Professional Documents
Culture Documents
DR Jovan Tucakov Lečenje Biljem
DR Jovan Tucakov Lečenje Biljem
LE(;ENJE BILJEM
Dr JOV AN TUCAKOV
LECENJE
BILJEM
FITOTERAPUA
Predgovor
Akademik prof. dr KOSTA TODOROVIC
Primorja jos uvek lIajbolji hueklicid, jer nije otrovan za coveka i iivotillje
;ople krvi, ne iza ziva naviku i d el uje vrlo brzo. VU/wsti digitalis iz istoclle
Sl'bije najbolji j e l ek za sree. Opij£l1t1 iz Makedonije ima najvise mortina, a
kall1il iea iz Bannia najvise etarskog ulja tamnoplave boje. Bosna daje na j-
bolji lipov evet, a Deliblatsk i pesak goroevet najboljeg kvaliteta.
Slotim! milioliQ ljudi boluju od malarije. Glavni lek je kinin iz kore
cini1ol1e. Miliolli stallovnika tropskih krajeva boluju od srdobolje, a proliv
nje sc uspe.)lIo upotrebljavaju alkaloidi emelin i konesil1, opet biljni l ekovi.
Lobelin, ezeril7, stro /alllin, stri/1IIin i slotine drugih veoma vaznih lekova,
o/icilw/l7ih it svim fannakopejama sveta, lakotle su biljl10g porekla. Vila-
lIIini, provilamilli i lllllibiotici iSlo su lako proizvodi biosinteze bilja. Covek
jos IlC pOZl7aje il c!m ijski sastav I71nogih prirodllih lI1aterija, pa se £I I/QUC/1/JI1I
svetu s pravom ocekuje da ce 110ve, savremene, osetlj ivije melode covecan-
slvu pruziti jos blago;vomije lekove.
Ocllika je ove llarodl7e kl7jige i to sto pisac, dobar poznavalac narod-
170g zivo ta, iZl70si I'le :;a.ll1O kako treba l1ego i kako ne Ireba upotrebljllvati
izvesno lekovito bilje. Ovo je osob ilo vaino za bilje jakog fizioloskog dejstva
jer 0110 u ruicCll71a m::ukog i neobavestel1og mo ze izazvati raZl1e vidove Iro-
va'1ja, a ponelcad i smrl. To zdravstveno narodno prosveCival1je j e osobe-
17051 i velika vredllost ove kl1jige.
Na IIC1sem j eziku do sada l1isl11o' imali delo 0 lekovitom bilju ovako
svesl ral70 o/}r;u1eno. Pogotovo ne delo u kome je sakupljeno iskus tvo coveka
koji je ovo sludirao i ceo svoj vek posvelio proucavanju medicil7ske flore
kod l1as i u il7os/rallstvu, profesora /coji taj predmet predaje Ila Farmaceul-
skom takuitetu, covcka koji je na B eog radskolll ul7iverzilet£l 1940. godine
OSIWI'ao 1705 prvi lll st itut za tarmakognoziju, a 1948. prvi Instina za prau-
c{tval7je lekovilog bilja £I Beograd£(. Ubetlel7 sam da ce ova klljiga naici lIa
dobar prijem i da ce dobra doci svakom domacil1stvu, jer je pisana za
l1arod da mu pOlr/oglle.
Akademik prof. dr KOSTA TODOROVIC
OPSTI DEO
LECENJE BILJEM U NAS
c·
Svaki narod, svaki kraj i svaka epoha imaju svoje obicaje, navike, no~
nju, pesme, pripovetke, igre, bolesti, epidemije, lekove, nacine leeenja i ve-
S(inu jzrade lekova.
I lekovito bilje je, izmeau ostalog, zaoralo duboku brazdu u zivot svih
naroda, a pogotovll onih koji su vekovima tJ.aeeni, gonjeni, porobljavani, u
veCitim seobama, koji po necemu lice na vodeni evet, na svilu sto leti po
lepom vremenu ili na jak i prijatan, diskretan i prolazan miris neke jedva
vidljive biljciee u gustoj travi. Lekovito bilje je najsta·r iji lek i prvobitna
lekovita sirovina nekad primitivnih a sada kulturni-h naroda. I danas je
rllzno bilje najjevtiniji i najpristupacniji ishodni materijai za proizvodnju
lckova u domacoj i inostranoj farmaceutskoj industriji.
o upotrebi lekovitog bilja u medieini susednih i drugih naroda pod
cijim je utieajima bila i nasa vestina lecenja i izrada lekova bice govora
kasnije u ovoj knjizi. Istorija zdravstvene kulture balkanskih naroda vrlo
je zanimljiva i slozena, jer se u tom delu Evrope osecaju snazni utieaji Is-
toka i Zapada, medieinskih pisaea mediteranskih i drugih zemalja, sve to
isprepleteno i pomesano s narodnom medicinom nepismenih ratnika i pa-
stira.
U svakom slucaju, nauka a le kavitam bilju · nije skol'aSnja, n e potice
ad /?as i.ivih . Ona ima duboke korenove. Sto se ranije manje znalo 0 he-
mijskom sastavu i farmakodinamskom dejstvu bilja i sto se na tom polju
tarmakomedieinskih istrazivanja isla spor~, razlog je u tome sto nasi preci
nisu raspolagali laboratorijama i drugim sredstvima koje mi danas imamo.
Upotreba lekovitog bilja kao terapijskog i profilaktickog sredstva ima
u nasem nal'Odu neobicno bogatu i izvanredno dugu i neprekinutu tradi-
eiju. Najbolje svedocanstvo 0 tome pruzaju mnogobrojni stari pisani spo-
menici, od kojih valja pomenuti bar neke.
U Hodos kom kodeksu, koji se smatra za najstarijj kodeks srpske sve-
tovne medicine (XIV vek), navodi se, pored ostalog, i raznovrsna upotreba
10 LECENJE BIUEM
I zaista, rctko gde ima toliko i takvog lekovitog i mirisnog bilja kao
na Miroeu.
lz nekih narodnih pesama jasno se vi<l i da narod poznaje fiziolosko
d ejslvo, lekovi/os/ 1 o/rovnos/ bilja. To je jasno i iz ovih stihova ostavljene
devojke:
J a sam t ula, zeni mi se dragi.
Bud se feni, zlosreeno mu bilo,
Sto i mene ne zva na veselje,
Dime bib rou ponijela dare . ..
Treeu .klitu maka bijeloga,
Da se smaJme s ovoga svijeta.
Ovi stihovi nam veoma mnogo kazuju. Pre svega, da oarod zna da je
mak otrovan. Drugo, sto je za nauku od ogromnog znacaja, nas narod zna
da jc beli rnak najotrovniji. Ima maka razne boje eveta, ali se u Makedo-
n ij i gaji samo onaj mak kojj .ima bee evet, jer on daje najjaci opijum, tj.
opijum koji irna najviSe morfina, zbog cega je nas opij um najlekovitiji na
svetu. Sve dmge vrs le daju slabiji opijurn. Mak s ljubicastirn iii plavicastim
evetovima, koji se u Vojvodini mnogo gaji jer daje krupne caure i mnogo
semen a, daje slabiji opijum, manje je otrovan i manje lekovit, jer ima manje
rnorfina. Taj plavi mak je dobar za proizvodnju semena.
Da je nas narod znao za dejstvo opijuma, koj eg naziva j~ i afion,
afijoYl, atjun, atijlm, bendeluk, katran d smola, vidi se i iz ovih narodnih
stihova:
U rakiju trave a fj j una ...
Dok hajduke dobre 0 p 0 j i 0,
Te ·svi pospe kano i poklam..i ...
morfina, kodeina, dionina, papa verina , teb ai na, narceina, heroina, pantopona
i drugih. Naj vairuj a biljna droga je opijurn dob ijen iz belog maka .
Poznava nj e fizioloskog dejs tva izvesnog biJj a vidi se i iz ovih narodnih
stihova:
Sluge sluie ervenoga vina;
Nij e vino ~ to ga loza dala,
No U Clj emu zclena rak ija,
I u njemu bi 1j a svakojega.
Svi pospase, kuk aee im majka,
Pado~e im glave na trpezi.
(Ncvoljoi Alij o. j devet brata Vilkovita)
Pelen je usao i u posalice, malo gorke kao sto je i on, ali ih narod
jos uvek rado upotreb ljava:
Nigde biJje nije tako divno opevano kao u naoodnim pesmama. Nigde
mu nije tolika . vainost pripisivana. Kako nekad, tako i danas. U vozu iz-
medu Novog Sada i Sombora dva zdrava mlada naseljeni.ka celim putem
pevaju i sale se. Pored ostalog, pevali su ,i ovo:
I zaista, zenski svet mnogo eeni odoljen. Mnoge zene, osobito majke,
pogotovu one slabih zivaca, uvek imaju u kuei boCicu od deset do dvadeset
grama s lekom koji je izraden ad odoljena: etarna tinktura valerijane. Po
nekoliko kapljica na kc;>ckicu seeera iii u casicu vode piju te osobe cim se
ne oseeaju dobro . Mnogim ne rvoznim i histerjcnim zenama dovoljno je da
taj lek podnesu pod nos d'a ga pomirisu, pa im je odmab lakse, stiSaju se i
umire. Za vreme velikih bombardovanja u toku rata ovaj lek su nazvali •• an-
tizortin«, jer je to bio najefikasruji lek od zarta, straha i panJike cim pocnu
s irene da zavijaJu besomuono. U sklonistima je vee posle prve bombe sve
mirisalo na odoljen - miris koji veeina muskaraca ne podnosi, a koji macke
toliko vole da po celu noc cuce u apoteci pored fioke u kojoj se cuva ko-
ren odoljena.
Za odoljen su u nar-odu vezana mnoga sujeverja. I tu bi bilo potrebno
•• odvojiti fito od kukolja«, j er je odoljen zaista lek, ali mu narad pridaje
mnogo veci znacaj i vrednost nego naucna m edicina.
Prema narodnolll verovanju koje se mestimicno jos odrialo, kao i beli
luk, tako i odoljen treba da ima svaka majka koja ima malo dete oj uvek treba
da je taj koren pored deteta, kako bi bilo zdravo i napredno, da odoti, da
se odupre svakoj bolesti i »raznim nevidljivirn zlim silarna«:
I evece je lek. Divna kita mirisnog eveca i te kako ima povoljno dej-
stvo na psihu bolesnika. A veliki Zmaj, lekar du~e i tela, i odoljenom kiti
svoj u nevestu, jer je odoljen i vrlo dekoratJivno evece i lekovita biljka, dakle,
i nematerijaJni i materijalni lek.
Koliko je narod mnogo eenio bilje od vrednosti, toliko je poteenjivao i
podsmevao se ~kodljjvom, otrovnom i nekorisnom bilju. Tipiean primer je
d u van, cija je upotreba zajedno s alkoholnim picima, narocito posle ovoga
rata, uzela katastrofalne razmere, pogotovu medu omladinom. Protiv puscnja
treba povesti ~tu efikasniju borbu . Da je duvan otrovan, svi se naucnici u
svetu slaiu. Evo il ta kaze narod kroz stihove:
Nekad je bio vrlo lep obicaj da svaka kuea, pogotovu ona koja ima »ve-
liku devojku « - devojku koja vee . devuje«, im a u ba~ti raznog evcea. To
jc iii zasebna bastiea sarno za eveee iii se u velikoj ba~ti kraj ulaza gajilo
najlep ~e evece. Pored eveea koje eveta od ranog proleea do kasne jeseni gaj i
se i r u z mar i n, namei to kad se o~ekuje svadba. Ruzmarin je veoma
lepo opevan u narodnim pesmam a. Ruzmarin je i narodni lek, naro~ito zen-
ski. Evo jedne divn e narodn e pesme 0 ruzmarinu:
'i H , A. 17.
r
~
" ~
. . . Y:::
~ \. ..I
r,,'t{·
niku (divlji pelen) , Ijiljan, gospinu las, tamjan, mim, balsame, cimet, gumu,
mi rise i zacine iz Indije (oko 1500. god. pre nase ere).
U Eberovil1l papirusima (1550. god. pre nas. ere) spominj u se lekovite
biljkc. Egipcani su poznavali vestinu balsamova nja, destilovanja mirisnih
voda i parfema. U drevnim egipcanskim grobnicama nadene su razne droge.
Stari Egipat bio je od velikog uticaja na razvoj vestine leeenja, izrade le-
kova i na ce lokupnu kulturu Jelina i dmgih s tarih naroda: Fenieana, Va-
vilonaca, Jevrcja, Persijanaca i dr. Ovi pustinjski narodi upotrebljavahu,
pored ostalog, jos i opijum , ga lbanum, asu-fetidu, beli luk i druge sokove
suk lllentnih pustinjskih i stepskih biljaka .
.Najnovija . .istrazivanja dokazuju
da je zahvaljujuci svakodnevnoj upo-
trebi lekovitog bilja uspela gradnja
istorij ski h kolosa, egipatskih pira-
mida. Da nije bilo lekovitog bilja,
zarazne bolesti bi pokosile sto tine
hiljada radnika koji su grad iii pira-
mide u uslovima naj1ezeg primitivi-
zma, bez osnovnih higijenskih potre-
ba (nedostatak nuznika, zdrave vo-
de i dr.).
'\ Ipak, medu veCinom starih naro-
\ da, a naroeito medu Jevrejima, vlada-
10 je verovanje da je molitva jos uvek
najvaznija pri leeenju, da je njeno
dejstvo jaee i pouzdanije i od samog
leka koji bi se eventualno dao boles-
niku. Mediko-farmaceutsku vestinu
cuvali su svestenici po hramovima,
»klasa koja se brinula i za duiiu i
za :tela svoje pastve«. Verovali su i
propovedali da se molitvom, postom
i dobrim delima moze »zao dull«, tj_
bolest isterati iz Covecjeg tela. Po-
red ostalih lekova, upotrebljavali su
vino, ulje, mokracu 09 Ijudi i zivo-
tinja itd.
Fen i e ani su bHi najbolji
~ trgovai tog vremena. Trgovali su i
AROMATERAPIJA STARIH EG I PCANA drogama, 0 njima prieali ra:we iz-
Lotos je smatran za svetu misljotine, kao, na primer, da mesto
lekovitu bi/jku gde raste biber euvaju krilate zmije,
da je do njega vrlo tesko dospeti i da je zbog toga skup. Fenieani su droge
malo upotreblj avali za sebe.
Sve ovo vreme do Grka moze se nazvati reiigiozno. Svestenici, leviti,
pastofod, vraci i madionieari u svojim bogomoljarna obavijahu vestinu le-
cenja i pravljenja lekova religioznim, magieni~ radnj.a:n a , .koje su "sprere~
vale razvoj naucnog i eksperimentainog shvatanJa medlcme 1 fa'l'macIJe. Kn-
tickog duha nije bilo. VeCina droga davana je bolesnicima ~ obl!ku v,rl?
prostih farmaceutskih formi: maceracija, infuza, dekokta, uJJa, vrna, hill-
men ta i melema.
UPOTREBA LEKOVITOG BIWA KROZ VEKOV E 29
V, Gre!. - Za vr~me Grka i Rimljana farmacija se poslepeno oslobada
reli gije i mislicizrna , zatim pos ta je sve vise d es k rip t i v n a i ponekad
eksperimema lna,
Her 0 dot (500, god, pre nase ere) spominje ricinusovo ulj e , ali koje
sluzi kao gor ivo, a ne za lek, U V veku pre nase ere spom inju se kuk ut a.
sok od m lecike, brionija, kolocintis i dr, Orfej s pominje kukurek, beli luk
i dr" a Pitago ra primorski lu k, slacicu i kupus,
Hip 0 k rat 0 va de l a (459-370) pruzaju nam prve pouzdane na·
uene podalke 0 mediko·farmaeeu ls kim vd linama s tarih Grka , U njima se
navodi do 300 Icko\'itih bi ljaka pode lj e nih prem a fiz io los kom dejstvu: pro·
tiv grozniee Grei upotreb ljava ju pe le n i ki cic u. protiv e rev nih paraz ita luk;
narkot ika su op ijuJl1, bunika, ve lebi lj e i mandragora; dras ti ka s u ricinus,
ku ku rek. kol oe intis , debela likva i skamo nijum; emelika su kukurek i kopi·
tn jak ; diurelika su primors ki luk, ee ler, persun , s pargla, beli lu k; ad s lrin·
gc nc ija s u h rast, na r ild. Droge se daju bo les nieima u zna~no vecem broju
farmaee ulski h preparata, s to preds lavlja znatan napredak u farm ae iji, Hi·
p okral je na jslavniij antic ki grc ki lekar. Nj egova del a imaju ve li ku is torij ·
s ku vrednost.
K u kuta bde s ud sk i otrov, Rizolomi iii herboristi imadahu duca ne u
Kojima prodavahu droge koj e s u sam i brali. Pored os ta lih i slavn i fil owf Ari-
s tolel be lie riZOLOl1l.
Teo f r a 5 t (p71 -287) j e napisao i s toriju bilja i u njoj iozneo sve s to
se u to doba znalo 0 lekov itom b ilju. Po red drug ih droga on pominje ei·
m e t i rizom perun ike i eemerike.
Najvazniji pi sae 0 poznavanjLl
droga starog veka je Grk Pedanij c:
Dioskorides iii Dioskorid, roden Ll
I veku u Maloj Aziji. Klasie no nj ego·
vo dele De Materia Medica , pi sano 77,
god, I veka. s luzi lo j e za ugled i Llzo r
Rimlj anima i Arapima. To se d e lo
moze sma trati za prvu materiju m e·
diku, Vise od 15 vekova, pa cak i
kroz ceo s r ednj i vek . bilo je to d e lo
od ogrom nog uti eaj a na s ve leka re.
Bezmalo svim kasnijim medieinskim
pi soima ovo de le bilo j e uzor i iz,
vor i pored svake droge obavezno se
i na p rvom mestu citi ra lo mi slj en jc
Dioskorida. On j e mnogo putovao i
upoznao medieinu i lekove ee le Rim·
ske Imperije, prateCi kao vo jni Ie·
kar rimske legij e po Evrop i, Azij i i
Af!'ici. sirom ogromne Ji, pros t ra ne
rimske driave. Pored dotle pozna-
lih droga, Dioskorid oznacuj e tera-
peutsku upotrebu, nacin branja i cu·
vanja. crtde i fals ifikate jos i
odoljena. hrastove kore, dumbira, reu- DIOSKORID
rna, prirnorskog luka , despika, ti tri- (I vck nase ero)
30 LECENJE B1UEM
ce, nane, matienjaka, zalfije, majorana , kori jandra, anasona, bademovog, se.
zamovog i orahovog ulja , mrazovca i drugog bilj a . Opisao je v i ~e ad 500
biljnih, zivotinjsk ih i mineralnih droga. Bilj ke jc svrs tao prema njihovim
terapeutsk im osobinama. Delo je prevedeno na arapslci, ita lijanski , francuski
i s pan sk i, a kasnije i na jezike svih kulturnih naroda. Njegova pojava je od
is torijskog znaeaja za nauku 0 lekovi tom bilju, lekovi tim sirov inama biljnog,
l.ivo tinjskcg i mincralnog porek la i lekovima uops te.
Snaian i blagolvoran uticaj Dioskorida i Hipokrata oseca se kl'Oz
vekove.
U lIijadi (VIII vek p re nase e"e) spominje se lIleki gorak koren koji,
zdroblj en i s tavlj en na ranjenu nogu, treba da ublazi bol junaka. Pred Pi·
lij om neprekidno sc puse i gore trave i lebde mLrisi od kojih se ona zanosi
i u trans u, izvan sebe, proriee su dbinu Ijudi . Bice da je tu bilo i olrovnog
bilja, jer j e i sam a slavna proroeica na kraju pod legla posle jedne takve
burne seanse. Uopste, e ini se da medicina prim itivnih na roda cen i u pro
yom redu dras ticne, »jake lekove«, tj. one cije se dej s tvo brzo i vrlo ocevi·
dno opata i is~i ee nezadrzivom silinom na sve o rgane bolesnika.
U Aleksalldriiskoj sko li osecao se velik napredak u mediumi od IV
veka do do laska Rimljana, zatim nas tupa s tagnacija, ali posle izvesnog vre·
m ena nauke su opet pocele cveta(i do VII veka kad Arapi osvojise Egipat.
Ogromna bibliott:ka sa vise od 2,000.000 knjiga spa lj ena je i u njoj znanje
o lekovima i lekovi tom bilju toga doba.
Svi egipatsk i \'Iadari pomagahu i negovahu m edicinu, a najviSe pozna·
vanje i upolrebu o trova i protivotl'Ova (terij aka i aleksifaJrmaka). U njiho·
vi m vrtovima gajene s u otrovne biljke, kao, na primer buni,ka, velebilje, tao
tula , jedic i dr. I danas Egipat ima lIlajotrovniju i najlekovitiju buniku, Hyo·
scyamus m £ltic£ls, koj a ima gotovo deset puta vise alkaloida od evropske
bunike.
Pod uticaj em H erakli(a opijum se dodaj e svim slozenim lekovima, tzv.
polifannakama, koji su tada bili u modi. Serer iz secerne (rs ke poCinjc da
po tiskuje med pri iLfadi mnogih lekova. Iz Indij e i Etiopije dolaze razni
zaeini , mirisi i lekovite dJ'oge. Upotrebljavaju se i mnogi cudni le kovi: kro-
kodils ki izmet, kornjaeina krv , kamilji mozak i dr.
VI. Rlmljanl. - U poce tku , dok ne osvojise ze mlje i gradove jzvan male
I'im ske driave i Italije, i prvi Rimljani, kao, uos talom, i svi drugi primitivni
i siromasni narodi, upotrebljavahu za lek skromne i malobrojne sirovine
svoga kraja. Znali su i upotreblj avali ugla vnom kUptlS, beli i crni luk. Ka-
ton tvrdi da se jednom Rim s pasao od kuge zah va ljujuci preveFltivnoj upo·
trebi kupusa. I on ga zato p repo rucuje Rimlj a nima. Medutim, u to vreme,
dok je Rim bio u mraku i neznanju, u Grekoj se uveliko oseeao blagotvoran
uticaj Hipokra(a. Kasnij e, u moenoj Rim skoj Imperiji, beli luk i crni hleb
ostadose i dalje za sirotinju, za plebs, a vlastodr~ci poeese sve vise
upo trebljavati i pl'ekomerno uzivati skupocene droge jakog fiziolo-
~kog dejstva, najfinije zaeine i mirise iz pokorenih driava Alije i Afrike, koje
su i danas glavni proizvodaei ovih naj s kupljih droga. Svaki pobeden suvenm
morae j e Rimu placati kao ratnu odstetu danak, pored ostalog, i odredenu
godisnju kolicinu tih egzoticnih droga: Osvajackim ratovanjem i pokorava-
njem mnogib naroda kulturnijib od sebe, prirnitivni i surovi Rimljani upo-
UPOTREBA LEKOVITOC BIWA KROZ VEKOVE
31
znase medicinu ?rcke, Egipta i mnogih starih naroda u Aziji, koja je s ta-
jala na mnogo vlsem s tupnju od rimske.
Pod vlatlavinom rim kih kraljeva lekarsk u dufnos t vr~ile su same s ta-
:esine p.o:odica, .~ kasn i),e, do Cicel'ona, robovi i os lobodeni robovi, pre te-
~no Grc.l 1 Jevrej l. . Docl1lje su dolazili lekari .iz Grc ke i A1eksandrije, manj e
lZ ostahh pokorenlh zemalja. U svoj im raelnjama, leka ri, pre tezno oslobo-
deni robovi i stranci, ces to proelavahu, poreel dozvoljenih, i zabranj cne Ie-
kove. Od ovog unosnog, ali neelozvoljenog posla dos lj aci se brzo obogatise i
istovremeno na sebe navukose jos veeu mrlnju rimskih patricija, naroeito
starog Katona, koji ih na svakom mestu i j avno nazivase da su . mendici«
(prosjaci), a nc »m e d i c i«.
Cini se da je koel svih primitivnih naroda, pogotovo u ovom delu Ev-
rope i stepskih, polupuslinjskih krajeva sreclnje Azije, beLi luk i hrana, i lek
j ;:aCiIl, SIredstvo za bajanje, vraeanje, eini i madij e.
Poznati medic:inski pisac C e I z i jus (25. god. pre do 50. god ine posle
nase ere), u knjizi De re medica, navod'i 0100 250 lekovi·tih biljaka, osim os-
talih i aloe, amonijakum, buniku, lan, mak, biber, galbanum, cimet, lincuru,
karc!amom, skamonijurn, stiraks, lerpe n~in , tragakantu, eemeriku i dr.
Njegov savremenik S k rib 0 n i jus La r gus, takode lekar rimskih
imperatora, daje dosla dobar opis mnogih droga, medu njima i nekoliko
novih: Aconitum, Cel1taurium, Euphorbium, ColocYl1this i dr.
Pedese tih godina I veka PI i n i j eSt a r i j i (23-79), rimski d r.:iavn ik
i vojskovoda, savl'emenik Dioskorida, u svom de lu His /oria Naturalis (Isle-
rija prirode, u 37 knjiga) govori 0 lekovitom bilju. Proputovao je Germaniju
i Spaniju. Slicno Dioskoridovom delu, i ovo je kroz ceo srednji vek citirano
i mnogo cenjeno, ali je one stvarno slabije od Dioskol'idovog: opisi droga
su nepotpuni; dele nije originalno, vee je zbir verovanja i pretposlavki luga
doba, bez kritickog duha. Plinije je opisao oko 1.000 biljaka.
Zaslugom Dioskol'ida i Plinija skupljeno je gotovo sve tadasnje znanje
o lekovitom bilju i drugim drogama.
Od glasovitijih rimskih le kara (istovremeno i apotekara) treba spomc-
nuti slavnog G a len usa (Galen iii Galijen, 131-200), oca praktitne. ga-
lenske fa·rmacije. U svojim spisima 0 ves tini izrade lekova on opisuje mnoge
droge. U terapiju uvodi Fol. Uvae ursi. Njegov uticaj se snazno oseea do
kraja srednjeg veka. Dela mu odisu zdravim kritiekim duhom. Od njega
je ostao sarno manji broj spisa, jer mu je pozar unistio apoteku. Po njemu
se veslina i nauka 0 izradi lekova naziva: »galenska farmacija«. Galenusovo
dele prevedeno je u IX veku na arapski.
Sredstva za pobacaj i otrovne materije su u Rimu zakonom bile za-
branjene. Za afrodizijaka Rimljani su smatrali mandragoru, jedie, kanta-
ride, kukutu i dr., i testo su in upotrebljaovali.
Zanirnljivo je spomenuti kako vee u to vreme ima f a lsi f i k 0 v a-
n j a I e k 0 v a, a naroei to skupih egzoticnih droga, 0 cemu piSe Plinije. On,
isto tako ustaje protiv uvodenja stranih droga u terapiju, jer »taj uvoz upre-
pascuje ~imsku drlavnu kasu«; to su bili u prvom redu cimet, biber, dunl-
bir, mira i arap5'ka guma.
VJI. Srednji vek __ . Opadanjem rimske m06, propa~eu Rimskog Car-
s Iva i navalom varvara nastaje velika pometnja i nazadovanje u svim ves-
tinama, pa i u vestini lecenja i izrade lekova. Medicina se pov1aei umana-
32 LECENJE BIWEM
ze i brzo osusene
(stabilizovane) biljke pot-
punije je i jace od stare 1~19
:,......::., :.: ':";':'.::
f9~0 1'51
::~.: ;':': ':" >::-:.:'
195Z 1953
:::;::n;'r ~ ~ (/)
droge (tvrda razena glav- GODINA
nica, saponinske i gliko· UTROSAK LcKUVA U M O 00 194!1-195J. g. DOLARSKE
zidne droge, naroeito gru- VREONOSTI RAZNIH LEKOVA UTROSEN IH U SAD 00
194!1-195J. NAJVISE JE UTROSENO NA ANTI BlOTlKt;,
pa digitaiisa, kardijaka). ZATIM NA VITAMINE, A NAJMANJE NA BARBITURATE
38 LECENJE SIUEM
Ova p roucavanja, iako prekidana i ometana u toku ova dva krvava svet-
ska rata, ipak urodi~e plodom. 1z dosada~njih rezultata moze se nazreti ve-
liki znacaj i ocekivali znatan u sper. od moderne b i 0 hem i j e b i I j a .
Pocetkom XX veka predlozene metcde 5 tab i I·j z a c i j e 5 ve Z e g I e k 0-
vi to g b i 1 j a, narocito onog cij i su lekoviti sastojci labi,lni , osvajaju Ie·
ren. Danas vee ima u prometu ceo ni z stab ilizovanih droga. Primenjuju se
pare alkohola iii vode i drugo .
Pantopon, domopon, pandigal i slicni kompleksni lekovi u modi sadrle
glavne lekovite sastojke izvesnih droga. Oni sve vise potiskuju ciste alka-
loide i glikozide.
Amerika poein je proizvoditi mnoge lekove iz svezvh biljonih iIi ZIVO-
tinjskih sirovina e k 5 t r a k c i j 0 m n ale d u, u vrlo velikom va k u u m u,
14
.t
/
\ L/
'0
"8- •r~\
~
2 ~
'0 ~I f,'.'
;:;;.,
~\
. 01
..
E
~ 6 t:lL
01
~I
f,"' •
~
c•
/j \ I
-
Cl
2 X
~
".
~".
....
~
II
1~5 '841 4951 i955 ron_
PORAST PROl ZVO ONJE I OPAOANJE CE<NE
PENICILINA 00 1945. DO 11953. GODlNE
Zadatak ove knjige je vgestruk. Pre svega, ona treba da upozna citaoce
s lzajvai nijim lekuv;/;m biljem koje raste divlje u lugoslaviju iii se u njoj
gaji. Treba da ukaze na vainost i raznOVasnost lekovitog bHja koje Jugo-
slavija daj.e na·~ im i stranim apotekama, bolnicama, drogerijama, farmace-
utskoj i hemijskoj industriji, kozmetioi, parfimeriji, industriji likera i sli-
cnih alkoholnih i bezalkoholnih pica, i da poka'Ze ~ta se izvozi u inostranstvo_
UPOTREBA LEKOV ITOG BIUA KROZ VEK OV E
39
Zbog jcdnog ko rova, siln e i prezre ne bilj cice, koj a kao zla la n m m san
d lim po kri va b..:s l<r aj ne ne rodn e vojvod a nske sla line u drugoj po lov ini p ro.
leca , zbog te t it rice, ka milice iii i abnja ka, do sadnog i itn og korova p rocul a se
nasa d riava sil"O m ce le Zemljine kugle, j e r ne ma te zemlj e koj a da nas lie
trai i a d nas tu le kO\·ilu biljku, »pl acajuc i j e zezenim zl atom «.
U Beogradu, Ljublj a ni iii Zagrebu , u Sa raj evu iii Skoplju . na Ce linju
iIi u Dubl"Ovniku , iSlo kao i u Novom Sadu iii u Pan cevu, kad ude te u apo-
tc ku i za lrazile kes icu ka milteja, znajte da to osuseno aroma';': no cvece po-
li ce iz Me lenaca, Obili eeva, Kumana, Mo krina ili iz ne kog drugog banals kog
sela i da s u ga b ral e Ba nacanke noeu za mesecine. Niko na sve lu ne daje
ta ko ciSlu i dobru tilri cu kao Vojvodina. A kod nas rasle jos nekoliko s to-
tina dru gih le kovitih biljaka .
Prirodni izvo ri Ic kovitih sirovina Jugos lav ije su boga ti i ra znovrs ni. Oni
s u boga tiji i raznovrslliji no sto na prvi pogle d izgled a, pogolovu nestrucnja.
ku i neoba ves te nom grada ninu . Divlj e i pitomo le kovito bilj e u Jugos la·
viji preds tavlj a r as /( os /'I e, mirisne zel ell e rLidnik e pLlI1 e veo ma sloie'1ih l eko·
vilill sasl o j a ka, koji jos nisu dovoljno ispitani i zbog toga se i ne e ksploati su
S onim us pe ho m koji ce se postie i kad se njihov he mi za m , bio logija i far·
mako logija bolj e upoznaju . Lekovilo bilj e Jugos lavije ce ka vredne ruke i
mudre glave nase s kolovane oml adine da ga is pilaju i o blagorode.
drugi korovi su biljke koje daju vazne droge od kojih se prave vazni lekovi.
Medutim, ti korovi gu ~e kulturne biljke, oduzimaju im vlagu, sve tl ost, mes to
i prenose razne bolesti na okolne useve. On·i otezavaj u ob rad u zemlje i time
poskupljuju poljopri vredne proizvode.
Proucava llj e narodne loksik%g ije taikocte ~e jedan od zada taka koji ci-
taoci t reba da pn:d uzmu svaki u svom kraju . Jo ~ uve k se, na primer, tatu-
lino seme d n i u jakoj rakiji i njom se Ijudi trljaju , stav ljaju u ~ upaJj zub,
malo »guenu<'. Tatulinim semenom jo ~ uvek varaliee vade praznovernom
svetu »erve iz pokvarenih zuba, u ~ iju, nosa i ociju «. Tatulinim semenom i li-
stom jos uvek nes trpljivi naslednici iii nesrecni suprui.nici , snahe i svekrve
jedni druge truju .
GRCKA
NAUCNOISTRAZIVACKE EKIPE FARMACEU I A LA PROUCAVA, JE LEKUVI1Ul" UlIJ \
00 1945. DO 1970. GOOINE.
42 LECENJE BIUEM
u svoj e i ~ kol s ke vr tove, pratice nj egov zivo t i razvoj , videce kad i kako cvela.
Citaocima ce sc dati planovi i crtezi ka ko treba pod ici i od r:i:ava ti vrtie s
lekovitim biljem. Ovo je od posebn og zn acaja za ~ko l e , jer se u tim vrtiCima
najuspes nij e i najprijalnij e od r:i:ava nas tava iz bot an i ke. B ran jem lekovi-
tog bilja na uciee se korisnom radu, koji Ce im, mozda , nekad u zivotu do-
bra doci. Za bran je lekovitog bilja treba mnogo r ucica, jer i o vde se moze
reCi da je tacna ona Njegoseva : »Malo ruku , ma lena i snaga.« Niko ne moze
tako mnogo i tako brzo nab rati bilj a kao ~ kol s ka deca. Branje m bilj a deca
se navikavaju da idu u prirodu, na sunee, u ~ umu i tako ee n eprimetno za-
voleti ~ um e i livade i pres lace se boja ti svega o nog s to se u prirodi zbi va.
Od prihoda dobijenog za bilj e imace znatnu kori s t skolska ktlhinja, kl1ji i-
/'liea, zbirke itd. Uops te, branjem bilja deca odmal ena .neosetno pocin j u pri-
vredivati, radeei jedan posao uz pesmu i ~a lu . Na taj naein ona dolaze do
saznanja da mogu koristiti zaj ednici.
BORBA ZA KVALITET
POZlV NA SARADNJU
Ukazacemo pa znj u na neo /rovno lekovi/o bilje, kojeg ima kod nas vrlo
Illnogo, al i se ne is koriscava dovoljno ni za prodaju ni za domacu potrebu.
Svaka porodiea, pogotovu ona 5 malom deeom, treba da ima za ee lu goLiinu
nabranog eveta Iipe, titriee, nane, sipka, trnjina i drugog bilj a (»Z lu ne tre-
balo, nek se nacre u kuCi .. .«). Pomalo neverovatno izgleda da mnogi stanov-
nici ravnicarskih naselja idu preko eele godine u apoteku da kupuju kamil-
tej, iako su sve njihove njive, pas nj aci, ledine, uliee, dvorista i vrtovi puni
te biljke. IIi kad onaj lekar i apotekar j,z jednog velikog sela pored Dunava
protestuj e sto lTlU se ne salj e dovoljno belog sleza, a u tom zapustenom i za-
barenom selu svc su uliee obrasle belim slezom u toj mer·i da se seoska deca
leti po njemu igraju zmurke i skPivaliea. IIi da Jugosloveni svake godine po-
piju milion<! taqleta i prime hiljade injekcija vi,tamina, a dopustaju da mi-
lioni kilograma najsocnijeg i najJ.ekovitijeg voca punog vi·tamina C i drugih
isto tako korisnih sas toj aka svake godill1e propadnu, istrule, da ih pojedu
svinje, iii, sto je jos vece zlo, pretvaraju ih u rakiju, nas narodni otrov,
ruglo i sramotu.
mnoge druge otrovne i neole,ovne bi ljke ;,oje ras tu kao ko rov po na ~ im nji-
varna, vrtovima, 5uOlama i li vadama , a koj e vecina od nas uni ~ la va, smalra-
juci to za svoju gractansku duznost i vrlinu , danas se u mnogim drfavama
gaje, jer su za apoteke i farmaceut sku industrij u vai ne sirovine za izradu
skupocenih lekova.
Droge u prasku se mnogo brze kvare nego cele! Zbog velike usitnjeno-
sti, pod utieajem svetlosti i vlage, samlevene droge ne sarno da gube brzo
miris, ukus i boju nego i kolicinu alkaloida i drugih lekovitih sastojaka (ri-
zOm navale, slacicno brasno). Sve farmakopeje za vecinu droga propisuju
da prasak treba naciniti kad zatreba, neposredno pre upotrebe. Praskovi su
viSe higroskopni (privlace vlagu) od odgovarajuCih droga . Zato ih treba eu-
vati u dobro zatvorenim sudovima u koje se stavi, u kesieu iii u supalj za-
pusac posude, malo bezvodnog kaloijum-hlorida iii nekog drugog sredstva
za upijanje vode.
UPOTREBA LEKOVlTOG BrU A KROZ VEKOVE
47
Vlaga je jedall od glavnih uzroka kvarenja droga. Zato se trazi da se
ll zabrano bilj e s to pre i 5to potpunij e osu si i s to oolj e zapakuj e. Lekov iti
sas tojei digitaIi sa i raiene glavniee brzo se menjaj u i gube pod utieajem en-
zima u prisustvu dovoljne koIi cine vlage. Zato se zahteva da, na prim er. di-
gitalis ne sme imati vise od 50;. vlage. Primorski luk, zelatin, skrob i vecina
droga u prasku su manje-viSe hi groskopne materije, koje se u vlaznoj a t-
mo sferi brzo kvare, jer upij aju veliku koli6inu vlage koja je prvi u slov za
razvoj plesni i ak tivnost raznrh en-zima. Ponekad se te pro mene vide i po
spoljnim znacima. Na primer, pokvarena razena glavnica moze da zaudara
lIa amonij ak, beli slez poplesnivi i odaje odvra tan miris, slae iea izgubi lju-
tinu , na eimetnoj kori se javlj aj u crvenkas te pege itd.
SvetIost s terllO ulice na vecinu droga. Safran, kiciea, evet ljubiciee, ti-
trice, ruze, Iipe i drugi eve tovi menjaju i gube prirodnu boju, izblede. Po-
r ed tih vidljivih znakova nastupaju i takve pr omene koje se n e mogu eulima
lako otkriti: izomerizaeije, p olim erizacij.e, oks-i-do-pedukcije, hidrolize itd. Di-
gitali s drZan u otvorenom sudu na sve tlosti brzo gubi aktivnost u sled razla-
ganj a lekovitih sas toj aka. Ultravioletni den suneeve svetlosti lma jako h e-
mijsko dejstvo i moze, u lose zapakovanoj drogi., izazva ti nezelj ene promene
i na taj na6in smanjiti njenu lekoviru vrednost iIi je u izvesnim slueaj evima
sasvim uni s titi. Zato treba sve osetljive droge pakovati u neprovidne sudove
ili sanduke dobro oblozene debelom harNjom.
21vi organlzm1: plesni, bakterije i insekti. Droge uni ~ tavaju iii sami or-
ganizm1 ili e.nzimi koje oni lu ce.
Promene koje u drogama izazivaju bakterije nisu uvek vidljive, osim
u slucajevima hromogenih vrsta koje grade crvene mrlje na skrobnim dro-
gama.
Plesnl su cesta zaraza vla Zl1ih droga, narocito on ih koje imaju mnogo
sluzi, gume, ~ecera, skroba i slicnih sup'sta'llcija na kojima se ove sitne kon-
caste gljivice razvijaju i daju mno~tvo spora razne boje. Pojedine ples ni se
medusobno razlikuju oblikom organa u kojima se nalaze spore. Siva i cma
2
RAZN E PLESN I:
I. MUCOR, 2. PENI CILLIUM, 3. ASPERGILLUS, 4. STERIGMATOCYSTIC
plesan imaju loptast sporangijum pun sicu~nih sp~ra. Zelena plesan ima ne-
razgranate, a plava plesan razgranate kondiofore u kojima su sme~tene spore.
Raspoznavanje plesni vrsi se mikroskopom,
2a 2b
brodu , miri s kalrana , pokvarene ribe, nafta lina , koze, petroleuma i drugih
materija ja kog i posIoj a nog mi-risa.
U V I a z nom skI a dis t u rdavo zapakovana droga ee se za kratko
vreme ovlalili, a ponekad i poplesnivi·ti. Budava droga se mora unist iti!
ZakIjueak. - Kao s to se vidi iz ovog izlaganj a , velik je broj c inilaca
koji uticu na lekovitu moe svake biljne vrste. Zato velike svetske firmc ku·
puju lekovito bilje sarno od solidnih proizvodaca prvoklas nih droga, jer po
onom narod nom: "Od loseg mesa - corba 0 plot« iii uno drugo : »Nisam do·
voljno bogat da nosim ode le od loseg s tofa.«
Od lo~eg lekovitog bilja ne moze se nac initi dobar lek. A od le ka se, pre
svega, trazi da budc dobrog kvaliteta, efikasan, da uvek i svakom moze po-
moei. Zato ne kupujte lekovito bilje od svakog.
sastojaka (a lkaloida), a sve ostalo (masno u1je, uglj eni hidrati i dr.) , znaei
vBe od 99 0/ 0 svih sastojaka cine nelekovite, balastne materije. Sheno je i sa
mn ogim drugim lekovitim biljkama.
Premda je u XIX i XX veku analjzirano nekoliko hiljada biljnih vrsta
i otkriveno mnogo lekov itih sas toj aka r azn ih hem ijskih grupa, ipak se
jo ~ uvek javljaju nove biljke u narodnoj medicini raznih kontinenata eiji
hemij ski sastav nije poznat, a te biljke se ipak u spe~no upo treblj avaj u u
medicini.
Istrazivaeki m etodi u hemiji lekovitog bilja iz godine u godin u se sve
bne usavrsavaj u, tako da se stalno o tkrivaj u nove materij e, medu njima i
ta kve koj e preds ta\'ljaju pravu prekre tnicu u medicini i farmaciji (vitam ini,
hormoni, antibiotici, fitoncidi i dr.).
Sta su 10 alkaloidi, glikozidi (h etero zidi), saponini, lanini, elarska ulja
i druge biljllc materije, na zivi sa kojima ee se citaoci u knji.zi slalno susr e-
/ati?
Ima eitalaca kojima su ovi nazivi strani i nepoznati. To su strueni, na-
ueni termini za delotvome sastojke droga. Posto se oni cesto i na mnogo
mesta spominju u ovoj knjizi, neee biti zgoreg dati bar bledu definkiju tih
sastojaka, jer od njih potice lekovitost i otrovnost droga. Pokusaeu da to
izncsem najjednostavnije, prosto, da bi bilo razumlji,vo svakom citaocu.
ALKALOIDNE BILJKE
Mnogi puse dLLvan. To .je sad moda. Puse j deca. Pos le prvih cigareta
zaboIi coveka glava, neki povraeaju (osobito deca) , veCina gubi apetit, a du-
gogodisnji pusaci pocinju sve jace kasljati.
Oni koji imaju zagus (astmu) puse cigarete napravljene od lalulil10g li-
Sla. Nelti tome primesaju jos i bi's ta bunike, malo ameI1i.ake trave lobelije i
kineske trave efedre. Kad popuse cigaretu, biva im lakse.
Kad studenti spremaju ispite, avijatica'r i koji ne smeju zaspati na ka-
kvom dalekom napornom letu, oni koji treba da prevale kakav tezak put na
visokoj planini i, uopste, svi koji treba da podnesu kakav velik napor, piju
kafu ili caj. Ove droge okrepljuju, »jacaju tela i duh«. Oni koji zvaeu ko-
tiledone africke droge kole mogu cia podnesu veoma veIik napor, ne oseeajuCi
teret, glad, zed i san. NoseCi na glavama ogromne terete dese tine kilome-
tara, crnci stalno zvaeu svezu kolu i us led toga postaju neobicno izddljivi,
ne zamore se, ne zaduvaju se i mogu da izdne takav napor koji je belcu bio
neshvatljiv dok nije i sam okusio kolu i upoznao njeno dejstvo.
U JuZnoj Americi kokino LiSee zvaeu od najdavniJih vremena. Od sta-
rosedelaca tu naviku primili su vee prvi doseljenici iz Evrope. Starosedeoci
kaZu da je to nekad bila privilegija Inka i plemenskih glavara. Kasnije se
to uZivanje rasirilo na sve drustvene slojeve. Preskot (Prescott) je 1847. god.
zabelezio da Indijanci mogu da podnesu veoma dug put noseci pri tom ogro-
man teret bez vidJjivih znakova umora, zahvaljujuei s talnom zvakanju ko-
kinog IiSea. Dotle, Evropljani nisu mogIi shvatiti izdnljiiVost starosedelaca,
a naroeito naporno prelazenje preko visokih Anda. I danas, kao i pre mnogo
UPOTREBA LEKOVITOG BIUA KROZ VEKOVE
S1
vekova, u Jui noj Americi potrosi se svake godine ogromna, a li za sada jos uvek
n cpozn ata ko lici na kokinog li sca za zva kanj e. Isto tako, crnci u Africi uiiva-
ju u zvakanj u kole, a Indonezan i u betelu. Smrvlj enom liscu koke doda se
-oesto malo biljnog pepela, kreea i vode, pa se naCi ne loptice, koje se zvacu
svuda i svakom prilikom, a naroeito kad pesice treba preci visoke Ande.
AP . tI
Scopolia. carJ/loLfco. • i4 • fA p" IIfti J
DArU~A IU
"'ico IaN" TIt!ACUJ(
t't COJJirtJH JlQPfll ".J #:lOlCYIIJ.{US Nige~
C~ licloNiw( MAJw
~C;S ..t. 'dta.clOM COAJiuAJ IoIlreuiA-tllJ.l
DA T ' u lV '" STR.A /01 0 loll UH
~ A. Ml/adoN~
~o 8EllaD 0 NIJ,f .
AeoNitu" Y'R.Ii!!l.tl/~
V"I1.~TR."'1 A L II viol
,e~ .
1119£UH
.~
CO!ch , cL//oi AUTUH/J.fLE
<;:::;, ~ ECALE C O!i./JUTUN
II. T.4-a.tCU
101. N dI/,A'!Joe ... h . eellacioNNQ.
pUNic",
GVt",4rUH ec.4Le cOf,Alutu
tikus, usled cega dolazi do ubrzanog rada srca , suzenja krvnih sudova time
povi ~enja krvnog pritiska, pros irenja bronhija i zenica i usporava nj a peri-
staltike.
Ergotamin (S ecale carnu/um) Ii jorumbLn (Yallimba) delu:ju supratno
efedrinu , tj. parali ~ u simpatikus i zbog toga spadaju u grupu s imp a t i·
k 0 lit i k a.
N,ikQtin (Nicatina) najpre nadrazuje, a zatim paralise ga nglij e vege ta-
tivnog sis tema.
Hinidin (C i nch o /1a) daj e se kao lek pro tiv s rcane aritmij e, a ko fein (Ca·
dejstva, on deluje i kao hemoterapeutik na plazmodije malarije (parazi-
I icid).
Strihin i brucin deluju i kao tonika iii roborancija, jer svojom ogrom·
nom gorcinom pojacavaju apetit slabim i iznurenim.
Kolhicin (Colchicum) deluje na metabolizam mokraene kiseline, zbog
cega se daje protiv akutnog napada uloga (gihta, podagre) . ·
Hinidin (Cincha/la) daje se kao lek protiv srcane aritmije, a kofein(Ca.
flea) kao sreani analeptik, sredstvo koje pojacava rad srca u slucajevima
kada do de do nJegovog naglog popustanja.
