KOSTI GORNJEG EKSTREMITETA

Gornji ekstremitet (MEMBRUM SUPERIUS) se kod čovjeka specifično razvio zbog njegovog
uspravnog stava. Kostur gornjeg ekstremiteta (MEMBRUM SUPERIUS) dijelimo u tri grupe:
1) KOSTUR NADLAKTICE, koji čini jedna kost, HUMERUS,
2) KOSTUR PODLAKTICE, koji čine dvije kosti, medijalno postavljena ULNA i lateralno
postavljen RADIUS
3) KOSTUR ŠAKE koji čini 27 kostiju.

KOSTUR NADLAKTICE - HUMERUS

Kostur nadlaktice čini jedna kost nazvana HUMERUS (ramenjača). To je duga, cjevasta kost
na kojoj razlikujemo sljedeće dijelove:
1) EXTREMITAS PROXIMALIS (gornji okrajak) na kojem nalazimo zglobno tijelo u obliku polu
kugle (CAPUT HUMERI), presvučeno zglobnom plohom koje se spaja sa zglobnom jamom
(CAVITAS GLENOIDALIS) na skapuli. Glava je od ostalih dijelova odvojena prstenastim
suženjem (COLLUM HUMERI ANATOMICUM). Za razliku od ovog suženja postoji i tzv. hiruški
vrat (COLLUM HUMERI CHIRURGICUM) koji odvaja cijeli proksimalni kraj od ostalog dijela
humerusa. U području hiruškog vrata česti su lomovi. Na proksimalnom kraju nalazimo veliku
i malu kvrgu koje služe kao polazište mišića (TUBERCULUM MAIOR ET MINOR).
2) CORPUS HUMERI (trup) je trostrano prizmatičan sa tri strane i tri ruba. Sa stražnje strane
trupa je kosi, plitki ali široki žlijeb kroz koji prolazi radijalni živac nazvan SULCUS NERVI
RADIALIS.
3) EXTREMITAS DISTALIS (donji okrajak) spljošten je od naprijed prema nazad i nosi dva
zglobna tijela za spajanje sa kostima podlaktice.
a) TROCHLEA HUMERI, tijelo u obliku valjka, smješteno medijalno za spajanje sa incisurom
trochlearis na lakatnoj kosti.
b) CAPITULUM HUMERI, tijelo u obliku glavice, smješteno lateralno za spajanje sa žbicom.
Sa medijalne i lateralne strane distalnog okrajka nalaze se hrapavi izdanci EPICONDYLUS
MEDIALIS ET LATERALIS sa kojih polaze mišići podlaktice. Sa medijalnog epikondila polaze
mišići pregibači (FLEKSORI), a sa lateralnog mišići opružači (EKSTENZORI). Na stražnjoj strani
medijalnog epikondila nalazi se duboki žlijeb kroz koji prolazi ulnarni živac, koji tu lahko može
biti povrijeđen.
KOSTUR PODLAKTICE – RADIUS I ULNA
Kostur podlaktice čine dvije kosti:
1) ULNA - postavljena medijalno,
2) RADIUS - postavljen lateralno.
Kod proučavanja kostiju podlaktice ruka je u položaju SUPINACIJE, tj, dlan gleda prema
naprijed, a palac lateralno. U ovom položaju radius i ulna su pararelni. U položaju PRONACIJE
kada dlan gleda nazad, a palac medijalno, radius ukrsti ulnu u obliku slova X. Radius i ulna se
spajaju sa humerusom kostima šake ali i među sobom u proksimalnom i distalnom dijelu. Na
taj način između sebe zatvaraju medukoštani prostor podlaktice (SPATIUM INTEROSSEUM
ANTEBRACHII), u kojem je razapeta medukoštana opna (MEMBRANA INTEROSSEA
ANTEBRACHII).

