Professional Documents
Culture Documents
2 Dio Temeljna Nastavna Umijeca
2 Dio Temeljna Nastavna Umijeca
6. DISCIPLINA
- Disciplina je red potreban u učionici da bi učenici djelotvorno učili. Za disciplinu je najvažnije
imati na umu da su za postizanje potrebnog potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog
poučavanja nego vaš odnos prema učeničkom neposluhu. Ako su nastavne aktivnosti dobro
isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne jedinice potiče i održava učeničku pozornost,
zanimanje i sudjelovanje, te ako su aktivnosti izazovne i pružaju realistične izglede za uspjeh, tad će
se uspostaviti potreban red. Velik je pogreška ako pokušavate uspostaviti disciplinu i to tako da
učenicim utjerate strah u kosti kao strategiju gušenja neposluha.
Priroda učeničkog neposluha
- brbljanje ili upadice
- galama
- odsutnost duhom
- neizvršavanje zadaća
- bezobrazno odlaženje s mjesta
- ometanje drugih učenika
- kašnjenje na nastavu
- Ti se problemi mogu ublažiti dobrim poučavanjem, ili dogovornim pravilima o ponašanju kojih se
učenici pridržavaju. Disciplina u vašem razredu ovisit će ne samo o vašem ponašanju i očekivanjim,
nego i o očekivanjima učenika i običajima škole. Dobro organiziran nastavni sat u sprezi s odnosom
utemeljenim na uzajamnom poštovanju i razumijevanju svest će učenički neposluh na najmanju
mjeru.
Uzorci učeničkog neposluha : dosada, dugotrajni umni napor, nemogućnost da se izvrši aktivnost,
druželjubivost, niska školska samosvijest, emocionalni problemi, negativan odnos, nedostatak
negativnih posljedica
Implikacije za poučavanje
- Dio umijeća poučavanja uključuje i razlikovanje uzroka učeničkog neposluha. Umješni nastavnici
znaju kad je potrebno pozabaviti se osobnim životom učenika. To će se moći zaključiti po
neuobičajenom učenikovom ponašanju ili ako uobičajene tehnike postupanja s učenicima ne pokažu
očekivane rezultate.
- Ako se učenika prisiljava sudjelovati u nekoj nastavnoj aktivnosti, osjećaj frustriranosti može
postati skoro nepodnošljiv. Najozbiljniji oblici učeničkog neposluha javljaju se kad se ta napetost
pojača i kad učenik osjeti da vaša pozornost nije suosjećajna i poticajna nego zapravo nametljivo
prisilna.
Uspostava autoriteta
- Ključ za uspostavu dobre discipline u razredu je u tome da učenici prihvate da vi imate pravo
upravljati njihovim ponašanjem i napretkom u učenju. Važno je zapamitit da autoritet imate zato da
biste organizirali njihovo učenje a ne da vam posluži kao izvor moći. Vaše povjerenje uglavnom
počiva na stručnosti i umijeću koje očekujete od vodiča.
- Uspostava vašeg autoriteta kao nastavnika uglavnom ovisi o 4 najvažnija obilježja :
1. Iskazivanje vašeg statusa – velik dio vašeg autoriteta kao nastavnika potječe iz statusa koji
imate u toj funkciji i poštovanja i uvažavanja koje skoro svako društvo iskazuje nastavnicima.
Najvažnije za status nije da ga imate nego da se ponašate kao da ga imate. To učenicima
pokazuje da držite uzde u rukama i vladate situacijom. Učenicima ćete pokazati da imate status
ako se ponašate opušteno, sigurno i samopouzdano.
2. Kompetentno poučavanje - ako učenicima pokažete da puno znate o nekoj temi ili predmetu,
da vas zanima i da možete stručno organizirati nastavne aktivnosti, tad će učenici poštovati
vaše umijeće poučavanja; to će potvrditi vaše pravo da upravljate njihovim ponašanjem. Zato
vaši nastavni satovi moraju biti dobro isplanirani i pripremljeni kako biste svojim ponašanjem
pokazali zanimanje i zanos. Kompetentno poučavanje potiče u učenika osjećaj ponosa i
samopoštovanja i potvrđuje njihov osjećaj vrijednosti i važnosti.
3. Organizacijski nadzor - da bi aktivnosti tekle uspješno nastava mora početi pravodobno,
uečnici moraju uključeni u aktivnosti, a prijelazi između aktivnosti moraju biti glatki.
