremenskog perioda za koji se posmatraju (godina, mesec, dan, čas) dobijaju se
eksploatacioni troškovi mašine u odgovarajućim jedinicama.
Utvrđuje se vek trajanja za mašinu i na osnovu njega određuje se godišnja amortizaciona stopa.
Normalni radni vek podrazumeva vreme za koje ona zastareva ili se pak promeni tehnološki
proces proizvodnje. To je obično period 5-10 godina.
Postoje tri metode: linearna, degresivna i funkcionalna. Kod nas se koristi linearna,
prepostavljajući da se investiciona oprema jednako troši tokom veka trajanja.
Kod opreme koja je već amortizovana, a još uvek je u radnom stanju, i dalje se vrši izdvajanje
sredstava za amortizaciju, po nižoj stopi, radi pokrivanja amortizacije druge opreme koja nije
toliko akumulativna.
Gde je:
Ta (din/h)- troškovi amortizacije
Tnc (din) – nabavna cena mašine
Vt (h) – ekonomski vek trajanja mašine
Vt =¿ × Ng
Gde je:
Gt(h)- broj radnih časova u toku godine
Ng (god)- predviđeni broj godina za koji se mašina amortizuje
Primer:
Vt = 20000 h
Ta = 7000000/20000= 350 din/h
Troškovi održavanja
Gde je :
Tnc- Nabavna cena mašine
P- koeficijent koji zavisi od vrste opreme i uslova u kojima ta oprema radi. Za uslove rada
vertikalne glodalice može se uzeti p=0.4
Vt- prosečan ekonomski vek trajanja mašine
Ovi troškovi obuhvataju zamenu i održavanje delova koji su izloženi habanju i lomu (ležajevi,
zupčanici) kao i odrčavanje pneumatike i hidraulike.
Troškovi delova koji se troše se kreću 6%-15% godišnje od nabavne cene mašine. Kada se podeli
sa ukupnim projektovanim brojem radnih sati u toku godine dobijaju se troškovi delova koji se
troše izraženi u din/h.
Na osnovu podataka iz preduzeća može se uzeti da se za obuku troši 0.4% - 1.5% ukupnih
planiranih sredstava za održavanje
Tob = 0.04 x (350 + 175 + 350)= 35 din/h
To= 350 + 175 + 350 + 2 = 877 din/h
Troškovi alata
Iskustvo i analiza pokayuje da približno trećina nabavne cene alatnie mašine otpada tokom
njenog radnog veka na troškove alata.
Troškovi alata se mogu predstaviti kao.
Tal=(0.3-0.35)x Tnc
Ako se podeli sa ukupnim eksploatacionim brojem sati dobija se trošak alata u din/h
Troškovi energije
Troškovi energije se sastoje iz troškova pogonske energije , troškova maziva i ostalih troškova.
Troškovi pogonske energije se izračunavaju prema:
Gde su:
Te – troškovi pogonske energije elektromotora (din/h)
P (kW) – instalisana snaga elektromotora
ke- faktor korišćenja snage u odnosu na instalisanu snagu. Iznosi 0.6-0.9
te (h)- časovi rada elektromotora
Ce (din/h) cena jednog kW električne energije
ηem - stepen iskorišćenja elektromotora. Kreće se od 0.75-0.93
ηi – stepen iskorištenja instalacije
Troškovi maziva
Troškovi maziva se izračunavaju prema:
Tm= 0.1 x Te
Tko=Tk + Tos
Gde je:
Tk (din/h)- troškovi kamata na uložena sredstva za nabavku mašine
Tos (din/h)- troškovi kamatata osiguranja opreme
Tk=Csr x k
Gde je:
Csr (din)- srednja vrednost osnovnog sredstva (mašine)
Csr= VK (g+1)/2g
Pri čemu je :
VK (din)- veličina kredita utrošenog u nabavku mašine (=Tnc ako je mašina kupljena
sredstvima kredita u vrednosti nabave cene mašine)
g- broj godina za koji kredit treba vratiti.
Primer:
Tk = 168000/2000 = 84 din/h
Tos=Tnc x kos
Gde je:
kos – kamatna stopa osiguranja
Primer:
Tos= 7000000 x 0,02 = 140000 din-god
Tos= 140000/2000 = 70 din/h
Računaju se prema:
Gde su:
Trs (din/mes)- troškovi radne snage
Tld (din/mes) – troškovi ličnih dohodaka po jednom proizvodnom radniku za jedan mesec ili
ukupan broj radnika
Tldr (din/mes) – troškovi ličnih dohodaka režije
Told (din/mes) – troškovi obaveza iz ličnih dohodaka radnika
Tzp (din/mes) – troškovi zajedničke potrošnje
Tld= Crs x P
Gde je:
Tld (din/h) – troškovi ličnih dohodaka po jednom proizvodnom radniku za jedan sat
P – faktor koji uzima u obzir prebačaj radne norme radnika zaposlenog u ptoizvodnji (20%)
Gde je:
Ks2 – kalkulativna stopa za izdvajanje iz dohotka
Told = 0.7 x ( 300 + 120 )= 294 din/h
Te=Ta+¿+Tal+Te+Tm +Tsu+Tko+Tp+Trs