Rezerpin (Rauwolfia), alkaloidi cemerike (V eratrum) i pa paverin
(Opium) smanjuju krvni pritisak time sto izazivaju sirenje krvnih sudova
(vazodilatatorija), supl'otno efedrinu i adrenalinu koji suzavaju krvne sudove
i time poveeavaju krvni pritisak (vazakonstrukcija) .
Od alkaloid,! koji deluju na organe za disanje t·reba spomenuti lobelion
(Labelia) koji nadrazuje, pojacava i poboljsava disanje (respiratorni analep-
tik), sto je od osobitog znacaja u slucajevima kada preti .opasnost da'se di-
sanje zaustavi. Slieno deluje i kofein.
Emetin (I pecacuanlla) deluje kao specificno sredstvo protiv amebne di-
zenterije, a i kao ekspektorans, tj. lekovito sredstva koje potpomaze izba-
civanje sluzi iz pluca, bronhija i u'aheja. U ve60j dO'lJi deluje kao sredstvo
za povracanje (emetik). - Naprotiv, skopolamin i atropin deluju protiv po-
vracanja (antiemetici).
Kodein (Opiul7I} upotrebljava se radi ublazavanja i stisavanja kaslja
(antitusik), a atropin ublazuje i prekida napad bronhijalne astme.
Purinski alkaloidi, derivati ksantina, teobromin i teofilin (Theabrallza),
a donekle i kofein deluju kaa diuretika, sredstva koja poboljsavaju izluciva-
nje mokrace iz organizma.
Medu alkaloidima koji deluju na matericu treba, pre svega, spomenuti
ergometrin, ergotamin i druge alkaloide razene glavnice (Secale carr-Hlll/m)
koji deluju kao uterotonika, tj . pojacavaju grcenje materice, osobina koja se
koristi za vreme porodaja kada grcenje materice oslabi iii prestane, iii posle
porodaja kad ne dolazi do skupljanja materice, Slicno deluju i hinin i hi-
drastin (Hydrastis). - Naprotiv, kao antagonisti, paralizatori ma.terice, rj.
sredstva koja stisavaju suvise jake grceve materice, upotrebljavaju se neki
alkaloidi opijuma (papaverin, morfin) i atropin.
Peletierin i drugi alkaloidi nara (Punica granatum), ar~koli.n i areka-
idin (Areca catechu) deluju Ipno~iv crevnih paraztta (anthelmintika). - Sa-
badilla, Veratrum, Staphisagria, Nicotiana, Anabasis i neke druge biljke sa-
UPOTREBA LEKOVITOG B IUA KROZ VEKOVE
55
drZe alkaloid e koji ta kode deluju kao paraziticidi, a li sarno spol j a {protiv va-
siju i slicnih inseka!a-parazita}.
. A.lk a lo i.d ne biljke im aj u vrlo vdik znacaj za Coveka, za njegov f ivot i rad.
O S In1 eeste I. raz!10vrsne, upotrebe u tera piji, nek i alkaloidi se koriste i u po-
IJ opnvred l, Jecl m za um s !avan j e raznih parazita na kuJturnom bilju (nikotin,
anabazin), a dmgi za 'Povecanje zetvenih prinosa stvaranj em pO'liploida (kol-
hicin) . Peyotl sc koristi u eksperimenta lnoj b iologiji, a b rucin kao vanredno
osetljiv reaktiv u a na litickoj hemiji za dokaziva nj e minimalnih kolicina ni-
trata.
GLIKOZOIDNE BILJKE
Svi po7.naju divno evece l1url1evak iii l1urtlic (Col!vallaria majalis). Pia-
ninari znaju i divlji durdevak po mracnim i vlaz.nim sumama. Svi se njime
kitimo, a malo ko od nas zna da je durdevak lek za sree is,to kao i onaj cr-
~'e l!i digitalis sa Vogeza i iz Svarevalda, vunasti digitalis iz istoene Srbije,
i uli digitalis sa Rudnika, Jastrepca i dui eele Fmske gore. Durdevak jc u
rukarna lekara i apotekara spasonosan lek, i to bas oni divni sitni cvetiCi
s to lice na sitan biser. U rukama nestrucnjaka, durdevak i razne vrste cli-
gitalisa, iijander, kukurek Ii onaj diiVIl!i. gorocvet sa Det.iblats kog peska i iz
Cortanovacke sume nisu lekovi ni lekovite skovine, nego otrovi. Stari na-
rodi su kukurekom trovali strele kad su iSli u loy iii kad su medusobno ra-
tovali. I danas razni narodi zarke Afrike truju strele strofant usom, a stro-
fantus je takode lek za sree u ·rukama -apotekara i lekara. Sve navedeno bilje
je lekovito i otrovno zbog prisustva raznih k a r d i 0 ton i c nih g I i k 0-
z ida. Stotine vagona ovih droga potrosi se svake godme u fabrikama Ie-
kova i u apotekama za proizvodnju raznih lekova za jacanje srea.
Kod nas se j ede mnogo luka. Mnogi vole ren, rotkve i rotkvice. Po gra-
dovima mnoge domaCiee znaju da prave senf iii mutar od bele slacice. Kad
nekoga »uhvati u krstima«, nazebe, stavljaju mu na bolna mesta slaCicinu
kartu iii eievaru od slacicinog brasna. Brdani u prolece jedu sremuS, ere-
mus (Allium ursil1um, divlji iIi medvedi luk) zbog ljutog ukusa slienog luku.
To im je prva prolecna salata j ujedno prva vitaminska hrana. Poznato je
da su sve te biljke Ijutog ukusa. Kad struzete ren ili seckate luk, toliko yam
suze oci da morate iziCi iz sobe. Eto, sve te, i jos mnoge druge biljke sa-
drZe sum po r neg I i k 0 z ide, koji se pod utieajem fermenata sto se
nalaze u tim biljkama i u prisusivu vode razlaiu na secere i na etarska ulja
ljutog mirisa i ukusa.
Jedno vreme se vrbova kora upotrebljavala kao lek proti'" maiarije. U
tu svrhu ona je u XIX veku ispitivana i iz njene kore izolovan je glikozid
sa i i e i n. Mladi pupoljci s topole i Jablana upotrebljavaju se za lek uglav·
nom zbog jednog slicnog glikozida.
Nije prazna prica cia je najlepse spavati na mirisnom senu. Seno zaista
mirise. Ali seijaei, cobani i drugi Ijudi bliski prirodi dobro vele kad tvrde
da ne Rlirise svako seno podjednako prijatno. Miris sena potice od raznih
etarskih ulja i od k u mar ina, a kumarin je proizvod nastao razlaganjem
56 LECENJE BIUEM
SIN-+PfS
j"";'AI~ lei"
~ONI$
T!Jg. ~I/Ul>IFLollo4 )lfLIIOrtls
PltllNIIS SPINOS4
~.uv~ lifl.sl Pil.I to< I{ Lot 0 FF .·
PoLY~+L.4 'N~e.4
Ell.; UN oL Dig . L4NHi .
"!;UNlIS ~NVU>lt'1JS
LIQ<lIT/ITlot
PIlIMUL,f
Fruskoj god, glavni narodni lek tog kraja protiv groznice. Za Jecenje gro-
znice kicicu upotrebljavaju i na Durmitoru., Besnoj kobili, u Belom Potoku
ispod Avaie, u Iablanici ispod Prenja i Cvrsnici na Neretvi. Kicica je lekovi-
ta, ali nije otrovna, iako je gorka kao kininova kora i druge alkaloidne dro-
ge. Njena lekovitost pot ice od go r k i h g 1 i k 0 Z ida: eritaurina i eri-
trocen taurina.
Gorki badcni i semenje iz kosticavog divJjeg i nekaiemljenog naseg voca
(viSnje, breskve, kajsije) upotrebljavaju se za proizvodnju lekovite gorke
vode. Gorcina ovog semenja i 's pecifican miris »na gOl'ke bademe. poticu od
c i jan 0 g e net ski It g 1 i k 0 z ida, tj. organs&ih materija koje hidrolizom
daju secere i cijanovodonik iii, prosto, cijan, poznati otrov kojim dezinsek-
cioni zavodi po stanovirna truju stenice, a na prekookeanskim brodovima pa-
cove da ne bi preneli kugu iz Indije.
U cvetovima ZOve i lipe irna g 1 i k 0 z ida k 0 j i i z a z i v a j u z n o-
j en j e. Zbog toga se ove dye droge upotrebljavaju u obliku toplog caja
protiv nazeba, za i7..azivanje ~to jaceg znojenja.
UPOTREBA LEKOVITOG BIUA KROZ VEKOVE
57
Po sumama po red Dunava, Ti·se i drugih reka raste sib krusina (Rlw-
mm.ls fral5.ula). S nj~ se s~ i? a kora i upotreblj ava protiv zatvora, za urC!di-
vanJe stoh ee. Glavru leko-lltl sastoj ei u ovoj kori su a n t r a h i non ski
g I i k 0 z i d i. Is ti glikoziLii se 'l1alaze i u plodovima pasdrena (Rhamnus ca-
thart ica).
1785. god in e. Inace, jos s u Arapi upo lreb ljava li primorski luk za trovanj e pa-
cova, a ernacka plemena u A[rici razne strofantuse i druge apoeinaeee za
trovanje strela i kao s udski olrov. Ove biljke pri Jadaju razn im biljnim [a-
milijama (Scrophu lariaceae, Apocynaceae, Ral7£tI1(.u laceae, Liliaceae) i raz-
nim rodovima i vrs tam a i policu sa raznih kontinenata, ali im je zajed ni cko
da sadrZe vrlo srodna s t e I' 0 i dna h e t e r 0 z i dna j ed i n j e n j a (ge-
noli sa C1!3 i C24 ) i da sv i deluju na srca ni mi sic : u te ra pij skoj dozi su lekov i
za sree, a uzeti u vecoj kolicini su o trovJ za sree.
Sva kardiotonika koja se prakticno upotreblj avaj u u terapiji su bilj-
nog porekla. Ranije su za lek upotreblj avane d roge, a s razvojem far maceut-
ske industrije u novije vreme sve se cesce koriste cisti hete rozidi , poj edina-
cno iIi u smeSi. U poslednje vreme upo't rebljavaj u se i koneentrovani ekst-
rakti droga bez balastnih materija: totadigitalis, adonorm Ii dr., cime se po-
stize kompleksno dejstvo, a lek "je znatno jev,tiniji od ci'S tog heterozida.
U maloj, terapij skoj dozi kardiotonicne droge pojacavaju rad srca kad
ovaj postane nepravilan j nedovoljan usled raznih oboljenja. Ove droge po-
jacavaju i normalizuju rad srea u slucajevima kad su njegove kontrakeij e
oslabile i postale nepravilne_
Ove droge deluju i diureticno, osobito u slucajevima srcanih edema.
U veCoj dozi uzete digitaloidne droge deluju otrovno i mogu izazvati
smrt (npr., 2-3 g digitalisovog lisea Hi 15 m g digitoksozida) . Kao prvi znaci
nepodnosljivosti i trovanja javlja se gadenj e, povraeanje i nepravilan puIs.
List purpurnog digi.talisa deluje !>poro i dugotrajno; njegovo dejslvo
pocinje tek nakon ne koliko casova i traje i vise od 24 casa, jer se ovi hete-
rozidi cvrsto vezuju za srcani mi sic, sporo 's e eliminisu i nove doze digita-
lisa zaticu stare, tako da dolazi do nagomilavanja iii kumulacij e. Lanata-he-
terozidi vunastog digitalisa lI1emaju kumulativno dejstvo i deluju bde. Stro-
fantozid G iii uabajozid deluje jos brie, vee posle nekoLiko trenutaka, zbog
cega se daj e u slucaju akutne srcane slabostL
Premda iz godine u godinu sintetska organska hemija daje sve veci broj
vrlo raznovrsnih veiitac.kih mirisa, ve6inom poznate hemijske grade, ipak
proizvodnja prirodnih aromaticnih m a te rija sve vise raste i po kolicinama
A
I
c
D
i po vrstama, jer su prirodni mirisi f.iniji, diskretniji i zbog toga vise traieni
i skuplje placeni od sintetskih. 5toga nema opasnoS'ti od hiperprodukcije mi-
risnog bilja i prirodnih etarskih ulja, iako je pojavom prvih sintetskih mi-
risa u J,{IX veku postojala opasnost da ce vestacki proizvodi potisnuti pri-
rodne. Na primer, svi pokusaji da se prirodno ulje ad pitorne nane zameni,
u r~ preparatirna, smesom prirodnog ill sintetskog mentola i rnentilace-
tata (cak i u istoj razmeri kao u prirodnorn ulju) ostali su bez us-peha. Pi-
nen, citronelal, eugenol, linalol i bezbroj drugih sastojaka prirodnih etar-
skih ulja sve viSe i raznovrsnije sluze sintetskoj industrij.i razmovrsnih yes·
tackih mirisa kao ishodne supstancije.
UPOTREBA LEKOVITOG BIUA KROZ VEKOVE
61
Farmakomedicinskl I prlvrednl zna~j, dejstvo I upotreba. - Etarska
ulj a imaju svetski farmakomedicinsk i i, uopste, privredni znacaj. Racuna se
da j e njihova god isnj a proi zvodnj a u sve tu veca o d 30 rniliona kilograma,
ne uracunavaj uCi ovde oko ISO miliona k ilograma terpentinskog ulja. Osim
toga, oko 3 miliona kilograma raznih derivata izoluje se iz elarski h ulja za
1 2
6
9
HfNT1f.t pr·
CQRJo1NJ?P UH
HrNT"'" pp .
dFi&US f1 L6HY.S
MAT'(.<t1l.1 GlHNOHILL
NENT1/" bit · JUIiIPFrlt/S eO"'HU~/5
TII"NUf YUI9~1!'S /'OF/i lcU<UII VULgur
fOfNICUllJlI 'lilg .
HEW.! pp .
:Jl/NI1'E8J!5 /IJN![ .
CORMNDtflN 51T'
PINUS 1>1r.
fQfAlICUlUH 1)ulCe
PlAJut Le"c~beVIIS
PIN" s. bIt·
HEAlTH""
nas raste nckoliko <s totina vrsta mirisnog bilja. Jugoslove nsk a Ullja od za l·
fije, ruzmarina, kamilice, korijandra , nane, kleke, idirota, a nasona i nekih
drugih biljaka poznata su u svetu. Poslednj ih godina se pre lazi na planta·
zno gajenje nane (oko 5.000 hektaral. korijandra (oko 3.000 hal, lavandulc,
kamilice, moraca, izepa i drugog mirisnog bilja.
picnija i najrasprostra njenija poli fe nols ka j edinj enj a s u tan ini. Salic il na, ga l·
na i neke druge kiseline, floroglucinol, hidro hinol, razni an tra hinonski de·
rivati i mnoge druge prirodne sups tancije, koj e s u same po sebi lek iii ul aze
u sastav raznih lekovitih prepara ta , takode imaju fenol ske funk cije. Euge·
nol, timol, karvakrol i mnogi drugi miris ni i le ko viti sas loj ci razn ih e la rs kih
ulja su fenolL Mnogi fenoli sa secerom grad e he ter ozide (a rbutozid, rne tilar·
butozid, salikozid i dr.), smole (rezina·ta noli) i dr.
Polifenoli kao redukcione sups ta ncije imaju antioksidacio na svoj s tva i
tako u biljnoj celij-i imaju izves nu zastitnu ulogu. Antioks idaciona svoj s tva
raznih fenola su !·azlicila. Najizrazenija imaju hidrohinol, pirogalol i piro·
katehol.
Fenoli sa alkalijama daju u vodi ras tvorljive fenolate. Sa feri solima daju
bojene reakcije (najcesce play .ili zelen talog). Imaju slabija iii j aca anti·
septicna svojstva.
TimoI i karvakroI su gIavni miris-ni i lekovi·ti (antisepticni, antihelmin·
ticni) sastojci tlmijana, maj,kine dusice, cubra, vranHovke i nekih drugih
biljaka iz porodice usnatica. Od anetola poticu prijatan sladak ukus, bIag
miris i lekovitost ulja od moraca .i anisa. Salicilna kiselina se cesto nalazi u
obIiku mirisnih estara iii heterozida. Pirokatehol je vezan u obliku he tero-
zida u raznim vrbama, topoIama i drugom oporom drvecu·. Eugenol je gla·
vni mirisni i antisepticni sastoj ak ulja od karanfilica. Hidrohinol je glavni
lekoviti sastojak Iisca izvesnih erikacea, gde se nalazi u obliku heterozida ar·
butozida i metiIarbutozida. Derivati floroglucinola u nava1i i nekim drugim
drogama deluju kao anthelmintika; floroglucinoI je vezan i u mnogim tani·
nima i heterozidima. PirogaIoI i eIagna kiseI.ina su sastojci »pirogalnih tao
nina«.
Taninske: opore, stipticne iIi adstringentne droge. - Tanini iii stavske
materije su polifenolna, bezazotna, slozena i raznovrsna jedinjenja biljnog
porekla, koja imaju izvesna zajednicka organolepticka, fizicka i hemijska
svojstva: oporog ukusa, slave koiu, laloie soli Idkih melala i vec5inu alka·
loida, sa feri·solinta daju plave iii zelene, a sa hromalima smetle laloge. Na·
ziv »t ani n« ne oznacava neko poznato i tacno defini'5ano hemijsko jedi·
njenje. To je vise jedan zbirni organolepticki, tehnicki naziv zadrZan do da·
nas, kao sto je i ime etarskih ulja, smola, saponozida i drugih supstancija,
hemijski takode vrIo heterogenih.
S belancevinama (npT., sa zelatinom) tanini se jedine talozeci ih, cia·
juci nerastvorijivo, nepromocivo postojano jedinjenje koje ne Iruli i ne bu·
bri (princip stavIjenja koza). Na ovom principu se osniva i kvantitativno is·
pitivanje tanina .pomocu nestavljene koze u prasku, izrada tanalbina od tao
nina i beIanceta iz jajela i dokazivanje tanina pomocu zeIat·ina. Vecina za-
jednickih hemijskih i farmakodinamskih svojstava tan ina zasniva se na pri·
sustvu fenalnih junkc(ja u njihovim molekulima.
lako sve veei broj naucnih radnika na Zapadu prihvata naziv titOllcidi,
koje je dao Tokin, ipak, ni na Zapadu, a u novije vreme cak ni u SSSR-u nije
jasno iskristalisana definicija antibakterijskih materija viseg bilja. I sam
UPOTREBA LEKOVITOG BIUA KROZ VEKOVE 69
Tokin, rad eCi u pocetku s belim lukom, borom i drugim biljnim materijalom
koji im a etarskog ulj a ,iii moze hidrolizom pomoeu enzima dati izvesne is-
pa rljive mate rij e koje prelaze sa vodenom parom iii vetre na ob icnoj tem-
p era turi , smatrao je da su fitoneidi is parljive supsta ncije. Tek kasnije, i To-
kin i mnogi drugi istrazivac i prime tge da neke biljke imaju antibioticna svoj-
stva iako u njima nema etarsk ih ulj a iii drugih isparlji vi h materij a, kao smrv-
Ij en svez list hrasta, breze , bozura, topole, erne ribizle itd . Na primer, ako
se simo iseeka i zgnj ec i list breze (Betu la) oj kad se toj kasici priblizi na 2-3
mm kap vode koja visi na staklenom prutieu i u kojoj se nalaze posejane
protozoe, one blvaju ubij ene vee posle 20-25 minuta. IIi ovaj drugi primer:
kad se nacini caj od iseekanog svezeg korena luben icarke (Sal1guisorba offi-
cinalis L., biljka koju nasi pl a ninei upotrebljavaju protiv uj eda zmije), iz-
vadenog u jesen, ovaj caj (infuz) ima bakterieidna svoj stva prema Salmo-
nella para typhi A i B, Ebertovom bacilu dizenterije , i to u toku od svega
nekoliko minuta avo dejstvo je POtpWlO.
Neke mirisne biljke koje imaju fitoncidna svojstva ne gube svoju aktiv-
nost ako im se odstrani etarsko ulje. Na primer, kad se nacini kasiea od
svcie rut vice (Rilla graveolens L,) J postepeno odstranjuje ulje destilaeijom s
vodenom parom, primeeuje se da fitoneidna moe nimalo ne opada, sto znaci
da pored isparljivih u toj biljei ima i neisparljivih antibakte rij skih sastojaka.
- Takvih i slicnili primera se u novije vreme sve vise navodi.
ISPARLJIVI FITONCIDI
NEISPARLJIVI FITONCIDI
Vocni dani
Hrana treba da bude lek, a lek - hrana, rekao je jos pre dYe hiljade
godine slavni grcki lekar Hipokrat. Ova velika misao postala je veeita is-
tina u borbi za odrzavanje covekovog dobrog zdravlja kroz vekove. Najno-
vijim naucnim isrrazi\'anjima, osobito od otkrica vitamina i boljeg upozna-
vanja fermenata, sve se veca vaZnost pr.i daje ishrani presnim biljem, pre
svega onom koje ima mnogo hlorofila, vitamina, provitamina i drugih poz-
natih sastojaka velikog biolos kog znaeaja. Mnoge bolesti se mogu spreeiti
i leciti narocitom ishranom, dijetom. Zeleno povrce i voce tu zauzimaju naj-
vaZnije mesto, jer je one zaista sunceva hrana, skladiste hlorofila, vitamina,
provilamina, vaZllih mineralnih soli i organomineralnih jedinjenja, auksina,
baklerioslalicnih supslancija, belancevina, secera J drugih ugljenih. hidrala,
masli i elarskih ulja, lani11a .i drugih prostih fenolskih jedinjenja, sluzi, gwne,
peklina, glikokillina i raznih drugih materija, koje svaka za sebe, i sve zajedno,
imaju vrlo veliku vaZnost za pravilan rad svih organa naseg orgarnzma. Tako
se i moze objasniti dobro zdraV'lje i dug zivot mnogih Ijudi koji u jelu ne
preteruju i koji redovno jedu svezu, presnu biljnu hranu. Kuvanjem i pece-
njem mnogi korisni sastojci biljnih eelija bivaju manje iIi viSe potpuno ra-
:wreni i unisteni ili su, u najboljem slueaju, promenjeni u takva hemijska
jedinjenja koja se ni u eemu ne slazu sa prvobitnim jedinjenjima u zivoj
biljci.
Covek je dec prirode, on je zivo bice, pa je sasvim logicno slo Ireba
da upotrebljava prirodnu hranu, i 10 prvenstveno iivu. Vocni dani, vocne
kure iii vocne, odllosno biljne dijete su koris-TIe i za zdrave. LekarJ ih danas
sve vise preporucuju. ,,"ocni dam su uopste raS>terecenje svih organa, a pre
svega organa za varenje. Vocne dijete omogucavaju smanjirvanje preopte-
recenosti bubrega, srca i krvnih sudova. Mnogi lekari Ieee uloge (giht), vi-
sok krvni pritisak i malaksalost srca vocnim dijetama. Upotrebom voca i
voenih sokova postignuti su dobri uspesi u leeenju prekomerne gojaznosti
i secerne bolesti. Diljni sokovi, pre svega vocni, pruzaju veliku pomoc lici-
rna koja pate od hronienih zatvora i raznih autointoksikacija koje odatle pro-
izlaze. I onima cija jetra nije u redu, koji imaju bolesnu zuenu besiku i druge
bolcsti pomaze se vocnim sokovima. Voce i povrce, sva biljna hrana je baz-
nog karaktera. Nanlirnice zivotinjskog pore kia, pre svega meso, povecavaju
74 LECEN JE BIWEM
ki selos t tkiva u nasem o rgani zrn u. Svakodnevn irn unosenjern s veze b il jne
hrane srnanjuj e se ta pretera na k iselost na norrn alu , sto je od ve likog zna-
caja za praviino funkcioni sa nj e i odi grava nj e raznih b io hernij skih procesa.
Obicnorn ishranorn covek unos i mnogo vise so li u orga niza m nego s to mu
je to, zapravo, po trebno (oko 30 gra rna , umes to 3 do 5 gra ma) . Zbog toga je
vocna ishrana veliko ola ksanj e i odrnor za bubrege. Osirn toga, ne unos i se
pre tezno kuhinj ska so (natrijurn-hlorid), nego i druge soli , pre svega ka li-
jurnove, kojih u biIjnoj hrani irn a mnogo vise nego u zivo tin j koj.
MUS MULA
Sve voce sadrii znatne kolicine secera. Svuda preovIaduje invertni se-
cer, tj. srnesa od jednakih delova glikoze i fruktoze. Ovi secer,i su izvrsna i
najiakse svarijiva hrana, veoma varna, pre svega, za rniSice. Do pre tridese-
tak godina gIikoza je smatrana sarno kao dobra posiastica i hrana. Danas se
gIikoza veoma ce ni i naveliko trosi po boinicama sirorn sveta kao le k, na-
rocito u teskirn slucajev,irna hirurskih intervencija.
Jugoslavija ima divno voce i povrce, ali se ono ne iskoriscava l1i do-
vol;no ni racionalno. Malo je zernalja koje irnaju toliki broj suncanih dana
i takvo zern ljiste za proizvodnju ogrornnih koIici~a prvoklasnog voca i po-
vrca, pa ipak proizvodnja i upotreba u raznirn delovirna Jugoslavij e nije do-
voljna i nije uvek najparnetnija. U nas nije dovoljna proizvodnja i upotreba
vocnih sokova. Ogromne kolicine divnih plodova u kojirna je koncentrisana
silna energija S£ll1ca jos uvek propadaju, iIi se pretvaraju u alkoholna pica.
$ecer, tu najsvarljiviju hranu i izvrstan lek, pretvararno u alkoholna pica,
otrov i zio pojedinca i drustva. U mnogirn zernljarna proizvodnja vocnih so-
kova je uzeia velikog rnaha. One ne sarno da preraduje svoje voce u nepre-
vrele vocne sokove vec ga uvoze stotinama vagona iz drugih zernalja.
LEKOVITOST VOCA I POVRCA
75
Nije, dakle, n; ::akvo cudo ~lO su nam se pre ,-ala strand smeJ-ali i cu-
dili zas to smo uvozili milione i milione tab lela vilamina C, kad su »Ii vasi
beskrajni vocnjaci Ilajveci rudl1ici i najjevlinije Ivornice vilamina C«_ Vo-
elli sokovi Ireba da poslanu pice sirek i" l1arodni" slojeva, svih rad"Jih ljlldi,
jevliniji i prislllpaclli ji od rakije i dmgog skodl jivog pica,
..c
..c '2 co co
.i'l !'l co
- .~._
..,
.~
tO~ .
::l.c:
_ . ;>
OJ..,
c:Q ·U
'"
:lE"
"'"
c:-
.- "
:lEE
"0
0
>
-'"
~
Kao sto se vidi, svi voeni sokovi sadrie najv,i ~e ugljenih hidra la, a medu
njima preovladuju seeeri, pre svega glikoza i fruktoza, a zatim saharoza iii
obi can seeer, koji se nalazi u sece rn oj repi i sece rnoj trsci_ Masti nema, pa
je i to vaino zna ti pri ishrani osoba kojima mast lteba svesti na najmanju
meru. Radnicima na teskom poslu, a na rocilo onima koji rade po red parnih
kotlova, u loi ionicama, pored pee i, kosacima za v ..eme letnjih iega i dru-
gim, secer je i !trana i lek. Tim Ijudima seeer najbrZe nadoknaduje izgu-
bljenu snagu i omogueava im veeu izdrZljivos t na radu. Osi m toga, svi ti rad-
nici koji rade tes ke poslove gube vrlo mnogo vode, jer se za sve vreme rada
jako znoje, pa im je pOlrebno da nadoknade izgublj enu vodu. Vocni sokovi
su kudikamo prijalniji ad vade, jer svojim ki selinama osvezavaju. Pozna to
je da nasi Ijudi za vreme najtei ih letnjih poljskill radova izbegavaju hranu
koja iziskuje mnogo vode. Najbolje prolaze i najduie izdrZe te radovc oni
koji iive od lake biljne hrane i koji tek uvece jedu jaku, masnu hranu. Naj-
gore prolaze oni ieteoci koji se u podne najedu slanine i suve ~ unke. ani
moraju da piju mnogo vode i opterete i prehlade stomak, poslaju tromi i
najcesee za dan-dva nesposobni za rad, jer gotovo svi pokvare stomak, do-
biju proliv. Svakom je dobro poznato sa koliko se naslade i uzivanja po-
pije casa maline iii limunade za vreme letnjih pripeka, posle dugog pesacenja
i podnosenja zedi na putu i za vreme tesk~ h radova.
Vocni sokovi sadrie znatne kolicine vrlo korisnih kiselina: najceSee ja-
bucne, limunove i vinske, rede i manje mravlje, Cilibarne, salidlne, benzoeve
i drugih neisparijivih i isparljivih, slobodnih, vezanih i poluvezanih kiselina.
Ribizla je vrlo ki se la, jer ima oko 2,3% organskih kiselina. Malina ima oko
1,9%, visnja oko 1,8"io, ogrozd oko 1.4%, a jagoda oko 0,7%. Te kiselinc daju
76 LECENIE BIUEM
Linocu i osvezavajuCi ukus vocu, draze creva na jaee kretanje i tako izazi-
vaj u jacu peristalliku i uredivanje stolice u osoba s lenj im crevima ne-
u rednom s toli coTll.
Te kiseli ne s u vezane za razne alkohole i daj u estre vrlo prij all10g mi-
r isa. Zbog prija tnog mirisa i ukusa vocni sokovi su naj prijatn iji napitak
RIBI ZLA
eelijskog soka postepeno jde prema neut ralnoj, a kasnije i pre ma baznoj.
A pod takvim okolnostima vitamin C se vrlo brzo gubi.
Vocni i drugi bi/jni sokovi sadrze razne vita m ine, osobito mnogo vilami-
na C, kompl eksa l'ilamina B i provilamina A (karol ena). Vitamini s u hetero-
gene organske supstanc ije koje se nalaze u ma lim kolicinama u biljnim i zi-
votinjskim tkivima. Hemijska konstitucija mnogih vitamina je vee poznata
i neki od njib su nacinj enri i sin teMki. Nauka j e pos lednjih godi na o tkri la i
dokazala ogromnu ulogu koju imaju vi tamini u dijetetici i ishrani. Mi, za-
pravo , zivimo danas u doba vitamina. Cak ni penicilin, streptornicin i drugi
vafni antibiotici, koji su napravili revoluciju u terapiji, nisu umanjili vaz-
nost vitarnina. Vi tam in 0 log i j a se razvija u zasebnu veliku naucunu
granu bio logije i svih disciplina koje se od nj e izvode. Proucavanje vitamina
je direktno vezano za sveie bilje, za limunov sok, mladu koprivu, krompir,
neoljusten pirinac, borove iglice i drugu presnu biljnu hra nu. Zeleno povr-
ce i rum eni plodovi bili su prvri vitaminski izvori koji su nam otkrili izvan-
r edan znacaj namirnica biljnog porekla u ishrani i dijetetici.
Vitamini su neophodni faktori za oddavanje zivota i zdravlja coveka i
raznih zivotinja. Oni u malim kolicinama obezbeduju njihovo rastenje i raz-
voj, ishranu, zivcanu ravnoteZu, razmnozavanj e, pa cak i njihovo postojanje.
Savremena nauka 0 ishrani utvrdila je veoma vafnu ulogu vitamina u raz-
vijanju i rastenju organizma, otkrila njihov znacaj i .ulogu u regulisanju unu-
trasnjeg rada eclija p l'i sagorevanju hranljivih mater ija i njihov uticaj na
razne biohemijske reakcije. 2ivotinjski organizam prima s biljnom hranom
male, ali dovoljne 'kolicine vitamina i provitamina, koji nemaju nikakve vaz-
nosti sto se Vice hranljive vrednosti, ali samo u njihovom prisustvu zivotinj-
ski organizam m oze celishodno da iskoristi primljenu hranu. Nedostatak vi-
tamina u hrani izaziva u nasem organizmu patoloske promene, bolesti, tzv.
a v ita min 0 z e. Postojanje vitamina u bilju otkriveno je tek pre nekoliko
decenija. Istina je da se odavno znalo da sru limunov sok i sveza, ziva ze-
lena biljna hrana uops te jedini lek protiv skorbuta. S druge strane, prime-
eeno je da se na Dalekom istoku javlja jedna zivcana bolest medu Ijudima
koji jedu svakodnevno iskljucivo oljusten pirinac i da se bolesnik moze iz-
leciti jeduCi pi,rincane rnekinje. Godine 1911. slavni poljski hemicar K a z i-
m i r Fun k (Funk Caszimir) otkrio je te supstancije i nazvao ih vitami-
nima (tj. zivotnim aminima) . Danas se, medutim, zna da nisu svi vitamini
amini, vee da pnpadaju raznim hemijskim grupama. Od 1928. god. do danas
uspelo je ne sarno da se izdvoje mnogi vitamini u cis tom stanju vee i da im
se odredi hemijski sastav i da se sintezom nacine vdtamini: A, BI , B2 , B 6 , C,
D, E, K i drugi. Proucavanje vitamina je u punom zamahu i svake godine
se u terapiji javlja po neki novootkriveni vitamin, iii se uspeva dokazati da
neki raniji vitamin nije jedinstven, nego da je smesa od dva ili viSe vitamin a
slicnog, ali ipak drukcijeg dejstva na nas organizam i da je druge hemijske
grade (grupa vitarnina B, D).
Do otkrica vitamina nije se moglo objasniti otkud potice lekovitost li-
muna, pomorandze, ribizla, kupina, persuna, mladih oraha, mrkve, ribljeg
ulja, sipka i drugih biljnih i zivotinjskih s.irovina. Nikako se nije znalo obja-
sniti sta je to u krompiru sto leCi skorbut, u svesem mleku i rnaslacu sto
LEKOVITOST VOCA I POVRCA
79
leci englesku bolest itd. Tek j e otkricem vita mina objas njena lekovitost mno.
gih bil jaka i zivotinj skih organa, j er su u njima otkriveni vi tamini. Na taj
nacin su mnogi narodni lekovi postali ,i lekovi ili lekovite sirovin e naucne
m edicin e, veterine i far macij e.
Vitamine dele prema njihovoj rastvorlj ivosti u vodi i masrima i uljima
na hidrosolubilne i li poso lubiLn e. U vo di se rastvaraj u , pored os talih m anje
vaznih, vitamin C i kompleks vitamin a B, a u uljima se rastvaraju vi tamin i
A, D, E, K i drugi.
Glavni izvori vitamina B1 su: pivarski kvasac, zitne klice i mekinje, zi-
tna zrna, kupus , neke salate, spanac, razno voce i plodovi, pre svega, lesnik,
orah, pomorandza, patlidzan, arahis, manje kJrompir i drugo. Nema ga u ma-
slacu, a malo ga je u mleku . . U crnom psenionom brasnu ga ima vise nego
u belom. Zato je bolji crni bleb od b elog. Holandski lekar Ejkman zapazio
je 1897. god. da se beriberi javlja na Dalekom istoku s arno medu siroma-
snim svetom, koji se hrani iskljucivo oljustenim pirineem i da se ta bolest
moze spreeiti kad se jedu mekinje od phinca. Jos pre toga je, 1885, Japanac
Takaki primetio da be!1iberi u japanskoj mornarici iScezava ako se kuva-
nom pirineu dodaje sveie meso. Posle dugih ispiHvanja, 1935. god. odredena
je hemijska formula i izvrsena sinteza toga vitamina.
Surnpordioksid unistava vitamin B 1. To je vazno znati pr1 konzervisanju
voca i vocnih ·i biljnih sokova sumporastom kiselinom i njenim solima. Cist
vitamin B1 treba euvati od svetlosti i vlage na mraenom, ·s uvom i hladnom
mestu. Coveku je potrebno dnevno da uzima oko 1 mi.Jigram ovog vitamina,
sto je sasvim dovoljno ako se hranimo mesovitom hranom, pre svega, sve-
zorn biljnom. Vitamin B1 sluz,i za lecenje beriberija i svih polineuritisa, as-
tenije, neuroze, autointoksikacija, gastrointestinahnih oboljenja, anoreksije, u
svim slucajevima kad je metabolizam ugljenih hidTata poremecen, ulceracija
i drugih bolesti.
80 LECENJ E BIW EM
I. Plodovi
II. Listovi
Uopste, od biljne h rane domacih zivo tinj a umn ogome zavisi koli cina
ov.ih vitamin a u mlcku i mesu. Isto to vazi i za cove ka . Na taj nacin moze
se objasniti za!;to je letnj e ml e ko bolje, jace i lekovitij e od zims kog, i zas to
se moglo podic.i uzorno stocars tvo u sve tu tck otkako su Ijudi shvat il i va i -
nost deteline i pocel i je gaji ti naveliko.
Vitamin /\ je ot po ran na povisenu temperaturu, a li je vr lo osetlji v na
oksidaciona srcdstva i sve tl os t. Zbog toga je veoma vazno upotrebljavati
sa rno potpuno sveze voce i povrce, jer je vrlo teSko spreCi ti razorno dej s tvo
svetlosti i kis(;onika iz vazduha. HJ auenje namirnica i drzanje na led u je
vrlo dobro, jer ni s ka temperatura ne razara ovaj vitamin. Kuvanjem, mrkva
izgubi oko 35"/0 vitamina A. Ovaj vita min se dosta dobro odrzi prilikom
konzervisanja, jer je tel mos tab ilan.
Vitamin D (kalciferol)
I zrada. - Prop isno us ilnj ena i prosejana droga s lavi se u s lakl enu le-
glu i prelije odredenom kolicinom rastvaraca, poklopi i drii u podrumu 8- 10
dana cesce mesaj uCi. Pos le toga se odlije, ostatak se dobro iscedi, obe lee-
nos ti pomesaj u, ostavi da se s legne i izb is tri, fi llruj e kroz harliju za fill ro-
vanje , raz li je u bocice, dobra zapu si drzi na hladnom i mracnom meSlu.
U nedostatku cis tog apotekarskog a lko hola maze se kris titi rakija od
40 do 50 0/ 0 _
Ekstrakti se izraduju s lie no tinkturama, ali se posle e kst rakcije droge
i filtrovanja uparavaju do zelj ene konzistencije, taka da se u farmaciji sp rav-
Ijaju: teeni, Zilki i suvi ekstrakti. Pos ta ukuvava nj e traje dugo, da bi se spre-
eilo razlaganje nepostojanih materija, sve se vise primenjuj e uparava nj e u
vakuumu, pod snizenim vazdusnim pritiskom, taka da se sve ova obavlja na
relativno niskoj tempera turi (20-40 0 ). Da bi se s to potpunije eks tra hova li
lekoviti saslojci iz clroga, osobito onih jakog dejstva, ekstrakti se spravljaju
rede maceracijofll, a l:esce perkolacijom. U novije vreme farmaceutska in-
dustrija sve viSe koristi sveze, zivo bilje za spravljanje ekstrakata.
Teeni ekstrakti se izraduju taka da 1 deo ekstrakta sadrzi le kovite sas-
tojke jednog dela suve droge. zitki ekstraktoi sadde vise aktivnih saslojaka,
a suvi najvise, 0 cemu lekar vodi racuna kad ih prepisuje bolesniku.
zitki ekstrakti imaju gustinu meda, a suvi su iii u prasku iii u obliku
lakih, rastresitih komada. Suvi ekstrakti ne smeju imati vise od 5'/0 vlage;
cuvaju se potpuno suvi u boCicama zalivenim parafinom iii voskom.
Od ekstrakata se izraduju razni galenski pTeparati: pilule, tablete, dra-
zeji, sirupi i dr.
NajcesCi narodni lekovi od bilja su cajevi. Bilje !!reba tek: prilikom pra-
vljenja caja u avan u iii medu dlanovima isitniti , jer se iz ce log biljnog or-
ga na teze i nepotpunij e iscrpljuju lekoviti sastojci nego iz is itnjenih. Lis-
tovi i cvetovi bde otpustaju lekovite sas tojke nego kore i drugi cvrs ti i de-
beli orgaru . Ako se za kucu izrad uj e mesan caj od vise vrsta bilja, uvek se
mora dobro izmesat i. Tim mesanim cajevima ces to se dodaje razno cveee
zivih boja i prijatnog rnirisa da bi caj imao leps i i privlacniji miris , sto psi-
hicki. pozitivno utice na bolesnika. Na primer, dodaje se cvet razlicka, ruze,
lavande, turcinka, zavo mjaka, cmog sleza, n evena, smilja i dr.
Cvece, liSee i druge n eke biljne de love nikad n e treba kuvati, nego
se stave u cist sud i preliju kljucalom vodom, poklope i ostave krace iii dll ze
vreme, vee prema tome da Ii se zeli slab iii jak caj. VeCina cajeva se tako
spravlja. Za to je pogresno kuvati kamilicu, lipu, nanu, majkinu dus icu iii
ne ku drugu mirisnu lekovitu b iljku, j er kuvanj em gube, izvetre gotovo sv i
lekoviti sastojci (etal'ska ulja). los go re j e ako se kuva u otvorenom, nepo-
klopljenom sudu. Iedan od naj cesCih uzroka nepoverenja prema lekov itom
bilju je, pored ostalog, nestru cna izrada ca jeva i suvise mala kolicirw bi/jke
koja se upotrebljava pri tom e. Gotovo je redovna poj ava da se na pola li-
tra vode stavi nekoliko cvetica lipe iii kamilice. To nije dovoljno. To pomalo
lici na madiju. U vecini slucajeva treba na pol a litra vode staviti 3 do 5 ka-
s ika iseckane iii zdrobljene biljke. Uglavnom, treba ostavit,i 30 do 40 minuta
da se biljka kiseli u vreloj vodi, u poklopljenom sudu, ali se moze ponekad
ostaviti i duze da bi u vodu preS lo s to vise lekovitih sastojaka.
U nas se koren belog sleza sve viSe upotrebljava. To je dobro, jer je
to I/ajbolje slu zno sredstvo za lecenje organa za disanje. Medutim , nije do-
bro sto svi taj koren kuvaju . Pogresno je kuvat,i be li slez, j er se time uni-
~ tavaju njegovi lekoviti sastojci. Kas iku iseckanog korena belog sleza (ve-
licine kukuruznog zma) treba preliti sa dva decilitra hladne vode i ostaviti
oko dva do tri sata, eesce meSajuci , da bi se iz nj ega sva sluz izvukla; zatim
treba procediti , zasladiti medom i piti, ali ne odjednom, nego svaka cetvrt
sata po jednu ka ~ iku.
Izvesni lekovi, osobito za jacanje i za leeenj e organa za varenje, mogu
se izradivati i u dobrom cmom vinu, rakiji, razblazenom alkoholu i tome
slieno. Droga se sto bolje isitn i, stavi u cistu teglu i prelije desetostrukom
kolieinom vina iii rakije, poveze platnom i jakom hartijom i ostavi desetak
dana, cesce mesajuci. Na isti nacin mogu se spravljati ,i lekoviti zejtini i
masti, ali se oni greju na vodenoj pari.
8. K 0 r e hrasta i kru ~ in e .
9. Pet e I j k e isanj a i tresanja.
10. R a z n 0: osuseno neo lrovno divlj e voce (divlje jabuke, kru skc, os-
koruse, jarebike), ljuske od ja buka, kru sa ka i dinj a, sv ila od kuku ruza i
drugo.
U toj bi/jnoj dOl11acoj apot eci treba da bude u ve k CiSlo j da bude reda.
Mozda bi se mogao primiti i ovaj r aspored kako je ovde navede no, jer se
bilje u apoteci tako cuva.
Upotreba kineskog caja (Thea chin ensis) iz godine u godinu raste. Sto-
tine miliona Jjudi sirom sveta koriste caj kao prijatan napitak, lek i sredstvo
za osvezenje. Caj je, nesumnjivo, veoma prijatan, ali je skup. Osim toga,
u I i II svetskom ratu caja je postepeno nestajalo na svetskom trZis tu i
vee od polovine rata to je bila retkost, vrlo skupo plaeena. I u mimo vreme
caj je vrlo skup, a u ratu jos skuplji, zbog cega je nepristupacan sirokim
nar.odnim slojevima.
Umesto caja mogu se upotrebiti domaee sirovine: sipak, list kupine, sum-
ske jagode, ribiz)e, mal~ne, ogrozda, lipov cVe! i dr. Sve te biljke rastu u izo-
bilju kod nas, svakom su pristupacne i uvek se mogu koristiti, jer rastu
najcesee kao prezren korov na »nicijoj zemlji«.
Caj od sipaka je nesumnjjvo najprijatniji, najzdraviji i najlekovitiji.
Zbog toga nijedna kuea ne treba da bude bez nabranog sipka. Caj od sipaka
moze se izraditi na nekoliko nacina, vee prema tome sta se zeli dobiti. Pre
svega, treba napomenuti kao vrlo vaZno da sipak treba cuvati ceo i tek pre
upotrebe ga zdrobiti, jer se u celom, neozledenom sipku mnogo bolje i duie
sacuvaju vitamini i provitamini, glavni lekoviti sastojci sipka.
U hitnim slucajevima i kad se zeli sarno prijatan napitak, kasika sipka
prelije se sa dva do tri decilitra kJjucale vode, poklopi i drii ukraj stednjaka
15-20 minuta, procedi, osladi i pije. - Naprotiv, ako se zell da u caju bU'fie
~to viSe vitamina, provitamina, kiselina, tanina i drugih korisnih sastojaka
sipka, onda se ostavi 1 do 2 sata, pa tek onda procedi.
Najbolji strucnjaci rade ovako : u cajnik (posuda sa poklopcem koja
sluii sarno za kuvanje caja) stavi se 2-3 pune kasike zdrobljenog sipka i
prelije sa pola litra hladne vode, poklopi i ostavi preko noei da se kiseli.
Bolja je meka nego tvrda, krecna i gvoZdevita voda. Sutradan se pusti da
prokljuca svega 2-3 minuta, razume se, u poklopljenom sudu. Moze se piti
topao, mlak i hladan caj. Caju od sipka ne treba dodavati limunove ni ja-
bucne kiseline iii limunovog soka, jer Sam sipak ima dovoljnu kolicinu Ii-
munove i jabucne kiseline. Caj ima vrlo lepu boju i prijatan miris i ukus.
Ovako nacinjen, caj od sipaka je ne samo prijatan napitak koji osvezava
nego je i lekovit, jer saddi v,i tamina, tanina i drugih korisnih sastojaka. U
nekim nasim krajevima vladaju leti nesnosne zege, a u mnogim predelima je
Josa voda. Slab caj od sipaka u tim prili'kama moze biti od velike koristi.
IZRADA I UPOTREBA BIU IH LEKOVA
105
Jos lepsu boju (k;1O sta re zla lo) i prijatniju arom u ima ca j od s ipka
koji se mal o ispi"l.i: oSll se n sipak e ddi 1I peCi posle pecenja hl eba dok ne
dobij e sve tlu smedc-mrku boju. Cim se izvadi , jos dok je mlak, saspe se u
mlake teg le ii i boec, dobro zap us i i c uva do upolrebe. Prie njcm, sipak iz-
gubi jedan d ec vilam ina, a li dobije prijalniji miris.
Moze se upo lrc bl java ti i s ipak b ez on ih ce kinj avi h se menki (to su za-
pravo, pl odov i, ali e pogresno nazivaju se menkama): c im se uzaberc, 051-
rim noze m iii narac itill1 m a~inama s ipa k se uzduz raspori, izbace cek in java
zrna i »polll tke« OSllSC.
U mnogim zemljama s ipak je pos ta o narodni caj. Najvi 5e caja od si-
paka potrose oporm.ilis ta, bolnice, decj i domov i, internali za s kolsku decu
i vojska. Sve dska i All1crika su glavni uvozni ci i pOlrosac i s ipka na svetu.
Peklll ez od sipll ka se izraduje na razne nacinc. U sva kom slucaj u, nl!
treba ga du go kuva li , jer uk olik o se duze ku va , lIt oliko vise vil a min\! izgub i.