Najvažniji aspekt organizacijskog nadzora uključuju uspostavu jasnih pravila ponašanja i
očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem te nametanje vašeg stajališta u situaciji kad izbije
sukob. Kako bi uspjeli primjeniti organizacijski naszor, učeničko ponašanje mora se upravljati
prema pravilima. Takva razredna pravila mogu reći nastavnici ili učenici mogu zaključiti iz
nastavnikovih postupaka.
4. Uspješno rješavanje učeničkog neposluha – on će se povećavati toliko koliko vi uspješno i
pravedno rješavate probleme neposluha
pružite pomoć
pogledom preletjeti po razredu
mijenjajte aktivnosti ili brzinu rada
kružiti
uočite neposluh
gledajte učenike u oči
uočite neuljudnost
poimenice ispitujte
premještajte učenike
iskoristite blizinu
svom ponašanju i posljedicama, npr. slabom uspjehu u školi ili kaznama koje mogu uslijediti ne
poporavi li svoje ponašanje. Najvažnije je da učenik iskreno obeća da će se ubuduće pristojno
ponašati.
Vaša pedagoška funkcija
- Kao što brinete o učeničkom napretku u učenju, morate paziti i na njihovo vladanje i stajališta,
osobni i društveni razvitak i njihove individualne potrebe. Rješavanje problema učeničkog
neposluha nije samo pitanje discipline nego je povezano s vašim pedagoškim obvezama.
Posljedične radnje
- Kad vi sami ili u suradnji s kolegama ispitate neki slučaj neposluha i posavjetujete učenika, možda
ćete morati poduzeti neke radnje kako biste pomogli učenicima da se pristojno ponašaju.
Prijekori
- Prijekor je verbalno upozorenje ili komentar nastavnika učeniku koji pokazuje nastavnikovo
nezadovoljstvo neposluhom učenika.
Uspješna upotreba prijekora
- Prijekorima se valja služiti rijetko i to kao nadopunom umješnom poučavanju. Prečesto služenje
prijekorima umanjit će im učinak, ugroziti pozitivan razredni ugođaj, a neki će ga učenici shvatiti
kao prigovaranje.
Kazne
Priroda i svrha kazni
- Kazna je formalni čin koju učenik treba doživjeti kao neugodnu. Ona služi tomu da se učeniku
pomogne da se ubuduće pristojno ponaša. Razlika je uglavnom u formalnom načinu na koji se
kazna određuje i izrazite namjere da ona bude neugodna.
- Recite učeniku da je namjera kazne pomoći da shvati težinu neposluha i ozbiljnost kojom se
odnosite prema tome te potrebu da se ubuduće prihvatljivo ponaša.
- Kazne imaju tri najvažnije svrhe :
1. Odmazda: pravda zahtijeva da iza prijestupa stigne moralno zaslužena kazna
2. Zastrašivanje: učenik ili učenici moraju ubuduće poželiti izbjegavati neposluh zbog straha
od posljedica
3. Rehabilitacija: učeniku se mora pomoći shvatiti moralni prijestup učinjen takvim oblikom
neposluha i potrebu da ubuduće dobro vlada
- U školama kazne često donekle uključuju sve tri svrhe, ali je rehabilitacija najvažnija. Ona
uključuje i odgojni element kako bi učenik ubuduće znao odabrati pravilno ponašanje.
Nedostaci kazne
- Najvažnije obilježje kazne koje se mora imati na umu je da će ona imati najveći učinak ako se
koristi kao formalna i teška sankcija u slučaju ozbiljnih oblika neposluha kad drugi postupci ne
uspiju. Čest je slučaj da su učenici koje se najčešće kažnjava, a to su nezadovoljni učenici koji slabo
poštuju autoritet, vrijednost i pravila škole upravo oni isti koji će posljednji reagirati boljim
ponašanjem.
- Najveći nedostaci kazne su :
one su neprimjeren model ljudskih odnosa
potiču zabirnutost i zlovolju
imaju kratkotrajan učinak početnog šoka
potiču učenike da osmisle načine kojima će ih izbjeći
ne potiču dobro ponašanje nego služe za gušenje neposluha
ne rješavaju uzrok neposluha
usmjeravaju pozornost na neposluh
Vrste kazni
Najčešće kazne :
® primjerenost prekršaju- tip i jačina kazne treba biti primjerena vrsti neposluha, ali bi trebalo
uzeti u obzir i kontekst
® redoslijed – važno je da učenici prihvaćaju kaznu kao pravednu i opravdanu. to znači da se
učenika upozorilo da će ga zadesiti određene posljedice i da su vaša očekivanja i postupci u
vezi s takvim ponašanjem nedvosmisleni i dosljedni.