LAKATNA KOST- ULNA

Ulna je duga cjevasta kost smještena u medijalnom dijelu podlaktice. Na njoj razlikujemo:
1) PROKSIMALNI OKRAJAK koji je više zadebljan i masivniji od distalnog. Na njemu nalazimo
dva izraštaja usmjerena prema naprijed koji između sebe ograničavaju veliki polumjesečasti
usjek (INCISURA TROCHLEARIS). U ovaj usjek ulazi valjak sa humerusa (TROCHLEA HUMERI).
Gornji izraštaj je znatno veći i nazvan OLECRANON (vršak lakta).
Donji izraštaj (PROCESSUS CORONOIDEUS) je manji i na lateralnoj strani ima plitak usjek
(INCISURA RADIALIS). Ovaj sjek se spaja sa glavom radiusa čineći proksimalni radio-ulnarni
zglob.
2) CORPUS ULNAE je trostrano prizmatičan sa tri strane i tri ruba. Razlikujemo prednju,
stražnju i medijalnu stranu te prednji, stražnji i međukoštani rub (MARGO INTEROSEUS) za
koji se veže medukoštana opna.
3) DISTALNI OKRAJAK je slabije izražen od proksimalnog. Ima oblik valjka sa zglobnom
plohom koja se spaja sa radiusom formirajući distalni radio-ulnarni zglob. Sa medijalne
strane prema odlazi jedan koštani izdanak nazvan STILOIDNI NASTAVAK. Distalni kraj ulne se
ne spaja direktno sa kostima ručja, već je od njih odvojen vezivno hrskavičnom pločom
(DISCUS ARTICULARIS).
ŽBICA - PALČANA KOST - RADIUS
Radius je duga cjevasta kost postavljena u podlaktici lateralno. Njen distalni dio je znatno
masivniji od proksimalnog.
Na njoj razlikujemo:
1) PROKSIMALNI KRAJ u obliku valjka i označen i kao glava (CAPUT RADII). Na svojoj gornjoj
strani ima udubljenu zglobnu jamicu koja se spaja sa CAPITULUM HUMERI ulazeči u sastav
lakatnog zgloba. Osim toga medijalnim rubom se spaja sa radiusom tvoreći proksimalni
radio-ulnarni zglob
Oko valjka na živom organizmu se nalazi jedna prstenasta veza koja ga obuhvati sa svih
strana (LIGAMENTUM ANULARE RADII) i na taj način učvršćuje zglob. COLLUM RADII (vrat) je
suženi dio ispod glave. Medijalno ispod vrata je hrapavo izbočenje (TUBEROSITAS RADII).
2) CORPUS RADII (trup) je trostrano prizmatičan pa opisujemo prednju, stražnju i lateralnu
stranu i prednji, stražnji i međukoštani rub.
3) DISTALNI KRAJ je zadebljan u obliku trostrane piramide sa bazom dole. Na sebi nosi veliku
konkavnu zglobnu plohu za spajanje sa kostima ručja FACIES ARTICULARIS CARPEA. Sa
lateralne strane prema dole odlazi snažan stiloidni nastavak. Na medijalnoj strani je plitki
usjek za spajanje sa ulnom. Stražnja strana distalnog okrajka ima četiri brazde za prolaz
tetiva opružača šake i prstiju, dok je prednja strana konkavna.
KOSTUR ŠAKE
Kostur šake sastoji se iz sljedećih dijelova:
1) OSSA CARPI - kosti ručja (8),
2) OSSA METACARPALIA - kosti doručja (5),
3) PHALANGES DIGITORUM MANUS - članci prstiju (14).

1) KOSTI RUČJA - OSSA CARPI

Kosti ručja čini 8 kratkih kostiju poredanih u dva reda: proksimalni i distalni, tako da u
svakom redu ima po 4 kosti. Na svakoj kosti opisujemo 6 strana: prednju (palmarnu),
stražnju (dorzalnu),aroksimalnu, distalnu, medijalnu i lateralnu.
Proksimalni red karpalnih kostiju svojim proksimalnim plohama se vežu za kosti podlaktice
dok se svojim distalnim plohama vežu za proksimalne plohe distalnog reda karpalnih prstiju.
Distalne plohe distalnog reda se vežu za kosti doručja. Karpalne kosti brojimo od lateralno
prema medijalno u položaju supinacije.
U proksimalnom redu se nalaze: OS SCAPHOIDEUM (čunasta kost), OS LUNATUM
(polumjesečasta kost), OS TRIQUETRUM (troroglja kost) i OS PISIFORME (graškasta kost).
U distalnom redu se nalaze: OS TRAPEZIUM (trapezna kost), OS TRAPEZOIDEUM (trapezoid-
na kost), OS CAPITATUM (glavičasta kost) i OS HAMATUM (kukasta kost).
OS SCAPHOIDEUM i OS TRAPEZIUM sa jedne strane i OS PISIFORME i OS HAMATUM sa druge
strane čine dva izbočenja. Između njih je dubok i širok žlijeb (SULCUS CARPI). On je snažnom
vezom (RETINACULUM FLEXORUM) premošten i pretvoren u kanal (CANALIS CARPI). Kroz
ovaj kanal na šaku prolaze tetive fleksora prstiju.
2) KOSTI DORUČJA - OSSA METACARPALIA
Ima ih po jedna za svaki prst. To su duge kosti na kojima razlikujemo: proksimalni kraj
(BASIS) i distalni kraj (CAPUT). Broje se u supinaciji od lateralno ka medijalno i označavaju se
rednim brojevima tako da je I najlateralnije, a V najmedijalnije. Bazom se vežu za distalnu
plohu distalnog reda karpalnih kostiju dok se glavom vežu za proksimalnu falangu
odgovarajućeg prsta. Sve kosti doručja, osim prve koja pripada palcu i slobodna je, se
međusobno vežu svojim bazama.
3) ČLANCI PRSTIJU - PHALANGES DIGITORUM MANUS
Svaki prst ima tri falange, osim palca koji ima dvije. Zato ih je 14. Dijele se na: proksimalne,
srednje i distalne falange. Palac nema srednju falangu već samo proksimalnu i distalnu. Po
građi su duge kosti a proksimalnim okrajkom (baza), trupom i distalnim okrajkom (glava).
Baze proksimalnih falangi se spajaju sa glavom odgovarajuće metakarpalne kosti, dok im se
glave spajaju sa bazama srednjih falangi (osim kod palca gdje se spaja sa bazom distalne
falange). Distalni okrajak srednjih falangi se spaja sa bazama distalnih falangi. Distalni kraj
distalnih falangi završava slobodno jednim hrapavim zadebljanjem nazvanim nokatna kvrga.