Dobra s ku van pe kmez od s ipa ka je n ajzdrav ija hrana i najprijatnija pos la-
s ti ca. Mnoge zemljt: kupuju s lol in e vagona s ipa ka za izradu lzv. vilalllinskilz
kO/lcenlrala, tj. na poseba n naci n izradenog pekmeza od sipaka. Ovaj pek-
mez se daj e kao lek vrl o prijatnog uku sa deci, boles nic im a, trudnica ma, do-
jiljama i sv im s labunja vim osobama. Mn ogo j e kori snijc i prijalnije svak i
dan pojes li na pa rce lu hl eba malo ma s la (b u tera) sa neko liko ka s ika pekme-
za od s ipaka nego gUl a ti s kupe uvczene tab le te vitamina C.
vaj u ih raznim imenima, a najcesee vitamins kim VOGI11m sokovima iii teen;m
voccln. Oni se toee u svim javnim lokalima. Njima se lece mnoge bolesti.
Osuseni voeni caj mora se herme[,ick i zapakovati , jer privlaci vlagu i
usled toga brzo puplesnivi i pokvari se.
Nasi bnlani i planinei, osobito u sumovitim i siro mas nim krajevima,
imali bi v,ise koristi od ovih cajeva i voen ih sokova nego od Takije sto je
peku od sveg voea, a rak ij a j e nase narodno i naeionalno zlo i nesreea. Mi-
lioni kilograma najpl e menitijeg voea svake god in e se kod nas pretvore u ra-
kiju, pojede stoka iii istruli.
Izrada zamene za kineski caj. - U poslednja dva svetska rata u Evropi
su izradivane razne zamene za kineski caj. Najcesce s u upotrebljavane sme-
se u kojima je uvek bilo kupinovog lis ta. U II sve tskom ratu redovno je do-
d ava n i s ipak. Racli prijatnij eg ukusa, preporucuj emo dodavanj e osusen ih
sum sk ih j agoda i proplienih s ipaka sme!li prevrelog J.isea od kupine, maline,
ribizle, sumske jagode i ogrozda.
Preporucuj emo ovaj isprobani reeept:
Bilje koje se ovde navocLi nema jako iizi olo~ko delovanj e i zbog toga one
ne deluje brzo, kao ~ to je to, naprotiv, s lucaj s velebilj em, tatulom, bun ikom,
bunom, opijumom, jedieem i drugim bilj em jakog dejstva , gde se znaci jav-
Ij aj u vee posle nekoliko minuta ili najdalje posle ce tvrt iIi pola sata. Ovo
blago bilje deluje spor ij e, a li d ugotraj nij e i stoga se i znaoi pobo l j~anja bo-
les ti javljaju kasnije. Zbog toga se, osobito hronicnim bolesnicima, prepo-
rucuje da budu istrajni i strpljivi prilikom upotrebe ovih lekova.
BOLESTI USTA
ZAPALJENJE JEDNJAKA
,
(Ezotagit is)
Hronicni katar organa za varenje cesto se i caj evima moze vrlo us·
pes no leciti. Od lekovitih b ilj aka vredno j e pomenu!li: haj ducicu , lravu·ivu,
od verema travu, debelu koku, pe t rovac, kamilicu, nanu , orahovo lisee, maj.
kinu dus icu i neke druge gorke i opore biljke. Ove biljke mogu se kori·
stiti i tako sto se Iistovi zguZvaju izmedu prstiju i naCirri lopti ca koja se
proguta. Ovo Cil1iti po nekoliko puta dnevno. Zimi se kuva caj od os usenih
listova.
I ovde eemo navesti veei broj smesa, od kojih ee lekar odabrati onu
koja najvi se odgovara svakom pojedinom boles ni ku:
1. Cetiri supene kasike kamilice i 4 kasike lista hajd uc ice prelili sa
Iitar i po kljucale vode, odmah poklopiti i dna ti 15 minuta u kraj s tednjaka
da bude toplo, ali da ne vri, skinuti, ostaviti 2-3 sata da se ohl adi i caj
piti u toku. dana kad god se ozedni. Osobe koje ne podnose gorko, mogu za·
sladiti caj medom.
2. Jednake delove hajducke trave, vodopij e, orahovog \ista i majkine
dusice: 3 supene kasike smese popariti sa pola Iitra kljucale vode i posle
2 sata ocelliti; piti u toku dana umesto vode.
3. Jednaki delovi hajducice, kamilice, petrovca i kima, kao pod 2.
4. Po 10 g korena selena, crnog gaveza i reuma, smilja, anisa i porno·
randzine kore, kao pod 2. Nezasladen'o piti na pola sata pre jela.
5. Po 10 g cveta kamilice, hajducice, lista bokvice, selena, buacka i
dunje, kao pod 4.
6. Po 20 g korena crnog omana i belog sleza, dunjinog semen a i lista
zalfije i bokvice, kao pod 4.
7. Po 20 g kamilice, lipovog cveta, korena belog sleza, slatkog korena
i pirevine, kao pod 2.
B. Po 25 g korena crnog gaveza, belog sleza i slatkog korena i 25 g
cveta trandavilja, kao pod 4.
9. Po 30 g lista pitome nane, vidovcice i korena angelike i 10 g sladiea,
kao pod 2.
10. Po 20 g majkine dusice, k,icice, steze, ocajnice i cveta trandavilja,
kao pod 4.
11. Po 10 g korena omana, selena, crnog gaveza, belog sleza i pirevine,
ruse, Iista pitome nane, podbela, crnog sleza i kamilice, kao pod 2.
OBOLJENJA 2ELUCA
POREMECAJ VARENJA
(Dispepsija)
(Enteritis)
(Kolitis)
Proliv ie cesto i vrlo rasireno obolj enje, pogo tovu kod deee. To je ces lo
znak mnogih ak utnih i hro nic nih bolesti. Lecenj e proliva moze biti uspes no
ako se blagovre rneno otkriju i odstrane uzroci ove boles ti. U svako m sluca-
jli, bolesnik mora traziti pomoc lekara. Osobito su opasni letnji prolivi deee
pogotovu na selu. Holesniku se daje da pije mn ogo t ecnos ti, al i ne l1eku-
vallu vodu, nego blage caj eve od l1al1e, kamilice, kil1eskog ca ja, za,tim da j ede
presne strugane kisele i opore j a buke i drugo. Za takve bolesnike pos toj i
odredena di jeta.
Ima i biljnih lekova koji su vrlo efikasni . Protiv proliva pomazLI, pre
svega, biljke koje imaju stavoSkih, oporih, taninskih materi ja, slu zi i pek-
tina: OPOTO divlje i pitomo voce, trava od srdobolj e, stefa, s rcenj a k, hra-
stova kora, zir i ~isarke, nana, maticnjak, kamiliea, list kupine, ma line, ri-
bizle, s umske jagode, ogrozda, kruske, rule, lalfij e, hras ta , cera, dunj e, ja-
buka itd. Us pes no deluje kantarion, lis t i koren koprive, list i plod borovn iee,
list m edvedeg grolaa, vranilovka, razne vrste stavolja (Rumex), petrovae,
trava-iva, beli luk, zdravae, l iva trava, plod zesljike i kantarion a, list ernog
sleza, stueano dunjino seme i drugo.
1. Za dojerzead i decu preporucuje se ova s mesa: po 2 kasike matic-
njaka i pi tome nane i 3 kasike kamiliee.
2. Smesi pad I dodati I kasiku prZenog i samlevenog l ira hrasta, lista
iii ploda borovnice ·ili IU'astove kore.
3. Samlevene hrastove sisa rke, koren srcenjaka, trave od srdobolj e
zdravea. Ova smesa brzo zaustavlja i jaci proliv.
4. Koren trave od srdobolje i stefa cesto uklanjaju i krv u stolici.
5. lednaki delovi zdrobljenog dunjinog semen a, eveta ernog i belog
sleza i lista podhela. Tome se obicno dod a manje iIi vise titriee. Ovaj caj
deluje kao blago sluzavo sredstvo.
6. Cubar, sam iii zajedno sa nanom, maticnjakom i t ~tricom. Ova smesa
daje vrlo dobre rezultate.
7. Vrlo efikasno sredstvo je caj od smese 1 kasike zdrobljenog korena
trave od Hdobolje i 2 kasike hrastove kore.
S. Strugane jabuke, narocito opore i kisele izvrstan su lek protiv pro-
liva, osobi to dece.
9. Po 2.1 g eveta kamiliee i lista nane, borovruee i oraha; 3 kasike sme-
se preliii sa pola litra hladne vode, ostaviti preko noei i sutradan izjutra
u poklopljenom sudu zagrejati da prokljuca. Kad se ohladi, oeediti i piti
u toku dana urnes to vode.
10. Po ~O g rizoma trave od srdobolje (P. lormenlilla), srcenjaka (P. bi-
slorla) i lubenicarke (San.guisorba) i 10 g majkine dusiee, kao pod 9.
11. Po 30 g stde, bokviee i troskota i 10 g nane, kao pod 9.
12. Po 25 g lista od nane, koprive, kruske i bokvice, kao pod 9.
13. Slum i caj protiv krvavog pro/iva: po 25 g korena ernog gaveza, se-
mena dunje i lana i lista nane, kao pod 9.
14. Po 25 g majkme dusice, idirota, hrastove kore i srcenjaka, kao
pod 9.
15. Po 20 g trave od srdobolje, bokvice, roscica, zecje stope i kamili-
ee, kao pod 9.
KOJE SE BOLESTI MOGU IZLECITI III UBLAllTI MEDICINSKIM BIUEM
121
16. Salep (vid i clanak 0 sa lep u) daje se vrlo uspesno, osobito deci.
17. Po 25 g k Ol'c na crn og gaveza, kam ili ce, island skog lisaja i tim ijana,
kao pod 9.
18. Po 20 g ornhovog i koprivinog li sla, hras lovc kore, srce nj a ka inane,
kao pod 9.
19. Po 20 g lis la k up ine, ogrozda, sum ske jagode, maline inane, kao
pod 9.
20. Po 30 g lis la crnog i belog sleza i ka mili ce i 10 g dunjinog semena,
kao pod 9.
21. Kao kafa ispJ'Le n hraslOv zir ame lj e se u fini prah i uzima vise
pula dnev no navrh noza; zaliva se jakim cajem od ka mili ce .
22. Po 30 g ri zorna zdravca, zive lrave i kantariona i 10 g majkine du-
s ice, kao pod 9.
23. Po 25 g cVI.! ta i li sta podbela, lista crnog s leza i cvetnih pupuljaka
majske ruze, kao pod 9.
24. Po 30 g cvela trandavilja, majske ruze i belog sleza i 10 g malic-
njaka, kao pod 9.
25. Po 25 g zrelih osusenih borovnica, divljih jabuka krusaka i si-
puraka, kao pod 9.
26. Cett'dese t grama vrhova grancica s liscem ruja, po 20 g vra nilovke
i kamilice, kao pod 9.
27. Po 20 g korena zecj e stope, zdravca, borovnice, koprive i osusenih
divljih kru;aka, kao pod 9.
28. Vocni caj pro[ iv pro/iva: po 20 g drenj ina, oskorusa, s ipuraka, dunja
i musmula dobro isitr,ili i od te smese uzeti 3 supene kasike i kuvati 10 mi-
nuta u pob lilra vode; kad se ohladi, ocediti, iscedi~i i piti umesto vode
u toku dan a .
29. eve/Hi caj protiv proliva: po 25 g pupoljaka majske ruze i cvetova
Iipe, kamilice i hajducice, kao pod 9. Daje se deci i vrIo osetljivim osobama.
30. Kompot od drenjina je vrlo prijatan i koristan i odraslima, a jos
vise deci oboleloj od proliva. Tr·i-cetiri kasike osusenih drenjina kuvati kao
kompot u j ed nom litru vode i mlako jesti i piti, po mQgucnost>i nesladeno.
31. Po 20 g petrovca, virka, zdravca, smilja i vranilovke, kao pod 9,
(Opslipacija, konstipacija)
Evo ncko liko cajeva i drugih lekova biljnog porekla koji se korisle u
nas i u svelu na osnovu vekovnog isk ustva i novijih klinickLh ispitivanja
protiv zatvora, za uredivanje s tolice, za ciscenje (Iaksansi, purgansi).
1. Laneno seme: punu kasiku semena stucati u avanu, preliti sa 200 g
mlakog caja od ~ami li ce i odjednom popiti. To ponoviti 2-3 puta dnev no.
Osobe koje dugo vrernena pate od hronicnog zatvora moraju i cesCe u toku
dana uzimati ovaj lek bez bojazni, jer lanena sluz nije skodljiva i ne iza-
ziva navik u.
2. Po 30 g kore kmsine iii zes tike, pJ odova pasdre na i korena sladica
stucati u prah i tome dodati 10 g cveta crnog trna, kao pod 1.
3. Po 30 g sla tkog korena, plodova pasdrena i moraca i 10 g korc od
krusi ne isitniti; jednu supenu kasiku ove smese kuva·ri 2-3 mLnuta u 200 g
vode; kad se ohladi, zasladiti m edom i popiti . Ovo ponoviti 2-3 puta u
toku dana.
4. Po 30 g kore krusine, plod ova pasdrena i korena selena i 10 g mo-
raca, kao pod 3.
5. Po 15 g kore krusine i plodova pasdrena i po 10 g moraca, kima, ko-
rena omana, sladica, angelike, sapunjace i lanenog semena, kao pod 3.
6. Po 15 g moraca, ani sa, kima i korijandra stucati i upotrebiti kao pod
3. Ovaj caj se preporucuje, pre svega, osobama koje pate i od gasova, na-
dutosti, m eteonzma.
7. Za decu: po 25 g kamilice, moraca, kima i cveta crnog trna, kao
pod 3.
8. Propis jugoslo venske tarmakopeje. - Caj za ciscenje: po 20 g se-
ninog lisca i zovinog cveta, 30 g kore krusine i po 10 g moraca, anisa, lea-
lijum-natrijuOl-tartarata i vode; senino lisce ravnomerno nakvasiti kljuca-
lim rastvorom kalijuOl-natrijum-tartarata U destilovanoj vod-i, zatim ga osu-
siti na 50-60oC i pomesati sa ostalim biljem. Jednu supenu kasiku smeSe
prokuvati 3 minuta u 200 g vode i, kad se ohladi, odjednom popiti.
9. Cvetni caj za ciscenje: po 10 g cveta od crnog trna, kamilice, zove,
bele mrtve koprive, turcinka, belog .i crnog sleza, 15 g kore krusike i 15 g
plodova pasdrena, kao pod 3. Caj se, pre svega, preporucuje za decu i vrlo
osetljive odrasle osobe.
10. Po 25 g kore krusine (ili zestike), plodova pasdrena, korena selena
i amana, kao pod 3.
11. Cetrdeset grarna kore zestike (Rhamnus tal/ax), po 15 g pirevine
i zubace i po 10 g lista pitome nane, plodova klima i zove, kao pod 3.
12. Po 20 g gorke deteline, blaienog ckalja i korena crnog gaveza i po
10 g plodova krusine, lOve, kima i moraca, kao pod 3.
13. Po 20 g kore zestike, plodova kima, anisa i zove i po 10 g rizoma
reuma i cve-ta kamilice, kao pod 3.
14. Po 15 g kore zestike i plodova pasdrena, po 10 g bele mTtve kopri-
ve, cveta kamilice, trna i zove, kao pod 3.
15. Po 30 g kore krusine i plodova zestike i po 20 g korena selena i
sladica, kao pod 3.
16. Po 30 g plodova lOve, pasdrena ·i ani sa i 10 g korena selena, kao
pod 3.
KOl E SE BOLESTI MOGU IZLECITI ILl UBLA2ITI MEDICINSKIM BILIEM
123
17. Po 20 g grckog semena i plodova pasd rena, moraca, kirna i kleke,
kao pod 3.
18. Jedno-dve kasike r icinusovog ulj a (ali nika ko rioinusovo seme, jer
j e one vrlo otrovno, pa moze izazvati i smrl! ). Ricin usovo ulj e ni je o lrovno
i moze . se dobi ti 1I svakoj apo teci, al1 posto je vrlo neprijatnog ukusa i olu-
t oog mi risa, ulj u doda li limunovog iIi nekog drugog soka prij a'lnog uku sa i
mir isa. Meuutim , ne sme se upo treblj avati l ehnicko l'ioinusovo ulje , jer .i t:
i one vrlo opas no, posto iz njega ni6u odst ranjeni o trovni sastojci (smrtonosni
to ksalburnin ricin) !
Razurnljivo je da bolesni ci ko j-i pa te od za tvora treba da paze i na is-
hranu. Kompo t od sljiva i smokava, presan i kiseo kupu s, raso, ke l eraba, kelj
i slicna sred stva su a probani narodni lekovi koji se u nas i u inostranstvu
u spesno koris te protiv za tvora .
(Amara tonica)
Gorko bilj e 0 kome ce ovde bili govo ra nij e ~ k o dlji vo i ne izaziva na-
viku ni duzom sva kodn evnom upolrebom _ 0 sl r ihn os u, hin inovoj ko ri , p ik-
rOl oks inu i drugim vrl o go rkim biljnim le kov ima uop ~ te necemo ovde go-
voriti, jer su to uvozne droge ; o sim toga, vrlo s u j a kog fizi oloskog dej s lva ,
tako da se ti le kol'i mogu upot reblj avati jedino i is kljucivo po savelu i pod
n adzorom lekara.
Ovde cemo govorit i sarno 0 nase m , svima poznatom i siroko ras pro-
stranjenom lekovitom bilju, do koj eg svako moze lako doti .
lako je sve ovo bilje manje iIi vi ~ e gorkog ukusa, ono ces to sadrii i
mnoge druge lekovite i nelekovite m a terije, 0 cemu strucnj aci u Biljnoj
apoteci strogo vode racuna, pogotovu kad se spravljaju sme~e sas tavlj cne
od raznog bilja razlicitog hemijskog sastava, pa, pre ma tome, i svojstvenog
farmakodinamskog dejstva i odrec1e nog te rapijskog efekta.
Vrlo je vaino naglasiti da se pre upotrebe ovih lekova bolesnik mora
posavelovati s lekarom, da ne bi do~lo do neZeljenih posledica koje mogu
nastati usled nepravilne upotrebe lekovitog bilja.
Vama napomcna. - Gorki lekoV'i se lTIOTaju piti sarno i iskljuci vo pre
jela, obicno oko pol a sat a pre obroka! Nikako posle jela! Isto tako, vazno je
znali da se gorki lekovL ne smeju zasladivati! Ukohi lro je lek gorci, utoliko
je bolji!
Gorko bilje svojom gorcinom dra zi culo ukusa i tako refleksnim putem
preko sluznice jezika izaziva pojacano lucenje pljuvacke, a osobito zeludacnog
soka, podstice prohtev za jelom i na taj naCin 013lksava varenje hrane.
Gorko bilje se moze uzimati stucano u prah, u obl·LIm caja, tinkture iii
ekstrakta (ovi preparati se spravljaju u apoteci). U narodu se gotove razne
gorke »Iravarice« na taj nacin sto se gorke trave dobro isitne, preliju ra-
kijom i posle 8-10 da-na procede i piju pre jela kao »stomaklije«. Posled-
nje 2 godine najviSe lincure pot~e osobe, naroeit-o zene, koje osecaju ne-
izdr:l.ljive bolove od upala vena; po 1-2 kasi:ke piju izjutra i uvece pre jela,
oblazu noge iii tom rakijom protrljaju bolna mesta. Ovo nije naucno ispi-
tano, ali mnoge bolesnice se hvale da im je lincura pomogla.
Gorka s'r edstva za jacanje zeluca i uopste za jacanje i vracanje izgub-
Ijenog apetita spravljaju se od mnogobrojnog naseg gorkog bilja, mec1u kojim
ima i takvog koje je ne sarno gorko vee je i mirisno, oporo i sluzavo_
1. Nesumnjivo da je jedno od najbol}il1 sredstava nasa Iincura, ko.ja se
ceni svuda u svetu. Ima viSe nacina izrade lekova od lincure, a najbolja je
gorka rakija i gorko vino: 200 g lincure isecka se i zdrobi u grub prah kru-
pno~e zitnog zrna, stavi u sud i prelije najboljom komovom rak,ijom iii naj-
boljim starim crnim vinom, dobro se sud zatvori i dr:l.i desetak dana; povre-
menD se svakodnevno jace promucka. Zatim se odlije i iscedi. Pije se 3 puta
na dan pola sata pre jela po 1 rakijska Ca~ica_
KOlE SE BOLEST I MOGU IZLEC ITl ILl UBLA2 lTl MEDICINSK IM BIUEM
125
2. Na is ti nac in se moze naciniti gorkovaca od kicice, hajducice, gorke
delelille, kore od gorke pOllloral1Cl ze, hm elja (sisarice), pel ena, podubice,
Irave- i ve , it1. i ro la i mn ogi h drug ih biljaka.
3. Po p o la kafcne kasi h : Jincure, kici ce, idirota i kore gorke pomoran-
dze preliti sa 2 dec ilitra kljucalc vodc, poklopili, os tav ili 2 sala, procediti i
p ili 3 puta na da n pre j ela po I kas iku .
Pantljl~ra
(Tenija)
Pan tlji cara je parazit coveka i zivotinj a. Ona ima po dva iii tri do-
macina i zbog toga mora da prode kroz jednog iIi dva pos rednika do ko·
nacnog razvitka. Za svin j sk£l pantljicaru su posrednici svinja i covek, za
gO\ledu goveee, a za ehil1Okokus (klobucaru) pas. bterivanje ovih parazita
je vrlo tes ko i spo r~. Zato je neophodno da se bolesniJk obrati za savet i
pomoc lekaru i da redovno kon trol ise izmet.
Ima izves tan broj lekovitih biljaka koje se upotrebljavaju protiv pa n·
tljica re. Najefikasnijc su istovremeno i najot'r ovnije. T'O su rizomi navale,
kora nara iii sipka, kamala (sa Filipina), koso (iz Etiopije) i druge.
1. Po 25 g rudinskog pelina, kamilice i pelena pomeSati, popariti jed·
nim litrom kljucale vode, poklopiti, ostavi.ti preko noCi da se kiseli (ekstra·
huj e) , ocediti i popiti u toku dana. Posle 3 dana avo ponoviti.
2. Cetrdeset grama kore od krusine i po 20 g semena od bundeve, po·
vratica i mdinskog pelina, kao pod 1.
Crevna glista
(Askaris)
(Oksiure)
J etra ili crna dzigerica j e najveea zlezda 1\.1 naliem organizmu. Njena
uloga j e ogr omna . Za leeenj e je tre i zucnih puteva bolesnik mor a traziti po-
moe lekara.
U naucnoj i narodnoj medicini se, pored drugih lekova, koris ti i izves no
lekovito biIje za lecenj e zapaljenja jetre (hepati'tilS), zapaljenja i ucne kesice
(holecistitis), za rasl varanje kam ena u i ucnoj k esici (holelititijaza) i d rugo.
Razum ljivo je da bez pravilne dijete ovi leko vi neee pomoei. Otud tako ve-
li ka vaznost pravilnc ishrane ovih bolesnika i osoba naklonje nih ovim bole-
stima.
Za lecenje jet re i zucnih puleva rna ne.k.oliko lekova b il jnog porekla
koji se upotrebljavaj u s manj e iii vi~e uspeha. Od domaeeg le kov i tog bilj a
zasada je, izgleda, najbol je rezultate dala piloma nana. Zbog toga se ona
javlja gotovo u svim poznati m iI i paten tiranim domacim i inos tranim
fa bri ckim lekovima. Lecenje traje duze vremena, cesto po nekaliko meseci
pa i d uze. Mesecima se mora piti sva ki d an j ak caj od pitome nane.
1. Dvesta grama lista pi to me nane »Micam« staviti u cist su d, popariti
sa litar i po kljucale vode, odm ah dob ro poklo piti i ostaviti 2- 3 sata da se
»kiseli «, tj . da bi list otpus tio iz sebe ~ to vise le kovitih sa·s toj aka. Moze se
piti nesladen i ii zas laden eaj u toku celog dana u mes to vode . Izgleda da
se sve drugo lekovito biJj e koje se ovde spomin je ne moze meriti s pitomom
nanom.
2. Jednak i delovi n a ne, m a ticnj a'k a, tr ave-ive, podubice, t itrice i hajdu-
cice, kao pod 1.
3. J ednake delove maticnja ka, trave-ive, pod ubice, titr ice i hajducice po-
m e~a t i sa toliko nane koliko j e ovih zajedn o, kao pod 1.
4. Istim kolicinama pelena, petrovca, trave-ive, podubice, kru ~ine , ruse,
masl acka i zen etrge dodati toliko lista nane koli'k o je ovih· u kupno, pa od
te smese kuvati i pit.i caj kao pod 1.
5. Jednaki delovi nan e, maJt>ienjaka, ruse i k rusine, kao pod 1.
6. Cetiri dela nane i po 1 deo p elena, smirl ja, haoj ducice, moraca i kru-
sine, kao pad 1.
7. Jedna ki delovi pitome nane, ocajni ce i t r ave-'ive, kao pod 1.
Od biljaka jakog fizioloskog dej s tva u n aucnoj m edicini se upotreblja-
va bunika, velebilje, tatula, rusa, zuti trn (B erb eris) i ne ko drugo n aSe i
strano bilje. Medutim, ovo bilje ne sme upotrebljavati laik, j er vrlo lako
moze doei do t rovanja.
Od rnirisnih biljaka cesto se upotrebljavaju galenskJ. i fabricki pre-
parati koji imaju ekstraktivne materije dobij ene od pi,tome nane, smilja,
omana, trave-ive, kraljevca i nekih drugih biljaka koj e uspevaju i kod nas
i bez bojazni se mogu kor i·stiti i dilZe vremena, ~to je vaZno za hronicne
bolesni ke.
Mnogi preparati za lecenje jet·r e i zucnih puteva sadrle ekstraktivne
materije od pitomc nane, ocajnice, vodopije, maslacka, steze, poponca i
nekih drugih domac ih gorkih, ali neotrovnih biljaka. lone se bez posledice
mogu svakodnevno koristiti dufe vreme.
KOlE SE BOLESTJ MOCU IZLEClTI III UBLA2.ITl MEDlCINSKIM BIUEM 129
Zbog velike raznovrsnosti i slozenosti hemij skog sastava raznih biljaka
koje se koriste u smesama za leeenje zuei, bilo da podstieu, pOjacavCljll lu-
cel1je zuci (holereticni lekovi), bHo da po jacClvaju pral.njenje zucne besike
tholekinetici, holagogna sredstva), mora se strogo vod iti racuna prilikom do-
nosenj a recepture da bi se dobio dobar lek.
Bez saglasnosti i saveta lekara ovi se lekov i ne smej u upotrebljava ti.
E vo jos nekoliko r ecepa ta eajnih smesa koje se koriste u naucnoj medic ini
za lecenj e jetre i zucnih puteva:
Upala jetre
(Hepatitis)
(Ho/ecistitis)
(H ol elilijaza)
Ciroza jetre
1. P,iti 3 puta dnevno pre jela po 1 kasiku svde isce denog soka ad ro-
tkve. Nastruganu rotkvu jesti kao saJa tu 2-3 puta dnevno.
2. Piti 2-3 puta dnevno pre jela po 1 kafenu kas iku iseedenog soka iz
cveta i !ista kantariona iii iz korena mas lacka. J es ti sa1latu n acinjenu od
mladog liSea maslacka.
3. Piti 2- 3 puta dnevno pre jela po 10-15 kapi soka izcedenog iz Ii·
stova ~ kOf(:!na trave ruse. Posle sva,ka 2 uzastopna dan a ciniti pauzu ad
jednog dana .
4. Cetr deset grama cveta i lista kantariona i po 20 g troskota, ruse i
smilja; 3 kasike ove smese kuvati 3 minuta u pol a litra vode, posle 6 sati
ocediti, iscediti i popiti u 3 doze pre jela (dnevna doza).
KOlE SE BOLESTI MOGU IZLEC ITI III UBLAZI Tl MEDIC INSK IM B1U EM 131
5. Po 30 g ruse, hajd ucice i nane i 10 g klekinja , kao pod 4.
6. Seda md eset gra ma trosko ta i 15 g kan tario na i klekinj a, kao pod 4.
7. Po IS g ruse , nane, zute hajducice, sm iI j a, kor ena maslacka i tro-
skola i 10 g kore od pasd rena, kao pod 4.
8. Po 20 g ras tavica, ruse, cveta od zute hajducice, kantariona i korena
vodopij e, kao pod 4.
9. Sezdeset grama korena vodopije i po 20 g ruse i Dane, kao pod 4.
10. Po 40 g sipur ka i r izoma pi revine i 20 g !ista koprive, kao pod 4.
II. Po 20 g r izoma ad reuma i lista pil1:ome nane i po 20 g cveta i lis ta
kantariona i trave ruse S korenom, kao pod 4.
SECERNA BOLEST
(Dijabeles)
CAJEVI ZA MRSAVLJENJE
1. Sto gra ma kOl'e krusine koja j e odlezala l1ajmanje god inu dar1a iii
je po ~ l c gUljcnja 'a clrvC la hila :agrejana 1 sal Ila 1 JOoe. Kora se isitni i
pomesa sa Sl11eSOlll koj a se sas loji od 10 g korena se lena, maslacka, s iadiea
i zccjeg tma , ploclova pasdrena i sene, li s la mas lacka i vinove loze, evcta rn a·
s lacka i braCica (morska a lga); 3 kasike isitnjene smeSe kuva ti 10 minuta u
pola lilra vode; kacl se proh ladi, procedi li i ta j caj pOpili u toku dana u 3
doze posle jela umcs lo vode. Caj piti nezasladen.
2. Po 15 g ko re kru sine, pas drena i zutog tma i po 5 g plodova ki ma,
moraca ,i korijanelra i cvela kami li ce ,i bele mrlve koprive, kao pod 1.
3. Po 10 g kore krusin e i pas drena i 5 g plodova moraca, kima, a ni sa i
korij a ndra, cve lova tma, kamilice, bele I11rtve koprive i hajd uciee, sv ile od
k uku ruza i trave dani noea , kao pod I.
4. Po 30 g cve la hajduci ce i kan tari ona i po 20 g braciea i moraca, kao
pod 1.
5. Po 10 g kore krusi ne i plodova pasdrena, korena selena i zecjeg trna
i po 10 g kl e kinja, bracica i kami li ee, kao p od 1.
6. Celrclcset gral11a kore kru sine i po 10 g korena se lena, masL.acka , 7.e-
cjeg lrn a, brac i':a, cve ta l11as lacka i li sta maline, kao 'Pod I.
7. Po 25 g p\oelova pasclrena, brac iea i cveta be le mrtve koprive i tma,
kao p od 1.
B. Dvadesc t pc t grama plodova sene, pasdrena, kima i moraca, kao pod L
ZAPAUENJE BUBREGA
(Nefritis)
kuvati 5 minuta u pola lil ra vode (po mogucstvu destilovane iii prelhodno
prokuvane ki ~ l1i ce), poklopili, i kada se oh lacLi, procediti i piti umesto vode
u loku dana. Moze sc zas laditi, najbolje medom. Tri uzastopna dana pi Ii, a
cetvrtog ci ni ti pauzu; tako ponavljati du ze vremena.
2. Po 30 g lis la breze i krus ke, po 15 g lanenog sernena i li sta bosioka
JO g rastavi ca, kao pod 1.
3. Cetrclesc t grama lanenog semena, 30 g brezovog lista i 10 g ras tav ica
is lo lolik o boslOka i korena zecjeg trn a, kao pod l.
4. Po 20 g bosioka, srd acca, kantariona, rastavica i trave d aninoca, kao
p od 1.
5. Po 15 g lis la breze i km sk e, korena c rnog gaveza i zecj eg trna, CVC la
vra I ica i kan tariona i 10 g srdacca, kao pod l.
6. Po 10 g IIsta breze, bosioka i medved eg grozda i po 10 g cve ta <.: rnog
sleza, ploda pe rsun a i sipurka i korena pirevine, zecjeg trna, selena i be-
clrinca, kao pod I.
7. Kao pod 6 uz dodatak 20 g !is ta sofore .
8. Po 20 g brczovog lis ta i petrovca (Agrimo nia) i po IS g tro ~kola, pi-
revjne, zutilice (Gellista tinctorial i razgona (V eronica) , kiao pod I.
9. Pedese t grama bre:wvih pupoljaka, 30 g lista bosioka i po 10 g cveta
nevena i razlicka, kao pod I.
10. Po 40 g brezovih pupoljaka i korena ernog gaveza i po 10 g cveta
zove i belog sleza, kao pod I.
11. Po 30 g lanenog semena i korena crnog gaveza i po 10 g eveta zove
i kantariona , tra ve daninoca i zlatniee, kao pod I.
12. Sezdeset grama brezovog lis·ta i po 20 g zla.tniee i selena, kao pod
I; (hronicni nefritis).
13. Po 30 g lista breze i kruske i po 20 g zlatniee i selena, kao pod 1;
(uremija, tes ko izbacivanje mokrace).
14. Cetrdeset g rama pupoljaka breze i po 30 g korena selena i zecjeg
lrna, kao pod I.
Bolesn ici koji dugo leze i n erado uzimaju lekove neprijatnog ukusa
mogu piti, posle obeda, navedene cajeve zasladene sokovima i sirupima od
kiselog voca: ribizla, kiselih visanja, ogrozda, sumskih jagoda, limuna, po-
morandze i dr.
IS. Po 5 g kamiliee i osusenih plodova maline, po 10 g pupoljaka erne
topole i brezovog lista i pupoljaka i po 20 g cveta sunucice, lipe i pupoljaka
iii kore vrbc dobro isitniti, preliti I litrom destilovane vode iii prethodno
prokuvane i ohladene kiSniee, ostaviti da se ekstrahuje 8 sati, zatim ku-
vati u poklopljenom sudu 5 minuta. Kada se ohladi, proeediti, i.seedili i
pomesati sa I kilogramom najboljeg lipovog meda. Uzimati po I vinsku
casu vise puta dnevno.
16. Trideset gram a brezovog lista, po 20 g korena selena i trave sitni-
ee i po 10 g medvedeg groZda, rastavica i p e telj.ki od visanja, kao pod 15.
17. Po 25 g pupoljaka, [ista i soka od breze, po 10 g korena selena,
rizoma pirevine i 5 g sitniee, kao pod 15.
18. Po 50 g brezovih pupoljaka i lisla hajduciee, kao pod IS.
19. Po 15 g korena selena, zecjeg trna, virka, persuna i zubace, 20 g
brezovih pupoljaka i 5 g semena buacka, kao pod IS.
20. Po 20 g sipurka, lanenog semena .i cveta ernog sleza, povralica i
zove, kao pod 15.
KOlE SE BOLEST! MOGU IZLEC IT I ILl UBLA2 1T! MED le l NSK IM BIUEM
139
·!.APALJ ENIE B UBRE2: N E KARLICE
(Pijel i t is)
Bole t je vdo teSka, us led cega na staj u neizd d ljivi bo lovi u s labinama,
pa se s ire na tloJc. Bolcs nik ces to m okd, a m okrenje je bolno. Pone kacl mo-
kl'aca posla,ie Cl-vena od krvi.
Bolesn ik se mora ob ra titi za p o moe u ro logu. U hrani izbegavali one
so li od kojih je kamen u bubregu na s tao. a to se moze utvrditi he mij s ko m
ana li zom izbacenog ka m ena. Bol es nik treba da pije velike ko li cine lec nos ti
u o bliku raznih cajeva. Sas tav eaja ee odred iti le ka r uro log.
Pre porucuj emo ove kompozicije raznog lekov itog bil ia:
l. Po 30 g si tn ice , kore n3 se lena i zcc jcg trn a i 10 g kl ek inj a. S ve se do-
bro is itni i po mesa , po topi u I lil ar vode, os tavi ce lu noe d a se eks tra huj e
i sutrada n izjutra zagrej e do kljuca nj a i kuva 2-3 minuta. Ka da se oh la Lii,
procedi se i pij e u tok u dana umes to vode. Bolj e je piti nezas laden ca j. a li
ko ne m oze da pij e go ra k caj, m oze ga i zas ladili medom iii nekim ki se lim
voenim soko m (sirupom); m edulim, ta d a ga piti po Ie j e la i izmeClu ob-
roka. Caj piti uzas topno 3 dana, za tim naci niti pauzu od jednog dan a i o pe t
produzi ti na is ti nac in . Kao i u s lucaju mnogih drugi h boles ti, i ovde je vrlo
vazno povremeno konlroli ati mokracu u toku lecenja, da bi se m ogao u sta-
noviti rezultat lecenja i odredi ti p rav ilna terapija.
2. Po 30 g brezovih pupoljaka, sitni ce i pl odova (se me n a) persuna i
10 g !'Use, kao pod I.
3. Po 40 g b rezovi h pupoljaka i ru se i p o 10 g kantariona i majkine du-
sice, kao pod I .
4. Po 20 g k o rena zecjeg trn a i s ladica, pl odova divlje ru ze (si purka)
i kleke iii venje i po 10 g li s la c rne ribizle 'i ko pitnj a ka (korena), kao pod I.
5. Po 25 g plod ova (semena) kima, moraca, mrkve (karotne) j celera;
sve plodove u avanu dobro stucati, jer se lekov iti sastojci nalaze u unutra ~
njosti ovih plodova, kao pod I.
6. Po 25 g kore na selena, p ersuna, celera i sladica, kao pod I.
7. Po 30 g brezovih pupoljaka, slalkog korena i lisea vinove loze (cr-
venog) i 10 g kopitnjaka, kao pod I.
8. Po 30 g dobricice, ruzmarina i medvedeg grozda i 10 g s itnice, kao
pod I.
9. Po 25 g korena zecjeg trna, sladica i pirevine i 25 g trave daninoca,
kao pod I.
10. Po 20 g brezovih pupoljaka, rastaviea, lista krus ke , brs ljana i ru-
zmarina, kao pod I.
II. Po 20 g sipurka, idirota, lista koprive i cveta zove i lipe, kao pod I.
12. Po IS g kOl-ena maslacka, selena, zecjeg trna i s ladiea i po 15 g
rusomace, klekinja, borovih pupolja,ka i plodova persuna, kao pod I.
13. Pedescl gra m a rastaviea, po IS g troskota, si purka i zutilice i 5 g
anisa, kao pod I.
14. Po 15 g korena zecjeg trna i selena, sipurka i klekinja, kao pod I.
IS. Po 25 g vranilovke, majk.ine dusice, kantariona i ruse, kao pod I.
16. Pedeset grama lanenog semena, po 10 g korena zecjeg trna, pire-
vine, broea i sladica i 10 g gorocveta, kao pod I.
KalE SE BOLESTI MOGU IZLEC ITI III UBLA2. ITI MED ICINSK IM BIUEM
141
17. Cetrdeset gra ma borovih pupolj aka i po 15 g stele, ruwice , ru se
pirevine, kao pod 1.
18. Po 20 g ras tav iea i troskota, li sta ruzmarina, plodova kleke Hi venje
i 'trave zutili ce, kao pod l.
19. Po 30 g celera, persu na i selena i 10 g br6Zovih pupol jaka; sve do-
bra isi tniti, izmesati i upo trebiti kao pod 1.
20. Po 30 g s ipu rka i plodova selena i celera i 10 g ruse, kao pod 1.
21. Po 25 g r use, svile ad kulwruza, peteljaka ad viSanja i sit nice, kao
pod 1.
22. Po 50 g rizoma kostrike i cele r a na rende nastrugati i jesti jedan-
put dnevno kao sala tu.
23 . Sezcleset gram a lista belog jasena, 20 g cveta surucice i 10 g Ii sta
breze i medvedeg groi.Ua, kao pod 1.
24. Po 40 g vreska (Erica) i brezovih pupoljaka i po 10 g karen a selena
i zecj eg trna, kao pod 1.
25. Po 20 g plodova Ijoskavca (Physalis), 'love, 'klleke , selena i celera
dobra stucati i upotrebi kao pod 1.
26. Osamdeset grama tr ave lisaj ivice i po 10 g plodova ljos kavca i kima
dobro isitniti i upotrebi·ti 'kao pod 1. Pre upot rebe dodBiti malo limunovog
soka i meda.
27. Sedamdeset grama trave ruse i po 10 g cveta kantariona i trave
sitnice i dobri cice, kao pod 1.
28 . Tri puta dnevllo po 1 g korena broea u prasku pi,ti 7 dana u ob-
landi ili pomeSan s medom. Ovaj lek je vekovir.1a upotrebljavan za nrazbi·
janje« kamenca u bubrezima.
29. Po 25 g korena odoljena, 1rave od srdobolje i zukve (site) i kore
od bele topole; 3 kasike ove smeSe kuvati 5 minuta u pola litra vade, os·
taviti 3 sata i popiti u 3 doze pre jela (tegobe, grceV'i u besici.)
30. Po 25 g lista koprive i medvedeg grozda, rizoma vodene perunike
i trave troskota, kao pod 29; (kad se pojavi krv u mokraCi).
31. Po 20 g pluenjaka i kra,suljka i 60 g rizoma trave od srdobolje, kao
pod 29; (krv u mokraei).
32. Deset grama plodova ljoskavca ·s i.tno istucati, popariti sa 150 g klju-
cale vode, posle 2 sata ocediti i popiti u 3 doze u toku dana pre jela (pro-
tiv uratnog kamenca).
33. Po 40 g lista breze i rastaviea i 20 g imele; 3 kasike ove smese po-
pariti sa pola litra kljucale vade i posIe 4 cas a ocediti i PQpiti u 3 doze pre
jela (upala bubrega i povisen pritisak).
34. Po 30 g lista i pupoljaka breze i po 20 g imele i belog luka, kao
pod 33; (upala bubrega i povisen pritisak).
(Cistitis)
(Faringilis i laringilis)
ZA LAKSE ISKASLJAVANJE
i taj sok doda ti gO lovom zas latlenom lek u. Ovo se cini iz toga razloga !ito
se kuvanjem i uopste na visokoj temperaturi ak li vn i sas toj ci belog luka
razlazu i on tad a gubi lekovi lost.
35. Po 15 g eve la podbel a, belog sleza, trandavi lj a i pupoljaka maj ske
ruze i 5 g korena Ijub iciee, kao pod 16.
36. Po 10 g korena belog sleza, o mana, itlirola, sladiea i ernog gaveza
i po 5 g korena Ijllbiciee i bele sapun jace, kao pod 16.
37. Po 20 g lis la bokviee, podbela, plucnjaka, ernog sleza i pitome nane,
kao pod 16.
OBOLJENJA SRCA
Neuroza srea
( Aritmija)
Ova bolest leci se raznim lekovima . Kao dopunska terapija moze ko-
ristiti i ova, a li isklj ucivo pod nadzorom lekara .
25. Po 20 g trave daninoca, cveta gloga i lipe, lista maticnjaka i po
10 g hmelj a i lis ta ruzmarina, kao pod I.
26. Pedeset grama maticnjaka, po 20 g odoljena i glogovog cveta i 10 g
pri morskog \luka, kao pod 4 i 14. Primo!1Ski luk u vecoj dozi je otrovan,
pa se 6me upotrebljavati sarno pod nadzorom lekara!
27. Po 20 g plodova mrkve, gloga, anisa i moraca i po 10 g korena 10-
kvanja i cveta gloga, kao pod 4 i 14. Plodovi se moraju prethodno stucati
u avanu.
28. Po 30 g srdacca, steie .i maticnjaka i 10 g odolj ena, kao pod I.
ZAPALJENJE VENA
(Fl ebitis)
PROSIRENJE VENA
(V arikozit eli)
SULJEVI
(H emoroidi)
upomih zatvora, cija je jet ra obole la, koje mnogo piju a lkoholna pica i
drugo. Nisu retki s lu cajevi komplikacija koje nastaju od ove bolesti. U mno-
gim s lucajevima je jedino rese nj e hirurska inte rve nc ija .
U nas i u svetu upotrebljavaj u se i izves ni biljni le kov i za lece nj e he-
moroida . Razu mljivo je da osobe koje pa le od zatvora i hemoro ida moraju,
pre svega, paziti na is hranu da bi im s toli ca bi la u redna i meka.
Cajevi prot iv zalvo ra, protiv tvrd e slo/ice obavezno moraju c initi gla-
vni dec biljne apoteke svakog domac ins tva u kom e neki c lan bo luje od he-
moroida. Razumljivo je da boles nik mora lraziti save t lekara kako hi znao
koji caj treba da upotrebi. Prepo rucuju se oni laksantni ca jevi koji ne iza-
zivaj u grceve, napone i tegobe u trbuhu.
1. Po 35 g ploda pasdrena i kore krus ine i po 10 g kima , kore pomo-
randze i kamilice; posto se sve dobro is itni i pomesa, 3 pune supene kas ike
smese kuvati 3 minuta u po la litra vode u pokloplj enom sudu. Kad se oh-
ladi, zasladiti rnedol11 i popili u 3-4 doze u loku dana.
2. Po 40 g kore krus ine i plo dova pas drena, 10 g kima i po 5 g cveta
crnog trna i karnilice, kao pod 1.
3. Za osetljivije osobe: po 15 g plodova pasd rena, kima, mo raca am-
1
sa i po 10 g cve ta karnilice, crnog trna i brdanke i po 5 g mati cnj a ka i haj-
ducice, kao pod 1.
4. Ob/ozi (tarnponi) i k/izme (klistiranja). - Uglavnom se upotreblja-
vaju biljke koj e sadrze taJline i slicna polifenolska jedinjenja, s luzi i neka
etarska ulja u kojima ima ugljovodonika azu /ena, kao s to su kami!ica, haj-
ducica, odoljen i neke druge mirisn e lekovite biljke .koje .u nas rastu u izo-
bilju, ima ih svuda i citaoci ill poznaju. Bez kvalitetnog lekovitog bilja ni
najstruc niji farmaceut ne moze izraditi dobar lek. Borba za kva lite t leko-
vitog bilja je stalna i vecna. Skrece se paznja bolesnicima da nikako n e
kupuju bilje od raznih sarlalana, cesto cak i ll1epismenih samozvanih narod-
nih lekara, koji na pijacama i kod svojih kuca prodaju ponekad i trave veo-
rna jakog fizioloskog dejstva koje mogu izazvati razna trovanja (blju5t, ku-
kurek, cemeriku i neko drugo bilje).
Po 30 g cve ta divljeg kestena (onog koj·i se kao ukrasno drvo sad i po
gradovima i parkovima), kamilice i hajducice i 10 g lis ta zalfije; 3 supene
kasike ove smese pre!iti sa pol a litra hladn e vode i, cesce muckajuCi, drzati
4 sata; posle toga prokuvati i drZati da kljuca 5 minuta u poklopljcnom
sudu, ostaviti da se smlaci, procediti i u tu vodicu natapati c istu gazu ili
meko i cisto flanelsko platno i s tavljati na cmar kao oblog.
5. Po 40 g cvela kamilice i !ista ·hajducice i po 10 g cveta brdanke i ko-
rena odoljena (pre upotrebe treba ga u avanu dobro istucati), kao pod 4.
6. Po 30 g cveta karnilice, divljeg kestena i trandavilja i 10 g rasta-
vica, kao pod 4.
7. Po 25 g cveta kamilice, divljeg kestena, trandavilja i majske ruze,
kao pod 4.
8. Po 20 g cveta divljeg kestena, karnilice i sibikovine (Viburnum opu-
[us) , po 10 g cveta i !ista kantariona, !ista hajducice i cveta brdanke, kao
pod 4.
KOI E SE BOLESTI MOGU IZLECITI III UBLA21TI MEDlCINSK IM BIUEM
151
2IVCANE BOLESTI
Neuroze, new'astenija, histerija i nesanlca
Kao l eko l'i za umirivanje daje se, pre svega, kJOren odolje'1a : 200 g ko-
rena sitno iseckati, staviti u teglu i prel iti jednim litrom jake komovi ce, os-
taviti deseta k dana i po nekoliko puta dnevno promesati; posle toga oce-
diti i piti po 20 kapi na kocku secera vise puta dnev no. Lek najvge trose
zene sla bih zivaca.