® povezanost s politikom škole – kaznu se mora povezati s općom politikom škole prema
disciplini
® odbojnost – kazna mora biti neugodna za učenika
Sukobi
- Sukob može obilježiti žestok i osjećajima nabijen dijalog koji će uzrujati sve sudionike.
Iskrice sukoba
- 4 najvažnije iskrice sukoba :
1. učenik može biti osjetljiv i napet zbog dugotrajnih problema s učenjem što uzrokuje povećanu
frustriranost
2. učenik može smatrati da je disciplinska mjera koju primjenjujete prema njemu nepravedna i
prijetanja njegovoj samosvijesti, osobito ako je povezana s poniženjem pred njegovim školskim
kolegama
3. učenik možda reagira protiv neprikrivenog tjelesnog ili verbalnog zastrašivanja
4. učenik možda pokušava izbjeći neugodu kad ga molite ili inzistirate da odgovori na neko
pitanje ili da sudjeluju u aktivnosti koju ne voli ili smatra da bi se mogao osramotiti pred
razredom
Kako postupiti u slučaju sukoba
zadržite mir
smirujte situaciju
budite svjesni eksplozivnosti situacije
poslužite se svojim društvenim umijećima
pokušajte spasiti vaš i učenikov obraz
zatražite pomoć ako je potrebno
- Najveća opasnost koja vam prijeti u sukobima je da izgubite živce ili da se smatrate da u toj situaciji
vaša riječ mora biti posljednja pa se služite svim vrstama prisile koje vam stoje na raspolaganju.
Zadržite li mir, objektivnost, razboritost i umješno se poslužite primjerenim postupcima, golema
većina takvih nezgoda može se mirno i djelotvorno riješiti i neće prerasti u nešto nepotrebno
neugodno.
Drugi postupci
® formalno praćenje ponašanja
® uvjetovani dogovori – znači obećati učeniku dogovorenu nagradu ako se tijekom određenog
razdoblja bude dobro ponašao.
® roditeljska pomoć
® prostorije za neposlušne učenike
Pozitivno poučavanje
- To je pristup razrednoj disciplini koji se temelji na postavkama biheviorističke psihologije.
Temeljno načelo je da će učeničko ponašanje koje se nagradi vjerojatno ubuduće ponoviti, a
ponašanje koje se ne nagrađuje ili ga se kažnjava će se prorijediti. Nastavnik mora odlučiti što
smatra poželjnim ponašanje, kojim pravilima ga može osigurati i koje tipove neposluha mora
sprječavati. Tad se nastavnik može poslužiti programom redovitih pohvala i nagrađivanja poželjnog
ponašanja i podsjećanja učenika na školska pravila.
Svrhe ocjenjivanja
- Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuđuje učenikov uspjeh. Pedagoški rezultati koje škole
postavljaju kao cilj su kako pomoći učenicima steći znanje, razumijevanje, sposobnosti i stajališta.
Ocjenjivanje se toga odnosi na tehnike kojima možete pratiti učenikov napredak prema određenim
obrazovnim rezultatima.
- Ocjenjivanje može imati različite svrhe :
osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku
učenicima osigurati pedagoški povratne informacije
motivirati učenike
osigurati evidenciju napretka
poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća
ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje
dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola
- Dio problema s kojim se suočavaju nastavnici u umješnoj i djelotvornoj upotrebi ocjenjivanja jest
potreba da se istodobno zadovolje različite svrhe i namjene ocjenjivanja i da se nepoželjne
nuspojave izbjegnu ili ograniče na najmanju moguću mjeru.
Opasnost ocjenjivanja
- Tri su najveće opasnosti koji se morate čuvati pri ocjenjivanju.
1. Prva je da se učenici koji iz povratnih informacija o svojem napretku zaključe da zaostaju za
svojim kolegama ili za nekim standardom postignuća koji im nešto znači, mogu obeshrabriti i
uzrujati.
6
2. Druga je da postupci za ocjenjivanje učeničkog napretka mogu oduzeti previše vremena i biti
prebirokratski za učenike i nastavnike, pa im oduzimati vrijeme i energiju koju bi bolje mogli
utrošiti na druge aktivnosti.
3. Treća je da nastavnici i učenici mogu odveć pozornosti obratiti dobrim učenicima.
Vrste ocjenjivanja
1. Formativno ocjenjivanje – ocjenjivanje kojemu je cilj poboljšati uspješno učenje učenika. To se
može postići tako da se učenicima pomogne povratnom informacijom ili da nastavnici dobiju
povratne obavijesti koje će im omogućiti da ubuduće djelotvornije zadovolje učenikove pedagoške
potrebe.
2. Sumativno ocjenjivanje – ocjenjivanje koje određuje standard postignuća dostignut u određenom
trenutku, a najčešće se vrši na svršetku obrazovnog razdoblja.