Slieno dejstvo imaju i hmelj. beli lu k, matienjak, nana, majkina dusica
i eubar, zatim vra nil ovka, r uzmarin, selen, ren, slaeica, ani,s. morae. mi·
rouija, persun , celer, bosiljak, kami lica i neko drugo bilje. U upotrebi se
cesto n alaze ov i cajevi: 5 kasika nane, 2 kasike matienjaka. 1 kasika odo-
Ijena . lli ovaj: jednaki delovi odoljena, sisarica hmelja, matie njaka i la-
vandule. Zatim ova smesa: 6 kasika matienjaka, 4 kasike naTIe, 3 kasike ti t-
rice i po 1 kasika odoljena i hrnelja.
Protiv Ilesanice naj cesce se daje eaj od hmelja; 2 kas ike sisarica, pre-
liti sa 2 decilitra kljueale vode, poklopiti i posle 1 sa ta ocediti; zasladiti me-
dom i piti. Protiv nesanice se preporueuj e ovakva veeera: paree hleba pre·
mazano m aslom (buterom) i pekmezom od sipaka pojes ti uz eaj od sisarica
hmelja, n ane i maticnjaka, a posle toga, neposredno pre spava nja, pojesti
jabuku.
Za vreme poslednjeg rata, u nedostatku mnogih lekova, babice, pa i ne-
ki leka ri su davali proliv izostale menstruacije (meseenog pranja) kamilicu,
odolj en, nanu , matienj a k, rutvicu, celer i persun.
Za leeenje razni h ziveanih bolesti na Zapadu se sve vise kori s te biljni
lekovi blagog dejstva. Ovo se naroeito oseca posle II svetskog rata meau
najnaprednijim lekarima koji se opravdano bore protiv upotrebe bar bitu-
rata i s lienill lekova jakog dejstva.
Evo nekoliko slozenih eajeva koji se koriste u medicini:
1. Po 25 g lista matienjaka i sisarica hmelja i po 10 g odoljena, m aj-
kine dusice, kam ilic(;. (veta maj ske ruze i neven a; 4 supe-ne kas ike ove me-
savine popariti jednim litrom kljueale vode, ostaviti 2 sata, ocediti, zasla-
diti medom i u toku dana piti; najbolje po 1 easu izjutra i uvece.
2. Po 30 g siSarica od hmelja, odoljena i matie njaka i po 5 g gorke de-
teline (greice) i !ista ruzmarina. kao pod 1.
3. Po 15 g maticnjaka, hmelja, odoljena, nane, kantar.iona i lista ku-
pine i 5 g cveta vreska i nevena, ikao pod 1.
4. Po 20 g matie njaka, vranilovke, odoljena i lincure, kao pod 1.
5. Po 25 g matienjaka, lazal'kinje, nane i korena ange!ike, kao pod 1.
6. Po 20 g odoljena, matienjaka, selena i idirota i po 15 g cveta gloga
crnog trna, kao pod 1.
7. Pedeset grama od verema trave (Calamintha) i po 10 g hmelja, nane,
matienjaka, odoljena i dobrieice, kao pod 1.
8. Po 30 g kamilice, dobricice i oeajnice i po 5 g cveta lavandule i go·
rocveta, 'k ao pod 1.
9. Po 20 g maticnjaka, dobricice, nane, bosiljka i hmelja, kao pod 1.
10. Po 30 g odoljena, maticnjaka inane i po 5 g jasenka i cveta nevena,
kao pod 1.
11. Po 30 g cveta kamilice, hajdueice i cveta trandavilja i 10 g matic-
njaka, kao pod 1.
KOJE SE BOLESTI MOGU IZLECIT I ILl UBLAt lTI MEDlCINS KIM BrUEM
153
Nesanica
(Tnso l11l1ija)
Neuralgija
(Enuresis noelL/mal
(H emik ranija)
Premdrt je sve navedeno bilje bezopas no, j er nem a hemij s kih sas tojaka
jakog fizioloskog dejs tva, ipak se sv im boles nicima toplo preporucuj e da ovo
bilj e ne upotrcbljavaju na svoju ruku, nego da traze pomoc i savet lekara
koji ee odrediti terapiju.
1. Po 30 g nane, matic njaka i kamilice i 10 g li s la ruzmarina pomesa ti
i od te smese uzcti 3 supene kas ike, popariti sa 400 g kljucale vode, smesta
poklopili, posle 4 sala oced iti, iscediti, zas ladi ti medom i pi,ti umeslo vode.
2. Po ,10 g maticnjaka inane i po 20 g odo lj ena i angelike, kao pod 1.
3. Po 30 g plod ova korijandra, mirodije i anisa i po 5 g korena selena
i angelike. Plodove pre upotrebe u avanu iSlUcati, a korenje sitno isee i; upo-
trebi ti kao pod 1.
4, Po 25 g c. vcta kamilice , lavandule, jagorcev ine i gloga, kao pod 1.
5, Po 25 g cveta i li s ta durdevka, lista nane i korena odoljena, kao
pod 1.
6. Po 15 g korena, lista i cveta jagorcevine, po 10 g majorana, korena
perunike, odo lj ena, selena i angelike i 5 g cveta durdevka, kao pod 1.
ZENSKE BOLESTI
Za leeenje zenskih bolesti bolesnice se, pre svega, moraju obratiti le-
karu za savet i po moe.
Biljke 0 kojima ee ovde biti govora samo su dopunska terapija, ali
i ona mora biti sprovodena pod nadzorom lekara.
U svelskoj medicil1skoj 'Iilemturi navodi se izves tan broj biljaka za le-
cenje zenskih bolesti. 0 onima jakog fizioloskog dej stva ovde neee biti go-
v~ra , Naveseemo, pre svega, biljke koje imaju manje iii viSe etarskog ulja
raznog hemijskog sastava i svojstvenog farmakodinamskog dejstva. Razum-
ljivo je da ove biljke osim etarsk ih ulj a sadrZe i mnoge druge sastojke, 0
kojima lekar voui racuna pri lizradi kompozicija za svalku bolesnicu po-
naosob.
Od domaceg aromaticnog bilja za ureaivQl1je menstruacije najeesee se
upotrebljava uno koje ima blago dejstvo: kamilica, odoljen, pitoma nana,
hajdueica, komonika, morae, selen, matienjak, kim, anis, kantarion, oman,
hmelj, ruzmarin, ocajnica i neko drugo bilje. Koristi se i sedef iii rutvica,
ali se tu mora biti oprezan, jer ova biljka nije bezazlena i izvesne osobe
je iii ne podnose ili im izaziva odliv krvi, a ukoliko se uzme u veeoj koli-
eini. moze izazvati i pobaeaj.
Za ublaiaval1je i smanjivanje bolova i odliva pnj[.j,kom menstruacije
najeesee se koriste opore biljke, tj. one koje sadrZe manje iii veee kolieine
tarlinskih materija. To su, pre svega, trava od srdobolje, steza, list kupinc
i sumske jagode, hrastova kora, petrovac, srcanik, lisac, stavolj i neke druge
biljke oporog ukusa.
U iste svrhe upotrebljavaju se i neke druge domaee biljke u kojima
ima izvesnih aminskih jedinjenja, klao sto su ziva trava, papreni lisac, ru-
156 LECENJE BIUEM
so maca, dragusiea iIi dragusae (S el1 ecio vu lgaris) i druge. U istu hem ijsku
i farmakodinamsku grupu dolazi i razena glavni ea (Secal e corn u/urn) . Ona
je najaktivnija, jet· sadri.i razne a lka loide i am ine koji veoma efikas no de·
luju na uredivanje menstruaeije. Medutim, kako j e razena glavniea otrovna,
sme se upo tre bljavati samo po reeeptu lekara, a lek uzimati iskljucivo onaj
koji j e pripremlj en u apoteei.
Od glikoz idn ih biljaka naj cesce se upo t reblj ava daninoc, jova, borov-
nica, vresa k i laza rkinj a.
Za ispiranje kns kog polnog organa koriste se biiljke koje sadri.e tao
nine, sluzi i neka etarska ulja. U tu svrhu se spravljaju jaki caj evi (oko 50 g
suvog bilja na pola litra vode) . Najvise se koriste: kamiliea, zuta i bela haj·
ducica, dobriciea, beli i erni slez, kopriva, zalfij a, hrastova kora , bela mrtva
kopriva, rniloduh , ruzm a-r in, timij an, orahov list, ocajniea i neko drugo bilje .
Pro/iv belog p ranja (I e ukoreja) korilSlle se biljke koje irnaju antisep·
ticne -s astojke, pl'e svega tanine i etarska ulj a : zalfija, hajdu eiea, vranilovka,
petl"Ovae, metviea, dobrieiea, krasuljak, poponae (Convolvulus arvensis), vi·
rak, zelenika (V inca), kopriva i neko drugo bilje.
Za jace lucen j e mleka dojilja upottrebLjalVaju se u obliku eaja rnirisne
biljke s etarskirn uljim a: anis, mo rae, mirodija, kim, korijandar, bosilj ak ,
Zdraljevina, bedrinae, majoran, maticnj ak i resnik.
Da se 5manji lucen j e. mleka dojilja, pije l5e caj od za:lfije, orahovog Ii·
sta i hmelja i jedc rogac.
Za regulisanje menstruacije
Sva ova obol jenja su teska i lecenje traje dugo. Za umirenje bolova
najcesce se upotrebljava aspirin . Osobe obolele od hronicnog reumatizma
najcesce se lece u banjama (Melenci, Mataruska, Koviljaca i druge). Pored
toga, s manje iIi vise uspeha, za lecenje ovih bolesti koriste se i razni cajevi
za pice, kupanje, masazu, obloge i sl. Ukoliko se piju, treba ih uzimati sto
toplije, najbolje uvece pre spavanja. Dobro je pi ti caj zajedno sa 1-2 as-
pirina, da bi se bolesnik sto vise preznojio.
Za lecenje izvesnih bolesti, 'Pre svega onih od nazeba, u narodnoj i u
naucnoj medicini raznih kontinenata kroz vekove se koristi izvesno bilje
koje ima takvo delovanje da izazove draienje i crvenila kai e. Medutim, od-
mah treba skrenuti paznju na to da ave biljke mogu brzo i lako prouzro-
kovati zapaljenje koze i izazvati plikove, p a cak i rane. Zbog toga pri upo-
trebi ovih· biljaka treba biti vrlo oprezan!
Flogi.s,tika privlace krv na periferiju, u kozu, i l1a taj nacin izazivaju
manji priliv krvi u oblimjim unutrasnjim organima. Zbog toga se ova sred-
stva koriste, kako u bolnicama, tako i u domaCinstvima, u slucajevima za-
paljenja pluca i plucne maramice, protiv reumatizma 'i slienih bolesti.
U svakom slucaju, treba traliti pomoc i savet lekara, jer nestrucnon!
upotrebom bilja moze doCi i do tezih astecenja koze. Zavisno od biljne vr-
ste, od koncentracije aktivnih materija u spravljenom leku i .od duzine ap-
likacije upotrebljenog leka, dolazi do jacih ili blazih nepozelj,nih posledica.
Tako, na primer, slacica, beli i druge vr.ste luka, ren i slicne biljke iii 1e-
kovi izradeni od njih, upotrebljeni u slaboj koncentraciji iii drZani na kozi
158 LECENJE BIWEM
koriste ne samo varosanim a koj ima 'Su nadomak lekari i apotckari vee, pre
svega, bn'lanima i planineima koji ponekad treba da prepesace dcsetine
kilometara po snegu i nevremenu do prve pomoei, a na tom putu bolest
moze jos vi "e cia se komp likuje i cia se lose zavrsi. Za vreme ra tova i be-
za nij a dobar caj je cesto pasonosan lek.
Navescemo nekoliko reeepa ta 0 slozen im cajevima od lekov itog bi lja,
m esavi ne rawih bezaz leni h bilj nih droga koj e se watno vise koriste u in-
c1ustrij ski razv ij enim zemljama Zapadne Evrope i Severne Amerike nego u
nerazvi j enim koje obicno obi luju lekovitim bi lj em , j er ga one slabo iIi ni-
kako ne koris te, naj cesee zbog neznanja, zaosta los ti i zdravstvene neprosve-
cenosli.
Posl ednjih l1ekoliko godil1a zdravs l veni radnici daju sve veei olpo r, r e-
akciju na pl'el el'alllL i ne uvek opravdal1u upolrebu antib iolika za spreea-
vall j e i leeellie l1a j ob i{;lI ij ilz svak idasl1ji h obolj en ja. Pogotovo u n'ordijsk,im zem-
Ij ama, Kanad i, AustraIiji, Japanu, Engleskoj , SSSR i drugde, sve vise izbe-
gavaj u lIpotrebll anlibiol ika (daju ih sa rno kada 1e to zaista neo phod no i
opravdano) i bolesnieima preporucuju prirodne lekove, koristeei, pre svega,
lIeskodlj ivo l ekovi l o bilj e, sunce, voc/£{ , eist vazduh l ,s ve drugo sto ne moze
coveku s koditi , nego sarno koristiti.
Protiv gripa, nazeba i tome slicno koristi se kao preventivna mera
bilje koje sadd i t7.V. filol'lcide (antibakterijske sastojke viseg bilja), 0 koji-
rna se govori u ovoj knjizi.
Evo nekoliko m esavina cajeva koj e moze svako pripremiti:
1. Po 1 ka siku lipovog i zovinog eveta pomesati i popariti sa 400 g klju-
cale vode, smesta poklopiti i sto IOplije p opiti zasladeno medom iIi nekim
sokom prija tnog sla tkog i nakiselog ukusa.
2. Po 20 g trave daninoca, bo,r az ine, pomocnice, vrbove i bres tove kore,
kao pod 1.
3. Po 30 g lipovog Ii zovinog eveta ~ Ipupoljaka erne topole i 10 g pu-
poljaka breze, kao pod 1.
4. Po 25 g kore od vrbe, erne topole i si msira i klekinja, kao pod 1.
5. Po 25 g korena repusine, koprive, sapunjace i zecjeg trna; sve se
mora pre thodno dobro isitniti; 3 kasike ove mesavine kuvati 5 minuta u
pola litra vode i zasladeno sto toplij e popiti u nekoliko doza.
6. Po 20 g lipovog i zovinog eveta, pupoljaka erne topole i vrbe i po
5 g eveta razlicka, nevena, suruciee i ernog trna, kao pod I.
7. Po 25 g korena sapunjace, angelike, dikiee iIi bele boee (Xanthium
spil10sumJ i .trske, kao pod 1. Caj piti sto topliji, kao i sve ostale cajeve
za izazivanje znojenja.
S. Po 20 g vranilovke, majkine dusiee, kamiliee, zove i lipe, kao pod 1.
9. Po 2" g kamiliee, zove, lipe i pupoljaka erne top ole, kao pod I.
10. Po 20 g majorana, ad verema trave, metviee, lipe i zove, kao pod I.
11. Po 25 g dab ric ice, vrbovih pupoljaka i eveta zove i suruciee, kao
pod 1.
12. Po 25 g korena kraljevea, angelike, selena i sapunjace, kao pod I.
13. Po 25 g dimnjace, pupoljaka vrbe i topole i metviee, kao pod 1.
14. Po 40 g lista pitome nane i dbizle i po 10 g vl'bove kore i pupoljaka
ad erne topole, kao pod 1.
KOlE SE BOLESTl MOGU IZLECITl III UBLAZITl MEDICINSKIM BUJEM 161
PROTIV ZNOJENJA
K02NE BOLESTI
Leeenje koznih bolesti je vrlo s lozeno i obieno veoma dugo trajno. lako
je na ucna medicina i na ovom polju ostvari la krupne nap re tke, jos uvek
ima znatnih teSkoca u lecen ju izvesnih hronienih i upo rnih oboljenj a koze.
Zbog toga se bolesnicima preporueuje da se n e Ieee samouck i, na svoj).l
ruku, nego da se za savet i pomoc obra te dermatologu.
Narodno leeen je koznih bolesti vrlo "je raznovrsno i staro, kako u nas
tak"O i u drugih n aroda na raznim kontinentima kroz vekove, jer su higi-
jenske prilike don edavna bile vrlo lose. Zato je, narocito za zaostale kra-
jeve, od posebnog znacaja zdravstveno prosvecivanje. Ukoliko su uslovi zi-
vota losiji, utoliko ima vise oboljenja, osobi10 koznih.
Prema tome, svakodnevno kupanje, presvlacenje ~ cis/Dca, pre svega
i iznad svega, najbolje mere su predohrane proti v vecine koznih bolesti.
Najvise je kozl1Iih oboljenja za vreme ra'tova, bezanija i drugih nenor-
malnih prilika. Zbog toga je neophodno poznavanje onih mogucnosti i sred-
stava koje nam primda u svako doba pruza. U miru ih ,treba dob ro upo-
znati da bismo ih u slueaju rata mogli uspesno koristilli, pogotovu ako se
nademo daleko od zdravstvenog centra.
Za lecenje komih oboljenja ima ramih lekova. U terapiji se kori sti,
cesto s dobrim uspehom, velik broj biljaka i biljnih derivata. Jedni se pri-
menjuju spolja, a drugi iznutra. lma prostih i slozenih takvih lekova.
1. Spolja se upotrebljava bilje koje sadrZi ulja i masti, zatim sluzi i
srodnlh poliuronskih jedinjenja, tanina i drugih polifenolskih materija, azu-
lena i proazulena, vitamina .i provitamina, hinona i antrahinona, antisepti-
ebh etarskih ulja, zatim se koriste biljni katrani, balsami ~ drugo.
Samleveno bademovo, laneno, buaokovo, leSnikovo, btmdevino i drugo
llijeno semenje upotrebljava se viSe hlljada godina kao veoma blago sred-
stvo za lecenje raznih upala i ozleda koze i sluzokoze. Osim ulja, koje je
glavni Jekoviti sastojak ovog semenja, deluju i drugi korisni sastojci (vidi
poblize 0 tome u ovoj knjizi gde se govori 0 -svakoj od ovih biljaka). Za
lecenje se koristi i cisto ulje ovih biljaka, bilo za mazanje, bilo kao pod-
loga za spJ-avljanje ramih obloga, cicvara, kasica, melema, lekovitih masti
i drugih lekovitih preparata.
Medutim, treba naglasiti da lekovitost samlevenog uljenog semenja i
njihovih ulja nijc ista. Tako, na primer, sveze sarnJeveno laneno seme ima
viSestruko dejstvo, jer osim ulja, blagoVvorno deluju i drugi kori·s ni sastojci
tog semena (vidi »laneno seme«) koji dopunjuju dejstvo Cistog ulja.
Od uljevnog semenja, pogotovu onog u kome ima i sluzi (Ian, dunja,
buaca~), spravljaju se u dermatologiji, nauenoj kozmetologiji i sLienim spe-
cijalnostima razne.maske iIi oblozi za lice i za druge delove tela da se koza
»podmladi«, osvezi, ovlaZi, omeksa.
Za leeenje opekotina od sunca, 'k ljueale vode i drugo koriste se masne
materije, pre svega, razna susiva ulja sa mnogo glicerida nezasicenih masnih
kiseii1'!a, provitamina i vitamina (Janeno, riblje i dr.).
Sve te masne materije (masti i ulja) moraju 'biti potpuno sveze, ne-
uiezene i neutralne reakcije. Stara, u,zegnuta i kisela ulja i masti vise skode
bolesniku nego sto mu koriste. Zbog toga se nikako ne smeju upotrebljavati
za lek.
KOJE SE BOlEST! MOGU IZlllclT! III UBLAZIT! MEDICINSKIM BIUEM
163
Beli i crni slez, trandavilje, dunjino seme, islandski lisaj i druge leko-
vite biljke bogate sluzinza uspeSno se koris te za l e~enj e zapa lj enja koze. Kao
i ulja, tako i s luzi n a kozi grade neprekinut za·s titni film.
Kamilica, bela i zuta hajdunca, odoljen i druge miri~me lekovite bilj-
ke sa azulenima takode ulaze u sas tav ra'Zllih lekova i kozmellickih prep a-
rata za negu koze i protiv raznih upala koze i s luznice (antiflogis tika).
Vranilovka, timijan, majkina dus ica i neke druge mirisne biljke sa-
drzc timola i karvakrola, dva fenolska jedinjenja j <llkog anllisepti~nog dej-
stva. Neke vI'ste bosiljka i ze~ja stopa imaju eugenola, jednog fenola vel ike
antisepti~ne moei i jakog, prijatnog i dugotrajnog mirisa.
Trava od srdobolje, srcanik, steza, petrovac, pupoljci od dunje, kru-
ske, hrasta i jabuke, hrastova kora, lubeni~arka, ze~ja stopa, zdravac i dru-
ge biljke oporog ukusa sadrZe tanine i dmga, polifenolska jedin:jenja, zbog
cega se upotrebljavaju za 'Ie~e nje rana, ekcema, krasta i drugih oboljenja.
Kori5te se u obliku obloga ili kao doda;tak kupkama.
Slicno dejstvo je i liSea, 'Pupoljaka, kore i zelenih Ijusaka oraha, u ko-
me ima jug/ona i drugih materija.
Daninoe, brsljan, rastavic, sapunja~a i neke druge saponinske biljke
koriste se 5polja (kupke, oblozi) i ~znutra (~ajevi) za le~enje izvesnih upor-
nih hroni~nih koznih bolesti nastalih kao rezultat poremecaja prometa ma-
terija (metabolizma).
Za le~enje psorijaze narod jede bundevu. Za le~enje ekcema i psorijaze
koriste se peruvijanski balsam, stiraks i araToba (hrizarobin).
Za sazrevaHje i'ireva pot ko znjaka (ruicina) prave se kaSice i melemi od
samlevenog semena lana, dunje i bua~ka, crnog luka, pivarskog i domaceg
(kiselo testo) kvasca i drugo. Osim toga, svaki dan se pojede po 25 do 30 g
pivarskog iii pekarskog kvasca. IIi se od kvasca pravi jedna vrsta boze (po-
blize vidi »kvasac«).
Za lecenje ogrebotina, posekotina i rana narod lkonisti razno opore bilje,
najviSe bokvicu, ranjenik, petrovac, neven, brestovu kOTU, hajdu~icu, be1i
i crni luk, bosiljak i dru'go bilje bogato anti'5 epti~nim sastojcima (vidi po-
glavlje »fitoncidi «).
Protiv peruti, za porast kose, za jacanje korena kose, protiv opadanja
kose koriste se koren kopnive, ricinusovo ulje, brsljan, sapunja~a, daninoc,
kamilica, brezov sok, katran od bora, jele i bukve i drugi biljni lekovi.
Protiv suge upotrebljavajuse perubalsam, stirak,s i ,katr<lllli a u narod-
noj medicni cemerika, durvan, buhac, hmelj i 'I1eko drugo bilje.
II. hnutra. Za lecenje koznih bolesti, istovremeno sa kupkama i ob-
lozima, piju 5e razni cajevi i drugi lekoviti pripravci. Za leeenje raznih der-
ma'toza koristi se daninoe, sok od krastavaca, bundeve, opuncije, breze, ne-
kih vr.slta aloje, jabuka, repuSine, maslacka, ruse, Cuva'I1kuce i drugog soenog
bilja. Veoma su korisne tzv. »proleene kure«, dijete upotrebom svezih, pre-
snih mladih Iistova maslaCka, bokvice, salate, moraca, dragoljuba, lubeni-
carke i 'I1ekih drugih biljaka s prav,ljenih u obliilku salate. Korist·i se i sok od
breze i kupusa, koren od repusine, lisni pupoljci od artiSoke, ~esljuge i lipe,
sasvim mladi beli pupoljci od spargle i drugo. U novije vreme, otkako je,
164 LECENJE alWEM
srecom, pocela industrijska 'PrOiZlvodnja vocnih sokova, sve 'je veci broj 0 50-
ba koje svakodnevno umesto alko holnih napitaka piju razne vocne sokove
(pobJiZe vJdi Voce i povrce - lek i hrana).
Nadamo se da ce se i kod nas poceti proizvoditi kvalitetan i ukusan
lekovit sok dobiJ en cedenjem presnog, svezeg kupusa, a, eventual no, i soko-
vi od drugog povrca, ,!conzervisani bez dodataka skodlji vi h za zdravlje po-
trosaca. U lJiljnim sokovima koncen lrisani su svi aklivni saslojci od velikog
bi% s kog znacaja. Celijske membrane su cd celuloze iii od drugih indife-
rentnih matel'ija, zbog cega one predstavljaju balast, sastojke neko risne za
~oveka . Prema tome, proizvodnja i upotreba higijenskih biljnih sokova ima-
ju opsti bioloski znacaj.
Ekcemi
Promrzl1ne
1. Sto grama h rastove kore iii 50 g hras tovih sisaraka stueati u sita n
prah, 10 minu ta ku va ti u 2 lit ra vode i posle 4 sa ta ocediti. Ovim cajem
natopiti fl anelsko pla tno i n j ime oblaga ti prom rzia meS1a.
2. Po 50 g eveta nevena i k am iIiee i 30 g !ista oraha, kao pod 1.
3. Po 50 g u p rah stueanih h rastovih sisarki i rizoma trave od srdo-
bo Ije, kao pod 1.
4. Po 40 g eve ta brdan ke i kamiliee i nizoma trave od srdoboIje, kao
pod I.
5. Po 50 g pupoIjaka od erne topole i m ajske ruze s tavi1i u litar sve-
zeg ruIj a, tegiu U1mota ti ru ciste .krpe i drtMi 8 sati na vodenoj pari; tim
ulj em kas nij e mazati promrzia m es ta.
6. Sto grama vrhova granciea s IiScem od ruja, kao pod 1.
MALOKRVNOST
(Anemija)
Za leccnje oplite slabost i, iznemoglos ti ,i slicni h oboIj enj a nas talih kao
poslediea p re leza nih ralOih hronicn ih, dugo traj nih bolesti, vekovima se una-
rodnoj i naucnoj ntedieini koristi ralOO lekovito b ilj e. Najvi~ e se eeni bilje
oporog ukusa, tj. one koje ima mnogo lanirza iIi ~ ta vsk ih mate rij a.
Za popravljanj e apetita, pa prema to me i za j acanj e, upotreblj ava se
mnogobrojno neot rovno gorko bilje. Naucna, a pogo tovu n~a narodna me-
dicina mnogo eeni izvesno domace billj e koj e sad rfi po red tanina j o~ i gor-
kih i mirisl1ih sastojaka. Ponekad se u toj bogatoj reeepturi nadu i biljke
koje istovremeno sadrie i neo trovne ljul e materJje Iooje, takode, popravlja-
.iu apetit, j er d raze organe za varenje i time pojacavaju lucenj e pljuvac ke ,
zeludacnog i drugih sokova bogatih raznim enzimima n eophodnim 7-ll va-
r enj e hrane.
lako lecenj e ovim sredstvima za jacanje jo~ nije dovoljno prouceno i
naucno objas njeno, ovi lekovi se ipak -svuda i svakodnevno koriste u nas
i u inost rans tvu . Njihova upotreb a vekovima n e pres taje. Naprotiv, ona po-
slednjih godina sve vise raste.
Najvise upotrebljavano do m ace oporo i gorko bilje za jacanje bilo bi:
list i koren koprive, troskot, lisae, ziva trava , emi gavez, mrtva kopriva,
petrovae, hajduc iea, podubiea, trava-iva, stavolj, verbena, vodopija, xuti tm,
hrastova kora , :tir i sisarka, orahova ljuska, pupoljci i list, evet, list i plod
raznill vrsta ruia i brusniee, lis t i plod kupine, ma line, rihlzle, ~umske i pi-
tome jagode, ogrozda, dunje, jabukc i musmule, kora pitomog i divljcg ke-
stena i jove, suruciea, ocajniea, drenova kora i drenjine, tmjine, zecja stopa,
trava od srdobolje, lubenicarka, srcenjak, steza, koren i list borovniee i dru-
go oporo voce i bilje. Ono se spravlja na ralOe '!lacine, a najbolje ga je ki-
seliti desetak dana u starom emom vinu. Pije se 3 puta dnevno po jedna
casica na pola sata pre jela.
Najcesce korisceno do mace gorko i mirisrzo bilje za jacanje je: ki-
cica, lirzcura, gorka de telina, I ra va-iva, podubica, hajducica, pelen, pupoljci
od erne topole, rizom od zdravca, evet od kaline, vinovo lisee, evet od sun-
eokreta, kora od gorke pomorandze, idirot, ocajnica, bl3iZeru 6katj , artiSoka,
odoljen, maslacak, hmelj, rudinski pelion, cempresove siSarice, komonika i
drugo.
U najnovije vreme sve ,s e vi~e koristi bilje koje ima pektirza, kao ~IO
su dunja, mus mula, divlja jabuka i kru~ka, ljuska od pomorandze i limuna
i drugo. NajviSe pektina ima u nekim nasim zrelim plodovima, U vocu, 050-
bite u Ijusei. Na primer u Ijusci jabuke ima 17, a u ljusci pomorandze do
168 LECENJE BIUEM
S[a l110raju mati citaoci kojz zele da se posvete sakupljanju, susen ju,
unovcenju i upolrebi lekovitog bilja
U Jugoslavi ji ima vise desetina hiljada vrsta biljaka, ali one ni su sve
lekovite. Zato se ne moze brati rna koja biljka, sve sto nam dode pod ruku.
Treba prikupljati sarno one medicinsko bilje koje se te go dine trazi za ot·
kup. Biljari se mogu stalno obavestavati u zadrugama i preduzeCima za le-
kovito bilje, raspitujuCi se sta se trazi, koliko, po kojoj ceni, kakvog kva-
liteta itd. ,
Svaka biljka trazi l11esto i zemlju na kojoj najbolje uspeva. Zato je
treba brati sarno tamo gde je najbujnija, najlepsa i najzdravija, jer je droga
dobijena od takvih biljaka najboljeg kvaliteta, posto sadrii najviSe lekovi-
tih sastojaka. - Isto tako, svaka biljka ima svoje vreme kad Ije ·treba brati,
jer u to doba ima najviSe lekovitih sastojaka. Retko kad se upotrebljava
cela biljka. Najcesce. da ne kazemo gotovo redovno, koriste se sarno poje-
dini biljni organi, sarno oni u kojima biljka nagomilava najviSe lekovilih
sasf.ojaka.
Velik je broj problema 0 kojima svaki iskusan biljar mora voditi ra-
cuna. Uopste, tesko je dati neko po~puno uputstvo za rad na terenu, pro-
pise koji bi sve obuhvatili, sta sve jedan biljar mora da zna. Ipak, postoje
izvesni obicaji, kroz vekove stecena is'k ustva, potvrdena naucnim ogledima
i analizama u laboratodjama, ponekad cak i nepisani »biljarski zakoni« ko-
jih se svaki napredan sakupljac lekovittog bilja u na's i u inos·transtvu stro-
go drii i koje postuje. Ta opsta pravi'la bila bi, uglavnom, ova:
1. J edllo lice iii jedna odredena druzina treba i sme da sakuplja u toku
jednog dana iii seZOl1e samo jednu vrstu medicinskog bi/ja. Tek kad one
procveta, »prode«, onda se moZe .j sme preCi na sakupljanje druge vrs'te.
Ako jedno isto lice istog dana, u istu korpu stavlja vise vrsta bilja, stalno
preti opasnost da se one pomesa. Osobito treba paziti da se otrovno bilje
ne pomeSa Sia neotrovnim. U toku poslednjih godina bilo je mnogo sluca-
jeva kada su beraci nehotice mesali list koprive sa listom bun·ike, tatule iii
velebilja, zbog cega je sva roba morala biti spaljena, posto se kopriva daje
kao dijetalna hrana deci i bolesnicima koJi se oporavljaju, dok i najmanja
primesa ranije pomenuiih otrovnica moze izazvati nesrecu.
Borba za cislocu ct.roga mora bibi staina. Na falost, cinjenica je da je
najveCi nedostatak robe dobijene iz naroda bas necisroca. Prastari narodn,i
170 LECENJE BIU E.\\
VREME BERBE
1. Rano u prolece iii vee krnjern time, beru se pupoljci bora, breze, ja-
blana i topole. Imela se bere od decembra do februara, sve dok je hladno.
2. Cvece se bere cim biljka procveta. Precvetalo, oploc:teno i klonulo
cvece nema miris, boju, lekovitu i trgovacku vrednos't kao ono koje se toga
KAKO 1 KAD TREBA BRATl LEKOVITO BlWE
173
j u tra rasevetalo. Od majske ruze beru se potpuno razvijeni, ali neotvoreni
p upoljei.
3. Lisee i cele biljke (trave ·tzv. he rbe) treba sakupljati u tren u tku kada
se na njima pojavi prvi evet. Medu tim, i tu ima izuzetaka. Na primer, list
ma ti cnj aka se bere p re evetan ja, jer je u to vreme najrnirisni ji i najkrup-
nij i. .~d pe~ena se dobijaju dYe droge: za fabrike Ukera i gorklh rakija bere
se bllJ ka vlsoka svega 1-2 pedlja, kad je »kao du sa meka«, a za farm aee-
utsku upotrebu traze se vrhovi grancica u evetu, tj. kad je bilj ka visoka oko
metaT.
Kad se trai:e »trave« (»herb e«), uvek se m is li n a nadzemni dec bilj ke
u evetu, ali i tu ima izuzetaka , 0 cemu se mora voctiti r acun a. U mnogim
slucajev.jma se, zapravo, traze sarno vrhovJ gra-nciea u evetu, jer na njima
ima najviSe eveea i lisCa. Treba izbegavati donj e, gole, odTvenj ene delove
biljke, j er u njim a nema Iekovitih sastoj aka.
4. Plodovi i sem enje beru se kad su potpuno zrel-i. Medutim , i . tu ima
izuzetaka. Na primer, sipak ili sipurak ne treba brati zreo, ne sme se cekati
da omeksa , nego ga treba brati cim zarudi, dok ima ervenonarandiastu boju
i dok je potpuno tvrd, jer zreo sipak ima manj e vitamina C, IoSije se susi,
hoee da se pokvari, zgnjeci se i slepi, i uopste , daje drogu koja izgledom
nije ni izbliza onako Iepa i privlaona kao ona dobijena od nedozrelih, tvrdih
sipkova. Ovo j e vaZno znati, jer se i druge droge prodaju prema izgledu,
»liee« im se eeni, t j .. boja, opsti izgled, cis toea i ostalo sto je »za oko lepo
i privlacno~ . Zbog lepog »liea« sipka, koprive, trnjina, sIjiva, drenjina, kle-
kinja i drugih droga u tudini cesto dobijamo 30-1000/0 vise deviza.
S. Kore treba gulilt i u Tano proleee, kad ima najviSe sokova, jer je u
to "Teme koru najlakse sklidati. Rede 's e kora guli u jesen posle opadanja
lisea. Ljusti s e sarno zdrava i ziva, mlada, glatka kora koja nije ispueana,
rapava. Ovo zbog toga sto stara, mrtva kora ima manje Iekovitih sastojaka
iii ih uop5te nema.
ZASTITA BILJARA
Kao slu je porrebl1O -akonom zas litiIi izvesno re rko i Vaz,1O lekovir o bilje
£I.prirodi, is.lo tako j e nuz,1O zas til iti i sve profesionaln e sakuplj ace roga
bllJa . Ako nl zbog eega drugog, a one bar iz razloga s to niko bolje od bi-
Ijal'a ne poznaje retka mesta vainog bilj a i niko kao biljar nece vodi ti ra-
euna da se zakon 0 zas titi bilja za is ta prav ilno sprovede. J er ne treba gu-
biti iz vida da je za biljara eel a okolina nekog mesta nj egova nji va koju
on ne ore i ne seje, vee sarno zbira nj ene plodove. U nj egovom sops tvenom
interesu je, dakle , da u svom rejonu ima sto vise i s to redeg i skupoeenijeg
bilja. On to moze postiCi jedino ako strogo vodi raeuna 0 svakom bogatom
nalazistu.
Najvainijc lekovito biIje obieno ne raste u blizini naselja, nego ponaj-
eeSee vrlo .d aleko, na tesko prJstupaenim mestima. Veleb-ilje treba ·traziti po
sumskim kreevinama i pozaristima, najeesee u planini u bukovim sastoji-
nama. Za jedie se treba penjati iznad 1.500 m, a za medvede grozde jos vise.
I lincuru treba traziti na velikim visinama, najviSe na suvatima, a to je obi-
eno imad 1.700 m. Islandski maj bjJjar ee naei tek na oko 2.000 m na naj-
krsevitijim i najnepristupaenijim stenama i liticama. Biljar se zbog toga
veoma mnogo udaljuje od svoga mesta stanovanja i eesto je izlozen iznena-
dnoj kisi, gradu, snegu, oluji .i dl'Ugom nevremenu. Njemu na svakom ko-
raku preti opasnost od otrovnih zmija i raznih zveri. Nije redak slueaj da
biljar strada od sumskog drveea, odvaljenih stena, buj-ica i drugih nepo-
goda. NemajuCi u blizini naselja, prokisao biljar, pogotovo u planini, moze
ozepsti i tesko oboleti. avo utoliko pre s'to izvesno bilje moze sakupljati
sarno po vlaznom vremenu.
Biljaru i njegovoj porodici preti opasnost od trovanja otrovnim bi-
Ijem, u prvom redu onim 'k oje .irma a1kaloida, glikozida, Ijutih sastojaka, rna-
terija koje izazivaju plikove i rane, nadrazljivih etarskih ulja i sl. ani koji
beru hmelj i koji oko njega rade, redovno oboljevaj u od upale oonih ka-
paka. Prasina koja se dize kad se seku, drobe, melju i pakuju osusene biljke
koje oSadrle saponinske materije (u vodi muekane pene kao sapun, zbog eega
se tako nazivaju) u tol.iJcoj meri draii da redovno izaziva hronicnu upalu i
oboljenje organa za disanje i oeiju. To su, pre svega, bela i ervena sapu-
njaea, jagoreevina, sitniea i dr. Ima osoba preosetlj'ivih na saponine i koje
se od te prasine formalno guse. One zbog toga ne smeju raditi s ovim
biljem.
Kad se podzemni organi cemerike sedkaju i melju, izazivaju neizdr-
zljivo kijanje i lueenje sluzi iz nosa i usta u toj meri da se odmah mora
napustiti rad i smesta iziea van odaje na cist vazduh. Cemerika je, osim
toga, i otrovna.
Biljari zaposleni berbom, a pogotovo susenjem, seckanjem i mlevenjem
veZebilja, lalule, bUllike i beZog buna ·s vakodnevno su izlozeni ,t rovanjima:
prosirene zenice, ukoeen pogled, promuklos-t i dr. Njih obieno uvece, noeu
vode kuCi, jer noeu ne vide, kao da 's u oboleli od »kokosijeg slepila«. Do-
voljno je da takvi radnici prestanu raditi s ov.im biljkarna, pa da vee po-
sle 2-3 dana sve bude normalno, bez ikakvih posledica. Dakle, nikakvo
lecenje, nego pros to radniku dati drugi posao i na taj nacin ga odvojiti i
KAKO I K AD TRE BA B RAT I LEKOV ITO B l UE
175
o lobodi ti od uzrocnika 'trova nj a . Ovde obicno n i mas ka ne pomaze.
Im a jos ne koliko dese tin a d rugi h bi lj a ka koj e mogu izazva'li razne ne-
lagod nosl'i i nezgode. Zbog vazno s ti ovog poznava nj a , po red svake takve bil j ke
bi ce ta c na uputs lva kako se treba za s titi ~i .
Bo biee velebilj a su s taln a opas nos t za bilj a ra , jer su vrl o o trovne i uve k
marne biljarevu dt:cu da ih uzabe ru i pojedu . To je is ti s lucaj i s bobi ca m a
m as'\in iee.
Od bilja s e ta rs kim uljima cove ku m ogu s koditi ove biljke : vra ti c iii
povrati c , rulviea iii sedefcic, brdanka , haj du Ciea, kanta ri on, e rn a s lac iea, beli
luk i dL Skodljiv je sok iz rosopasa, a osobito ml ec ni $Ok iz raznih ml ec ika.
Razne vrste Ijuti ca, sa sa i druge biljke iz iSle po rodi ee sad rie Ijute s mol e
i otrovne, gorke m a te rije koje draze i izazi vaju e rve nilo, plikove i ra n ~. Sli-
cne otrovne sa s tojke sadrzi i kozl ac , de be la tikva iii debeli ca , maslinica
i dL
Ne ma sumnj e da svi Ijudi ni su podj edn a ko ose tlji vi p re ma svim s kod-
Jjivim biljkama , da je to prilicno individua l no . Ali ipak, s vre meno m, u s led
svakodnevnog dod ira s ovim bilj ka ma svaki cove k p05laj e m a nj e iii viSe
osetljiv i neotpora n. Znaci trovanja su raznovrsni. Nekad se sve zav riii do-
sadnim kas ljanj em i kijanj e m , ne kad sarno gla vobolj o m i klonuloscu, a
nekad se jave i tdi znaci trovanja: povraca nje , grcevi, hladan znoj, groz-
ni cavo stanj e, gublj e nje ape tita, bl edil o , pos tepe no s lablj enje. mal okrvnos t
i sl. U tom slucaju bilj a r mora m enjati profesiju i mora se leciti.
Svi ovi i mnogi drugi nepredvideni slucajevi nalazu potrebu da se bi-
ljari kao zasebna protes ija zakonom zas tit e i da se Ireliraju kao i oslali kva-
litikovQni radnici. Pored dobre obuce , odece i opste opreme, svaki profe-
sionalni biljar lreb a ela 'im a uza ose i se rum protiv ujeela zmija, le kove za
prvu pomoc u nes recnim slucajevima, elobar i velik ranac, satorsko platno
i 05talo za terenski rad. Za branje koprive i drugog Ijutog i otrovnog bilja
biljar treba da ima rukavice. Uvek posJe rada mora sapunom i top 10m vo-
dom opra'ti ruke, jer ima otrova koji na kozu ne eleillju, ali se na ruke za-
Jepe, pa 5e takvim rukama ne sme jes ti , ne smeju se dirati oei, usta, nos,
usi i drugi osetljivi organi. Biljarev stan mora biti suv, zdrav i mora se
dobro provetravati, jer su mnoga biljna isparenja skodljiva za zdravlje. Da-
kle, jednom reci, kao i za ostale .profesije tako i za biljare vazi ona naro-
dna: »Bez alata - nema ni zanata.«
Svaki samostalan biljar mora dobiti oel lokalnih narodnih vlasti pis-
menu dozvolll za slobodan i ni od koga neometan rad na terenu. Svaki oel
tih hiljara je odgovoran za racionalno gazdovanje lekovitim biljem u rejonu
za koji je zaduzen. Nema sumnje da ce se jednog dana, kad se kod nas os-
posobi dovoljan broj samostalnih biljara, morati doneti u red b a iii z a-
kon C koji ce tacno i jasno odrediti njihova prava U
du z nos t i. Oni ce verovatno organizova'ti svoje u d ru i. e n j e. Pre ko
udruzenja iii 7. ad rug e b i I jar a ,l a'kse ce se moci svaki pojedinac iii
zadruga 'snabdevati odelom, a sovcicima, pijueima, vilama, grabljieama i dru-
·gim potrebama.
Plata i stalnost u sluzbi su dva v rIo v a z n a f a k-
tora za sto brze podizanje kadrova b j I jar a, s jedne
strane, a s druge, po v e can j e pro i z v 0 d n j e lekovitih sira- -
v ina i pop r a v I jan j e k val i t eta d r 0 g a. I to pi tanje ceka na
svoje pravilno resenje.
176 LECENJE BIU EM
Ima mnogo tipova i velie ina termiekih susara. Naveseemo jednu praktienu
susaru koju moze svako sagracli.ti. Dna istovremeno moze positiZiti i za su-
senje \'oca, grozda, povrea, zrnaste hrane i drugih ratarskih proizvoda, a u
pea se mOlt: peei hleb. Moze se gradi1i u razmm veHeinama i od raznog ma-
terijala: od cigie, kamena, cerpiea, dasaka, naboja, vee prema tome sta se
- 0
I
t
-
0 I
• ~
- ---
r
r-
,....
t ~ 1 l t
_-'-----L--, L-
0 - -
~ .:::
BIUARSKI KALENDAR
Sve u svoje vreme
ZiveCi u prirodi, covek je kroz vekove i pokolenja sticao dragoceno is-
kustvo. Pored ostalog, otkrio je otroW1ost, lekovitost i hranljivos,t raznog
bilja sa kojim se svakodnevno sretao u vecitom lrutanju i borbi za bolji, lak-
si zivot.
U XIX i XX veku nauka je pritekla u po moe. Hemijskim ispitivanjirna
utvrdeno je u kojoj je fazi razvoja izvesna biljka najbogatija lekovitim sas-
tojcima. Takode je otkriveno da lekoviti sastojci nisu uvek podjednako ra-
sporedeni u svim biljnim organima. Po pravilu, u doba cvet~nja biljka..irna
najviSe lekovitih sastojaka u listovima i cvetovima, a na kraJu vegetacIJe u
podzemnim organirna, plodovirna, semenju i korL
Prema tome, od vremena berbe umnogome zavisi lekovitost biljke. avo
moraju znati i oni koji beru bilje za domaeu potrosnju, a pOgOtOViU oni koji
rese da sakupljaju bilje na veliko za trgovinu. Posto lekovito bilje moze
doneti prilicne pl"ihode, osobito porodicama brdan.a i plani~.aca .sa mn~~o
dece, neophodno je znati kad koje bilje treba brat!. RazurnlJIVO Je da nIJe-
dan biljarski kalendar ne bi mogao biti potpuno tacan, jer je nasa otadZ-
bina prostrana i ima vrlo raznovrsnu klimu, reljef i biljni svet. Na primer,
dok u Beogradu lipa cveta obicno u junu. u primorju ona cveta vee po-
cetkom maja, a kad se popnemo na RudnLk, zbuni nas i obraduje Jipa koja
cveta tek u julu. Dok se mi u BeogradJu ru februaru mrznemo od hladnog se-
verca i snega, dotle u Dubrovniku cve·t a ruzmarin. - Vreme cvetanja zavisi
i od godine. Tako, nekih godina podbel cveta vee u januaru, dok znamo da .
on, po pravilu, cveta tek u martu iii u aprilu. - a svemu tome napredan
178 LBCENJE BllJBM
biljar mor a vodit i raeuna, uvek m ora biti na opreru, stalno u prirodi da ga
ne bi nespremnog iznenadilo ranG pr olece, jer ako sa berbom zakasni, zet-
va j e izgublj ena i godina propala za tu bilj ku . Zbog toga ovaj kalendar i
ne moze bi ~i taean za sve nase kraj eve oj za sve godine, ali ipak moze ko-
r isno posluiiti n asim vrlim biljarima kao pu tokaz i grub a orijen tacija u
radu.
lanuara: imela.
Februara: imela, borovi, brewvi i drugi pupoljci, zubaea i pirevina, ma-
slaeak, evet pod bela i drugo.
Marta: zubaca, hrastova i druge kore, jagoreevina, kopriva, krusina, lju-
bieica, maslaeak, pirevina, podbel, r epusina, sreenjak, pupoljci topole, breze
i drugog drveca, velika bedrenika, vodopija, vrbova kora i dr.
Aprila: bozu r, dobrieica, glog, gorka detelina, goroevet, jagoreevana, ka-
miliea, kopriva, lazarkinja, Ijubieiea, daninoc, maslacak, oman, plucnjak, pod-
bel (evet i list), repusina, rusa, rusomaca, sasa, sreenjak, tm, velika bedre-
nika i dr.
Maja: bozurov i bagremov evet, bokviea, breza, buhae, bunika, digi-
talis vunasti, durdevak, divlji kesten, dobrieica, glog, gorka detelina, go-
roevet, islandski lisaj, jagoda, kamiliea, kopriva, kesten pitomi, kopriva mr-
tva, kupina, lazarkinja, Iipa, maslaeak, majkina dusiea, maticnjak, milo-
gled, medvede grozae, ipluenjak, podbel, rastav-ie, rusa, virak, zova, Zalfija
i dr.
luna: beIi slez, bokviea, borovnica, breza, brusnica, buhac, bunika, da-
nanoe, digitalis , di,;izma, dobrieiea, glog, gOJ1ka detelina, hajduciea, islandski
liSaj, kesten pitomi, jagoda, jagoreevina, kantarion, kiCica, kopriva mrtva be-
la, kruska, kupina, malina, maticnjak, majkina dusiea, majska mfa, nana,
nar, neven, pel en, orab, pluenjak, rusomaea, rutviea, rastavic, razIitak, slez
emi, sitnica, surucica, tatula, titrica iIi kamiIiea, turcinak, velebilje, virak,
vrarnilovka, zova, zavornjak.
lula: Bokviea, borovniea, breza, brdanka, brusniea, bunika, ervotoei-
na, divizma, divlja mfa, dupeae, hajducka trava, islandski liSaj, jagoda, ka-
dulja iii falfija, kantarion, kim, kokotae, kopriva, kopriva bela mrtva, kupi-
na, lavandula, lipa, maticnjak, majoran, miloduh, mrazovae, nana, orab, pe-
len, podbel, rastavie, rosulja, slez beIi, slez erni, sitnica, tatula, timijan, ti-
triea, trandavilje, troskot, velebilje, tureinak, vidae, virak, vranilovka, vratie,
zova, zavomjak i dr.
Avgusta: bokviea, borovniea, brc:1anka, bunika, eemerika, crvotoeina, di-
vizma, hajducica, hmelj, ivanjsko evece, islandski liSaj, kantarion, kim, kle-
ka, kopriva, kupina, majoran, maj-kina dusiea, mrazovae, miloduh, neven,
pasulj, pelen, petrovac, podbel, slez beli i erni, sitniea, smilje, smrdusa.
sreopue, razgon. razlicak, rosulja. rutvica, tatula. trandavilje. troskot. vele-
bilje. vidae. vratic. zavornjak i dr.
S eptembra: cemerika. erv,owCina, digitalis vunasti, divizma, divlja ruZa
(sipak), drenjine, hrnelj, hrastova kora oj zi'r , islandski J.isaj, klekinje. kokotae,
krusina, lineura, morae, mrazovae, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman,
orah, oskorusa, pasulj , pasdren, pelen. perSun, pirevina, repusina. sapunja-
KAKO I !CAD TREBA BRAT! LEKOVITO BlUE
179
ta (crvena i bela), slez beli, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, vele-
bilje, vrati(\, ze(\ji tm, 'Slatki koren, zuba(\a, futika i dr.
Oktobra: angelika, apta, br(ianka, (\emerika, dunja, glog, i<tirot, jedic,
klekinje, kopriva, linoura, masla(\ak, mora(\, navaia, odoljen, pasdren, pasulj,
per~un, repu~ina, sapunja(\a, selen, slez beli, tatula, trava od srdobolje, sr-
(\enjak, tmjine, ze(\ji tm, slatki koren, zova i dr.
Novembra: gloginje, i(iirot, klekinje, masla(\ak, odoljen, repuSina, trava
od srdobolje, bundevino seme, ze(\ji tm, zubata i dr.
Decembra: i:mela.
~Ovaj biljarski kaiendar treba kao neki plakat krupnim slovima da bude
prepisan i da bude na zidu u svakoj skoli, zadruzi, opstini i na svakom me-
stu gde se narod okuplja. I to je jedan od na(\ina obave~tavanja, narodnog
prosvecivanja i staian podsetnik ~ta 'Se kog meseca mwe sakupljati.
180 LBCI!NIE BIWI!M
FRUCTUS RADIX
Cydoniae · · ··· 5 1 Althaeae · 4 1
· · ·
Cynosbati . . 2,5 1 Angelicae 5 1
Myrtillorum · 7 1 Ari maculati 2,5 1
Gemmae Populi · 3 1 Artemisiae 3 1
· ·
Asari · · 4,5 1
HERB A
Bardanae · · · · · · · · 5 1
Abrotani 4 1 Belladonnae ··· 3 1
Absinthii · ·· 5 1 Bryoniae · · · 4,5 1
Agrimoniae ··· 3,5 1 Ca lami. · ·· 4,5 1
Artemisiae vulgaris · 5 1 Carlinae · 4 1
Cardui benedicti ·· 4 1 Cichorii · · · 4 1
Centaurii minoris . · · 4 1 Consolidis · ·· 3 1
Chelidonii majoris · · 4 1 Ebuli . . · · · · · ·· 4 1
Cochleariae · · 8 1 Filicis massis · · 3 1
Conii . 5,5 1 Graminis · · · ·· 2,5 1
Helenii
Euphrasiae · · · · 2,5 1 ·· · · 4 1
Fumariae 1 H ellebori nigri . 1
··· · 5
····· 3
Gratiolae
Hyperici ·
· 4 1 Imperatoriae · ·
Iridis florentinae · ·
· 4,5
3
1 .
· 3 1 1
Hyssopi
Lactucae
· · 4
5,5
1 Levistici
Liquiritiae · · · · ·
· 3 1
1
Majoranae
· · 8
1
Onollidis spinosae ·
3
3 1
··· · 1
Marrubii · · · 3,5 1 Paeoniae · · · · · · · 3 1
Meliloti . ··· 4 1 Polypodii · · · · · · · ·
· 2,5 1
Millefolii 7 1 Rubiae tinctoriae · · · · 5,5 1
Origani .
· ·
4 Saponariae 3 1
· 1 ·
Pulsatillae · · · 3,5 1 Taraxaci · · ····· 4,5 1
Rutae . ·· · 4 1 Tormentillae · · · · · · 2,5 1
Sabinae · 3 1 Valerianae · · · · · · · · 5 1
Serpylli . · . 3,5 1 Stipites Dulcamarae · 3 1
OGLEDNO-UGLEDNI VRTIC
ZA LEKOVITO BILJE
Sve opstine, skole i druge ustanove mogu imati na zidu stalnu izlozbu
lekovitog bilj a koju mogu ' dobiti od Instituta za ispitivanje lekovitog bilja
u Beogradu, a mogu je i sami naeiniti. Od tankih daseica napTavi se plitak
sanduk oko 50 em sirok i isto toliko dugaeak. Dubina da bude oko 2 em.
lznutra se naeine pregrade u koje se .stav.i razno bilj e kojeg u toj opstini
ima najviSe i koje treba da se sakuplja. Na svakoj pregradi se oznaei koja
je biljka unu tra. Kad se sve napuni, poklopi 's e staklenom ploCom i obesi
na zid tako da slliZi kao najlepsa i najbolja izlozba i ueilo ne sarno za uee-
nike vee i za sve mestane. Obieno ·s e u gornjd red stavi eveee od kamilice,
lipe, zove, ljubiciee, belog i ernog sleza, podbela, divizme, lavande, jaglaea,
buhaea i drugog bilja, vee prema tome sta u tom kraju ima. Taj red je naj-
Jepsi, jer ima Jepo obojenog eveea i one 'Privlaei pa!nju Ii oduseVtiee svakog
prolaznika. - U drugi red moze se staviti razno lekovito lisee: pitome nane,
metviee, .breze, medveeeg groZda, matienjaka, bokvice, podbela, zalfije, ko-
prive i dr. - U treCi red pregrade metnu se trave od sitnice, gorocveta, vra-
nilovke, majkine dusiee, hajdueice, imela i dr. - U eetvrti Ted stave se
plodovi i semenje sipka, trnjine, morae, kim, anis, korijandar, slaeiea. - U
peti red metne se ' korenje belog sleza, lineure, maslacka, odoljena, trave od
srdobolje, gaveza, stde i dr. - U sesti red moze se staviti kora krusine i
hrasta, hmelj, razena glavnica i dr .
Dobro opremljena vitrina one sarno da je jedna od najboljih metoda
za pruZanje ocigledne nastave i davanja uputstava kakva treba da izgleda
roba, vee ona na sve ostavlja veoma prijatan i jak utisaik i svakog Ijubitelja
prirode zaista odusevljava.
Ovakve vitrine eitaoci mogu videti, a ako zele .j nabavi,ti, u Biljnoj apo-
teei Instituta za proueavanje lekovitog bilja u Beogradu, Tadeusa Koseu-
skog 1.
PREGLED VAZNIJIH PODATAKA
o DOMACEM LEKOVITOM BILJU
Abdomen - trbuh
AbdominaIan - one ~to pripada trbuhu, trbu~an
Abortivna sredstva (abortiva) - sredstva za izazivanje pobaeaja
Abo/·tus - stru~ni naziv za pobaeaj
Avitaminoze - bolesti izazvane delimi~im ~li potpunim nedostatkom po-
jedinih vitamina iii vi~e vitamina u organizmu
Aglutinacija .- zgomilavanje baeila iii ervenih krvnih zrnaca
Adaptacija - pctlagoc1avanje
Adipoznost - gojaznost
Adsorptivna sredstva (adsorbensi) - nerastvorljive materije koje na povr-
~inu svojih ~estica vezuju otrovne i druge ~tetne supstancije: medicin-
ski ugalj, soli bizmuta, kaolin i dr.
Adstringentna sredstl'a (adstringensi ~Ii astringensi) - sredstva koja izaziva-
ju povrSinsko skupljanje tkiva, talozeCi povr~in5k,i sloj belan~ev,ina me-
ClueeJijskog tkiva. Deluju izrazitije na zapaljenu sluznicu i kofu nego na
zdravo tkivo. SuZavaju prosirene krvne sudove, smanjuju lu~enje tkiva i
zgusnjavaju povrsinski sloj. Upotrebljavaju se u le~enju zapaljenja koze
i sluznica i za zaustavljanje malih krvavljenja.
Aeroban _. koji moze da zivi (npr., mikrob) u prisustvu kiseonika u vazduhu
Aerosol - magla od sitnih ~estica mikronske razmere, u vidu fine, suve
pare.
Aklimatizacija - prilagodavanje novim klimatskim uslovima
Akomodacija - prilagoc1avanje
Akomodacija oka - sposobnost oka da vidi jasno j precizno udaljene i bli·
ske predmete
Akrija - lekovi Ijutog ukusa (paprika)
Akumulacija - nagomilavaDje
Akutan - kaie se za bolesne pojave koje se naglo pojavljuju i brzo pro-
ti~u, nasuprot hronionim koje traju duZe od 40 dana
Akuserstvo - porodjJjstvo
Albumen - beJance, belanCevina
Alergija - promenjena osetljivost organizma prema ponovnom dejstvu iz·
vesnih alergena (klice, hrana, lekovi, ~estice iz vazduha i dr.), uslovljene
preosetljivo~cu organizma prema njima
Alopatija - upotreba lekova koji u organizmu izazivaju dejstva suprotna
od onih koje stvara bolest, .koju treba le~iti
RECNIK MEDICINSKIH NAZIVA
191
Alopecija - , struCni naziv za ~elavost
Alnara - gorka sredstva
Amebna dizenterija - amebna srdobolja, akutno za~ oboljenje sluznice
debelog creva u kojem postoje reste krvavo-sluzave stolice, prouzroko-
vane histolitit kom amebom
Amenoreja - izostanak menstruacije u ~ene u zrelo doba , tj. od 17. do 45.
godine starosti
Amorfan - bezoblit an, ~ to nema odredenog oblika
' Anaerobni mikroorganizmi (anaerobi) - mi:kroorganizmi koj:i zive b ez s10·
bodnog kiseonika, a neophodnu energiju dobiju putem razlaganja organ·
skih materija.
Analgeticka sredstva - lekovd kojoi 'Ilblabvaj u iii otldanjaju bol
Analepticka sredstva - sredstlla Jtoja podsticu disanje i krvotok iii direk·
tnim dejstvom na krvne sudove iii preko centra u centralnom ~iv~om
sistemu
Anafrodi'lijaci - sredstva sposobna da otklone, ubl~e i spre~ polni proh·
tev (kamfor, lupulin i dr.)
Androgene supstancije - jedinjenja koja mogu potpuno da zamene prirodni
hormon mu~kih polnih fiezda u u~kopljenih eksperimentnih livotinja
Androsteron - mu~ki polni harmon
Anemija - malokrvnost
Aneste'lija - neosetljivost
Anoreksija - neje~nost, nemanje alpetita, nedostatak volje za jelom
Antagol1i:z;a771 - suprotno delovanje dvaju mi.kroorganizama m dvaju anti·
biotika
Antacidi -lekovi koji neutralgu kiselinu
Anti - protiv (anti dot = protivotrov)
Antidijaroitka sredstva - lekovita sred:stva za lerenje proliva
Antidot - supstancija koja neutra1d~ dejstvo otrova
Antiemetici - lekovi protiv povra~ja
Antineuralgici - vid. analgetitka sredstva
Antipiretici - lekovi lroji sniZavaju pov2enu telesnu temperaturu (kinin)
Antisepsa - postupci Jroji su usme.rellli protliv mfekcije
Antiseptici - lekovi koji uniStavaju za:razne klice
Antispazmodici - sredstva promv ~va
Antiflogisticka sredstva - lekovii kojima se suzbija iii ublafava zapaljenje
Anthelmintici - lekovi protiv crevnili paraz;ita
Anurija - prestanak mokrenja
Apepsija - nedostatak funkcije varenja
Aperitiv - sredstvo za otvaranje ape1lita
Apopleksija mO'lga - mo~dana kap
Apsorbensi - koji upijaju
Apsces - zagnoj, kolekcija gnoja u ~upljini, koju je on sam stvorio
Aritmija - nepmvUnost u ritmu sr6mih otlrucaja
Arterije - krvni sudovi koji odvode Jav u srca
Arterioskleroza - degenerativna bolest al'terija koja dovodi do njihovog ot·
vrdnu~
Asistolija - sImp pojava nastallih usled slabosti srtanog mig~
192 LBCBNJ B BIUBM
Kancer - rak
Kardiotonicka sredstva (kardiotonici) - lek.ovi koji 'Pojacavaju snagu osla-
bljenog srcanog mBiea
Karminativna sredstva - lekovi koji olaksavaju ods't ranjivanje gasova iz
creva
Kataplazma (cicvarica, melem) - Wa za leeenje spoljnom upatreb'o m
Katar - zapaljellje, hronicno ill alkutno, koje pojaeava norma1no lucenje slu-
znice
Kafeizam - javlja se u osoba koje svakodnevno dufe vreme unose velike
kolicine kafe. Osobito su nervozni ljudi osetljjvi na ovo hroDicno tre-
vanje
Keratoze - oboljenja ,koZe looja se odlikuju prekomer.nim bujlaIljem roIa-
srog sloja pokoZice .
Klizma - unoseDJe teenosti u gufnje crevo, koje se vrsi irigatorom
Klimakterijum - prel= doba zene
Klistil' - vid. kJizma
Kokainizam - bolesna -sklonost ka hronianom una~enju kokaina da bi se
postigla euforija
Kokosje slepilo (hemeralopija) - slab vdd pri smanjenoj sve~losti. Izraz Je
usporenog prilagoc1avanja mreinjaee u mraku
Kolaps - nagla slabost i nemoc organizma pracena slabljenjem i ubrzanjem
sl"eanog rada, padom krvnog pritiska, 'n esvesticom, a ponekad i potpu-
Dim gubitkom svesti
Kolika - akutan, jak bol u trbuhu, koji je posledica snainih grceva sup-
Ijih trbuilnih organa, najcesce zbog prepreke u prainjenju njihovog sa-
drlaja
Kolit (kolitis) - zapaljenje debelog creva
196 LECEN11! BlL1EM
Miopija - kratkovidost
Mo t duna kap (apopleksij a mozga) - nagli prekid funkcije pojedi nih de-
lova iii celog mozga usled os tecenja sopstvenog krvotoka, naj t esce us-
led zapu. enja kr vnih sudova (tromboza iH embollija) iii us led pr5kanja
krvnog suda (hemoragija)
Mo ns trum - strucni naziv za nakazu
MOljinizam - bolesna sklonost ka hronit noj upotreb i morfina iii njegovih
derivata sa ciljem postizanja euforije
Mukus - sluz
Mucilaginoza - sluzava sredstva
Saliva - pljuvacka
Salivacija - lucenjc. a JIaroeiro lizluOivanje pljuvaCke
SatLLTacija - zasieenost
Sehoreja - prckornerno lucenje lojne rnaterije (sebum=loj)
Sedativna sredstva - lekovita sredstva ko'}a u odredenim kolicinarna sluze
za umirenje psihicke i rnotorne prenadrafenosti. Upotrebljavaju se u Ie-
cenju oboljenja s poj acanorn ne rvnorn razdrazlj'ivoseu
S edimentacija - talozenje
S ekTecija - lucenje Zlezda
Selekcija - odabiranje. izbor; oplernenjjvanje
S el1zibilan - osctljiv. ima sposobnost lake nadraflj:ivosti. odnosno osetlji·
vosN na nadrafaje
Sel1 zitivan - koji je u stanju da prirni iii prenese neki oseeaj
Sepsa (»trovanje krvi«) - bolesno stanje prouzrokovano dejstvom raznih
klica iii njihovih otrova u krvi i raznirn organima
Sija/agog - koji tera na lucenje pljuvacke
Sikativ - koji susi
Simptom - znak bolesti
Sindrom - grupa simp1x>ma koja je karakteristiena za odredenu bolest
Sinergija - saradnja
Sinkopa - stanje gubitka svesti koje se karakteriSe prividnirn jJi stvarnim
prestankom rada srca i disanja
Sirup - gust raslvor seeera u vodi (16 delova seeera kuvati u 10 delova de·
stilovane vode - obican sirup) s dodatkorn nekih arornaticnih tecnosti
(sirup rnajkine dusice; 15 delova seeera j 10 delova rnentine yodice; si·
rup od narand zine kore; sirup od rnalina itd.). Sirupi se dodaju raznim
lekovirna da bi im popravili ukus i miris. .
Sistola - stanje srca kada se one u svorn radu zgrci da bi i-stisnulo krv
Skabijes - sllga
Skleroza - stvrdnjavanje tkUva ·k ao posledica buja.nja veziWlog tkiva posle
zapa\jenja ill posle dejstva nekih supstancija
Skorbut - avitaminoza izazvana nedostatkorn vitamina C u organizrnu
Sluz (rnukus) - lepljiv. manje-viSe gust proizvod sluznih ilezda u sluzni·
cama
Sluzava sredstva (mucilaginoza) - lekovi koji se daju u onim oblicirna ka-
slja koji su izazvani prenadrafeI10rn idrelnorn sluznicom. Ova sredstva
deluju rnehanicki. oblafuei obolelu sluznicu. time je stite i na taj nacin
ublaiuju kasalj
202 LECE.NIE BJUEM
Solucije - rastvori neke lekovite supstancije u vodi iii nekom drugom ra.
stvaraeu
Somnifer - koji dovodi san
S0l111101encija - sanji\IQst, naj brli s tepen pomucenja svesti
Spazam - grC
SpazmodicQ/1 - grecvH
Spazmoliticka sredstva (spazmoLiitici) - leikovi koji k)1:kJanjaju greevc glat.
kih misit a (atropin, papaverin)
S perma - seme
S putum - ispljuva.k
S tenoza - suZenest pejedinih o tvora lili supljdh 'o rgana
St el10kardija (peklora lna angina) - napadi jaeih Hi .slab ijih bolova u vidu
stezanja u predel u grudne kosti koji se sire (zraee) u levu i u desnu
'ruku, u obe ruke ili u vr'a t. Napadi, su praceni osecanjem straha od smrti
Sternlltatorija - sredstva ia kijanje
Stiptika - sredstva koja zaustavljaju, stem (tanini)
Stomatitis - zapaljenje usne sluznice
Stomahika - sredstva za podsticanje funkaije reluca
S truma - gusavost
Stupefakcija - zaprepascenost, omamljeno.st
Subakutan .- bolest keja 5e pO' toku lI1aoJazi izmedu ·akutndJh i hronicnih
bolesti
Sukllientan - soean
Supozilorije - tepiCi
Suprarenalan - nadbubrezan
Supstrat - osnovica, podloga i, Sire, m:a.terlija na koju dejstvuje ferment
Supuracija - stvaranje gneja kae pesledica zapaljenja
Celavost - alopecija
Ulkus ventrikulusa - OII zeluca
Ulku5 duodenuma - Ci:r dvarraestopaliaCnJog creva
Ungventum - lekovita mast
Uremija - povecanje azotnih jedinjenja u krvi, koja se normalno izlueu~u
mokracom (ureja, mokracna kiselina, kreatin, izvesna druga organska Je-
njenja azota) zbog akutnog ili hronitnog oboljenja bubrega
Uretra - mokracovod, mokracna izvodna cev
Urin - mokraca
Urogenitalni organi - mokracIlii polnoi organi
204 LECE NJE BIUEM
Urtikarija - koprivnjaea
Uterus - materica
•
A
AGAR-AGAR
tELOZA,GELOZA
AZULENSKE DROGE
AJCICA
ALKANA. RUMBNILO. ALOJ DRVOUKJ . . .
211
purno. Plod je mahuna, dugatka 4-5 cm, a ~iroka 2 do 2,5 mm. Cveta od
maja do juna. Raste svuda.
~jtica je ?tro1ma. Deluje na srce slitno dig1talisu. Otrovnost potite od
nekohko matenJa, a pre svega od heterozida koronilina i koronizida. Prema
tome, ovu biljku treba ,izbegavati. Narotito je seme otrovno.
biraju krupni, sotni . zuravi listovi, a vrmi mladi listovi \Se koriste za ozi·
ljavanje u staklenicima za narednu godinu.
S ve z i so k, koj-i iscuri iz
svezih, tek odsetenih listova, kon·
zervge se alkoholom (80 g soka i 20 g
alkohola) . Deluje baktericidno na
razne grope mikroba. Primenjuje Sf
spolja za letenje opekotina, gnojnih
zapaljivih procesa u obliku obloga
i za zapiranje rana, a iznutra protiv
zatvora, anacicinih gastrita i kotita.
V 0 den i ~ k s t r a k t i z s t i·
m u 1 ira n 0 g lis C a a 1 0 j a, na·
cinjen po Filatovljevom metodu, sa·
drli biogene stimulatore koji pove·
eavaju zastitne funkcije bolesnog
organ.izma. Primenju je se uglavnom za
lecenje oenih bolesti, a i protiv hro·
AAO] AP BOAHKH nicnog artrita, cira u zelucu i u
dvanaestopalacnom crevu, u kozmeto-
logiji i drugue. Filatov, znarneniti' sovjetski oftalmolog (ocni lekar) , posao
je od hipoteze da se posle smrti zivotinja .~ bilja ' u tkivima odigravaju suo
protni biohemijski procesi, ,i da se pri torn javlja sinteza hemijskih sup-
stancija koje treba da pobude, stimulisu zivotne procese tkiva koja se gase.
Te supstancije je nazvao »biogeni stimulatori«. Odseceni socni listovi aloja
mogu da izdrle dugo pod nepovoljnMn uslovima i da za to vreme sinteti·
zuju znatnu kolicinu biogenih stimulatora. Preparat se izraduje na ovaj
nacin: mlado. neozledeno, soeno liSee eim se odsece s biljke, da bi se iz·
beglo curenje soka, drZi se 12 dana u tamnoj odaji na 4-8 0 • Zatim se udalje
bodlje, izreze na komade, sterilizuje u staklenim posudama u autoklavu
na 1200 i pod sterilnim uslovima komadi se cuvaju za implantaciju, tj.
usivanje pod koZu. Osim toga, od [Jjih se izraduje ekstrakt za parenteralnu
upotrebu: deli6i se samelju, pomesaju s destilovanom vodom ili fiziolos·
kim rastvorom (l: 5), sve se ostavi 1-2 sata, zagreje do klj-ueanja, pro-
cedi, ponovo prokuva da 'kljuea 2 minuta, filtruje, razlije u ampule, za·
topi. steriliruje u autoklavu 1 eas na 1200. Ovaj ekstrakt se tipotrebljava
potkoZno po 1 ml cinevno u toku od 30 do 35 dana.
Emu 1 z i j a a 1 0 j a, izradena od ' stimuliranih listova i r,icinusovog
i eukaliptusovog ulja, upotrebljava se zaspreeavanje i letenje suvog i via·
znog epiderrnita 1 opekotina II i III stepena nastalih posle zratenja.
a.
APTA,AVTlKA,AVTUGA,BURJAN
Sambucus ebulus L . - Caprifoliaeeae
APTA
LECBNJE BILJBM
218
smrdljiv korov neprijatnog ukusa. Upotrebljava se koren, list i plod (Ebuli
radix, fo lium et fructus). U korenu 'ima cijanogenetskJih heterozida i gorkih
materija. U celoj biljci ima malo etarskog ulja, gorkJh materija, raznih se-
cera, a u plodu ima valerijanske, jabuc ne i vinske kiseIine, tanina, antoci-
jana (modra boj a sokal i pektina.
Koren se u narodnoj medicini upotreblj ava spolja i iznutra protiv re-
umatizma: 1 kg iseckanog korena kuva se 2 sata u 10 Iitara vode i u top 10m
dekoktu drli ruka i·Ii noga; is tavr.e meno se pije 2-3 case dnevno. - Svi
delovi biljke deluju purgativno, ditfreticno i izazivaj u znojenje. Zrele bobice
se izgnjeee i ostave 2-5 dana, pri 6emu se odigra vrenje, .sok se izb istri, po-
sle cega se i·s ced i i profiltruje. Ovaj sok (zasladenl izaziva znojenje i eg-
cenje. U ratu se od zreIih plodova apte kuvao pekmez i pekla rakija svoj-
stvenog, ncprij a mog mirisa, od koje bolri glava.
Druga narodna imena: abad, abdika, abzovina, avdika, avta, a1dum-tra·
va, anta, aptika, aptovina, ap tovnjak, aptuga, aftika, bazg, bazdika, bozovina,
bujad, zovina, kokosije groz(!e, kurjaeki rep, optovina, smrdljiva zova, ste-
nicnik, habad, habdika, habdovina, hapta. haptJika, hobed.
ARAPSKA GUMA
Gummi arabicum
Arapska guma iii gumarabika je na vazduhu osuseni i stvrdnut sok, koji
curi iz ozleltenih drveta i grana raznih vrsta Acacia, OISObito Acacia Senegal
WHld. - Mimosaceae (bijela akacija, egipatska akadja). najviSe u Sudanu
od Crvenog mora do Senegala. Komadi razne veIieine i oblika, bez mirisa,
sluzastog i bljutavog ukusa. U vodi nabubri i rastvori se dajuci gustu, zilavu
i lepljiru masu. Dobro sredstvo za vezivanje pri izradi pilula, pasta, emul-
zija, pastila itd. .
Upotrebljava se i u lecenju zapaljenja zeludacne i crevne sluznice i
gornjih disajnih puteva, kao i deejih proliva. UIazi u sastav pastila i raznih
bombona protiv kaslj a. U tehnieke svrhe upotrebljava se mnogo vise: za
izradu bombona, za proizvodnju lepka i dr.
ARIS
Laricis fungus
Ogromna g\jiva koja raste na stablu ari~a. Bere se cela gljiva (Poly-
porus otticinalis Fries - Polyporaceae), ali se za lek upotrebljava sarno
njen srednji deo, po~to se pre su~enja odstrane kora i donji meki deo.
Gljiva liei na velika konjsko kopito i maZe biti te~ka po viSe ki·
lograma.
Ima 50--800;0 sma I e koja gradi crveno-nasmedu, lomljivu masu i
rastvara se u alkoholu, etru i hloroformu.
Upotrebljava se protiv nOCnog znojenja tuberkuloznih, ali sarno na Ie-
karski recept, jer je droga otrovna!
220 LECBN1B BUJEM
ARTISOKA, ARTICOKA
Cynara scolimus L. - Cornpositae
Gaji se ·kao povrte u ZapadIliQj Evropi .i dlrugde. lma veld.ke cvetne gla-
vice sa mesnatim socnim cveti~tem i dlSto ltako mesnate ovojne listove sa so-
cnom bazom. Ti socni delovi se 'koriste kao omiljeno povrce. Sadrli garke i
druge sastojke koji vraeaju apetit, pomafu varenju, deluju kao blag' diuretik,
holeretik i holagog: povoljno uticu na jetru, smanjuju ureu u krvi pove-
tavajuci izbacivanje uree mokraeom, pomaf.u varenju masti i dr. Kod nas
je upotreba artiSoke gotovo nepoznata, a na Zapadu se upotrebljava pro-
tiv zu tice, kongcstija jetre, bolova u be~ici, ciroze i dr. Zato tame danas
svako ko moZe gaji u svom vrtu arti~oku. Moze se uspe~no gajiti i kod nas.
Narodna imena: ardecovka, articovka, gardun, dJraguSica, pd10ma boca,
italijanski osat, raticok.
Assa foetida
BAGREM
BELA VRBA
B ELA SAPONARIJ A
BELl BOR
U rano prole~e uzabrani i oS!U~end mladi pupoljci bora (Pini turio). Dugac-
k:i su 3-5 c m , a debeli oko 4 mp1, valjkasti lepljivi i futo-mrki. Stabljika je
pokrivena sitnim <Jis tiCim a ko ji su smolom slepljeni 'll pupoljak. Droga je
smolas tog, aromaticnog i balsamicnog m i r i s a , gorkog, aromaticnog i
smolastog uk usa. Rdavo osu~ena droga je bez vrednosti. Su~enje Da
obicnoj temperamri traje vrlo dugo, 1-2 meseca.
226 L1!CI!NJE BIUEM
BBLI BUN
BELl JASEN
Fraxinus excelsior L. - Oleaceae
Drvo visoko do 40 m. Listovi su naspramni, slozeno perasti, sastavljeni
od 7 do 13 uskih, po obodu nazubljenih ~ il:iastih, duguljastih listica. Cvetovi
sak uplj eni u metlice su crvenkastll, hermafroditni, mu~ k.i i zenskii. Cveta u
aprilu i maju. Plod je vrlo krJlata ora~ica.
Rasprostranjenost. - Raste svuda, a najvge na vlainim mestima.
Droga. - List, rede kora i seme (Fraxini folium, cortex et semen).
228 LI!CI!NIB BIUI!M
BELl LUK
. Protiv kolere i tifusa dobro je svaki dan jesti beli luku - tvrdi stari
P. Smiljanic iz Kaca. »Kad sam ja bio soldat u prvom svetskom ratu, uvek
mi je moja baba slaIa slanine i belog luka na Pijavu, na front, i nikad ni-
sam bio bo1estan. Beli luk je dobar protiv svake bolesti. Narocito ga je de-
bro jesti izjutra na gladno srce zajedno sa kiselim mlekom: u ovcije kiselo
mleko natuca se belog luka d to jede s lebiom. Leti kod nll!S u ritoVlirna bilo
je mnogo trbobolje i groznice i deca su mnogo umirala od te rdave vode.
Godinama sam pio vodu iz Dunava, iz bara, jendeka i ritskih jama, euvajuci
kao dete tude ovce i svinje. Da n<ije bi~o belog luka i 's lanine, ne bi mene
danas posle osamdeset i toliko godina sunce grejalo.. .«
oNema tog proliva i sl'dobolje koji se ne mogu jzleeiti belim lukom i
hrastovom korom. Mlada hrastova kora se ceo dan kuva u vodi u novom
loncu, ocedi i pije zajedno s mlekom .. .', tvrde na~i planinci i brdani.
U sremskoj Posavini, koja -je cesto plavljena i zbog toga ima mnogo
moevara i nezdravih bunara, gotovo svi stanovnici tih krajeva tvrde da je
dobro jesti beli luk kao preventivno sredstvo protiv maIarije, barske gro-
znice, tifusa i svih drugih bolesti koje se javljaju kao posledica poplave i
nezdrave vode.
Oim se kod 'n as pojavi :neka zaraza, odmah se po vozovima, tramvajima i
skupovima mnogo oseca miris belog luka. Beli luk upotrebljavaju i za leee-
nje organa za disaltje. eim neko poene kijati i ka~ljati, uvek ce se naCi neko
od starijih i iskusnijih da mu preporuei da jede bell luk: stucan beli luk
se pome~a sa sircetom ili s medom; ta smesa se stavlja bolesniku na ta-
bane i cesto menja, cim luk izgub i miris. Neki daju bolesniku da pojede
maio od te smese.
U gradovima znaju za upotrebu belog luka za leeenje obolelog srca i
krvnih sudova. Upotrebljavaju ga na razne naeine, poeev od raznih sosova,
spanaca i drugih jela s mnogo belog luka, pa sve do potapanja iseckanog
belog luka u rakiju iii u alkohol. Tu se ddi desetak dana i pije u obliku
kapljica, ba~ kao pravi lek (tinktura) kupljen u apoteci na lekarski recept.
MasJi.nov list, rutvica, imela ·i beli 'I uk su danas u mnogim nasim gra-
dovima narodni le kovi protiv arterioskleroze, nesvestice, nervoze srca, lu-
panja srca itd.
SEW LUK
231
I ne ke z i v t an e b 0 I est i lete belim lukom. Protiv glavobolje,
ncsves tice, muke, gadenj a (trudnih zena) i sipnj e upotrebljavao se ovaj lek:
u tuca se dos ta belog luka i zeze (!is ta koprive) i pome~a 5 blagim sireetom.
Ovo je dobro da se miri ~e , da se njim trlj aj u slepoot nice, vratne file, ra.
mena, vra t i celo telo, da se stavlja na glavu, tabane i dlanove. Kad n eko
mnogo nazebe, n a njivi prokisne, pa ga boli glava i celo telo, onda ga tom
.,specijom« celog treba dotle snazno trljati dok mu koza ne pocrveni, a onda
ga po celom telu nan1aza ti finim zejtinom, dobro utopliti i dati mu pola
litra kuvanog toplog cmog vina 5 biberom da se u postelji preznoji.
U sajka~kim selima u Batkoj ovako se leci g/avobo/ja i nesvestica: dYe
~ ake belog luka utucati i pomesati 5 dovoljnom kolitinom blagog vinskog
sirceta. U to se umatu tiste bele krpe i stavljaju bolesniku na teme i relo,
a dobro j e tom s mesom protrljati slepootnice i vrat i stavljati je pod nos
da j e bolesnik duboko udiSe.
Belim lukom Ieee 0 r g a n e z a va r e n j e. Jos viSe se beli luk sma· -
tra kao preventivno sredstvo za jacanje trbuSnih organa. Dobar apetit se
vrata upotrebom belog luka. Beli luk upotrebljavaju i protiv neuredne st~·
lice. Coban i, pas tiri, subase (poljski cuvari) i poljski radnici, narotito za
vrem e velikih lelnj ih zega smatraju salatu od krastavaea 5 belim lukom i ki·
selim ml ekom za najzuraviju hranu. »NiSta nije gore nego kad se za vreme
zetve neko prevari pa se najede sunke iii liZezene slanine. Niko ga ne moze
napoj iti. Mora jedno tel jade po vaseeli dan da mu vuce vodu za pice. Za
dan·dva svi ti Ijud i dobiju takve prolive da postaju potpuno nesposobni za
rad ...« , kalu pOljski radniei.
Beli luk, sam iii zajedno s drugim narodnim lekovima, upotrebljava se
pro t i v ere \' nih par a zit a. To i skolska medicina 5 uspehom prime·
njuj e za lecenje detjih glista (oksiura). U raznim selima u Sajkaskoj ovaj
lek se razlic ito spravlja i upotrebljava: .i zaberu se tri najlepse, najkrupnije
i najjedrije glaviee belog luka (iii devet najsitnijih glavica, dakle, trojstvo,
tri iii tri puta tri ; tako mora biti da bi bilo leka). Sto je luk ljuci, tim je
bolji. Luk se oljuSti i is tuea u tucaniku . Zatim se dYe pune sake bunde·
vinog semen a oljus ti i isto tako sitno istuca. Jedno 5 drugim se pomesa,
prelije cistim vinskim sircetom i kupovnim zejtinom i izjutra odjedanput
na gladno sree sve pojede. Ako je oboleli gadljiv, treba mu odmah dati ca·
sieu vina iii rakije da ne bi lek povratio. Posle pola sata se popije sto viSe
rasola. Ako glava pantljieare ne izade, is ti lek na isti nacin treba ponoviti
kroz dva do tri dana . Deci se daju manje kolicine ovog leka.
Slicnu upotrebu belog luka zabelezio sam u mnogim selima u Batkoj,
Banatu, Srbiji, Bosni j u drugim krajevima. Ovaj natin je veoma blizak upo-
trebi anthelmintika u naucnoj medicini. Bundevino seme je narodni lek pro-
tiv crevnih p arazita, lek koji pocinje da priznaje i nautna medicina. Bun·
devine seme je jedini nas anthelmintik koji nije otrovan za toveka i do-
mace zivotinje. Raso je odlicno, bezbolno i vrlo prijatno sredstvo za ciSce·
nje . I naucna medicina dajl" posle anthelmintika gorku so iii, eventualno,
ricinusovo ulje za ci scenje, ali je raso mnogo prijatniji.
Gradani i skolovani ljudi u selima cesto znaju i za klistiranje dece
mlekom u kome je prokuvano nekoliko tesnjeva belog luka. To radi i skol·
232 LECI!Nll! BILII!M
BERGENIJA
Bergel1ia cordifolia A. Br. - Saxifragaceae
Trajna zeljasta biljka sa Altaja i Dalekog istoka. Gaji se kao cvere
zbog veoma krupnih, socnih, sjajnih, skoro srcolikih listova i. lepih Mica-
stih cvetova koji se javljaju vee u februaru. U listu ima do 15% arbutozida,
dakle, dvaput vBe nego u Listu medvec:teg grozc:ta, zbog cega se moze upo-
trebiti za dezinfekciju mokracnih puteva, ali se sme uzimati upola manje.
Cela biljka je opora zbog obilja tanina i drugih polifenolskih jedinjenja,
zbog cega se upotrebJjava u narodnoj medicini za lecenje proliva, ekcema
i drugih koznih bolesti.
BERGENUA
BIBER
Oswen nepotpuno zreo plod biljke Piper l1igrum L. - Piperaceae (crni
·biber, cmi papar, karabiber). To je dugovecna poviju~a koja raste u
tropskoj Aziji, gde se i gaji, kao i u ostalim tropskim predelima. Biber je
svojstvenog, ljutog i toplog ukusa, a osobitog, vrlo prijatnog i aromatic-
nog mirisa, koji se jace oseti kad se plod samelje i pra~ak stavi u klju·
BLAZENl CKAU. SIKAUNA 239
talu vodu. Kad se tuca i melje. nazi va kij an je. Prvoklasan biber u zrnu. kad
se spusti u vodu. odmah padne na dno. a lo~ lebdi ili pliva.
Beli biber ili bijeli papar poti~e od iste biljke, ali se bere potpuno zreo
plod i oguli sem~niea i srednji sloj .
U biberu ima 1-2,5% eta r s k 0 g u I j a, 5-9<>/0 kristalnog alka-
loida pip e r ina i 0,8% s mol e (kavicina), zatim ima malo masnog
ulja i mnogo skroba.
Aroma bibera potice od etarskog ulja, a Ijutina od piperina.
Biber je i danas jedan od najvafnijih i najskupljih z a ~ ina. Kao
lek se malo upotrebljava: za povecanje apetita i kao stomahik. Spolja se
ponekad daje s Ijutom paprikom (Linimentum Capsid compositum) kao
sredstvo za drafenje koze. Alkaloid piperin ima svojstvo da sniZava tern-
peraturu, zbog cega je biber nekad upotrebljavan protiv grozniee.
Rasprostranjenost. - Ra-
ste u primorj-u, rede u dru-
gim delovima zemlje, ali kao
poludivlja biljka, naj~e~ce
po suvirn mestima.
Droga_ - Gornja polovina
biljke u cvetu (Cardui bene-
dicti herbal.
Sastav. - Nedovoljno pro-
uteni gorki heterpzidi (kni-
ein i drugi), oko 5% tanina, BLAZENI CKALl
malo sluzi, smole, etarskog
ulja i razne soli.
Upotreba. - Kod nas se vrlo retko upotrebljava. VBe ga ?otro~.i na~a
industrija gorkih alkoholnih desertnih napitaka nego apoteke I fabnke Ie·
kova. Naprotiv, na Zapadu se znatno te~ce i raznovrsnije korFstli koo omi·
---_.....
LECENJP. BllJEM
240
ljeno gorko sredstvo za le~nje organa za varenje. Daje se u obliku ~aja,
tinkture, vina i drugih galenskih preparata, eesto u zajednici s drugim gor-
kim drogarna slienog dejstva.
1. Gorak stomahik: po 25 g blaienog ekalja, kielce, pelena i lincure.
Piti u obliku nezasladenog eaja (10 g Da 200 g yodel na pol a sata pre jela.
2. Gorak aromatican stomahik: po 20 g blaienog ekalja, trave-ive, haj-
ducice, limunove kore i oeajnice. Pije se kao pod 1.
Bubrezni bolesnici ga n e smeju piti.
Gajenje 1 berba. - Kod nas se De gaji, a Da Zapadu obavezno. Seje se
krajem april a, U redove od 60 do 70 cm, na udalj eDju oko 30 cm struk od
struka. Traii lako, rastresito i plod no zemlj gte. Bere se eim se pojave prvi
cvetovi, ne eekajuci da se svi otvore, vezu u kitice ~ su ~e '1.l hladu na pro-
maji.
Narodna imena: babino zelje, benediMa, benediktova Toza, bisku-
pova brada, bozja plahta, kraljevac, meki tm, pitomi ckalj, sveta sika-
viea, ckalj .
BLJUST,BLJU1D,KUKA
T amus communis L. - Dioscoreaceae
krvi. Neoprezni daju pijancima iseecien sok blju~ta, od tega se javljaju jako
povracanje i proliv.
Bljus/ je o/rovan, pa ga zbog toga treba izbegavati. Nije dovoljno is-
tralen ni hemijski ni farmakodinamski. Sadrii skroba i sluzi u kojoj se na-
laze vrlo krupni i vanredno o~tri knstali kalcijum-oksalata koji ozleduju
kof u kad se korenom trlja bolno mesto na telu. Verovatno da ima i sle-
roidnih saponozida. Zabelezeni su smrtni slutajevi trovanjem i2 neznanja.
I bobice su otrovne (otud narodno ime zmijino grotae).
Dmga narodna imena: ble, bluz, IYljust, bjJu~tan, blju~tina, blju~c,
zmijino grozde, kukovina, erna loza, crne kuke.
BOB
B02:JE DRVCE
sku Casicu 3 puta dnevno na pol a sata pre jela. kao lek za ja~anje i pro-
tiv akutne upale ereva. Za vreme ratova i nestasiee lekova bozje drvee su
upotreb lj avali protiv d~jih glista i groznice (abrotin sniZava temperaturu).
Stavlja se u vunene i svilene tkanine i krzno protiv moljaca. a i zbog pri·
jatnog mirisa.
Narodna imena: bozja metiea. bozja plahtica. bozji drvak. broda nj. di·
vlji ciper. drevinka. miri.sni muski pelino pelinak. pitomi ohsjenae. rutviea.
srCano zelj e. lrava od guja. turski neven.
BOlURI
Paeonia officinalis (L.) Gouan . P. corallina Retz. Z. decora Anders .•
P. tenuifolia L. - Ranunculaceae
Razne vrste bozura rastu divlje i gaje se kao nase omiljeno narodno
evece. Nekad 1I skolskoj. a danas sarno u narodnoj medicini upotrebljava se
evet. rede krtola i seme (Paeoniae tlos, tuber et sem en). za lecenje padavice.
velikog kaslja. za umirivanje uzbudenog nervnog sistema. za le~enje hema-
. roida i dr. Biljka je otrovna d nij e dovoljno is pitana ni hemijski ni klini·
~ki. U narodu se jos ponegd~ upotrebljava bozur kao lek. Narocito ga eene
zene. Nije redak slu~aj da neka baka iz nekog sela salje bofurov evet i seme
nekoj svojoj rodaei i prijateljiei u grad »kolko da se pri ruci nade. zlu ne
trebalo«. Nisu retki slll~ajevi trovanja, jer nes tru~njaci ne znaju ni dozu
ni nacin upotrebe bozura. Zbog toga bi trebalo da lekari. narocito na selu.
obrate patnju na bofur.
U korel1u ima tanina. etarskog ulja . masti . secera. nekih alkaloida i
drugih nepoznatih sastojaka. Homeopatska medicina upotrebljava svez koren.
U cvelu ima lanina i peonidina (jedna glikozidna an toeijanska boja).
On se' upotrebljavao nekad protiv epiJepsije. a danas jos ponegde protiv gr·
~evitog kasija i kao sastojak ~aja za dimljenje i kadenje astmati~ara.
U semenu ima masnog ulja, secera. tanina, smole i boje. I ono se nekad
u-'Jtreoljavalo protiv epilepsije. Izaziva povraeanje. Kod nas ga upotreblja·
vaj~ ; ' 0" z" uredivanje menstruacije. i tako najlakse dolazi do trovanja.
Ne preporucujc se <uP( . eba bozura za l~enje.
Narodna lmena za Paeonia otticinalis: arap~e. bofuraJ\c. bozuric. brozg.
va, devetak. duhovska ruza. zenski bozur. kraljev evijet, kurjak. macur, pro
stenik. troj acke roze. trojaska rozica. tunkarica. \
Za P. corallil1a: bozur. mosur. muski bozur. planinski bozur. trava od
tri rozciea, crljeni bozur.
Za P. decora: bUur. bozur. brozgva. kosovski bozur.
koliko voda Uer bokvica cesto raste po naseljima gde ima razne prljav~ ti·
ne, 'pra~ in e i drugih izvora zaraze). samletri maSinom za meso i stiskanjem
kroz pla tno iscedi ti zelen sok; I 'kg tog soka pome ~ati sa 2 kg meda iii pro-
kuvati 10 minuta sa 2 kg ~ecera . Uzima se 4-5 puta dnevno po 1 ka~ika.
Pasti/e se prave u apotekama i farmaceutskoj industriji: po 5 g soka
od bokvice, crnog secera (od sladiea), gume tragakante i samlevenog rizoma
oJ perunike, sve pome~ a , doda 50 g vode i pola kilograma ~Cera, zamesi i
nacine pas tile prij a tnog ukusa i dobar lek za organe za varenje (cir ie·
luca i dvanaes topalacnog creva) i disanje (hronicni bronhit, faringit, larin·
git) . Umesto vode i sec era bolje je dodati 600 g meda.
Ruzicastu akrzu na lieu Leklerk leci ovim melemom: 15 g soka od bok·
vice pome~a se sa 5 g bezvodnog lanolina i 10 g belog vazelina i na kraju
doda kap ruzinog ulja radi prijatnijeg mirisa.
Za ublazavallje napada kaSlja i lak! e izbaeivanje sluzi: po 20 g lista bo-
kvice (muske, dugoliste), cveta belog sleza, cveta i lista podbela i moraca.
Tri supene kasike ove smese popari se sa pola litra k1jucale vode. poklopi
i posle 3 sa ta ocedi, zasladi medom i pije svaka 2 sata po 1 ka~ika.
Protiv velikog (magareceg) kaSlja: po 20 g lista muske bokvice, rosulje,
pitomog kestena, cveta zove i trave daninoc. Kao prethodni eaj, pije se
topao.
Narodna medfclna. - Bokvica je omiljen narodni lek. Za nju gotovo
svi znaju i mnogi je upotrebljavaju kao lek. Cini mi se da nijednu drugu
domacu lekovitu biljku tako cesto i gotovo redovno ne upotrebljavaju kao
bokvicu. Svako ce yam odmah, bez okoli~enja, kazati da je za posekotine
najbolje priviti list bokvice. Ako se slueajno posecete dok ste na selu, prva
pomoc je list od bokvice. VeCina zna da list prethodno treba dobro oprati
da bude cist, da se ne bi necistoeom s lista rana zarazila. Mnogi opran list
obriSu i namaiu ma~eu iii ·u ljem i tek onda prilepe na ranjeno mesto, iii
list bokvice stucaju iii na ploci malo opeku i tek tako omek~an stavljaju
na ranu. Ovo je sasvim opravdano, jer posekotina ne krvari, ne zagnoji, brzo
zara~cuj e i ostaj e mali oZiljak. Godine 1958. dokazana je znama antibakte·
rij ska moe bokvice, jer su -u njoj otk,riveni fitoncidi (Felklova).
B u a c a k (Plantago psyllium L.) je jedna vrsta granate bokvice koja
raste u Primorju, a u juinoj Francuskoj i nekim drugim zemljama se na
veliko gaji za proizvodnju mdustrijskih kolicina semena koje se koristi kao
51uzna droga u terapiji i u tekstilnoj industriji za apretiranje. Seme je si·
tno, lici na buvu (otud i nauCno ime, jer psyl/a na grckom znaci buva). Veoma
se ceni, jer sadrfi do 12<>/0 sluzL Sluz se vadi kao sluz iz lanenog semena.