3. Normativno ocjenjivanje – učenikov se uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih učenika.
4. Ocjenjivanje na temelju mjerila – učenikov se uspjeh ocjenjuje na temelju toga je li zadovoljen
određeni opis postignuća
5. Dijagnostičko ocjenjivanje – ono se preklapa s formativnim ocjenjivanjem, ali precizno određuje
poteškoće u učenju ili probleme.
6. Interno ocjenjivanje – ocjenjivačke aktivnosti koje je osmislio i proveo nastavnik i koje se često
upotrebljavaju kao dio njegova nastavnog rada.
7. Eksterno ocjenjivanje – ocjenjivačke aktivnosti koje su osmislili ispitivači izvan škole, iako ih
često izvode razredni nastavnici, ali ih vanjski ocjenjivači provjeravaju na temelju nasumičnih
uzoraka.
8. Neformalno ocjenjivanje- ocjenjivanje utemeljeno na praćenju rada u razredu
9. Formalno ocjenjivanje – ocjenjivanje koje se unaprijed najavi. To pruža učenicima priliku da
ponove gradivo i da se pripreme za ocjenjivanje
10. Trajno ocjenjivanje – završna se ocjena temelji na standardu postignuća postignutom isključivo na
svršetku tečaja ili programa
11. Objektivno ocjenjivanje – ocjenjivanje i srodne aktivnosti s visokim stupnjem podudarnosti
ocjena različitih ocjenjivača.
12. Ocjenjivanje postupaka – ocjenjivanje atkivnosti u hodu, npr. čitanje pjesama na glas ili
osmišljavanje i vođenje pokusa
13. Ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda – ocjenjivanje utemeljeno na opipljivom radu
® trajni – jednokratni
® ocjenjivanje postupaka- ocjenjivanje završnog proizvoda
- Takvo sparivanje pomaže, no priroda ocjenjivanja je često takva da ona obuhvaća mješavinu tih
kontrastivnih parova. U osmišljavanju ocjenjivanja u skladu sa svrhom najvažnije je da ocjenjivanje
uspješno zadovoljava predviđene potrebe.
Domaće zadaće
- Domaće zadaće su jako važne kao povratne obavijesti o tome kako učenik radi bez tuđe pomoći.
Domaća zadaća je posebice korisna za razvitak učeničkih organizacijskih sposobnosti i radnih
navika potrebnih da se ispune postavljeni zahtjevi.
- Domaća zadaća može biti i zloguki podsjetnik i učeniku i vama kakve poteškoće i probleme učenik
ima, a koji su manje uočljivi u razredu gdje mu možete odmah pružiti pomoć.
- I dok je uobičajeno da domaća zadaća služi kao ocjena koliko učenik poznaje obrađeno nastavno
gradivo, te stoga uključuje zadatke ponavljanja i uvježbavanje gradiva, ili služi kao priprema za
test, važno je dobro iskoristiti zadaću za učenje novog.
Testovi
1. Koje je sastavio nastavnik – redovito testiranje može osobito dobro pokazati važnost redovitog
učenja, ali ono može i prestrašiti učenike. Kratki estovi silno variraju po vrsti i obliku. Oni se kreću
od testova za ispitivanje pravopisa do završnih testova za ispitivanje pojedinih nastavnih cjelina u
pojedinim predemtima.
3. Testovi nacionalnog kurikuluma – sastavljeni su tako a testiraju može li učenik uscajati znanje na
razinama određenim ciljnim postignućima Nacionalnog kurikuluma. Takvi testovi su kriterijski.
4. Formalni ispiti – za potrebe internog ocjenjivanja razmjerno su rijetki u osnovnim školama, ali
uobičajeni u srednjim. Variraju od razrednih ispita koje je osmislio i vodi nastavnik do ispita koji su
timski osmišljeni i provode se kao dio ispitnog rasporeda. Oni su korisno mjerilo postignuća za
školska izvješća, a pomažu i da učenici razviju ispitne sposobnosti i tehnike i da se pripreme za
vanjske testove.