Deluje kao blag laksans, koristan osobito za osobe obolele od hronicnog
zatvora: 1 supena kasika semen a potopi se u 200 g caja od kamilice, pro-
me~a i posle pola sala popije; piti uvece pre spavanja da bi se izjutra imala
uredna stolica. Korisno je za osobe obolele oct upale hemoroida (~uljeva) i
zatvora.
Narodna imena. - Osim navedenih, evo jo~ nekoliko narodnih imena
za zensku bokvieu: vela bokvica, veliki trpotec, veliki trputac, zenski zi·
lovlak, zilavac, marina bokva, muska bokvica (Ku~an), paskvica, pitoma
bokvica, tarpotac, tarpudac, terput, celnik, ~iroki trputac.
BOLDO. BORMINA, LISICINA . ..
245
Za musku bokvicu: bukviea, glavor, duga bokva, dugi trputae, fenska
bokvica (Ku~an), Zilovljak, konjsko rebro, krepotee, mala bukviea, mu~ki
zilovlak, popova lozica, treputae, tripotee, troputae, ernoglavae.
Za srednju bokvicu: bokva, zenska bokviea, sredn;ja OOkva, srednja buk-
viea, triputae, troputae, siroki prpotee.
Za buacak: blesnik, bolhnjak, boBinee, bu(h)aeica, bu~ika, lisnati tr·
putae, pasja noga.
BOLDO
List (Boldo folium) eileanskog mirisnog drveta PeUmtlS boldus Mol. -
Monimaeeae. Glavni lekoviti sas tojak je alkaloid boldin. Ulazi u sastav raz·
nih lekova za jetru i zuc; deluje i protiv erevnih parazita, diuretieno i se·
dativno.
Caj za mokrenje i zno jenje: 20 g cveta popa riti sa 300 g klju~ale vode
i posle ~etvrt sata toplo popiti u nekoliko navrata.
Ako neko ne moze da podnese miris pore~a, treba do dati malo lipovog
i rw.inog cveta.
Caj za iskaSijavanje: pom e~ati jednake delove eveta pore~a, rw.e, di·
vizme, belog sleza i podbela i od toga uzeti I supenu ka~iku, popariti ca·
som klj.u cale vode, poklopiti i posle pola sata p iti svakih IS minuta po I
ka~iku.
U narodnoj medicini boraiina se upotreblj a va za lecenje bubreznih i
zeludacno-crcvnih oboljenja, reumatizma i drugih bolesti.
Anticki narodi nisu poznavali porec. Preneli su ga Arapi u Spaniju,
tako da se i danas u mnogim zemljama gaji zbog ukusa koji je sliean kra·
stavcu, pa se upotrebljava iii kao salata iii kao povrce slicno spanacu i ko·
privi, razume se sarno mlado li ~ce pre cvetanja biljke.
Narodna imena: boraga, boraidina, borazde, boraziniea, bora~a, ·bore·
tina, burai, buraiina, volovski jezik, kozmelj, krastava, krastavica, poraga.
BOROVNICA
BOSIUAK
njime kiti, i nosi kad se ide te~kom bolesniku, zbog tega se daje da se one
pokvari .bogojavlJenska vodiea« ... itd. Narod, sasvim opravdano, upotreb.
Ijava bosiljak kao sredstvo za umirivanje uzbudenog nervnog sistema, pro-
tiv gasova, nadimanja i tegoba u organima za varenje, u obliku za~ina u je.
lima iii u obliku ~aja pos le jela. Upotrebljavaju ga i protiv nekih crevnih
parazita, ~esto zajedno sa belim lukom, zatim za ja~e mokrenje, za izazi·
vanje bolj eg ape tita, za poveeanje mle~nosti majki koje imaju malo mleka,
protiv zapaljenja bub rega, za uredivanje menstruacije itd. Nekad nije bilo
ni jedne kuce koja nije imala malo bosiljka, ne sarno suvog, vezanog u ki·
tieu vee i u vrtu, pa ~esto i u loncu, tako da su ga imale sve~eg preko cele
godine. Francuska i neke druge farmakopeje i danas propisuju bosiljak kao
oficinalnu drogu. Nekad su ga propisivale gotovo sve farmakopeje u svetu.
Narod ima veliko poverenje prema bosiljku, pa bi trebalo ispitati i ustano-
viti ~ta je u njemu madija, a ~ta stvarna lekovita vrednost. Bosiljak treba
prou~iti vee i zbog toga ~ to se on, kao retko koja druga biljka, tako mnogo
spominje u narodnoj poeziji i pripovetkama. Ukoliko se kod nas ide vi~e
na jug i istok utoliko je veea i raznovrsnija upotreba bosiljka.
Narodna Imena: ba~ilek, b~ulek, baselak, basiljak, basilje, ba~elak, be-
siljak, bosilek, bosilj , krupan bosiljak, bosiljak sarma~ , bosilje, vasleden,
den, mislodin, murtela, pitomi vesligen, faslid~an, fesligen, feslidan, fesli~an.
BREZA
Betula L. - Betulaceae
BRoe
Ostala narodna Imena: barsijan, barScan, baSt ran, bers/jan, best rail,
brgtanj, brstran, br~lin, br~ean, zelengora, zirnzelen, plju~t.
252 LIlCBNJI! BIUIlM
BUNIKA
Ova nasa otrovna biljka irna rnnogo narodnih irnena: balam, balan,
bana, baunika, bendeluk, blern, bIen, blnika, bonica, bun, bunica, bunjika,
bunjica, veliko bilje, voja, vojka, divlji zobnik, zubna trava, zubnjak, zub·
njaca, konjski zub, svinski bob, svinjarac, svinjorak, svinjorec, svirnjak,
trava od bunila, trava od zuba, uspavljiva trava, crvinc, crna bunika, cr-
vivec, crni zobnik.
Bunika je lekovita i otrovna, svuda rasprostranjena zeljasta biljka. Po·
stoji jednogodisnji i dvogodiSnji varijetet. Skolska medicina i farmaceutska
industrij a koriste list, rede seme o<i buniike .
• Govori kao da se bunike najeo«, kale se u nas za coveka koji govori
kojesta, bez srnisla i veze. Kad neko ima veliku vatru i pocne da bunca, i
za njega kalu da . trabunja kao da su ga bunikorn nahranili«, kao da je
poludeo.
Bunika je slovenska roc. Njen nazi v potpuno odgovara fizioloskom dej·
stvu koje bunika izaziva u otrovanorn coveku. Koliko se meni cini, u Jugo.
slaviji se naj ce~ce upotrebljava naziv . bunika« . On je primljen i u na~oj
farrna kopeji i u sluzbenoj botanickoj terminologiji. lunas i u svetu bunika
je dobro poznata kao otrovna biljka, sarno se u raznim krajevima razlicito
nazi va.
254 LI!CI!NJI! BIUI!M
y~
ima nerazgranjenu stabljiku, visoku
svega do pola metra. Listovi su bez
~' dr~ke. Krunica je blec1e rute boje,
QI jer nema tako istaknutu ljubieastu
o l
•
mrezu lilica.
evetavi su mnogobrojni i nago-
milani pri vrhu stabljike i gran-
BUN IKA
1 - SE.>.IE: CELO I NA UZDUZNOM PRESEKU. GORE : CAURA SA KOJE JE PAO
POKLOPAC I U7.DUZNI PRESEK KROZ CAURU
BUNIKINO SEME
CUVAJTE SE BUNIKE
BUMAC
PYI'ethrum cinerariaefolium Trev. - Cornpositae
Droga je osusena evast dugovel::ne dornaee biljke buha/::a.
Bubal:: divlje raste sarno u Dalmaciji i u primorskim delovima Crne
Gore i Hereegovine. Odatle je u XIX i XX veku prenesen radi gajenja na
sve kontinente.
E
c D
evET BUHACA
A - CVETNA GLAVICA. B - UZDUZAN PRESEK <KROZ CVETNU GLAVleu..
C CEVASTI CVETIC. D - BRAKTEJA DALMATINSKOG I E - KAVKASKOG "UHACA
A
D
BELADONIN BUVAC
A - ATROPA BEU-ADONA . LIST IZJEOEN 00 BUVACA. x O,5, B - EPITHRIX
ATROPAE, xlll, C - DEWVI BUVACA, D - DVA BUVACA BEZ NOGU
TROVANJA VELEBILJEM
,
Trovanja velebiljem nisu retka, kako zivom, taka i osu~enom biljkom.
Najeesea trovanja su slucajna, nenamerna, i to bobieama. Deca i pastiri po
5umama su cesto htve til! ukusnih »pasjih tre~anja « . U toksikolo~koj Ii·
teraturi se kao klasican primer trovanja bobicarna velebilja iz neznanja na·
vo di slueaj kolektivne intoksikacije jedne cete francuskih vojnika, 1825. go·
dine. Sto ~ezdeset vojnika na vezbi u ~umi, umorni i zedni, najedo~e se jed·
nag lepog topl og septembarskog dana bobdca velebilja da bi ugas ili zed i
da bi se osvezili. Jedni pomrese u najveCim mukama u ~umi i na putu za
bolnicu, a drugi prezivese posle stra~nih muka.
I rna i namernih trovanja bobicama velebilja, najce~ee mlevenjem i po-
tajnim davanjem u crnoj kafi ili crnom vinu da se ne bi osetio neprijatan
ukus semena.
Cela biljka je vrlo otrovna, a najvise njen koren. Otrovnost velebilja
potiee ad alkaloida, cija kolicina u biljci zavisi ad soja same biljke, zemlji·
~ta, klime i drugih okolnosti. SveZa, ziva biljka je najotrovnija, jer sadrfi
najvi§e hioscijamina, a malo ili nimalo atrop ina. Suva, a pogotovu dugo cu·
vana i dugo kuvana biljka manje je otrovna zbog prelaska hioscijamina u
atrapin , koji je oko 6 puta manje otrovan. Susenjem, dugotrajnim euva·
njem i kuvanjem <osobito u alkalnoj sredini) gube se alkaloidi, jer se hi·
drolizuju (razlaiu). Na taj naein se i moze objasniti da je neko mogao po-
jesti i po nekoliko bobiea pa da je preziveo, a drugi je od jedne ili dye bo-
bice povraeao. Prosecna teziDa osusene bobice je oko 0,23 grama, sto znaei
da bi u jedan gram isla oko cetiri suve ili jedna sirova bobiea. J edna bobiea
ima oko 1-2 mg alkaloida. Maksimalna dnevna doza za coveka iznosi oko
1,5 mg. Prema tome, vee i jedna jedina bobiea prelazi maksimalnu dozu at·
ropina i moze, dakle, biti skodljiva.
VE LEBIU E ILl BELADONA 263
Mo!da su i ncke !ivotinje uzrok ~to se co\"ek polakomi , pre,'an 1 ot ru je
beladonom, j eT Ie veCina t ivolin ja manje ose ll j iva prema l'e lebiljLI. COI'ek j e
najosetijiviji, za njega je beladona i najot rovnija. Ot romos t \"eleb ilja za ra·
zne zivotinj.: toli ko je razliCita da je nemoguce uporedi ti njego\"o dejstvo
prema Coveku i d omacim zivotin jama. Posle coveka , najosetljivija bi bila
macka, pti ce i pas, a li i medu pt icama ima razlike; gol ub je, na primer, vrlo
otporan. Maj mlln j e mnogo otporni j i od cove ka . Maga rac i konj mogu II tOkli
nekoliko dana dobijati II hrani dnevno i po jedan kilogram zelenog mea ve·
lebilja bez 2.I1akova trovanj a. Ovca i koza , a is to ta ko i mnogi drugi pre!i·
va ri mog.0 ' da j edu , 'clcbilje , ali uginu a ko im se alkaloidi dajll II venu. Kozje
m leko poslaj e o /ro vno od koza koj e su j el e beladonu. PuZevi jedll velebilje,
njima one ugta ne ~kodi , ali sami postaju otrovni za coveka. Zec, zamorce
i pacov mogu biti hranjeni iskljucivo velebilj em a da pri tom ne pokazuju
znake trovan j a , ali je njihovo meso otrovno za coveka. Zec koj i se hrani ve·
lebiljem pos tajc imun i moze podneti velike doze ove droge, oko 0,6 grama
(Hekel).
U slucajevima trovanja iii toksikolo~kih ekspertiza velebilje se moze
dokazati mikroskopski, hemijski i na zivotinjama. Mikroskopom treba tra·
ziti celije s peskom, delice klltikule i dlake.
PRIMESE I FALSIFlKATI
List se bere eelog leta sve dok velebilje eveta, ali je najbolje prvo kolo,
brano kad se na biljei pojave prvi evetovi. Najlekovitiji SLl vrSni lis/ovi.
U novije vreme za industrijsku ekstrakciju atropina sve se vge traze
vrhol'i grancica. Na njima osim evetova ima i mladih, zelenih plodova.
Treba brati same zdravo i mlado liSee zelene boje, bez pega, rupa i
drugih o~teeenja, jer takvo li~ee ima manje lekovitih sastojaka, daje losu
drogu i tesko sc moze prodati.
Najbolja droga se dobija branjem !ista oko podne po lepom, sunCa-
nom i suvom vremenu.
Lisee velebi\ja je vrlo tanka i nezno. Zato se mora pafljivo bi-ati i pre-
nositi u korpama, a nikako u vreeama.
Odmah posle branja Igee treba osusiti u ~to tanjem sloju, ad 2 do
3 em, u zagrejanoj susnici na 50-6()oC Hi, ko nema su~ruiou, moze ga su-
~iti u hladu (na tavanu) na velikoj promaji da se ~to pre osusi. Ako se brzo
ne osusi, onda' brzo gubi lekovitost, jer je atropin vrlo nepostojano organ-
sko jedinjenje.
Cim se lisce osuili, jos mlako se pafljivo pakuje da se ne izlomi i cuva
na suvom mestu, jer list privlaC!i vlagu i brzo se kvari. Najbolje je osu~eno
liSee odmah presovati i zapakovati u viSestruku Zilavu, debelu, nepromoeivu
emu hartiju.
Lisee velebilja je neprijatnog, nagorkog i naljutog ukusa.
Korenje se vadi u jesen. Iskopavanje moze poc!eti ,i krajem leta, vee od
druge polovine avgusta, tim biljka prestane evetati i poenu izbijati novi
izdanei. Korenje 5C vadi dok sneg ne zaveje. Treba vaditi samo krupno ko-
renje (cesto kao ruka debelo) od odras!ih biljaka starih v.ire ad tr.i godine.
Koren velebilja je vrlo mesnat, mek, soean, beJoZuckast, vrlo velik, razgra-
nat i ponekad tdak vge od 2 kg. Mlado korenje treba vraeati zajedno s
glavom i pupoljelma u zemlju, da bi iduce godine bilo dovoljno debelo i
sposobno za vadenje. Povadeno korenje treba o~ah ocistiti ad zemlje, na-
truUh i mrtvih delova, odse6i glavu i vratiti je u zemlju zajedno sa sitnim
korenjem. Glava i tanka korenje imaju manje alkaloida m smanjuju vred-
nost drogi.
Korenje se odmah opere hladnom vodom, odnese kuci i iseee na komade
dugacke 20 em. Uredcno korenje mora se odmah suSiti u zagrejanoj susari
268 LECi!NJi! BIUi!M
ill iznad peci do sooe. AIm je vreme toplo i suntano, mole se susiti i na
SUDeu nanizano na kanap i obe§eno ispod strebe. Debelo korenje se mora
U2du! raspor.iti da bi se §to pre osusilo. Uopste, beladonu treba sto pre
osu§iti, jer su njeni lekoviti sastojci nepostojani u vlalnoj drogi. Ako se is·
kopano korenje ostavi na gOmili, sporo i nebatno su§i, vla!n.o zapakuje i
cuva na vla7.nom mestu, one brzo gubi alkaloide, a time i lekovitu i trgovin·
sku "rednost, uplesrrivi se ,i mora se uni§tiIti, jer niko nete da ga kupi. Ovo
su glavni razlozi zasto je na§a droga iz nekih krajeva bivala lo§a, iako se od
davnina zna za nju, a j mi smo odlazili na ta mesta i brali beladonu i u njoj
nalazill velik procenat lekovitih sastojaka. Zato se na ove okoir!osti mora
obratiti najveea pamja.
Iz istib razloga beraci bilja ne treba da cuvaju velebilje kod kute, nego
ga treba §to pre prodati, pre nego sto pocne vlalno i ki§ovito jesenje i zim·
sko doba. Korenje velebilja je higroskopno (privlaci vlagu), zbog cega se mora
dobro pakovati i cuvati na suvom mestu.
Od 3 kg sirovog dobija se oko 1 kg suvog korena.
;
..(J/
.' .IQ-/
"
:
VERBENA
VEREM·TRAVA
VETROVAU, VETROVAC, KOTRlJAN .. .
271
VETROVALJ.VETROVAC. KOTRLJAN.~I STRIC
Eryngium campestre L. - Umbelliferae
Gotovo istog sastava d dej stva su i neke druge vrste istog roda koje ra-
stu kod nas: Eryngium maritimum L. (kapin, kapinika, kemerak, morski si-
kavae, ostri badelj), E. planum L. (glatki sikavae) i dr.
ERYNGIUM MARITL\1UM
posledica. Povodeei se za
narodnim imenom . vidova
travac, neobave~teo svet
je upotrebljava za le~enje
raznih oboljenja OCiju.
Na Zapadu se upo-
trebljava kao oarodni lek za
le~enje astme, rana (u ob-
liku melema sa lanolinom
i vazelinom), za olak~a
vanje isk~ljavanja sluzi
i dr.
Otrovna je za ribe, ko-
nje, ovce i ptice.
Narodna imena. - O·
sim vee spomenutih, ova
biljcica ima jo~ mnogo
narodnih imena: abronek,
abronka, vid, v,i die, vi-
dovka, vidoviea, vidovska
trava, vidooka, divji ba-
selak, zeleoika, zeoica,
kokosiji slijep, krivi~i-
ca, krika, kurja cesnica,
kurje oko, Imroslep, mi·
sakinja, okaoee, o~iea,
skrika, erljena vida, ~r
VIDOV CICA vi~nik,
VINOVA LOZA
VISNJA
VLASKA SALATA,ZALATNICA,
OGNJICINA, REPUNJACA,
SISAVAC, SKRBINKA
"
I
VLAS!<A SALATA
Trajna zeljasta barska biljka, visoka 60-110 em. Lici na peruniku, ali
JOJ je evet zut. Cl'eta od maja do jula. Raste svuda po stajacim vodama.
Ima debeo zut rizom oporog ukusa. Sadrzi do 200/0 tanina, oko 22% uglje-
nih hidrata (hidrolizom daju uglavnom fruktozu, voeni ~ecer), 1,7% ulja,
2.50f0 belancevina, glutamina, arginina i holina.
Vodena perunika je olrovna. U svezem stanju, uzeta u vecoj koJ.icini,
izaziva grceve u trbuhu i povracanje, ponekad i krvavo. Sok sveze biljke iza-
ziva draZenje sluzniee i kijanje.
Osu~en rizom se upotrebljava u sme~i sa nekim taninskim biljkama
protiv krvavog mokrenja: pome~a se po 20 g rizoma vodene perunike, lista
koprive, breze i medvedeg groZda ·i troskota, kuva 15 minuta u 1 litru vode.
- Upotrebljava se i protiv proliva, za jaeanje, za lecenje desni ~ zuba i u
druge svrhe.
Vodenu peruniku treba izbegavati kao lek, jer je otrovna, a mi imamo
izvrsne taninske biljke (srcenjak, trava od srdobolje, hrastova kora i dr.)
koje nisu ~kodljive, a lekovitost im je veea i pouzdanija.
Os tala narodna imena: vodeni bozur, vodeni krin, vodeni macic, vo-
deni evijet, divlji lilijum, divlja perunika, zuta lilija, zuti bozurak, z,uti vo-
VODOPIJA. ~ENETRGA . CIKORIJA
279
deni Ijilj an, zut i Iilijum, zecja nrliea, krinka, lazni macinae, povodna peru·
nika, sarica.
VOLOVSKJ JEZIK
VRANEMI L, VRANI ENlKA. VRAN lLOVA TRAVA. ..
281
Grubo d lakava trajna zeljasta biljka koj a raste pored puteva i na ne.
obral1enom zem lj gtu , visoka 20--80 em. Cveta leti purpurnim ill plavim eve-
tovima . Upotreb ljavaju se evet i list slieno po'recu. Ima kalijurn·Iri trata, al.
kaloida einoglos ina, konsolidina i konsolici na, holina i alantoi na. U obliku
caja (5%), !iiru pa ii i eks trakta upotrebljava se za l ak~e 1z1ueivanj e mokrace,
za znojenje i iska~ lj avanje.
S lienog sastava i dej stva je i Lycopsis arvensis L. (zavratIriea, lui.
vo~ij a) .
VRANILOVA TRAVA
maj u. Etars ko ulje vranilovke je vrlo antiseptitno, jer ima 500/. timola. Omi·
ljena je u narodu kao caj i lek za jacanje, za lecenje boles ti organa za va-
ren je (osobito proliva) i disanje, a spolja se upo trebljava prot iv raznih za-
paljenja koze i sluznica, narocito u Crnoj Gori i Sandzaku.
Hemijski sastav i farmakodinamsko dejs tvo vr anilovke j e vrlo blisko
i slicno majkinoj d u ~ici pa se na isti naCin moze upo trebiti. I sto tako se
bere, s u ~ i , cuva i pakuj e kao i majkina du ~i ca .
Po~to u stab lj ici vranilovke nema lekovitih sastoj aka, najbolj e je po-
sle su ~enj a ru kom ski nu ti sve Ii ~ce q cvece i sarno to koristiti.
Vranilovka Ie znatno
krupnij a i vi~a od majki-
ne du ~ ice. U nas je ima
svuda na neobra(!enom zem·
Ij istu. Mes timieno se jav-
lja u velikoj masi, pa kad
iscve ta, cela livada se
oboji divnim tamnim lju.
bicastim cvastima.
Vranilovka je dugo-
veena zeljasta biljka sun·
canih i suvih s trana. Ima
uspravne evrste drske, vi·
soke oko pola metra, obo-
jene crvenkasto i obrasle
dosta krupnim listovima.
Cveta od jula do oktobra.
Cvetovi su na vrhu stab·
Ijika udruieni u kompakt-
ne okruglaste evasti, pri-
jatnog mirisa i 4zvanred-
no lepog izgleda. Ukusa je
oporog i gorkog. Spada u
grupu aromaticnih oporih,
gorkih neotrovnih droga
koj e se u nas mnogo cene.
VRAN"ILOVKA U SandZaku i susednim
oblastima to je mesHmie-
no glavni narodni lek, koji se osobito Zlm1 upotrebljava u obliku eaja pro-
tiv nazeba. Tamo vranilovku cesto nazivaju taj .i m etvica.
Po ~ to se ponekad vranilovka trati u industr.i jskim kolicinama za de-
stilaciju e tarskog ulja i za izvoz, potrebno je da oitaooi znaju da se ova
biljka u raznim nasim k rajevima razlicito naziva: divlji caj, mravinac, mi-
r.iSljavac, ernovr, crnovrska, dZodzan, dusica i sl.
U Botanit kom retl1iku navode se jos i ova narodna imena: babina duo
bcica, bolmet, bolja dusica, vrigan, gorka meta, goeman, dobra misel, dobra
misu, dobrovoljka, zabrta, zavrta, ksaberta, maturan, majoran, mravinjac,
mravic ? (Vuk), mravlinjak, origanj, rigan, rehogan, sovr, sovre, susica, to~ ta,
erljena meta, crlJena metvka, ernovrh, cober.
Etar sko ulje od vranilovke sadrii oko 500/. timola, zbog cega ima veo-
rna izrazena antibakterijska svojstva. Na taj nacin se moze i objasniti ve-
VRAPSEME, VRAPe IJE S EME, DIVlJA PROJA . . .
283
lrovna upotreba i ogromno poverenj e u lekovitu moe ove biljke u nekim
na~ im krajevima.
Nazivaju je vranilovkom zato ~ to je do otkriea sintetskih boja upo-
treblj avana za crno boj enj e vune uz doda tak kara-boje (zelene galice) .
VRAPSEME
Ci~ tinama neobradenom i kamen>itom tlu i po obalama reka. Bilj'ka nije he-
mijski do~oljno istraiena. U zelenoj biljci ima crvene boje slicne alkan.inu,
i silikata. - Deluje diurelicno ]{,ao i druge silikatne droge, pa se up?tre~ljava
u narodnoj mcdicini protiv zapaJjenja i kamena i peska u bubreztma 1 ~o:
kracnoj besici: 20 g semena i 30 g secera stuca se u prah u avan~, dodaju61
kap po kap pol a litra caja od cveta crnog sleza. (30 g ~a p~la ,I~tra mlake
vode), ocedi i doda 5 g kalijum-nitrata, rastvon me~anjem 1 'plje s~aka 3
sata po 1 ka~jka. - IIi se 50 g gl'aneica u cvetu od vrapsemena: ~secka ·1 kuva
20 minuta u 1 litru vode, ostav; 3 sa ta ·i pije oSvako jutro pre jela po 2 Case.
284 LECENII! BlUEM
~Hja sti. Cvetovi su zuckasti, sitni, skupljen1 po 3-8 u pr~lj enovima listova.
Plod je zelena CRura ablika i velieine araha. Cveta od maja do jula.
Rasprostranjenost. - Raste svuda, eesto kao zilav smrdljov korov koji
se vrlo te~ko iskorenjuje. Najvge je ima na vlainim mestima.
286 LECENJE BlUEM
Trnovit, vrlo razgranat i otporan grm iii nisko drvo, 3-4 m visoko.
Listovi su podeljeni u 3-5 reznjeva i po obodu testerasti. CvetoVii su beli,
reae malo ruZieasti, pravilno graaeni, sakupljeni u mirisne cvasti slicne ~titu.
Istiee se mno~tvom pra~nika crvene boje. Plod je okruglasto-duguljasta cr·
vena, malo mesnata ko~tunica sa 1-3 semenke. Cveta u maju.
Rasprostranjenost. - Raste svuda, osobito po ogoljenim, kamenitim
i suvim mestima.
GLOG, CRVENl GLOO
291
Gajenje 1 berba, - U nekim zemlj ama gaji se kao fiva ograda. Cve·
tovi se bem kad je u evasti polovina evetova otvorena, a druga polovina jo~
u pupoljku. Beru se eele evasti po suvom i suntanom vremenu, paflj ivo
u korpama prenose i u ~to tanj em sloju na promaji u hladu su ~ bez pre-
vrtanja, da se ne izlome. Prijatan miris svclih evetova su~enj em se izgubi.
- Plodovi se b eru kad sazru. - Bere se mlad list i su~i kao i evet. - Osu~en
evet se mora ~llva ti dobro zapakovan.
Droga. - Cvast, list, evasti s meem i zreo plod (Crataegi tlos, folium
et fru ctus).
Sastav. - U evetu i Iistu ima flavonskih i antocijanskih heterozida,
saponozida, guan ina, adenina i drugih purinskiih denivata, sitosterola, tio-
lin a, aeetiiholina, izoamiIamina, trimetiIamina i drugih alkiIamina, aromat·
skih aminokiselina, triterpenoida, tanina i drugih sastojaka. - U gloginja·
rna ima masnog ulja, ~ecera, limunske, vinske i drugih kiselina, a u kori al·
kaloida bliskih berberinu.
Upotreba. - Glogov evet i list se od pre pola veka na Zapadu koriste
kao blag lek za umirivanj e, protv nesaniee, raznih uzbudenja, gu~enja (za·
duhe) , kao srtani sedativ, za snizavanje krvnog pritiska (siri krvne sudove).
Smanjuje tonus i pokrete materiee i ereva. Kod nas tek u novije vrerne sve
vi~e upotrebljavaju lekove od gloga, osobHo srt ani i nervni bolesnici, osobe
u k1imakterijumu i . drugi.
l. Nepravilrzost u ritmu srcarzih otkucaja (aritmija):
uzima se 3-5 puta dnevno pre jela na koeku seeera po 15 kapi tink·
ture (20 g na 100 g alkohola) od eveta i lista iIi 5 kapi tinkture (20 g na
100 g alkohola) od zdroblj enih gloginja. Moze se upotrebiti i taj: 1 supena
kasika eyeta gloga na 1 ca~ u kljutale 'Vode , posle dYa sata se odliije i pij e u
dYe doze pre jela.
2. Smanjel10st srcanog rada (dekompenzacija srea):
po 50 g cveta i lista gloga i Lista matitnjaka pome~ati i praviti taj :
2 supene kasike ove smese popari se sa 300 g kljutale vode, poklopi i posle
2 sata odlije i popij e u toku dana pre jela.
3. Arterios kleroza i visok pritisak:
po 25 g cveta gloga, belog luka, rastaviea i imele. Od ove sme~e spravi
se caj i pije kao caj pod 2.
Nekim osobama pomaZe ovaj t aj: po 20 g eveta gloga i kamiliee, rna·
slinovog lis ta, imele ,i belog luka, kao pod 2.
4. Za umirivanje:
po 25 g glogovog eveta, hmelja, odoljena i maticltjaka, kao pod 2.
Napomena! - DuZom svakodnevnom upotrebom glog moze izazvati ne·
podnosljivost i trovanje. Zbog 10ga se posle 5-7 dana moraju tiniti pauze
od 2-3 dana. Razumljivo je da bolesnik mora biti pod stalnom kontrolom
lekara.
Nekih godina se traZe velike kolioine glogovog eveta i lista za izvoz.
Narodna lmena: beli glog, bijela drata, bijeli trn, glah, glogie, glo-
govka , glo;cie. medvedova hr usica, ostri tm, pasji trn, trnka, cobanciea.
Druge vrste gloga koj e ras tu u Jugoslaviji i maju slitan sastav i dej·
stvo, aH su manjc ispitane. Kod nas je najrasprostranjeniji beli g/og (Cra·
292 LECENJE BIUEM
GOROCVET
Adonis vernalis L. - Ranunculaceae
su~eni a , euvanj a i izrade lekova od gorocveta, droga vrlo brzo gubi lekovi·
tost, kao uostalom, i mnoge druge hetero1lidne, a naroeito saponozidne dro-
ge, pogotovu ove iz porodice Ijutica.
Odreru se stabljieiee u evetu i ~to bne su~e vezane koneem u male
kite, da bi se ~to vge jzbeglo razlag·,r.je heterozida.
Prilikom branja treba paziti da bude sto manje plodova, jer eim biljka
preeveta i zametne plodove, 1llanje je lekovita. Plodovi su slieni dudinji,
i ukoHko su stariji, utoHko su krupniji i drobniji. U drogi se dozvoljava 8%
stabljika s pladovima.
Goroevet bi trebalo odmah posle berbe stabilizovati i brzo osusiti, za·
tim titrovati i, uop~te, postupiti kao sa digitalisom.
Droga. - Dobra i sveza droga poznaje se po ovim znacima: boja je
jednoliko zelenosiva; "ge od polovine stabljika imaju evetove; evetovi
su saeuvali svoju kao zlato rutu boju; plodova zrelih koji se drobe i
raspadaju sme biti vrlo malo, a u prvoklasnoj drogi nimalo; ne sme biri
stabljJka bez Ii~ca, mrkih, drvenastih stabljika, plesnive droge i emih Ii·
stiea sa baze.
S tab I j i k a je do 30 em dugaeka i
2-5 mm debela, uzduf naborana, siva,
gola, pri vrhu dlakava ~ nije ~uplja (Ado-
nis aestivalis i A. autumnalis).
Lis t 0 v i su vrlo sitni i gotovo
i g lie a s t i, bez dr~ke, donekle obavi·
jaju stabljiku i perasto su izdeljeni na
tn iii vi~e duguljastih, Siljastih liski
eelog ruba. Listovi su goli m slabo dla·
kavi.
Cvetov i su vrlo krupni (3':;
do 7 em u preCniltu) , i u ti i glaviCasti.
Na vrlm stabljike se mIni po jedan cvet.
CaSica je spolja dlakava. Ima pet jaja·
stili. g}jastih Iistiea. koji su oa vrnu
nazubljeni.
KnIDji:ni IistiCi su goli. duguljasti,
Siljasti i mnognbrojni (15-18). Semenice
su zelene i slol.ene u dndinju.
U k usa je gorkog i ljutog.
Cuvanje, - Drogu treba hermetiCki za-
PLOO GOROeVET/\ pakovati u malim neprovidnim sudo vima i
euvam na mracnom i hladnom mestu naJ'
vge godinu dana. Na dno suda treba staviti malo sveze peeenog kreea. Naj·
bolj e bi hil o titrovanu i potpuno osu~enu drogu euvati u zatopljenim am·
pulama ad 5 do 10 g 5 nekim indiferentnim gasom (azotom, plemenitim gao
sovima ili C02) kao list digitalisa.
Rezana droga. - Ima mnogo delova sitnog iglieastog H~ca. Naroeito
se istieu zuti delovi eveta. Ne sme biti plodova, crnih Hstica koji potieu sa
baza stabljike. Ne sme imati supljih stabljika (druge vrste gorocveta).
Sastav. - Ima dva kardiotoniena heterozida: a) ado nit 0 k s 0 z i d,
izomer konvalatoksozida, hidrolizuje se na strofantidin i rarnnozu; b) c i·
GOROCVET
295
mar 0 z i d, koji se hidrolizuje na strofantidin i cimarozu. Sadrfi jo~
neke nedovoljno pomate heterozide.
Ima jo~ i sap 0 no z ida, akon4tne kiseline, pentahidroksilnog alke-
hola adonitola, holina, smole, fitosterola i masti.
U rizomu i korenju ima istih sastojaka. Izgleda da imaju vHe hetero-
zida i cia su zbog toga podzemni delovi aktivniji.
I spitivanje se vr~ biolo~ki, IkaO digitalis.
Upotreba. - Goroevet deluje slieno digitalisu, a po Sevalijeu slicno
primorskom luku (diuretik). Daje se u novije vreme kao dobar lek za jacanje
s rea u sl'llcaj evima gde se ne moze dati digitalis. RazLikuje se od dJigitalisa
po tome ~to nema kumulativno dejstvo, pa se moze davati u hronicnim slu·
cajevima. Ne izaziva naviku. Daje se i kao diuretik u slucaju vodene boo
lesti, angine pektoris, trovanja nikotinom. Kod nas se droga nedovoljno
upotrebljava. Uzrok tome je u 'Oestalnosti hemijskog sastava i ~iziolo~kog
dejstva droge. Pre pu~tanja u promet doogu bi trebalo, kao digitalis, titre-
vati, a jo~ bolje, odmah u prolece iz sveze bi'ijke izraditi galenske preparate
bez balastnih materija. Treba uciniti sve da se ova izvrsna droga vge upo·
trebljava kod nas. Daje se u obliku infuza (4-8 g na 250 g vode, popiti sve
za 1 dan u 3 do 6 obroka). »Adonidin« je me~avina glikozida i saponina.
Istorlja. - Adonis potice od imena lepog grckog boga Adonisa, a ver-
nalis na latinskom maci prolecni. - U juznoj Rusiji se odvajkada upotreb-
Ijava u narodu kao lek protiv vodene bolesti. Goroevet je jedna od
onih mnogobrojnih biljaka koja je 1Z narodne medicine primljena u ~kol
sku. Prva fiz,ioloska ispi·tivanja i racionalnu upotrebu u terapiji vrsio
je 1880. godine Bubnov na kliniei Botkina. On je prvi zabelezio sLicnost di-
gitalisu.
Druge vrste adonisa. - Adonis aestivalis L. i A. flammeus Jaeq. kod
nas su mnogo Cesci. Rastu kao dosadan korov po strnim zitnim usevima.
Deluju slicno kao gorocvet, po nekim autorima isto, a po drugima nesto
slabije. Nenamerno iii namerno Oesto ih dodaju goroevetu. evet im je sitan
i c r v e n kio vatra. .
Ove vrste adonisa su jos manje .i spHane. Po Vojvodini, narocito
na mestima gde raste najbolja psenica, kao sto je gornji Banat, u
prolece mestimicno ima vge crvenog gorocveta nego zobi iii nekog dru-
gog jarog zita. Ponekad ga je toli ko da se moze kositi. Adonis flammeus
sluzi u Gruziji umesto zutog goroeveta za izradu galenskih preparata za
srce.
Opornena! - Goroevet je otrovan, pa se mora biti vrlo obazriv!
Z~tlta u prlrodl. - Zbog nagle i neracionalne posleratne eksploa-
taelje gr ocvet je mestimicno proreden, pa cak ;j ungten (cupan s kore-
n om). Pos to je to vazna, ne sarno lekovita nego i veoma dekorativna i
dosta retka biljka, goroevet je na mnogo mesta delimicno, a negde i pot-
pu no zasticen.
Narodna Imena. - Za Adonis vernalis zabelezena su ova narodna ime-
na: go rae, goraevet , gorovcvet, gorocvet, goroevijet, gorocvijece, gu~nica,
zuta sasa, za jcji mak, zecji mak.
Za Adonis aes tivalis: zeeja salata, zecji mak, zecji turcmak.
296 LECP.NJE BIUEM
GORSKA RUlA
GORSKA RUIA
GORUSICA . GRONICA . GRCICA . ..
297
GORUSICA, DIVLJA GORUSICA, lUTAJA, lUTAN SINAP
UGOSICA, ARDALJ "
Sinapis arvensis 1.
Cruciferae
DEBELA KOKA
BOBOVNJAK
Droge 5 glikorezinama
DIVIZMA
Droga se sastoji od osurene krun-ice 5 priraslim praSnicima d'; viz m e
(Verba.~ci flos) od Verbascum thapsiforme Schrader, V. phlomoides L. i dru-
gih krupnocvetnih vrsta divizme (Scrophulariaceae).
Divizme su impozantne dvogodBnje zeljaste biljke. Prve godine obrazu-
ju veliku rozetu od krupnog Ii~ca na povr~in:i zemlje, a drugog leta izraste
kao sveca prava vretenasta J snaina stabljika, visoka do 2 m. Na dnu sta-
biljke su listovi vrlo krupni i ·imaju debele dr~ke , a ~to se ide navi~e, sve
su manji i bez dr~ke. Listovi su vrlo gusto vunasto maljavi, debeli, jajasto-
-duguljasti i na vrhu Wjasti. Gornja polovina stabljike je gusto okicena kao
klas mnogobrojnim krupnim, Z uti m, gotovo sedeeim cvetovima. Divizma
cveta preko celog leta. Za sve vreme cvetanja oko divizma na zemlji uvek
se nalazi mnos t\"o cveta od rote do mrke boje.
Srednji i gornji list u Verbascum thapsiforme svojom bazom obuhvata
stabljiku skoro do narednog donjeg lista, a od Verbascum phlomoides li-
stovi manje obuhvataju stablj-iku .i vise su jajastog oblika.
Rasprostranjenost. Gajenje. - Divizma raste po suvim, suntaniI"!l, pes-
kovitim, plitkim, nerodnim zemljistima, narotito po napustenim kameno-
lomima, ru~evinama, krtevinama, pored puteva i uop~te po neobraClenom
zemljBtu. Mestimieno irna divizme u velikim kolieinama. Raste po celoj Ev-
ropi. Kod nas je to najobienijd korov. Div.izmu sto~a ne pase. U nekim
drlavama je g a j e. U jesen se seje u leje, a u prolece rasaduje na stalna
mesta na rastojanju 60x60 cm.
Berba. - evet se bere preko celog leta i jednog dela jeseni sve dok
biljka cveta. Najbolje je divizmu bran svaki dan oko podne iii ne~to ra-
nije, eim rosa spadne, jer se cvet na stabljici slabo drli i vee drugog dana
opada. 1spod stabljike treba prostrti platno i stapieem blago udariti po
njoj. Na taj naein opadaju sarno k run i t n i l i s tic'; sap r a S n i c i-
m a. Divizmu treba brati po suvom i sun can om vremenu. Obrano cveee
ne sme se nabijati u korpe iii vrece i mora se sto brle osusiti u vrlo tan-
kom sloju, najbolje u su~nici zagrejanoj na 40-500. Za nuzdu, divizma se
moze susHi i na vrelom letnjem suncu.
Izgled droge. - Droga mora biti lepe svetle zute boje i sastojati se
od ·k run ice s a p r ira s lim p r a s n i c i m a. Krunica je zlatno-
rota, nalik na toeak, u precniku oko 4-5 cm siroka, pod e I j e n a na
pet n e jed n a k i h del 0 v a i pri dnu izduzena u kratku cev. Kruni-
eni 'l isti6 su jajas ti. Dva gornja 'su manja od ona tri donja, a od donjih
DIVLJA PAPRIKA. LISTAVINA ...
305
je srednji najveci. Spolja su obras li belicastim run 0 m. P r a ~ n i c i s u
p r ir a s Ii , na krunicu , aM ni oni n i s u j e d n a k i: tri gornja su kraca
i bela runov,i to-dlakava, a dva donj a su dtda i skoro gola. Pra~nice su duo
guljaste i jednoeelij ske. One lrod gornjih pra~nika nasadene su popreko na
koncicu, a pra~ nice kod donjih, duzih, silaze niz konce.
Sveze cveee nema prij atan miris, a osuseno ima prijatan m i r iss I i·
can medu.
Izbledela iIi potamnela i vlafna droga mora se odbaciti. Glavni nedo-
staci droge su prevelika vlainost i tamna baja. Normalizovana droga sme
cia 's adrzi: naj vise 13'10 vlage i ne ISme ostati vise od 6'/, 'Pepela. U 10 g droge
treba da ima oko 350 evetova.
Uk usa j e najpre sladunjavog, a kasnije pece u grlu (nadrafaj od
saponozida).
Sastav. - U drogi ima s a p 0 n 0 z ida, od kojih je jedan neutralan,
a drugi kiseo. Ima i s I u z d (2,5"10) , oko loo/. secera, malo gume, rute
boje kroce tina i flavonoida, i vrlo malo etarskog ulja. Ukoliko je droga sta·
rija, utoliko ima manje saponozida, tako da se desava da ih stara droga
uopste i nema. Zato farmakopeja propisuje da se droga mora obnavljati sva·
ke godine.
Upotreba. - Devizmin evet ulazi u sastav grudnog caja, Species pec·
torales. Svojom sluzi deluje i kao emoliens.
Saponozida ima ne sarno u divizminom cvetu vee i u celoj biljci. Iz·
gleda da ih u semenu ima najv.jSe.
U novije vreme vr~e se poku~aji medicinske upotrebe lis t a i k 0-
r e n a. List deluje ekspektorarttno kao ·i cvet. Listom divizme falsifikuju
mnoge droge, jer se list moze vrlo lako nabrati u veli·kim koliCinama.
Plucni caj (za iskasljavanje): po 25 g cveta od divizme, belog i crnog
sleza i podbela se pome~a. Tri supene ka~ike sme~e popari se sa pola Ii·
tra kljueale vode, poklopi, ostavi 1 sat, ocelli, iseedi, zasladi medom i pije
toplo na 2 sata po I ka~ika.
Narodna !mena. - Verbascum thapsiforme narod naziva: beloperka,
volov rep, vunavka, divizma, zutocvijet, kraljevska sviea, lepuh, lepusae, svi·
jecnjak, ~ iroki lopuh. V. phlomoides: divizma krupnoevetna, kostnik, lepuh,
lepu~ae, lopen, lucnik, o~lji pelino
Ovde se navodi sarno kao opasna ,i otrovna domaca biljka koja se po-
negde upotrebljava u narodnoj medicini spolja i izn.utra; ~su. retki .sluca.
jevi trovanja: smetnje u disanju, gusenje, povracanje, znOjenje, neujedna·
cen puis i paraliza srca. . .
Divlja paprika mestimic no pokriva velike povr~me po na~lm ~u~ama,
svakom je dostupna; stoka je ne jede, a covek se ponekad prevarl 1 upo-
306 LI!CENJI! BJUEM
trebi za lek. Za bubrege i srce postoje bolji, rnanj e opasni lekovi. Ponekad
se za izvoz traii rizorn s kore njem (Vince/oxici rhizoma).
Evo jos nekoliko narodnih irnena: astoklep, kosara, lastavicnjak, pa-
sja riga, svilni dubac, strasnica.
DIVLJI KESTEN
Trajna zeljasta biljka, visoka do 80 em. Raste svuda kao zilav i smrd-
ljiv korov ljutog ukusa od prisutnog sinigrozida, zbog eega deluje sli~no sla-
~ici i renu. Upotrebljavaju se seme i sveza eela biljka u evetu. Cveta od maja
do novembra. Cvetovi su futi kao sumpor. Uzeta u vecoj kolieini, biljka moze
biti otrovna od prisutnog alkaloida nepoznate grade.
DIVLJILADOLE2,KOSULJARKA,SLAK
/C
!
I·
Q
o
DINJA
D O BRI C i CA
'!\ ,
Droga_ - Vrhovi granciea u evetu, li'St, eela nadzemna biljka i sok iz
sveze biljke (Glechonzae 11i Hederae lerreslris summitas, folium, herba et
succus) svojstvenog prijatnog mirisa i gorkog i oporog ukusa.
Sastav. - Oko 6% tanina, 0,03-0,06% etarskog ulja, gorke materije
marubina, smole, voska, oko 3./0 secera, holina i mnogo kalijumovih soli.
Upotreba. - Uglavnom narodni lek za lecenje organa za disanje (bron-
hit), zuci, za pojacanje mokrenja, protiv proliva, za apetit, protiv histerije
i neurastenije.
Uzima se 2-5 g droge u pra~ku, u obliku caja (20 g na Ii,tar kljucale
vode, ostavili da stoji pola sata) , 30-50 g soka iscedenog iz sveze biljke.
Od soka se spra vlja sirup (jednak,i delovi soka i ~ecera). Spolja 'se upo-
DRAGOUUB
319
trebljava za le~enj e katara nosa, ozleda i rana. Pome~ana sa ovsenim bra-
~ n om daje se protiv e revnih paraz ita konja.
Oslala narodna imena: br~ tan po zemlji, br~ tan-trava, br~tran, vred-
njak, grosic, dobricava trava, dobri ~av ica, dobri~anova trava, dobriearica,
dobri~evica, dobreanova trova, kotur, mese~njak, niski br~ ljan, okrugljak,
rasturi~e, samobaj, stravna trava.
DRAGOLJUB
DRAGOUIIB
DUVAN
DUD
Iz dudinja cmog duda, !I1aro~ito onog koji ima viSe kiseo ukus, cedi
se sok i od njega kuvaju s i ru p i p e k m e z, kaji sluze kao hrana, po-
slastica i blag lek protiv zapaljenja grla i usta. Sirup se upotrebljava sli-
eno kao s.irup ad m alina. Sveze dudinje su sla tko-nakiselog ukusa. Same
oka loo/o invertnog seeera, ako !% slobodnih organskih kiselina (limunove
i jabu~ne), vi tam ina C, sluzi, mnogo pektinskih materija i drugih ko-
n UNJA. GUNJA. DGUNJA
323
risnih sastoj aka. Dudinje su zdrava hrana kako za toveka tako i za doma~e
zivotinje. Listom od duda narod leti ~~ernu boles t i obolele organe za mo-
krenje. Zbog velike kolit ine ~e~era dudinj e su izvrsna hrana.
Narodna imena. - Crni dud narod naziva jo~ i ovim imenima: murgav
dud, erna murva, ernica, ernit ka, ~amdud, ~andud, ~anduda.
Beli dud: bela murba, bijela murva, bijeli dud, morva, murva, murvae.
DUMBIR
BURDEVA;K IU BURDle
EUKALIPTUS
EFEDRA
Grancice raznih vrsta roda Ephedra (Gnetaceae) beru se za vreme eve-
Ilanja (Ephedrae herbal, suse, presuju u bale i dostavljaju industriji za eks-
trakciju efedrilla. NajviSe droge proizvodi Kina, Mongolija i Pakistan. Efe-
dre su kserofitne biljke ikoje rastu na kamenjaru u planini.
Droga se sastoji od zelenih valjkastih, clankovitih grancica, dugackih
10--20 em i debclih 1-2 mm, bez mirisa i garkog ukusa.
Sadrli aka 1.4010 aIkalaida, od kojih je najvalniji e fed r i n. 1ma
7-9'/. tanina.
Glavnina drage se koristi za va<1enje efedrina, a sasvim mala za izradu
galenskih preparata.
Efedrin deluje slicno adrenalinu, ali dugotrajlIlije, manje je otrovan i
deluje preka usta. Upatrebljava se cesto, raznovrsno i mnogo. Godisnje se
u svetu potrase tone efedrina. Upotrebljava se protiv bronhijalne astrne, ve-
likog kaslja, emfizema, urtikarije, senske groznice i nekih drugih bolesti.
Narodna Imena za domace vrste: vilina brada, gulibrada, kosi·t ernica,
gulibradina, metlina, popova brada, somina.
lABICA, OPUNCIJA, SVEKRVIN JEZIK, NANIN JEZIK,
GOSPINA POGACA
Trajna zeljasta biljka. visoka do 2 rn. Stablo joj je soeno, rnesnato, de-
belo, O\'a!no, plotasto, razgranato i manje-vise obraslo sitnirn iglitastirn
trnjem. evet je krupan. nrliCast iii zuckast. Plod je ruZi~asta iii fuckasta,
jajolika, socna bobica. 5-9 ern duga~ka, prijatnog kiselog ukusa. Poreklorn
je lZ Meksika, a u nas u Prirnorju se odorna6ila i raste po kamenjaru. U na-
rodnoj medieini se upotrebljavaju plod, evet, stabljika i koren. U 'tabici irna
vrlo mnogo vode. oko 92"/•. U soku iz ploda irna 11"10 secera. 7"10 belance-
vina. sl~ i organskih kiseli<na. Sok iz stabljike je izvrstan oblog za ornek-
savanje i sazrevanje ~ire\'a, za uboje, protiv opekotina i upala koze i slu-
zniee. Svi delovi biljke upotrebljavaju se kao narodni lek protiv proliva.
ZABICA
LECI!NJ1! BILJ1!M
332
srdobolje i bolova u trbuhu, najW~ u obliku lOO/o-nog taja. Caj ad ko-
rena je dobar diuretik. Zreli plodovi osveZavaju svojom kiselo~61. Cvetovi
se 'Ilpotreblj avaju kao ~pargla. U novije vreme sok iz stabljike se koristi u
kozmetici za spravljanj e maski za vJaienje i osveZavanje kofe na lieu.
Zabica se usperoo suprotstavlja eroziji i slcli kao ·s toana hrana, QSO-
bite sorte iii vrste bez troja (Opuntia inermis DC.).
MADARSKA
ZAGREB
o
°0 R f2
CAJ 00 ZALFIJE
Tri supene kasike falfijinog lista se popari s pola litra kljuCale vode,
odmah dobro poklopi, ostavi da stoji preko noci, ujutru ocedi i tom smede·
·crvenom teenoscu ispiraju se obolele desni i usta. Caj treba sto daZe dr·
fam u ustima.
Latinski naziv Salvia potice ad RimIjana oct latinslrog salvare, sto znati
spasti, spasavati, izletiti, jer su je Rimljani jos pre 2.000 godina veorna ceo
nili i na razne naeine upotrebljavali za leeenje. Latinski naziv officinalis
znati lekovit. Dakle, oba latinska irnena vezana su za lek, lekovitost, sto se
ne moze ni za jednu drugu biljku reci.
2.ALFlJA
335
KARLO VELIKI I 2.ALFIJA
PRIVREDNI ZNACAJ
IZGLED BIUKE
tIVA TRAVA
ZUTILICA, 1:UTILOVKA,
1:UTILOVA TRAVA
Genista tinctoria L.
PapiHonaceae
ZECJA LOBODA
ZECJA SOCA
Oxalis acetose/la L. -
Oxalidaceae
Sitna, nezna biljcica, visoka
10-15 cm. Po zemlji je polegla i
svojim Hstovima podseca na dete-
Iinu, ali su vrlo kiselog ukusa
,i na nalicj u purpurnocrveni. Li-
stovi se sklapaju kad se dodimu.
Raste po vlaZnim gus tim ~umama.
Cvetovi su beli Hi Ijubieasti.
List zecje soce je prijatnog kise-
log ukusa koji osvezava, ali je
otrovan zbog veHkog sadriaja ok-
saine kiseline: 0,80-0,900/0.
Narodna Imena: boiji kruhek,
deteI,i nka, zuta detelina, zajcja
deteljica, zajcja sol, zecja deteli-
na, zecja kiselica, zecja so, zecji
kiselj, zecji kiseljak, zecji kupus,
kisela djetelina, kiseljak s tri
lista, kiseljaca, kozji kiselj, ku-
kovacina sol, slanica, socica, ce-
ZECJA SOCA celj, so~ka.
ZLATICA, LEDINJAK,
ZLATOUSTA MASLACNICA,
PSENICICA, 2UJA
Ranunculus licaria L -
Rammeulaceae
ZLATNICA, CELEBI·GRANA
Solidago virga·aurea L. - Compositae
Trajna zeljasta biljka, visoka od 10 do
100 cm (zavisi gde raste). Stabljika je us·
pravna, tanka, skoro gola i sarno na gor·
njem delu razgranata. Listovi su dJakavi,
duguljasto-<>valni; donji Ii stovi su na dr·
skama i po obodu testerasti, a gornji su
sedeei. Cvetovi su sitn.i, zlat notuti, sa·
kupljeni u male glavicaste cvasti 10 do
15 mm visoke i 15-20 mm siroke; cvasti
su metlicasto rasporedene na vrhu stab·
Ijike. Obodni cvetovi su jezicasti, zen·
ski, a oni u sredini su cevasti, hermafro-
ditni. Cveta od jula do oktobra.
Rasprostranjenost. - Suve svetle suo
me, sumske cis tine i obodi, stene, do
2.700 m nadmorske visine. Ima viSe Yari·
jeteta i rasa zlatnice: na planinama (Soli·
dago mirluta L. ·i S. alpestris W. K:) i obal·
nom podI1ucju Sredozemnog mora (S. mao
crorrhiza Lange) su sitne, niske, a u nj·
tim predelima (S. vulgaris Lam.) su vi·
soke. Iz Amerike su kao ukrasne prenesene
u parkove S. gigarltea Wild., S. gramirlifolia
Elliot i druge. One su najkrupnije. Sve su
slicnog hemij skog sastava i terapijske
vrednosti, ali se ipak u medicini najviSe
ceni S. Virga·aurea L.
Droga. - Vrhovi grana u cvetu (Soli-
dagirlis virga.aureae herbal.
Sastav. - Elarskog ulja dma (u "!o): u
podzemrum organima 1,2, u meu 0,70, u
cvecu 0,50, U stabljici 0,30. Tanirla Ima
(u O{o): u cvetu 16, U li stu 11-15, u podzero·
nim organ ima 8-10, u stabljici 4-9, a U
semenu 6. Tanin je katehinski. Saponozida
ima najvJse u stablj'ci, manje u listu
i cvetu, a najmanje u korenu. Iroa i fla·
ZU\TN ICA vOrloida i ocganskih kiselina.
LECI!NJE BIlJEM
346
Upotrcba. - Narodni lek za leeenje hronienih oboljenja bubrega, be·
~ike i fuei, za leeenje rana, proliva i raznih zapaljenja koze i sluzniee. Ulazi
u sastav diuretienih cajeva za leeenje pielonefrita, cishta i hernoragienog ne·
frita.
1. Hronitni Ilefrit: po 15 g zlatnice i lista bosiljka i 70 g brezovog li·
sta se pernesa; 3 supene ka~ike srne~e popari se sa pol a litra kljueale vode,
poklopi , ostavi 3 sata i popije pre je la u toku dana.
2. Pro lit', krv u stolici: 100 g zlatniee popari se 1 litrorn kljuCale vode,
poklopi, ostavi eelu noc, ocedi i pije umesto vode -u toku dana. Moze se za·
sladiti, najbolje ruzinim medom.
Na isti nacin se moze spraviti i upotrebljavati eaj od 50 g zlatnice i
50 g rizoma trave od s rdobolje (Tormentilla), ali se trava od srdobolje mora
prethodno kuvati pol a sata, pa na kraju kuvanja staviti unutra i zlatnicu.
3. Uremija, teskoce pri mokrenju: po 20 g zlatmce, korena selena, o~·
trike (Carex) i sapunjaee i brezovog lista se pome~a; 5 supenih ka~ika sme~e
prokuva se 10 minuta u 1 litru vode u poklopljenom sudu, ostavi preko n06i
i sutradan pije wnesto vode. Moze se piti i zasladeno, najbolje sirupom
od ribizla ili od kiselih viSanja.
4. Reumatizam, upala zglobova: po 20 g zlatnice, breze, OOpa, t.rave-ive
i paprenog lisea se pome~a i postupi kao pod 3.
5. Rane: po 25 g zlatn-ice, petrovea, Zaifije, rusomaee i zmijske trave
(Sal1guisorba) prokuva se 15 minuta u pokJopljenom sudu u 1 li1ru vode,
ostavi 8 sati, oeedi, iseedi i time ispiraju rane iii se oblaiu natopljenim plat.
nom (ovo je u spesno koriSceno u II svetskom ratu u nedostatku drugih
lekova).
Ostala narodna Im.ena: fudinska trava, zlata ~iba, krkiea, poganska tra·
va, trebuhovka, ~tapika.
ZOVA,BZOVA,BAZGA,BAZ
Sambucus nigra L. - Caprifoliaceae
Zova je grm iii manje drvo, vi-s oko do 5 m. Ona vrlo ranD olista. Grane
su joj ispunjene bel om srZi. Ima naspramne, neparno peraste listove. Cvetovi
su sitni, mleenobeli, jakog mirisa, udrureni u vrlo krupne lepe, raevaste
cvasti sliene Wtu.
Plodovi su sime, zeljaste, a kad sazru tamnoljubieaste bobice s crve·
nomodrim sokom. Cveta od maja do jl,lla.
Rasprostranjenost. - Zova raste svuda, naj vge po vlafnim i zapu·
~tenim mes tima, po naseljima i oko njih, po obodu ~uma i ~umskim pro·
secima.
Berba. - Beru se cele zovine cvetne kite po lepom i suvom vremenu,
eim se cvetici poenu otvarati. Precvetale cvasti se ne srneju brati, jer daju
drogu koja nema tako pl1ijatan i jak miris i mrke je boje.
Cvetne kite se pazljivo odrefu i u korpi odmah nose kuCi, nanizu na
konac kao duvan, i obese negde pod krovom na tavanu ili u su~nici da se
~to pre osu~e. IIi se jedna po jedna naretko poredaju na lese. Promaja
z
treba da bude ~to j aea da bi se evet ~ to b r e 0 s u ~ i 0 i sto manje
potamneo. Sa rno u slueaj u rdavog, vlaznog vrernena, susnicu treba grejati
ZOVA, BZOVA, BAZGA ...
347
ali ne iznad 40·C. Kad se cvasti potpuno osu§e, k run e sen a d r e § e-
tom, tako da na re§etu ostanu peteljke, a kroz njega produ sarno cvetici.
Pre.thodno se pregleda svaka cvast i jz nje izbace cvetici koji su potam.
nelI, posme~~1. Suva . droga mora biti jednolike svetlozute boje. Cvet
zute, mrke III crne bo]e treba odbaciti.
Do prodaje cvet se moze cuvati krace vreme u platnenim vreCicarna
obe§enim na tavanu iii na 'l1ekom drugom suvom mestu. Za duze cuvanje
mora se zapakovati u sanduke
oblozene tamnom hartijom iii
u dvostruke kese ad hartije, jer
cvet privlaci vlagu i poplesnivi,
pa se mora baciti.
Droga. - CvetiCi (Sambuci
tlos) su belo-zuckaste boje i
vrlo sitni, svega 3 do 5 mm u
precniku. Imaju petodeonu toe.
kastu krnnicu, pet pra§nika
s velikirn zutim antera,ma
(Sambucus ebulus, apta, burjan,
smrdljiva zova ima crvene an·
tere) i kratke, sedece, zelene
iigove (S. racemosa, crvena zo-
va, divlja bazga, planinska zova
ima Ijubicaste).
Droga je osobitog, dosta
prijatnog m i r i s a, auk usa
je najpre sluzavo-sladunjavog, a
kasnije maJo Ijutog i nagorkog. ZOVA
Sastav, - Hemij ski sastav
zovinog cveta jo§ nije tacno poznat. Sadrii he t e r 0 z ide k 0 j i i z a·
z i v a j u z n 0 j e n j e, 5 am bun i g r 0 zi d (cijanogenetski heterozid),
f I a von ski he t e r 0 z i d rut 0 z i d, tan ina, svega oko 0,025'10 eta r·
5 k 0 g u I j a konzistencije masla nepozna10g sastava, zatim ·ima smole, §e·
cera, holina, organskih kiselina i dr.
Upotreba. ·- Zova se daje u obliku toplog caja za znojenje protiv na·
zeba, zatim kao diuretik i emoliens. Vlazi u sastav laksantnog eaja. V nared·
noj medicini se upotrebljava mnogo vi§e nego u §kolskoj za leeenje sVdh bo-
lesti ad nazeba, organa za mokrenje, disanj e itd.
I. Caj za znojenje: 10 g zovinog cveta popariti 1 htrom kljucaJe vode,
poklopiti i posle pola sata toplo piti na 2 sata po 1 ca§u; zasladiti vBnje.
vim si rupom.
Na ·isti nacin se moze spraviti i upotrebiti caj od sme§e: 4 g cveta zove
po 3 g lipe i kamilice.
2. Za ;acc izluciva nje mokrace: 'Po 30 g cveta zove, ploda per§una i kleke
i 10 g moraca. Tri supene ka§ike smde popariti sa pola litra kljucale vode,
poklopiti i os ta-viti preko noei. Piti tri puta dnevno po I ca§u pre jela.
3. Za lakse iskas/javanje sluzi: po 30 g cveta zove i podbela i po 20 g
cveta belog sleza i moraca. Tri supene ka§ike sme§e popariti sa 400 g klju.
cale vode, poklopiti i posle 2 sata piti toplo na 2 sata po I ka§j,ku.
348 LECBNII! BIUEM
ZUBACA
Cynodon dactylon PeI'S. - Gramineae
I
I
IVANJSKO CVECE
IDIROT
Resina Benzoe
Tzmirna je balsamicna smola dobijena iz zaseeenog stabla raznlh vr-
sta Styrax (Styracaceae), koje rastu divlje, a mestimicno se i gaje u indo-
malajskom podrucju.
Tzmirna deluje kao antiseptik i ek>spektorans. U farrnaciji se upotreb-
Ijava za izradu Adeps benzoa tus, koja se duze sacuva od kvara nego obi-
cna svinjska mast. Misli se da je glavni konzervans u smoli koniberilni ben-
zoa t, j er j e primeceno da je sijamska iz;mirna bolja od sumatranske. Zbog
vrlo prijatnog mirisa, izmirna i 'l1jena tinktura se upotrebljavaju za inha-
laciju i kao blaga aromatiena antisepticna sredstva spolja u sastavu raz-
nih voda za negu usta i za druge higijenske i kozmeticke preparate (los i 0-
n i) . Benzoe se daje kao ekspektorans u slueajevima hronienog bronhitisa
s obilnim i gustirn sekretom, naroeito deci i starijim osobarna. Daje se i
protiv bdienog katara, uretritisa i katara organa za disanje.
Mali, vrl o razgranat, uvek zelen grmic, visok do I rn, koji kao polu-
parazit zivi na raznom belogorienom i crnogorie nom drveeu. Stabljilka je ze-
leno-Zucka sta, drvenasta, obla i dihotoms'ki se grana. Listovi su debeli, ko-
zasti, zeleno-zuckasti, ·sedeci, po obodu celi i imaju 3-5 nerava. Ima odvo-
jene mu~ ke i zenske cve tove. Plod je bela, 'okrugla, soena, prozirna bobica
puna lepljive mase. Cveta od mar ta do maja, a plodi od avgusta do no-
vembra.
Droga. - List i mJada grana, rede biljka (Visci albi herba, stipes et
folium) . Kod nas je obieaj da se bere zimi, a u Francuskoj od avgusta do
septembra; ~ to pre osusiti u tankom sloju. Kod nas se imela malo tro~i,
ali kako je ima svuda mnngo i po ~ to se trazi za izvoz, preporucuje se njeno
branje, sarno se prethodno mora raspitati da Ii se traZi posebno odvojen
list iii cela biljka. Za planince ovo moze biti dobar izvor zarade preko zime
jer tad a na selu nema poljskih poslova.
Sastav. - Alkaloid viskotoksin, inozitoli, flavonski heterozidi, vosak,
sluz, holin i drugi sastojci. Premda je imera mnogo istl'aZivana, ipak joj he-
mijski sastav nij e dovoljno poznat. Primeceno je da hemijski sastav i leko-
vitost zavise i od tirve ta domacina na kome imela zivi. Tako je utvrdeno da
je imeJa s jabuke i jele otrovnija od one sa topole. Isto tako i hipotensivl1a
svojstva nisu ista: najjaea su u imele sa kru~ke, manje s jabuke, a jo~ manje
sa oskoru~e.
Upotreba. - Imela dobro deluje protiv visokog krvnog pritiska i ar-
lerioskleroze , ali je jakog i neujednaeenog fiziolo~kog dejstva, pa se sme upo-
trebiti sarno pod nadzorom lekara da ne bi do~lo do trovanja . Imela se daje
u obliku raznih preparata, sarna iii u zajednici sa drugim lekovima slienog
dejstva (sinergisti): s primorskim lukom, jodidima, amilnitritom, be lim lu·
kom i drugim lekovima. U apotekama se spravljaju:
354 LECENJE B\UEM
INDIJSKA KONOPLJA
ISLANDSKI LISAJ
M1LODUH -
\lRH GRA/iCICE U CVETU
J
JABUKA
Vocka visoka do 10 m. Gaje se mnoge sorte jabuke ciji sastav nije isti:
kisela, opora, slatka itd. Divlja jabuka (Malus silvestris Mill.) raste po suo
mama; njen plod je najoporiji i najki~eliji jer ima najwse tan ina i kiselina.
U plodu jabuke (Mali fructus) ama pektina, secera, jabucne kiseline, galata·
"~na, vitamina A, B i C i malo etarskog ulja prijatnog mirisa koji potice
od amilnih estara sil'cetne, mravlje i kapronske kiseline, geraniola, a najvi§e
od acetaldehida. .
Upotreba. - Jabuka je, pre svega, vl'lo dobra, prijatna i zdrava hrana
(vi('!. Vacni dan i). Pektin jabuke dobro deluje na sluznicu creva, proizvodi
njeguve hidrolize u zelucu i crevima uticu na smanjivanje lI'ezidualnog azota
i povecanje alkalne rezerve u serumu a koncentracija vodonikovih jona se
povecava. Pektini i drugi sastojci jabuke 's u blago i neskodljivo sre<istvo pro-
tiv hronicnog zatvora (bubre u crevima) i proliva, osobito opasnih letnjih
krvavih dijareja dece. Jabukav sak (l1eprevreo) je poslastica, hrana i lek.
Ljuske ad jabllke ~maju vise .pektina od ostalog dela' ploda, pa se zbog toga
upotrebljavaju za lecenje proliva i uredivanje stolice: Ijuske se osuse i sa·
melju u prah, pa se 1 kasika kuva 15 minuta u 200 g vode i'li mleka i mlako
pije umesto vode.
Narodna Imena: diva jabolka, divjaca, divlja jabuka, divljaka, divlja·
kinja, jabucic.
Cvet se daje umesto divizminog cveta iii zajedno s njim u lazi u sastav
plucnih a.jeva .
Sve vrste jagortevine i jaglike su u veeoj dozi otrovne, jer imil,i u sa·
ponozida. Jedna vrsta, Primula obeorriea, lroja se gajj kao \ ultras, . i2aZiva
upalu koze, jer ima neke zlezdovite dlake sa sadrlajem koji drazi.
Oslala narodna Imena. - Osim vee navedenih imena, Primula elatior
ima jo~ i ova: krstata jaglika i lestegin, a P. veris: bijela bukvica, vesna-
a.k , gajcin , galtina, grm ul jica, jaglica, jagortina, jagotac, jagortevina , j agu-
dac, kl'stato iglice, krstato jaglite, krstato jeglice, kunjavae, lestedaj, os lje·
par, petoprs, piskaliea, pramaliee, prvi evit, sunake, evieae.
JARIC. :2:EDNJAK
Sedum acre L. - Crassulaceae
Mala, trajna, sotna , gola zeljasta biljka, visoka 5-1 2 cm. S tab lj ika je
vrlo razgranata i po zemlji polegla gradeCi gust 6i1 im. Li stovi su naiz-
men itni , obli, vrlo debeli, sotni , sit ni, kra tki, dugu lja sti , bez driike,
J ARI C
Trajna zeljasta biljka, visoka do 120 em. Ima listove slicne jasenu.
Cvetovi su belicasti ·ili ruzicasto·1jubieasti. sakupljeni u uspravne
krupne evasti. Cela bilj·
ka je svojstvenog mm·
sa od prisutnog etarskog
u1ja (0,10--0,15010). Kad se
bere, jasenak izaziva na
kozi crvenilo, b ol, a na
osetljivirn osobama pliko·
vel Zato ' treba biti opre·
zan. Nije dovoljno ispitan.
Upotrebljava se u narodnoj
medkini za lecenje mno·
gih bolesti, ali najce~ce
s drugim biljem poznatog
i pouzdanog dejstva, tako da
se ne moze reci da Ii u
tim sme~ama dolazi do
izraiaja i delovanje ja·
senka. Na primer, za umi·
rivanje osobito protiv h i·
sterije, neurastenije i ner·
voze upotrebljava se ova
sme~a: 70 g odolje(la, po
10 g maticnjaka, hmelja
i korena jasenka; 1 supena
ka~ika ove sme~e se po· JASENAK
pari sa 200 g kljucale vo-
de, poklopi i posle 1 sata oeedi <i pije (nezaslac1en caj pre, a zaslac1en po-
sle jela, obicno pred spavanje).
LECENIE BILJI!M
364
JASIKA, TREPETUIKA, ZUBORIKA, TREPTELIKA, JAGNJEDA,
JANJA
A B
JEDIC. A - U PROLECE. B - U JESEN: 1 - LI ST . 1 - PUPOUA~~ 3 - STARA KRTOLA.
4 - BoeN I PUPOUAK. 5 - KOREN. 6 - MLADA ""TOLA
JECAM
KALINA
Narodnn Imena: bijeli jergovan, bijeli jorgovan, biser, bisemi cvijet, lfi·
serovo drvo, zelenika, zinlaslika, zimzelen, zimozelen, zimolez, zimolist, zi-
molozina, kalinica, kozjak, kozjaoica, kozje gro!(!e, meokovac, mrle~a, ne-
prika, pasja leska, pasjakovina, pas·leskovina, pasji samba!k, piskovina, svib,
siba, sibovina, erna boba.
KAMALA
KAMFOR
KANDILKA
Hypericum perforatum L. -
Hypericaceae
KARDAMOM
KAFA
Seme dobijeno od raznih Vl"Sta Coffea: CQffea arabica L., C. liberica
Hiem., C. robusta Linden ~ drugih iz porodice Rubiaceae.
Do druge p olovine XIX veka gajila se sarno Coffea arabica, maJo :dm·
zeleno drvo, visoko oko 5 m. Kad je 1868. god. jedna paraz·ittska gljivica, He·
mileia vastatri.>:, unistila sve kulture arapske kafe na Javi, Cejlonu i drugim
zemljama oko Indij skog okeana, proizvodaci su poceli traZiti drugu, otpor·
niju vrstu kafe. U tom pogledu se pokazala kao najizdrzljivija Cottea !ibe·
rica, ali njen ukus nije tako prijatan kao u C. arabica.
Poreklo. - C. arabica ne potJiCe liz Arabije, nego iz juine Etiopije, gde
raste divlje. Misli se da je oko XIV veka prenese na u Arabiju. Kafa je na·
zvana araops kom, Jer su je Evropljani upoznali preko Airapa, tada najveeih
trgovaca u svetu.
Gajenje. - Danas je Brazil glavni proizvodac kafe. Gaji se u svim trap-
skim zemljama: u Americi od 28 0 seveme do 30 0 jufue §trine, a u Aziji od
25 0 seveme do 100 juine ~kine. Kafa traZi duboku, laku, dovoljno vlaznu
zemlju. Bolja je kafa s brda i s planina (600-2.000 m) od one iz nizija; da·
kle, isti s lueaj kao i sa cajem.
Berba. - Prvu berbu kafa daje tek posle tri do pet godina. U desetoj
godin'i drvo moze dati 1-2 kg kafe godisnje. U svojoj postojbini, u zemljama
oko juznog dela Crvenog mora, ostavi se da plod sazri i da se ljuska
KVASAC
375
osusi, pa se onda drvo trese. U drugim krajevima, rukom se bere zreo,
ali neosusen plod. Obmnu kafu suse na suncu iii u zagrejanim susnicama,
oljus te, izveju, u trijeru oeiste, na resetima odvoje zma po krupnoci i sor-
tiraju po kvalitetu.
Proizvodnja. - Dve tn.·cine svets'ke proizvodnje kafe dolazi na Bra·
zil. naroeito na njegove julne pokrajine. Glavne izvozne luke su Rio
Santos.
Droga. - Zrelo seme (Coffeae se·
men). Zrno je ovalno, 7-14 mm duo
gaoko, sivkasto-zu6kasto, zelenkasto
iii nasmede, s jedne strane raYno, a
s druge ispupeeno. Na pljosnato j
s trani pruZa se uzdulna brazda u
kojoj se krije ostatak karakteristie-
nog »srebrnog semenog omotaea • . Zrno
je vrlo tvrdo i r 0 Z a s to. Jedar
litar nove kafe tezack je 01<:0 700 g.
posle dYe godine letanja ista ta kafa Sf-ME KAFE _ UVECAN POPRECAN PRESEK
bire teska svega oko 600 g, ali ce
zato aroma postati veoma prijatna posle pnenja. Nepnena, zelena kafa je
bez mirisa i gorkog u k usa.
Ocenjlvanje kvallteta. - Kafa se ceni po mirisu, ukusu, starosti, eisto-
ci, homogenosti i sl. Stara kafa se viSe ceni od nove. Za kafu se kale da
je dobra kad su joj zrna podjednake veliCine, oblika i boje, kad su teska,
suva i tv r d a u toj meri da se zubima tesko lome; kad se baoe na gomilu,
da jasno z von e, da su glatka, gola, sjajna, a u brazdi da imaju ostatak
od »srebrnog seme ,nog omotaea«. Zrna ne smeju biT! plesniva,
nagrizena, laka, naborana, sa rena i sl.
Sastav. - Nepdena kafa ima 0,7 do 1,8% kofe~na, 10-11% ma-
s t i, 8-120/0 vlage, 5-70/0 secera, do 400/0 celuloze ...
Prtenjem (torefakcijom) donekle se menja sastav kafe. Pri tome se
proizvodi isparljivo, mrko, tesko, v rio a rom a tie n 0 i veoma ce-
njeno u I j e nazvano k 0 f e i n, u ,k ome ima acetona, furfurala, 1iurfuril-
nog alkohola, furana, sircetne kiseline, pipidina i drugih proizvoda nastalih
pnenjern kafe. Od kolieine i kvaliteta kofeina zavise vrednost, finoca i aroma
pnene kafe. Pnenjem se izgubi nesto rna'lo slobodnog kofeina, razlozi se slo-
'lena tanozidno kofeinsko jedinjenje sa hlorogenskom kisel~nom, karamelizu·
ju se seceri, ispari voda.
Dejstvo i upotreba. - Kafa je tipiena kofeinska droga: nadrazu:je cen·
tralni nervni sis tern, sreani analeptik, protiv proliva i raznrh trovanja, ana}
vise kao osveZavajuCi napitak.
KVASAC
KELA
Kela je dvogod;~nja
zeljasta biijka koja kao korov raSlte u zemljama
oko isto~nog dela Sredozemnog mora, a u novije vreme se sve vi~e gaji za
proizvodnju ploda koji sluzi kao industrij's,k a sirovina za ekstrakciju kise-
lina. Biljoka je visoka I do 1,5 m i svojim izgledom, osobito svojirn vgestru-
ko i sitno deljenim listovima i krupnim belim evastima, podseca na mrkvu.
Gajenje I berba_ - Najbolji prinosi dobtjaju se na plodnoj zemlji, po-
gotovu ako se uz to dubri fosfoI1Ilim, azotnim i kalijumovim l1ubrivom. Seje
se u jesen na dubinu 1,5-2 em ·n a rastojanju 60-70 em red cd reda. Po~to
je seme sitno, pre setve sc pome~a 5-6 kg sa 30 kg granulovanog superfos-
fata. Prolecna setva je bolja, ali se seme mora 1-2 meseca stratifikovati.
Sazrevanje je septembra i oktobra, ali nejednako, zbog ~ega u drogi uvek ima
zrelih i zelenih plodova. Berba se mora vr~iti kad pm ~titovi sazru, i to iz-
jutra po tihom vremenu i resi da se ~to vi~e izbegne opadanje plodova na
7emlju. - Prinos sa hektara je 600-1.000 kg ploda.
Jzgled droge_ - Zreli izvijeni plodovi svega 2-2,5 mm dugacki, 0,8-
1,2 mm ~iroki i 0,8-1,0 mm debeli; na vrhu nose piramida:lan stilopod. Me-
rikarp je plan-konveksan, zelenkasto-ml'k, go, gladak; 5 primamih rebara
su :luckasti, a <I sekundarna mrka.
Sastav. - Glavni lekoviti sastojak je k e loj n, . oko 10/0. Visnagin je
sJi(~ankelinu (0,1%). Kao oj u plodovima drugib ~titarica, i u ovom ima mnogo
masnog ulja (oko 180J0) i belan~evina (12"/0), zbog ~ega se ostaoi od destila-
eije i ekstrakcije eene kao izvI'sna sto~na hrana.
Kelina ima i. u drugim delovima biljke: u Hstovima 0,90-1,20"10, u W-
tovima 0,20-1'10, a U stabljikama i 'korenju sasvim malo, oko 0,100/0.
Ll!CI!N11! BILJl!M
378
Upotreba. - Kelin se daje peroralno (ikroz usta) u tabletama za leanje
s tenokardije i bronhijalne aslme.
Novijim proueavanjima ~e utvn1eno da plod mrkve (Daucus carola L.)
ima slieno uejstvo: spazmoliticno i vazodilatatorno.
KIM
planinskim, ali draga poHCe sarno od gajene bilj'ke, jer je ona eista, selek-
cionisana i boljeg kvaliteta. eel a hiljka je mirFsna.
Gajenje kima u mnogim zemljama je vafua pl1ivredna grana. Severo-
zapadna Evrapa, naroeito Holandija i zemlje Skandinavije imaju hiljade
hektara pod kimom. Seje se u martu i aprilu iii u junu na rastojanju
40 ;( 40 cm. Na hektar treba oko 10 kg -semena, a rodi oko 1.500 kg. Kim
trazi humoznu ilovacu zakJonjenu od vetra. Mi imamo sve uslQve za proiz·
vodnju najboljcg kima. Kim treba gajiti kod nas vee i zbog toga ~to ga uvo-
zimo, a pradaja je uvek obezbedena. S obzirom na bolju zernlju i yeti broj
suneanih dana, na~ kim, morae, anason i druge mirrsne biIJke boljeg su
kvaliteta od onih iz hladnih, tmurnih, maglovitih, vlaZnih i IkiOOvitih zemalja
severozapadne Evrope.
KIM
379
Sastav. - Glavni sastojak ,kima je eta r s k 0 u I j e (3-7"10). Ima
j~s i mas no g u I j a (8-20"10), oko 2eN. bel a n ~ e v i n e, do 8"10 t a.
n 1 n a, smole, voska, sluzi, celuloze, secera, boje i kalcijum-oksalata. Pe.
pela ostaje oko 7,5"10, najviSe 9"10.
Etarsko ulje se dobija destilacijom pomocu vodene pare iz sveze poz.
njevenih i zdrobljenih plodova. Zaostale uljane poga~e upotrebljavaju se za
ishrallu stoke, jer sadl-ze mnogo protida.
Etarsko ulje od kima je bistra, bezbojna iii slabo ruckasta tecnost iz.
razitog mirisa na karvon i aromati~nog ukusa.
2
4
5
6
Q •
Dejstvo Caja je utoliko jace ukol1ko Caj irna vHe kofeina, jer je ko·
fein glavni sastojak caja koj4 draii ove centre.
Caj svojim kofeinom (ranije se kofein nazivao teinom, a kasruje se is·
postavilo da je ree 0 jednom istom a!lka10idu u 'kafi i caju) draZi korn veli·
kog mozga, zbog cega osoba 'Iak~e shvata i b):'Ze povezuje misli, eovek postaje
lucidniji. Time se objasnjava i poveeanje moti ueenja, pamcenja i razume·
vanja i, uopste, intelektualni rad je Ia:ksi i uspesniji. Caj suzbioja [ smanjuje
zamor i sanjivost, osobito ako je zamOtI' nastao od intenzivnog urnnog na·
prezanja.
Ma,1o je kulturnih biJjaka Jooje su taiko svestra-no ispitli.vane kao caj. He-
mijski sastav cajevag !ista je vrlo slozen. Za poslednj<ih 150 godina u caju je
nadeno nekoliko desetina raznih hernijskih jedinjenja, ali sva nernaju isti
terapijski znaeaj.
Glavni lekoviti sastojci caja su purinski alkalaidi, pre svega, kofein i
tanini (.opore, stavske materije) i prostija fenolska jedinjenja tLpa katehina
i njihovih derivata.
Caj irna 1-5% k 0 f e ina (teina, trimetilksantina), malo teo b r 0-
min a, teo f iii n a, a den ·i n a i k san tin a, 8- 34% tan ina, ro-
tina, 0,5-1 0/0 eta r s k 0 g u I j a i 2-3% legumina. U zelenam caju ima
vitamina C, B I , B 2 , ,nikatinske i pantotenske kiseline. U caju ima \jo~ i gume,
dekstrina, vaska, masti i drugih balastnih materija_
Dobar caj mora dati n a j man j e 30% v .ode n 0 g e k s t r a k t a,
v 1age sme biti n a j vis e 'JO/., a p e pel a n i vis e od 6,5~/o ni
man j e od 5%; pepeo je zelen od man g a n a, KoliCina vlage se nor-
malna krece ad 3-6010. U pepelu 's e ne smeju naci teski metali (ve~tacki ate·
zavan Hi bojadisan caj).
Cajev tan in je -sme~a epi1katehina i ga-\okatehina. Za vreme fer-
mentacije caja nastaju f 1.0 b a fen i, nerastvorljiva mtka tela, proizvodi
kondenzacije i oksidacije katehinskog tanina. U zelenom caj-u ima v,ge ta-
K.INESKI ILl RUSK.! CAJ 383
nina, a u crnom vi ~e 'slobodnog kofeina. U zivom Iism 'kofein i ostali alka·
loidi se nalaze vezani na lanine, a u crnom caju, za vreme fermenlacije, pro
zenja i uvrtanja raspao se k 0 f e i Jl • tan a t, zbog cega se u drogi skoro
say kofein nalazi slobodan, pa se moze direktno hloroformom ekostrahovatL
Oslatak kofeina moze 5e ekstrahovati tek posle tretiranja amonijakom.
U cajevom listu ima tea z e, jedne peroksidaze, enzim koji pretvara
jedan deo flobatanina u flobafen.
Najbo/je vrste caja imaju najvise tan ina. Fer men t a c i j 0 m 5 e
j a v I j a z u lo, gus lO, I e p I j i v 0, v rio a rom a til'. n 0, 5 mol a·
5 toe tar 5 k 0 u I j e 0 d k 0 j e gpo til'. e m i r i s c a j a. Ovo ulje
ima mnogo metilsalicilata i feniletil·alkohola, citronelola, vrlo malo geranio-
la i dr. Mladi listovi i pupoljci sadde vire tkofeina (i tanma) nego stariji, ali
se vrednost I'.aja ne celli sarno po kolil'.ini kofeina nego prvenstveno po
uk UIS u i m i r i 5 u, premda se lekovita vrednost caja OSIIli,va prvenstveno
na kofeinu. To je zbog toga ~to se najvici deo proizvedenog I'.aja potrosi u
svetu za uZivanje, a vrlo malo za lek.
DEGUSTACIJA CAJA
Cvetni pupoljci <'aja imaju mnogo prednosti i steta je ~to ih nasa uvo·
zna preduzeca ne nabavljaju u proizvodackim zemljama.
Cvetni pupoljci od caja daju blag i vrlo prijatan, crvenomrk infuz,
aromalicniii i bo/ji nego infuz (c.aJj) od mea, jer manje drazi, posto sadrii
manje kofeioa (0,20;.). Osim toga, evet se skoro ne maze faIsafikovati, jev-
tiniji je i njegovim branjem drvo lIle oslabi kaa kad se ,bere li~ce. Pa J.pak
se u svetu cajev evet malo upotrebljava, jer nllje u modi. U nas je nepoznat.
K[N ESK[ u.) RUSK) CAJ
385
BURNA JE ISTORlJA CAJA
Zbog cega se u nas kineski eaj naziva . ruski« ?
1ma vise nac!ina prerade, ali cemo navesti sarno najvainije momente.
Od dlacina prerade zavlsi da Ii ce se dobi ti ern i, z e len i, z uti iii
c r v e n i c! a j. Prve dYe vrste su vainije od druge dye. U nas se najviSe
trosi erni c!aj.
1. C r n i c a j. - Kinezi ostave obrano IBce oko 2 sata na suneu u
velikim ,k orpama da s v e n e. Zatim ga rasire da se ohladi, rukarna savijaju
i g n j e c! e nekih desetak rninuta u hladu, posle c!ega ga razastru na asure
oko pola sata. Ovo se ponavlja nekoliko puta sve dok lisce ne postane tamno
i sivkasto. Odmah posle toga, dalcle, posle fer men t a e ,i j e, lisce se gre-
j e, oprezno p r z i u sudovima od tuta iznad zara, skine s vatre i izruc!i u
korpu da se na promaji ohladi. Zatim se u v i j a metlu dlanovima, razvija
i ponovo uvija i razvija. To se ponavlja nekoliko puta, sve dok iz asta ·ne pre-
stane da izlazi zelenkast sok. Ponovo se razvi:je, baci u kazan za prlenje, iz-
vadi, zavija i razvija, proseje, osusi nad zarorn, bnizljivo 0 dab ere i od-
strani sve sto ne valja, i jos toplo hermeNcki p a k u j e u gledosane iii 1a-
kovane metalne kutije oblozene metalnim (llcalajnim) listovima.
2. Z e len i c! a j izratluje se u Kini na slitan natm, sarno 5e n e p u-
S t i fer men t a e i j i (vrenju), tj. ne razara se hlorofil, vee se odmah brzo
isprli.
Caj za domacu upotrebu Kine1!i v~tatki raznovrsno namiriSu prema
ukusu svojih potrosata. Rasiri ,s e tanak sloj raznog mirisnog cveca (jasmin,
gardenija i sl.) i ostavi 'i zvesno vreme, pa se ukloni, a na njegovo mesto ra-
siri se sloj prlenog taja. To se ponavlja nekoliko dana dok taj ne primi mi-
ris dotitnog eveca.
Englezi i Holandani su u svojim 'kolonijarna radili slieno, same tvor-
nic!ki modernim metodima zasnovanim na nauci i iskustvu. Obrano lisce se
drfoi oko 18 sati da svene na lesama u ta~om sloju na 25-35 0 C. Zatim se
pusta struja top log vazduha, stavlja u mamnu za uvijanje (20-30 minuta), po-
tom se uvrnuto liSce prenosi u odaju za fermentaciju zagrejanu na 35-400C
u slojevima debelim 4--15 em. Posle pol a sMa (nekad treba 3-6 sati) pre·
mne se vrenje. Z a v rem e fer men t a e i j era z v 1 J a s e p r i j a t n a
a rom a c a j a, jed n a I e p I j i'V a mas a. Zatirn l5e SUS1 j prz.i, 150r-
KINESKI ILl RUSK! CAJ
387
tira, ispi-ruje i pakuje. Razumljivo je da se industrijskim standardnim me-
todima dobija jednolicna J tipizirana droga, ~to je za ukus poLrooaea od pr-
vorazredne vafnosti. M~mski rad je jevtmiji od kineskog domaceg rucnog,
pro je i to jedan od razloga s1'o ova moderna proizvodnja sve viSe potiskuje
kineski eaj na svetskom trfiStu.
Otpatke i sitnez presuju u opeke ili tablete.
Caj na prvi pogled ne lici na list. Li'stiCi caja su pazljivo uvijeni u vre-
tenaste, 'krive iii zguZvane ,k omade mrkocrne boje. Pre liven kljuealom vodom
listie omeksa, razvije se (na staklenu ploCu) i tada se vidi njegova velicina
i oblik: duguljast iIi duguljasto-kopljast, zatubas1'o-siljast, su~en u kratku dr-
sku, po obodu soitno reokasto-zupeast. Ti z up c i lice na rope cmkasto-mrke
pticje kandie, vide se jakom lupom. Na donjoj cewrtini i1i treei-nJ obod lista
nije nazubljen, nego je ceo. Sekundarni nervi se odvajaju od glavnog pod
uglom od 450 i dalje granaju u gustu mrefu.
Ca.i je osobitog, vrlo prijatnog m i T~S a i oporog i gorkog uk usa.
Ore z i van j e j e n a j v a z n i j i P 0 5 a 0 0 k 0 g a j e n j a c a j a.
Zato se na to polaze mnogo pafnje. Orezivanje ·se vrsi na kraju susne se-
zone. U Indiji, na Cejlonu, Javi, Sumatri i u drugim tropslcim predelima gde
je klima uvek podjednako zarka, orezivanje se vrsi svakih 15 dana. Problem
orezivanja je u stalnom usavrsavanju_ Proizvodnja caja sve viSe prelazi S
privatnog sektora na drlavni, na velike plan1afe.
388 LECBNJE BrUBM
Caj je vrlo otporno, jako i lepo zimzeleno drvo Hi grm koji naraste
3-5 m, rene do 10 m etara visoko. Inace, u ·kulturi proizvodaci ne dozvo-
Ij avaju da caj naraste vise od jednog metra, da oi se lisee mogro ~to lakse
rukom sa lemlje brati i da bi se stalnim, struenim potkresivanje~ u od·
redeno doba godine i uzrasta dobio sto veCi broj mladih letorasta i sto vise
mladog liSea, jer u k 0 1 i k 0 j e l ,j see m 1a c:I e, u t 0 1 i k 0 s e ~ a j
vis e c e n i.
Uglavnom ima dye vrste ~ajevog drveta: Thea sinensis (= chinensis) i
Th ea assamica, a od njih se odvaja velik broj varijeteta i prelaznih oblika.
Prvi je nizi, list mu je upola sitniji i grana se od zemlje.
Caj ima naizmenicne, tamnozelene, zimzelene lis tove bez mirisa i be Ie
iii pomalo ruficaste, krupne, vrlo 'lepe cvetove veoma prijatnog mirisa ria
jasmin .
Plod j e drvenasta, trouglasta i mnka caura sa tl'i semenke.
Listovi od Th ea sinensis su duguljasto-jajasti i najviSe 12 om d'llgooki,
a oni od Thea assamica su viSe j aljas·t:i i clio 25 em dugi.
KISELO DRVD
1
¥.:.~_:2
KLI!KA:
F - POPRECNI PRI!SEK K!ROZ ZRl!O PLOD, G - SEME
KOZlAe, KOZALAe ...
393
jer saddi do 2,50;. u I j a i do 33% in v e r t n 0 g § e ~ era. Ima jo§ i
oko. JO<>/o smole, zatim jednog gorkog tanoglikozida juniperozida,
tamna, voska, gume, organskih kiselina i njihovih soli i flavonskih hetero.
zida .
. Upot!~b~. - , Venja se mnogo viSe upotrebljava u narodnoj nego u §kol.
skoJ med'lOI~1. ~esto vIse se trosi u veterinarstvu kao sastavni deo pra§,
kova za tovlJenJe. Inace, kJekinje su kod nas i u drugim baJikanskim zem·
Ijama jedan od najpoznatijih i najviSe upotrebLjavanih narodnih oj domaCih
Jekova, isto tako vafan· i omiljen kao §to su hajducka Irava, kantarion, pe.
len ·i kiciea, lekovite biljke bez kojih se nase kuce ne mogu zami~liti. Una·
rodu se upotrebljava za lecenje mnogih bolesti, za spoljnu i unutrasnju
upotrebu: kao diureli,k, protiv nazeba, kaslja, vodene bolesti, gonoreje, ast·
me, za s~omak, 2110jenje i s1., a spolja u obliku spiritusa (Spiritus Jurziperi)
iii u jakoj rakiji za obloge i trljanje protriv nazeba, reumatizma i slicI1ih bo-
l esti. K I e k 0 v a c a je nadaleko poznata veoma aromatiena raldja koju
proizvode u velikim kolicinama uglavnom naSi dinaroi Ere, i izvoze. Upo-
trebljavaju je i kao domaci lek 'i dez'nfekciono sredstvo. U malim dozama
elarsko ulje kle·ke, pored ostalog, ola'k§ava i-skaSljavanje .. U veCim dozama
kleka moze biti skodlj-iva, da osteti bubrege i dr.
Klekinje ulaze u diureticne cajeve (Species diureticae). Od kJekinja se
izraduje sok, Succus Jw~iperi il1spissatus (Roob Juniperi). Klekinje, a jo§
cesce etarsko ulJe sluii za kadenje, inhalaci~u prilikom obolj enja organa za
di sanje i kao srcdslvo za drazenje koze.
Aetheroleum fructus Juniper!. - Etarsko ulje dobijeno iz zrelih i sa·
mlevenih klekinja destilaeijom pomocu vodene pare.
Juniper! llgnwn. - Belo-ervenkasti komadR drveta od stabla, grana i
korena kleke. Imaju vrlo malo etar-skog ulja i smole. Zato, kad se zagreju,
odaju miris na klekinje. Ulaze u sastav diureticnih eajeva.
Diuretlcni cajevi: I. Po 25 g klekinja, korena od zeojeg trna, sipurka
i sitniee. Jednu supenu kasiku smese popariti sa 200 g kljucale vode, osta·
viti 2 sa ta i popi ti u 3 doze pTe jela.
2. Po 25 g klekinja i persunovog ploda i po 10 g peteljki od visanja,
zove i ploda od anisa, moraca i kima, kao pod I.
3. Po 25 g klekinja, rastavica, zubace i idirota, kao pod I.
Ostala narodna imena: barovica, borovac, brika, brinje, klekoV'ina, obi·
cna borovica, smrek, smreka, smrekovina, smrec, smri,ka, smnca, smrkva,
smrca, fenja , erna smrekinja, erna smrekva, smrekva. Narod naziva plodove
kleke avim imemma: venja, boroviee, klekinje, smrekinje, smrekovina, smri-
jekinja, smricka.
KOKA
Erythoxylon Coca Lam. - Erythroxylaceae
KOKOTAC, ZDRALJIKA
kog ukusa, zbog tega se izvesne kumarinske droge upotrebljavaju i kao gor-
ka lonika i slomahika. Najvi~e '1rumarina imaju Faba Tonco (oko 30/0), koko-
tac (Melilotus otticinalis), razni ka~uni (Orchis), lazark1nja (Asperula odo-
rala), micisavka (Anlhoxantum odoralum) i dr.
Narodna imena za biJjku Ikokotac: velika djetelina, vodnika, zdralika,
zutka, iuti kokotac, konjska detelina, kumanika, nokata trava, nokatac, no-
ktec, orlov nokat, p~enicica, 5vinduh.