10
- Način na koji se učenički rad ocjenjuje, bilježi i prezentira ima veliki utjecaj na kasniju učeničku
motivaciju te na trud i strategije kojima će su ubuduće služiti u učenju. Stoga su od bitne važnosti
umijeća kojima nastavnici raspolažu u ovom području
11
®trebala bi ukazati na moguće probleme ako učenikovi rezultati pokazuju veći pad u usporedbi s
prethodnim
®trebala bi omogućiti da se na temelju prethodnog isplanira budući rad sa svakim učenikom, osobito,
da se osigura zahvaćenost napretka učenika po širini i dubini i obraćanje pozornosti područjima
koja zahtijevaju dodatno učenje
Izvještavanje o učeničkom napretku
- Potrebno je puno umijeća za pisanje pravednih i valjanih izvješća koja osobi koja ih čita imaju
smisla i pozitivno djeluju na buduće učeničke razultate. Morate iskoristiti vaše znanje o svakom
učeniku i vaše bilješke o njihovom napretku, a istodobno vaši komentari moraju biti poticajni i
konstruktivni.
- Osvrt i prosudba vlastitog rada dio su nastavničkog posla. Nemogućnost će zadovoljiti različite
potrebe poučavanja bez planiranja, organizacije, praćenja i prosudbe aktivnosti koje provodite.
- REFLEKTIVNO POUČAVANJE – kritičko razmišljanje o vlastitom radu u nastavi. Tvrdilo se da se
takvo razmišljanje mora poticati kao dio svakodnevnog rada nastavnika i njihova stručnog razvoja.
Ocjena vlastitog rada u razredu
- Dva su najvažnija aspekta ocjenjivanja. Prvi je da ustanovite koja je obilježja vaše nastave potrebno
usavršiti. Drugi je kako je najbolje poboljšati svoj rad na području koje se može usavršiti.
12
13
Nastavnikovo ocjenjivanje
- Ocjenjivanje nastavnika, kao dio formalnog postupka koji se primjenjuje u vašoj školi, trebalo bi se
odvijati u kontekstu u kojem su ciljevi tog postupka izrijekom navedeni u obliku pismenih uputa za
sve zaposlene, zajedno s pojedinostima o postupcima kojih se valja pridržavati u provođenju,
bilježenju i izvještavanju o hospitacijama.
Faze ocjenjivanja nastavnika
1. Predocjenjivačka faza – u kojoj se od nastavnika traži da razmisle o svom radu i području o
kojem bi željeli pobliže razmisliti ili ga poboljšati
2. Promatranje u razredu
3. Razgovor – u kojem se raspravlja o nastavnikovu radu u razredu i određivanju područja koja bi
nastavnik trebao usavršiti
4. Faza promjene – u kojoj se pitanja i problemi koji su izašli na vidjelo u razgovoru podižu na
novu razinu, osobito ako je potrebna određena podrška i pomoć nastavniku da provede
dogovoreni razvojni program
Uloga ocjenjivača
- Vaš odnos s kolegom ocjenjivačem mora se temeljiti na povjerenju i poštovanju, taj nastavnik mora
cijeniti vaše primjedbe i komentare, a aktivnost se mora smatrati suradničkom. Ono što ćete reći
mora biti pravedno, a subjektivno isključivo kad o nečemu želite prodiskutirati. Rasprava mora biti
razgovor između dvije ravnopravne osobe koje uspoređuju bilješke i mišljenja, a ne da vi dijelite
savjete kolegi kako da bolje poučava.
14
15
Stres
- NASTAVNIČKI STRES – kad su nastavnici ljuti, potišteni, zabrinuti, živčani, frustirirani ili napeti;
posljedica njihova zanimanja
Izvori nastavničkog stresa
® učenici koji imaju loš odnos prema školi i kojima nedostaje motivacija
® neposlušni učenici i razredna nedisciplina općenito
® brze promjene u kurikulumu i organizaciji
® loši radni uvjeti, uključujući promaknuća, opremu i sredstva
® pritisci vremenskih rokova
® sukobi s kolegama nastavnicima
® osjećaj potcijenjenosti u društvu
- Nastavnici se suočavaju s čitavom grupom zahtjeva koje se mora riješiti, uključujući discipliniranje
učenika, pravovremeno ocjenjivanje, objašnjavanje slabog napredovanja njegovim roditeljima,
provjeravanje ispravnosti nastavnih pomagala.
- Bitno je da dva uvjeta budu zadovoljena :
nastavnik smatra da je ispunjavanje zahtjeva važno (tj.neispunjenje zahtjeva može
imati nepoželjne posljedice)
nastavnik smatra da će biti teško ili nemoguće uspješno udovoljiti tim zahtjevima u
određenim okolnostima
2. Palijativne tehnike – sve ono što možete učiniti da ublažite osjećaj stresa, čak i kad izvor stresa
nije nestao, npr. postavljanje događaja u perspektivu, pokušaj da se događaj vidi s njegove
vedrije strane, pokušaj da učinite emocionalni odmak od događaja, te da svoje probleme ispričate
drugima.
Kako razviti vlastiti pristup borbi protiv stresa
16
17