Slicnog mirisa i ukusa, hemijskog sastava i dejstva su i Melilotus al-
tissimus Thuill. (zu ta zdralji'ka, veliilci zuti kokotac, mala pototna gra~ka) j
M. alb us (Mcd.) Desr. (bela kominika, idraljika, beli kokotac).
KOLA
Cola vera ·K. Schwn. i Cola acuminata Schott. et End!. - Sterculiaceae
,
c
Prijatni napici -koje sve ~eSce piju sportisti pre i za vreme takmicenja,
redovno sadrie kao glavni 's astojak -kola-orahe zbog njihovog vanredno
ene rgi~nog dejs l'va za i zdr~ava nj e velikih napora u kratkom vremenu. Ove
patentirane napitke p od za~ticenim i izmi~ljenim imen ima proizvode razne
fabrike u sve tu. Dodaju im razna sredstva za »ulep ~avanje« , iako to nije po-
trebno, jer strucno isprzena 'kola ~ma ta ko prijatan miri's i svojstven ukus
da joj nikakva korigencija i nije potrebna.
Medutim, i ovde se moze reci da svako dobro ima i svoje zlo. Mnogi
ambiciozni sportisti u zelji da po svaku cenu budu prvi d nepobedivi u tome
preteruj u , zbog cega irn a akutnih i hronicnih trovan ja kolom!
Nasa narodna filozofija ima i ovu mudru izreku : . Covek mora negde
da dangubi i da laze laz ljivi jezi'k.« E, pa bolje je lazljivi jezik lagati bez·
alkoholnim napicima od kole nego r akijom i drugim opasnim alJcoholnim
napicima.
Popularizacija kole umnogome podseca na sirenje upotrebe kineskog
caja u nekim zernljama, osobito u Rusiji, gde je sarna dnavna vlast otva·
rala javne cajare i favorizovala peivatne cajdiinice u borbi protiv preterane
upotrebe alkoholnih pica. Njj.ve su ostajale u korovu, neobradene i nepo-
sejanje, livade nepokosene, zatvori i dusevne bolnice p repuni i na sve strane
beda, glad i nemaslina, jer su svi pili; \,;ve s to je moglo bili pre tvoreno u
votku, sve je podvrgnuto alkoholnom vrenju: rai, jecam, psenica i drugo .
Kad rodoljub , zdravstveni i prosvetni radIllik zeli da irna uspeha u borbi
protiv alkoholizma i slicnih poroka, on mora nam zamenu, manje zlo, manje
opasno sredstvo za uzi1v anje. N'ije dovoljno prosto i jednostavno nesto za·
braniti.
TROVANJA KOLOM
U svernu se mora bi~ umeren. I najbolj-i lek moze bilti otrov ako se
uzme vise nego sto je potrebno. To vazi i za kolu.
Renki su slucajevi da je neko popia neki preparat kole da se namerno
otruje. CesCi su slucajevi mectika mentoznih trovanja, tj . upotrebom kole kao
leka u vecim od propisanih terapij skili doza.
Najcesca SLI hronicna travanja osoba koje svalrodnevno, bez narocite
potrebe piju vece kolicine 'kale. Znaci trovanja su 'kao od 'kafe i caja.
PREPARATI OD KOLA-ORAHA
' Ovaj elik sir neke apoteke namiri ~u cimetom, t1umbimm, vanilom ili
drugim aromaticnim drogama, ~IX> sve zaYis i od ukusa potro~aCa.
3. Kola-sirup: 10 g tecnog kolinog ekstrakta pom e~a se sa 90 g obicnol?
sirupa. Umesto sirupa moze se upotremt i med, m ali nov iii neki drugi si·
rup po zelji potro ~aca. Pije se po jedn a ka ~ ika posle je la.
4. Xola-rakija: 20 g tecnog kolinog e kstrakta pome~ a se sa 80 g najbolje
pr epece l k e, lozovace iii vinjaka od 55% alkohola . Pije se po jedna kafena
ka~ icica triput dnevno pre jela.
Kon~in~inu, Kolumbiju, Meksiko i dr. Mestimi~no se sve vge gaje ili, bolje
reci, ve~ta~ki razmnozavaju. Kola trafi tropske vlafne ~ume isto kao i kakao.
Berba. - Beru se plodovi n~to pre potpunog sazrevanja, sernenke i'l:-
vade iz ~ure i su~e. U novije vreme svefe semenke se prenose u zelenorn
mcu brifljivo zapakovane da bi 's tigle u Evropu ~to manje promenjene. Je·
dna francuska firma 5 tab i l'i z u j e k 0 I u u mestu berbe u Gvineji. Drvo
ra~a tek posle petnaeste godine i daje plod do svoje 75 godine. Jedno drvo
daje prose~no 5-8 kg svezeg semena godi§nje.
KOMBUHA
KONOPUA
KONOPWIKA
zdo belieasti i vunasti, odozgo tamnozeleni i bez dlaka. Cvetovi su sitni, lju-
bicasti (rede ruiicasti iii beli), udruZeni u guste vr~ne cvasti. Cveta leti. Plod
je sitna Ik ostunica od 3 do 4 mm sa 4 semenke. Konopljika se sadi i kao
ukras . Upotrebljavaju se vrhovi ·g rancica u cvetu i plod (Agni casti herba
et fructus). SadrZi oko 0,4% etarskog ulja, heterozida agnozida, alkaloida,
tanina, gorkih materija. U etarskom ulju ima cineola. KonoplJ1ka je narodni
lek za leeenje rana (dejstvo tanina i cineola), neurovegetativnih poremeeaja
(dejstvo etarskog ulja), lupanja srca, nesaIllice, straha i drugih Ziveanih obo.
ljenja. Plod se upotreblja'Va wnesto bibera 'k ao zatin oj prot;iv l1egoba va-
renja hrane.
Narodna lmena: divlji biber, velika konopljika, konopina, otocka ko.
noplika, o~tra ~ibika, poljski biber, cistila.
L1!CI!NII! BIUl!M
404
KOPITNJAK, KOPITNIK
Trajna zelj asta. mala biljka. Rizom puzi p Litko u zemlji. Listovi su u
obliku kopila, sjajni, kozasti , s liea tamnozeleni, a na nalitju mutni, mre-
zasti; obit no prezimljuju. Cvetovi su purpurno·lamnomodri, krij'll se na bazi
listova. Cveta aprila i maja.
Rasprostranjcnost. - ' VH!.zne tamne ~ume, osobito bukove.
Droga. - Upotrebljava se eela
biljka: rizom s nadzemnim delom bilj-
ke s li~eem ·i zelenim plodovima
(Asari rhizoma cum herba). Riwm se
mora ~to brZe osu~iH. Sabira se u
avgustu. Na riwmu obitno ima ko-
rentiea i mladih prizemnih listiea.
Dug je oko 1 decimetar, a deb eo
1-2 mm; donekle tetvorouglast, tlan-
kovit, mrko-erven sa sivom nijansom.
Mirisa i ukusa je jakog, Ijutog, to-
plog, nagorkog, aromatitnog, slicnog
biberu i kamforu. J ezik postaje neko
vreme neosetJjiv kao od kokaina. Pra-
§ak izaziva krjanje.
Sastav. - Suv rizom sadrZi oko
1% eta r s k 0 g u I j a, smole, slu'li,
skroba, tanina, ~eeera, organskih
KOPITNJAK kiselina ~ nepoznatih gJikozida.
Etarsko ulje je mrko obojeno,
toplog i paprenog ukusa i terpentin-
skog mirisa. SadrZi oko 32% a z a ron a (propenil-trimetoksibenzol), 2-3%
azaril-aldehida, 15-20% metil-eugenola, 10-15% bornH-aeetata, terpena I
seskviterpena.
Upotreba. - Kopitnjak je vrlo stari lek. Spominju ga jos Dioskorid
i Plinije da leci groznieu, gijas, tera na mokrenje itd. Danas je kopitnjak
nacpu~ten. Upotrebljava se jo~ jedino u narodu. protiv poViratne grozniee, gi-
hta, ka~lja, za kijanje itd.
Droga je otrovna (azaran u etarskom ulju), ima nezgodno sporedno de-
[ovanje i posledice od toga, te zato nije primlj ena u sluzbenu medicinu kao
ekspektorans umesto ipekakuane, iako je kopitnjak bio jedini emetik do
uvodenj a ilpekakuane u farmakopej'll. Izaz~va po v rae a n j e i proJiv.
Daju ga u rakiji pijancima da im se ogadi alkohol (0,5-1,0 g kao infuz) .
Stoka ne pase kopitnjak.
Ostala narodna Imena: gorski kopitae, katin drat, kopitnica, kopitnja-
tic, kopito, mastJiea, menegled, tamnjanac, tamnjanite, temjanice, temja-
nuga.
KOPRIVA, VELIKA KOPRIVA, URA
405
KOPRIVA, VELIKA KOPRIVA, ZARA
Oeci tije majke nemaju mleka iii onoj deci koja ostanu bez majke,
pa ih ve~tackj hrane kravljim iii nekim drugim mlekom, danas u napred-
nim zemljama dajll zelene tablete hlorofila, cede ieleni sok iz svezih ko-
priva iii im daju, kao hranu u ob1iku povrea, poparenu i sarnlevenu koprivu
nekoliko puta dnevno.
Hlorofil i kopriva 5e upotrebljavaju i protiv raznih drugih bolesti, ug-
lavnom preventivl1o, kao predohrana, naroeito protiv kolonijalnih bolesti:
denge Hi papatacija, kala-azara, rute groznice, zucnih oboljenja i dr.
Sve narn to nalaZe potrebu za proucavanjem hemijskog salStava i fizio-
lo~kog dejstva koprive i njene upotrebe kao dijetetske hrane i leka.
Traznja koprivinog lista sve je veca. Velike fabrike lekova iz inostran-
stva traze od nas stotine vagona ove droge. Najvge je traZe SAD, Svajcar-
ska, Nemacka i Svedska. Koliko se kopriva ceni vidi se i po zvucnim rek-
larnnim nazi virna raznih specijaliteta nacinjenih od koprive, kao, npr., .elik-
sir zivota«. Zbog toga se poslednjih godina kopriva pocinje gajiti kao kul-
turna biljka.
Kopriva se moze lSeja1i ali, jo~ hde i bolje, rasac1ivati pomoCu rizoma
(razgranate podzemne stabljike). Najbolje je 'koprivu rasaditi u jesen kad
pocnu kise, na razmaku 40 x 40 cm. Cim u prolece izraste za pedalj visoko,
treba je pokesiti, ostaviti jedan dan da svene da manje zali, osu~iti u hladu
i poskidati liUe pre no sto se potpuno osusi. Za izvoz lSe list cvrsto presuje
u velike bale. Domacinstva, pogotovu sa mnogo dece, -treba da ostave za
zimu nekoliko vreca osu~enog iJsta. Da hi se ~to potpunije sacuvali leko-
viti sastojci, list koprive treba dobro nabiti u ciste, nove vrece oct vgestruke
debele hartije.
Cim se pokosi, kopriYu treba nac1ubri1i azotnim dubrivom i dobro za-
liti. Tako se moze znjeti do 10 puta godgnje, razume sene dozvoli1i da iz·
raste vge ad pedlja, jer je sarno mlad list dobar.
1. Caj: 50 g isimjenog liSca kuva se 15 minuta u 1 litru vode, ostavi
preko n06 i u toku dana pije umesto vode kao sredstvo za jaeanje, protiv
malokrvnosti, zutice, karnena ·u be~ici i vodene bolesti.
2. Sok: I kg svezeg mladog i opranog liSca samelje se ma~inom za
mlevenje mesa i iscedi sok. Pije se IS medom po 3-4 ka~ike dnevno za le-
cenje bolesti navedenih pod I, i za grgljanje i ispiranje us1a protiv angine
i upale desni.
3. Sirup: 1 kg soka prokuva se i procedi kroz flanelsko platno da bude
bistar i pome~a sa 2 kg meda Hi se doda 1,5 kg ~ecera i kuva 15 minuta.
Uzima se 3-4 ka~ike dnevno.
4. Ekscrakt: Sok se isparava na vodenoj pari u plitkoj posudi do guo
stine meda. Uzinla se 5-10 g dnevno s medom.
5. Protiv nocnog mokrenja dece u postelji: 20 g zdrobljenog koprivinog
semena i 60 g raZellog bra~na pome~a se i doda malo vode i meda da se dobije
testo, nacini 5 kolacica i u stednjaku ispece. U toku od 20--30 dana dete
treba da pojede svako vece jedan ·kolaCic.
6. Caj protiv anemije (malokrvnosti): punu saku mladih lisnih pupolja·
ka .koprive prokuvati 15 minuta u 1 litru vode i to piti mesec dana umesto.
vode. Zimi se mogu koristiti i osuseni pupoljci, ali se upotrebi sarno pol a
~ake pupoljaka.
KORIJANDAR
407
7. Caj protiv proliva i slabosti: po 15 g osu~enog koprivinog lista, vra-
nilovke ·i majkine du~ice pome~a se i popari sa pola litra kljutale vode, po-
klopi i posle 3 sara pije u toku dana umesto vode.
8. Proliv reumatizma: po 20 g lista koprive i breze kuva se 15 minuta
u poJa Ii tra vode, doda po 20 g cveta surutice, zove, ldpe i topolovih pupo-
Ijaka, ostavi da prokljuca, poklopi, ostavi 8 sati i pije u toku dana umesto
vode.
9. Kamen 11 besici: po 10 g koprJve, rastavica, peteljki od vi~anja i
lista hajdutice pome~a se i prokuva 10 minuta u 1 litru vode, pokJopi i po-
sle 4 sata pije u toku dana.
10. Protiv npadanja kose: 100 g lista koprive kuva se 20 m inuta u pol a
Iitra ki~nice (iii destilovane vode) , doda 25 g kamilice, paklopi, ostavi 8
sati, ocedi i iscedi i toj tecnosti doda se 200 g vinskog sirceta. Ovom sme~om
trlja se glava (koren kose) svako vete.
Ostala narodna imena: koprva, obicna kopriva, pasja kupina, pitoma
kopriva, zeza, zegavica.
KORIJANDAR
Trajna, vrlo otporna zimzelena, bodljikava biljka, visoka 30-90 em. Ra-
ste kao zbijen razgranat grmie tamnozelene boje, ~ije su grane naspramne,
~v rste, filave, pljosnate, jajaste i na vrhu ~e zavr~avaju tmom tako da iz-
gledaju 'k ao Iistovi, do 2 em duga~ki i oko 2 em ~irok.i; pravi listov,i se vide
na njihovoj bazi kao vrlo sitne ljuspe. Cveta od septembra do aprila neugled-
nim zelenkastim cvetieima. Plodove donosi od oktobra do maja. Zreli plo-
dovi su vrlo lepe, sjajne, upadljive, ervene, okrugle bobice sa 1-2 zuekasta
semena.
·Rasprostranjenost. - Raste po ~umama do 700 m nadmorske visine.
Berba, droga. - Rizom (Rusci aculeati rhizoma) se vadi poeetkom je-
seni, ocisti od adventivnog korenja, opere, iseee i osuSi. Osu~eni l1izom jc
elankovit, 6-8 mm debeo, spolja zuekasto-siv i prstenasto nabora'll. Kad se
1 ka~ika sitno 7,drobljenog rizoma prokuva 15 mhnuta u 100 g vode ,i ohladi,
oeec:Iena voda muekanjem daje obilnu penu (saponozidi).
Gajenje. - U martu se sade ri:r.omi s pupoljcima u lako zemlji~te u
svetloj §umi
KRASTAVAC. KRASTAVICA. KUKUMAR . . .
409
Za§t1ta. - Kostrika se nemilo-
srdno sete za pravljenje pogrebnih
venaca. zbog tega je za§ticena u pri-
rodi i mora se gaji1i i razmnoza-
vati na prirodnim nalazi~ tima.
Sastav. - Saponozid, tanin, pi-
rokatehol i neki drugi fenoli, smo-
la, fHosterol, etarsko ulje, holin,
§eceri i kalijum-nitrat.
Upotreba. - Prisustvo kalijum-
-rutrata, a donekle i saponozida, ob-
jasnjava diureticna svojstva kostri-
ke i njenu upmrebu protiv uloga
(gi'hta), peska u beMci i za leeenje
zutice: 100 g sitno zdrobljene droge
kuva se pola sata u I litru vode,
KOSTRlKA ostavi 2 sata, ocedi i pije 3-4 ka-
§ike dnevno pre jela.
Mesani diureticni ca.j: po 30 g sitno zdrobljenog riwma od kostrike
i korena od moraca, persuna, §pargle i celera se pome§a, popari 1 litrom
kljueale vode, poklopi i posle 12 cas ova ocedi, i's cedi, kroz gusto flanelsko
platno procedi i pomesa sa 2 kg cvetnog (livadskog) meda, razlije u manje
boce i euva na hladnom mestu. Uzima se 4--5 kasika dnevno posle jela.
Protiv hemoroida u apoteQj se spravljaju supozitorije od kaokaovog ma-
sla u koje se primesa 0,10 g ekstrakta od kostrike. U nedostatlm tog leka
moze se kod kuce spraviti ovaj lek: po 50 g rizoma ad kostri.ke, lista hajdu-
eice i cveta kamilice se pomesa, popari 1 litram kljueale vode, paklopi, po-
sle 12 sati ocedi, isced'i i tom vodicom se zapira i oblaZe mekim flanelskim
platnom natopljenim ovom vodicom. Istovremeno se pije tink1ura (po 1
kasika 3 puta dnevno pre jela): po 50 g kos-trike, hajduCice, kamHice i kan-
tariona drzi se 8 dana u llitru najbolje komovice, ocedi, iscedi, procedi
kroz hartiju za filtrovanje i euva na hladnom mestu,
Druga narodna imena: bobice, breberina, vampiraea, veprika, veprinac,
ves-prinjak, divlji simsir, zelenika, zimozelen, jezevac, kasljiear, Ik otoro§ka,
kostrika, leprin, lobodika, metlika. miSji tm, pasja kita, tmobor, ceprlika,
scepkovina,
U krastavcu ima oko 96"10 vode i vrlo malo hranljivih materija, vita-
mina C, karotena, aderuna, arginina, trigonelina, pektina, enzima i raznih
soli. Pulpa (samleven oljuSten krastavac) i sok se upotrebljavaju u narodnoj
medidni za leeenje upala sluznice i koze, osobito protiv ojeda, usled svral:la,
eesanja, 300 do 400 g stucanog semen a od krastavaca daje se ded protiv
glista. U kozmetici prave tzv. »mleko od kritstavca« koje stavLjaju na lice
kao masku za vlai:enje posne i obolele koze.
410 LECBNJI! BIUBM
Cvece (Bellidis f[os) se bere sve dok biljka eveta, 'su§i se i cuva kao
kamHica_ SadrZi etarskog ulja, gorkrh materija i tanina_ Ulazi u sastav grud-
nih Cajeva_
Trajna zeljasta biljka, visoka 80--120 em, poreklom iz zemalja oko is-
tocnog dela Sredozemnog mora_ Kod nas se gaji kao omiljeno, veoma deko-
rativno eveee_ U narodnoj medicini se upotrebljavaju lukoviea, list i evet_ U
svim organima ima sluzL U Hstu ima do 70 mg'l/. vitamina C_ Sluzava luke-
vica se kuva u voni Hi mleku i U obliku ka§iee stavlja na upaljena mesta da
smanji bol (cir, naboj i 51.) . Cvet se drZi 3 dana u komovici i tim ispiraju
posekotine i rane_ Cvet kuvan u ulju upotrebljavaju za lecenje krasta i upaJa
nosa i uha, rec1e oka, opekotina, promrzlina i ozleda.
Druga narodna !mena: bela aleluja, bela liJija, bela lilja, beli zuJj, beli
zambak, bijela bogga, bijeli lijer, zilj, zanbak, kren, leluja, liUa, lilj, liljan,
limbar, lir.
Slicnog hemijskog sastava .i upotrebe, u narodnoj medidni su i druge
vrste roda Lilium: Lilium bulbiferum L. (boikalie, zlata!l1, :claroglav, zuti krin,
krona), Lilium martagon L. (divljd '~jdljan, IZLatnoglav, vojniako bilje, krstic,
petrov evet, pelrovaca, trava od fuei, turska Calma), Lilium earniolieum
Bernh. (fucena trava, oveja trava, petrov krst, pWloglavica, ciganske min au·
§ice) i dr.
KROMPIR
Solanum tuberosum L - Solanaceae
pommes de terre [rit es«, ~to zna~i -Da zivi Francuska i pdeni krompiri«.
1 dana s tame nema nij ednog obroka u kojem ne bi bilo oj malo krompira.
K rom p i r m 0 Z e bit i i i e k. On je i pre v e n t i v n 0 sred-
stvo, a ~esto i p r v a porn 0 C. To se naro~ito jasno uvidelo u poslednja
dva rata u na~oj vojsei i u vojskama drugih zemalja. Cim se u nekoj jedi-
niei pojavi skorbut, lIsled jednostrane ishrane konzervama, pasuljem, ger-
~lom, makaronama i drugom suvom hranom, odmah su lekari i staresine
pristupali kuvanju krompira, i skorbuta je za nekoliko nedelja nestalo. Tako
se krompir pokazao kao vrlo jevtino, svakorn pristupacno i prijatno hran-
ljivo s redslvo za suzbijanjc skorbuta. To je i bio povod da se posle I svet-
skog rata u krompiru potraii vitamin C. U njemu je naden ovaj vitamin,
istina u malim kOlicinama, ali ipak dovoljnim za normalnu ishranu i sva-
kodnevnu potrebu naseg organizma, jer se krompir jede u velikirn kolieinama
i skoro svakodnevllo.
U osu~enom krompiru nema vitamina C. Kao i sve ostale vitaminske
sirovine, i kronlI'ir susenjem gubi vitamin C pod uticajem kiseonika iz vaz-
duha, gubljenja kisele reakcije i drugih okolnosti koje negativno uti~u na
askorbinsku kiselinu prilikom susenja . • Evropska tapiokae, koja se pravi
od krompira kao zamena za egzoti~nu ili pravu tapioku, takode nema vi tao
mina C, iako je vrlo ukusna kao hrana. Kuvanjem se jedan dec vitamina C
uniSti. Najvise vilamina se oeuva 'll krompiru koji se bari neoljuSten. Naj-
viSe vitamina C i B ima u ljuskama krompira.
.,
Hemijs ki sasrav krompira je vrlo sloZen. U njemu ima u proseku: 75"0
vode, 17-23"10 skroba, 2% azotnih jedinjenja, 1% mineralnih soli, 10' 0 ce-
luloze, 0.15 0' 0 masnog ulja, vitamina C i B, do 0,4% secera, 2,5% pek~ina,
.iabu~ne, limunove, vinske i cilibarne kiseline i raznih enzima. Azotne mate-
rije se sastoje od peptona i raznih aminokiselina: turozina, histidina, leu-
cina, asparagina, glutamina, arginina i lizina. U mineralnim solima preovla-
duje kalijum. U krompiru su nadene i male koli~ine acetilhoHna.
Presan sok od nastruganog krompira (200-300 g dnevno u nekoliko
doza popiti) suzbija preveliku kiselost u zelucu, pa se preporucuje protiv
hronicnog hiperaeiditela. Objasnjenje ovog blagotvornog dejstva na:lazi se u
delovanju soli ka lijuma (tampon svojstva), fizickoj zastiti pektina i skroba,
smanjenju lucenja zeludaenog soka pod uticajem solanina, pa donekle i
dejstvu vitamina C. Verovatno zbog prisustva soli kalijuma, krornpir de-
luje kao »alkalna kura« pri suzbijanju prevelike kiselosti u ceJijama cove-
kovog organizma. -Smanjuje secer u mokraci i kolicinu mokrace.
Krompir je sirolinjski lek koji dobro dode u nufdi i nevolji. Razni na·
rodi u Jugosla viji upo trebljavaju krompir za lecenje razlicitih bolesti. To
je narodna medicina 0 kojoj se kod nas malo zna. Covel< blizak prirodi, bel
s kolovanih lekara i apotekara dovijao se kako je mao i umeo. Koristio je
one sto je bilo oko njega i njegovog doma. Ono sto mi ucimo kao istoriju
medicine i farmacije, to je medic ina vlastele i drugih povlascenih klasa.
Plebs se lecio kako je znao i umeo. »Kad se neko dete ili neki drugi uku·
canin opece iii oSLtri, mi ga oblazemo kaSicom napra'Vljenom od nastruganog
krompira. Bol limine, dete zaspi, ne stvori se mehur ni rana, i to ti je naj-
boljJ seljacki lek koji 5am primi,la od moje babe kad 5am bila dete. To
mi i danas raelimo ako se neko opece ukazujuci mu prvu pomoce - reci
ce vam svaka starija zena.
KROMPIR
413
U mnogim selima euo sam jo§ i avo: kad nekog boli zub, uvuce se
m alo parte presnog krompira u §upalj wb . Tvrde da bol ubrzo pro(!e i co-
vek posle dllgOg nespavanja moze mirno da zaspi i da se odmori. SHeno po-
stupaju i kad nekog boli uvo.
Rede, svega na nekoliko mesta u vojvo(!a nskim selima, CUO sam da
presnu illi kljllcalorn vodom popan-enu krompirovu kaJu stavljaju kao ob-
loge na bolna mesta na telu . Deci, re(!e i odraslima, s tavljaju obloge oko
grudi u sillcaju velikog nazeba, upale pit/ca, bronhitisa, bolova £I donjem
delu Irbuha, akulnog zapa lj enja zglobova, reumatizma i slicnih bolesti od
nazeba i vlage, oboljenja tako cestih II Vojvodini zbog vlaznih stanova.
Krompir je vrlo vazna sirovina za ekstrakciju
s k r o b a . Krompirov skrob, iii kako se cesto neispravno naziva . krompi-
rovo bra§no«, proizvodi se svake godine sve vge u velikim fabrikama u Ev-
ropi i izvan nj e. K rompir se dobro opere i ocisti, samelje iii simo isecka i
ta ka§a ispira na si tima velikom kolicinom vode. Kao tezi od vode, skrob
pada na dno, sakupi se na §to nizoj temperaturi, osu§i i samelje_ Vadenje
skroba iz' krompira je mnogo lak§e nego iz eerealija, jer zita imaju mnogo
vi§e Ibelaneevin e (oko 8'10). koja manje iii vge cvrsto dni slepljena zrnea
skroba, dok, naprotiv, u krompiru ima vrlo malo proteina (2'10) i skrobna
zrnea plivaj u slobodno po celiji.
Krompirov skrob irna raznovl'Snu primenu. U apotekama i fa rmaeeul-
skoj indllstriji dodaje se lekovitim tabletama kao sredstvo za bubrenje, koje
omogucava da se tablete u zelueu brzo raspadnu. Kuvan 5 glieerolom daje
gliceril1sku masl za mazanje ispueanih r.uku. Mnogo vi§e skroba se upotrebi
za stirkanje ruhlj a, za proiZ\'odnju dekstrina, glikoze, kristalnog §ecera, ai-
kohola, dij etetskih hranljivih preparata. Za apreti:ramje platna, i uop§te u
tekstilnoj indus lri ji, potro§i se najvge skroba. Industrija alkohola, koja je
uzela nevidene razmere u mnogim zemljama, najvge se razvila u umerenom
po jasu, gde se gaj i najvise krompira, jer je to najjevtinija sirovina za tu
industriju. .
K rom p i r m 07. e bit i i 0 t r 0 v. U ljusci i u celijama spoljnog
tkiva krompira ima vrlo malo so I ani n a (aka 2-10 mg u 100 g krom-
pira). Kad se krompir d rfi na 's uneu, kolicina solanina brzo raste zajedno
sa pojavom hlorotila. Poznato je da su krompiri koji su na njivi u kucici
(odiaku) bili razgoliceni i izlozeni suneu manj e ili vi§e zelene boje. Ljudi
su odavno pri metili da je pozeleneo krompir §kodlj iv i da krompirove klice
slOka ne jede. ISlO tako, nj krompirovo stablo ITi Ii§ce domace zivotinje
ne jedu. Danas se zna da ne sarno u krompirovim nadzemnim zelenim de-
lovima ima olrova solanina vee da ga ima i u zelenim delovima mnogih
drugih biljaka iz isle porod iee (Solanaceae) i da ih zbog te otrovnosti do-
maee zivot inj e ne jedu: razvodnik (Solanum dulcamara), pomocnica ili ke-
rece groZde (Solanullt nigrum), Ijoskavae (Physalis alkekengi), paradajz (So-
lam/m /ycopers icLll n) i druge Solanaceae.
Solanina ima i u mladom krompiru, ali u vrlo malim kolieinama. U
razvodn i'ku i u klicama krompira naden je jo§ jedan sliean glikoalkaloid,
so /anein, koji hidrolizom takode daje solanidi.n i sm e§u §ecera, kao iso-
lanin.
Solanin j e jedan gli koa lka loid koji irna i izvesne slabe hemolHieke 050-
bine saponina . Hidrolizom pod uticajem kiselina i fermenata daje alkaloid
LI!CI!NJI! BIUEM
414
solanidin i tri §ecera: glikazu, ramnozu i galaktozu. lzolovan je u obliku be-
log .kristalnog praSka. Za sada se jo§ ne primenjuje u terapiji. Izgleda da
solanin u krompiru nij e identican sa solaninom u razvodniku .
Uop§te, pitanje solanina i njegove otrovnosti jo§ je nerazja§njeno. Po-
ziti vno se zna da je to labilno je di.njenje, da se brzo i lako rasp ada i da se
tako moze objamiti za§ to je kuvan krompir, pa rna i proklijao (is tina, klice
se moraju prethodno potpuno odstraniti), ne§kodljiv. Kuva!njem se veCi deo
solanina i solaneina razore.
Zabelezeni su s lucajevi trovanja mladim klicama od krompira, prokli-
jalim i pokvaremm krompirom i 'onim koji je pozeleneo zbog toga §to se
razvijao 'izvan zemlje. Znaci trovan.ja su: glavobolje, kolike, cesta povraeanja,
proliv, midrijaza (§irenj e zenice, dakle, ·slieno kao pr.i trovanju srodl1lim bi-
ljkama iz iste familije: bunika, tatula i velebilje), i op§ta potBtenost. U U-
teraturi je zabeleien slucaj trovanja pozele.nelim krompirom §estori.ce, od
koj ih su dvojica umrla.
lako solanin ima slabe midrijati6ne i analgetiene osobine hioscijamina
i atropina, ipak pokusaji da se ei5t solanin uvede u terapiju kao analgetik
do sada nisu uspeJi , jer mu je dejstvo nesigurno i nestalno. Problem je jo§
u proucavanju. jer je solanin mnogo manje otrovan od hioscijamina i at-
ropina.
Nekad u Austriji, narocito u I svetskom ratu, vojska je bila puna simu-
lanata, zabusanata. Oni su upotrebljavali naj razlicrtija sredstva da ne sluze
vojsku i da ne idu na front. Pored kukolja, ricinusa, duvana, pasulja, di-
vizme, tatuie, mlecike i drugih biljaka, upotrebljavali su i presan krompir.
Pre izlaska pred sani tetsku komi's iju simulant jede dan-dva presan krom-
pir nas trugan na rende, na trenicu, a svaki obrok zaliva pivom. Za to vreme
ne jede niSta drugo. Da bi otrov biD §to jaci, »da bi lupanje srca bilo §to
upadljivije«, mnogi su u pivo dodavali jo§ i §aku soli, maIo duvana iii pia-
vog ·kamena. Kako su se komisijski pregledi sumnjivih i privremeno otpu-
s te nih vojnika cesto ponavljali, tromesecno bar jedanput ti jadnici su to
morali ces to upotrebljavati dok im ne dodija iH dok se zaista ne razbole i
ne pomru.
Eto ne§to malo 0 krompiru, jednoj obicnoj, bezazlenoj biljci, namirnici
koju svi poznajemo i svakodnevno jedemo. Slicnih primera ima mnogo_ U
mnogim prilikama tesko je,dakle, postaviti ostru Ii jasnru grandcu ·izme<iu
hrane, leka ·i - otrova. Sve zavisli u cijim je mkama sirovina, kako se i u
kojoj kolicini upotrebi, kome se daje i u .k akvu svrhu.
Narodnn imena: burbulka, grunbir zemljak, zima·k, kesten, kompijer,
krompir, korun, krtola, krtula, krtulja, krurnpijer, 'krumpi-r, kJrumpiS, kum-
pir, podzemljica, ·rasak.
KROTON
nutra deluej kao najenergi~niji poznati drasti~ pur gat i v, koji pro-
~isti i onda kada sva os tala purgancija podbace. Jedna jedina kap, pa i manja
koli~ina ponekad deluje purgatiVlIlo vee posle pola sata, obi~o sa slabijim
iii ja~im grcevima. Vge od dye 'kapi ulja izazivaju vrlo jaku upalu creva
i trovanje (ufasna povraeanja, proliv, hladan woj i s\.), koje se Cesto za·
vr~ava smreu. - Jednoj kapi krotonovog ulja odgovara 30 g ricinusovog
ulja.
Ulje od krotona u narodu nazivaju prolist, hoton.
KUKOLJ
.. ~ajgo ri korov, Ikukolj 's e 'll zitu prkosno dite n ukohlko je nj iva 10-
~ IJ a , ZltO .. :e.de, ma.r:je i sitnije, utoliko je on upadljiviji, krupnhji, jaci,
razgranatIJI 1 rodmJI. Na svakom struku kukolja ima po nekoliko caura
punih krupnog, crnog, l!rougJastog, pira·
midalnog, rapavo bodljikavog s erne n a,
koje donekle Iici na seme tatule, ali
nije bubreZasto. Kukolj sazreva kad i
nasa zita. Na jednom stmku moze da
bude do 2.000 zrna kukolja. Seme moze
da sacuva 'klijavost do 8 godina. Kad
caura padne na zemlju, seme moze niCi
u jesen, a moze i u prolece. Pri vr~id·
bi mnogo kukolja ostane u zi·tu. Prisu·
stvo znatnije kolicine kukolja u zitu
ne sarno da je po zdravlje ~kodljivo
vee se takvo zito te~ko moze prodati.
U naucno j medicirti kukoI j se ne
upotrebljava za Iek. Za kukolj se inte-
resuje jedino nauka 0 ot'rovima, toksi-
kologija. Na plitOvanom se opafaju ove
rpojave: pojacano Iucenje pljuvacke, gre·
banje, toplina i peckanje u g rlu, povra-
canje, grcevi , proJiv. Ako dode do jaceg
upijan1a, resorpcije otrova, javlja se
glavobolja, vrtoglavica, groznica i dr.
Zabelezeni >su i smrtni slucajevi, na-
rocito medu decom. Danas su trovanja
kukoljem vrlo renka, osim u neprosve-
cenim kradevima i onima gde vlada glad.
Kukolj ne moze uti .u medicinu, jer je
mnogo viSe ~ tetan no koristan, vge
otrovan nego lekovit.
U zitu je lako poznati kukolj i
odvojiti gao Kad jednom prede u braSno,
KUKOU onda to ide mnogo teie. Za taj posao
mora se upotrebiti mikroskop. U bra~·
nu se kukolj pozl'laje po c r n i m del i c i mas e men 0 g 0 mot a c a,
mekinjama: gledano od gore, vide se kupasti vrhovi kao vulkanski krateri
pokriveni 5umama, bradavicastim ornamentrma. Skrobna zmca kukolja su
sitna ·kao pesak i udrufena, mnogo sitnija od skroba psenice, ra:!:i, jecma
i kukuruza.
Narodna !mena: vranji kljun, gopa, gravor, grakor, grahor, gugol, zvi-
zdan-kukolj. kaklica, kakol, kokol, kos'treba, kukuj, opacan, curek, urodica,
crni kumin.
420 LZeBN1E BIUEM
KUKURUZ
KUPINA
KURARE
Curare
Kurare je gust iii evrst, mrko-em, smolast, vrlo gorak i vanredno ot·
rovan vodeni ekstrakt dobijen iz raznih vrsta rOOa Strychnos i Chondroden·
dron u J'I1znoj Americi. Indijanska plemena nastanjena po prasumama u
dolinama reke Amazona i Orinoka upotrebljavala su kurare za trovanje stre-
la za lov i me(!usobna ratovanja.
Najvazniji alkaloid je tubokurarin, jer se se on upotrebljava u medicini.
Primenjuje se u obliku intravens'k;ih injekcija u hirurgiji priHkom narkoze
da bi se posligla ~to potpunija op~tenost (relaksaoija) mi~i61 i time olak~ao
rad hirurga. lz istih razloga se 'Upotrebljava i u ortopediji da bi se olakblo
nameStanje gea~enog zgloba. Oaje se i protiv tetanusa, Parkinsonove bole·
sti i uop~le protiv raznih greevitih paraliza mi~i61. .
Kurare deluje na perifemi nervni sis tern; on paralge motome zavr·
~etke. Meso otrovane zivorinje nije otrovno i moze se jesti, jer se otrov ne
resorbuje u organima za varenje.
KURlKA. KURKOVINA. MASUlKA . ..
425
KURIKA, KURKOVINA, MASUIKA, MEKA SIBA, PASJA POGACA,
SIBOVINA
U listu ima oko 160 mg% vitamina C. Cela biljka je otrovna, a najw~e seme,
jer u njemu ima kardiotonicnih h eterozida tipa digitalisa. U nedostatku dru-
gih sredstava, seme i ikora se mogu upot.r ebiti za uni~tavanje insekata. U
kori ima jos j tanina j materija slicnih gutaperkJ.
L
LAVANDULA, LAVANDA
Lavandula officinalis Chaix (=Laval1dula vera DC.) - Labiatae
LAN
Unum usitatissimum L. - Linaceae
Lan je gajena tiednogodisn ja zelj asta bi Lj ka, visoka 50-80 em. Stab-
Ijika je tanka, valjkasta i slabo obrasla sHnim duguljastim listiCima; na gor·
njem delu .ie malo razgranata, a na vrhovima ogranaka ima po jedan sitan,
vrlo lep nezan evet divne plave boje kao nebo. Plod je okruglasta caura sa de·
set semenk i.
Ima oko stotinu varijeteta lana, a li su n ajvaznije kulturne odlike: d u·
g a c k i I an ,' koj i ima slabo razgranato stable i koji se gaji zbog finog,
jakog i dugackog vlakna (tekstilni Ian) i n'i s ki I a 'n, k 0 j i j ~ vrlo raz-
granat i daje mnogo semena, a lose vlakno (uljevni Ian).
Gajenje. - Lanse najvise gaji u SSSR-u, zatim u Indiji, Juznoj Ame-
rici, SAD, Kanadi i drugim drZavama. Lan trazi duboku i sitnu zemlju.
U tropskim predelima suviSe brzo raste i daje kratka i lomljiva vlakna,
ali daje viSe i boljeg semena. U umerenom pojasu Ian daje manje i sitnijeg
semena, a li je vlakno bolje. Pred ovaj rat Ian su pocele gajiti gotovo sve
428 LECEN1l! BIUl!M
Kad se laneno seme pokvasi vodom, one postaje sluzavo i sklisko, jer su
sve celije semenjaee tepiderme) prepune sluzi. Sto ·kilograma lanenog se·
mena more dati 5-10 kg suve sluzi. KoLi6ina sluzi na lanenom semenu zavisi
od sorte i koleba se 1I dosta sirok,i m gren<ioama.
ShlZ je glavni nosilac lekov.itih svojstava !:ana.
U zrelom lanenom semenu irna 25-400/0 "Suvi~nog masnog ulja, zbog
eega je laneno seme lekovito J ima velik industrijski 2lI1aeaj. U nedostatku
drugog ulja one se upotrebljava j Za lishranu.
Laneno .seme ima ako 2.500 mg procenata vitamina P, tj. linolne i Ii·
noleinske kiseline.
U zrelom lanenom semenu ima oka 250;. proteina, belaneev.in.a zbog
eega je ovo seme veoma hranljivo.
Lanena slllz je vrlo gusta i zilava, pa se zbog te vel1ke viskoznosti tako
mnogo ceni. Na oboleloj sluznici ova sluz stvara neprekinut film i na taj na·
ein je potpuno pokriva, oblaze i stiti ublaZujuci razne upale, zbog cega se
od najdavnijih vremena laneno seme upotrebljava u medicini gotovo svih
naroda gde je Ian rastao i raste divlje iii se kasnije gajio. Tako se moze i
objasniti blagotvorno dejstvo lanene sluzi pri lecenju upala sluznice usta,
zeluca i creva. protiv raznih tkatara organa za varenje i,td.
Lanena shu. je blago i ne:5kodljivo sredstvo za ciscenje (protiv zatvora),
jer rnehaniclci aktivira pokrete lenjih creva, ee5to oboljenje mnogih Ijudi. Via·
zeci sluzokozu creva, ova sluz olak~ava, ublaZava i ubrzava eiscenje creva.
ima laksantno dejsrvo, jer unutramja povr~ina creva postaje sluzavija, sliska
i kao da je . podmazana«. Zbog toga se Ian sme davati mm osobama kao
bezbolno i bezopasno laksantno sredstvo, Cak i trudnicama.
Lanena ka~ ica se pravi od lanenog semena rili, jos bolje, od lanenog
bra~na, a najbolje od svezeg posnog lanenog bra~na . V .larneno brasno, stalno
ga me~ ajuci, postepeno se dodaje vrela voda dok se ·ne dobije zilka kasica.
Topla cicvara se razlije na parce cis tog belog flanela i prevkje na ck, apsces
(zagnoj), uras li nokat, zagnojenu ranu, donji ·t rbuh, polni organ itd.
432 LBC1!N1B BIU1!M
I kod nas, kao i kod ostalih slovenskih i drugih na.r oda, Ian 1e zaorao
d uboku bra2)du u narodnom zivotu. Do podi'Lanja tekstilne industrije, dok je
u ~a rodu b,la razvijena kuena radinost, svako domaeinstvo je sejalo lan,
jer se laneno pla tno mnogo eenilo. Ono se eeni i danas, ali, na Zalost, mi mo-
ramo da ga uvozimo.
Kad divlji iii gajeni Ian iseveta, putnik mora stati da mu se d ivi. Ne·
zaboravna je s li ka b eskrajne ravnice na~e Vojvodine okieene oazarna iseve·
talog lana divne nezne nebeskoplave boje.
Ja poseja' konopljicu,
sitan lan, sitan Ian ...
ru u zbij enoj evasti koja izgleda kao neki pupol jak. Plod je ora§ica (le~
njak) donjim dclom umotana u zeleni cupav ovoj. Oplodniea je cvrsta,
drvenas ta i u njoj ~ e nalaxi ukusna semenka koja se jede kao poolastica.
Rasprostranjenost. - Raste svuda, osobito po obodima ~uma, livada
i pa~ njaka i po i ivicam a. U mnogim zemLjama se gaji zbog semena.
Droga. - MJad list, kora sa stab la, sem e i ulje (Coryli avellani folium,
cortex semen et oleum).
Sastav. - U kori ima oko 5010 katehilnskog tan ina, malo smole i etar-
skog ulja, flavonslGh heterozida (derivati mirieetola) od kojfu potice zucka-
sta boj a kore i drugih sastojaka. - List je slienog sastava, ali ima i oko 120
miligrama vitamina C u 100 g svezeg lista. - U semenu (le ~njiku) ima 50-
600/. masnog ulja koje se sastoji uglavnom (900/.) od glieerida nezasicenih
masnih kiselina, osobito oleinske i liTlolne. Hranljiva vrednost le~njaka je
ogromna, jer je to na~e najmasnij e seme, a osim toga, 4ma mnogo belan-
cevine (oko 17'10). - Ulje se dobija cedenjem semenja. To je veoma cenje-
no, skupo ulje prijatnog svojstvenog ukusa.
Upotreba, - List i -kora les:ke se upotrebljavaju kao zamena za arne-
ricku drogu hamamelis za lecenje upala vena, hemoroida i sHcnih oboljenja,
jer svojim taninom deluje ·kao vazokonstrtiktor (.steze kTVTle sudove). Da-
je se s polja za lecenje varikoznih ulceracija u obliku obloga naoinjenog
od skuvanog sitno isecenog IiSca i 'k ore. U apoteci se spravlja ekstrakt za istu
svrhu. Za mazanje suljeva (hemoroida), u slucaju krvavljenja, upotrebljava
se mast - melem nacinjen od tcenog ekstrakta !ista i kore leske (10 g),
masti od topolovih pupoljaka (25 g) i lanolina (10 g).
Jak caj od leske zaustavlja prollv, a u narodnoj medioiru se upotreb-
ljava i protiv velikog odliva u menstruaciji.
Narodna Imena za sibljiku Jeske: jexgra, jezgarioa, jezgra, le~njak, les-
jak, le~cina, lijesk, liska, mala J.ijeska, olemik, pitoma lijeska. - Plod Ie-
ske se u narodu nazi va: le~nik, le~nja'k, le~nj.ik, !isnik, lisnjak, ljesnik.
Bijela lijeska, divlja leska, divolesk, ljeskovina, medvjeda lijeska, me-
detka, meeja leska, seme~ljika, ~ljemiSlje - narodna imena za Corylus co-
lurna L., koja raste kod nas kao drvo, List i kora su sHcnog hemijskog
stastava, ali nisu dovoljno ispitani.
Lijander je grm, visok 4--6 m, U nas se gaji zbog divnog eveta, bele,
ruzicaste iii neke druge boje. Cela biljka je vrlo gorka i veoma otrovna.
Droga. - Kolasa, kruti, debeIi, 10-12 em dugaoki, 2-3 em siroki,
kopljas·ti Hstovi na kratkoj drki. Celog, malo zavrnutog ruba, G 1 a v n i
n e r v je na nalicju vrlo istaknut i svetlije boje,
P r a s a k izaziva neizdrZljivo kijanje.
UNCURA
435
Otrovnost mletnog soka koji cun lZ ozle(fenog lista lijandera potite
od kardiotonitnog heterozida 0 I e and r 0 z ida. Dobijen je u ~ristalnom
stanju i 'koristi sc u terapiji.
Upotreba. - Deluje slitno strofantusu.
Opomena. - Zbog velike otrovnosti ~ander .se sme upotrebiti sarno
pod strogom lekarskom kontrolom!
LINCURA
LlNCURA
436 LI!CI!NII! BrUI!M
NARODNA MEDICINA
Pre svega, treba mati da se lekovi od lincure smeju piti sarno pre jela,
a nikako za vreme iii posle obroka. Pije se oko pola do jedan sat pre jela.
4 J
Gorke materije lincure, uzete u maloj, terapijskoj d07Ji draie eulo uku-
sa, zbog eega preko sluzn ice jezika izazivaju pojatano luten je zeludatnog
soka i podstitu prohtev za jelom, dakle, pajaeava se apet'it , ~to je vrlo vai-
no za mnoge osobe, a p re svega za one koje su izgubile a petit, pa zbog toga
slabe.
Gorki sastojci lincure pojatavaju luten je ieludatnog soka, wlo vaino
za bolesnike u kojih je ta funkcij a smanjena, zbog eega imaju razne tegobe
u organima za varenje. Pojaeavajuci lueenje zeludaonog soka, lincura olak-
sava i ubrzava varenje.
l'eliko je preimucstvo lincure sto ne sadrti tan ina, pa se mote me~ati
5 mnogim drugim biljkama u raznim ·k ombinacijama sa svojstvenim lekovi·
tim dej stvom.
V i no s lincurom: 30-50 g (zavisi da li se teli goroi ili manje gorak
napitak) samlevenog korena limcure preldje se jednim litrom najboljeg belog
vina, zapu~i, dri,i 8 do 10 dana i za to vreme se ecice mu6ka da bi se ~to bo-
lje i potpunije izvrsila ekstrakcija lekovi,tih sastojaka. Ocedi se i pije po je.
dna mala vinska casa triput dnevalO na pola sata pre jela.
R a k i j a s lincurom: 50-100 g samlevenog korena lincure prelije se
jednim litrom rakije, zapu~i, drii 7-8 dana i eesce mucka. Moze se upotre-
biti rakij a razne jaeine, eak i slaba (sa 10-20 0/ 0 alkohola), jer se svi lekoviti
sastojci lincure rastvaraju u voeli, Jpak, bolje je upotrebiti jaku rakiju, naj-
bolj e prepeeenicu (oko SOO/o alkohola), jer u mekoj rakJiji redovno irna ~kcd
ljivih sastojaka. Piti triput dnevno po jednu 'J'akijsku ea~icu na 30 do 60
minuta pre jela.
Moze se spravljati i ovakav lek: 2 kasike samlevenog korena lincure pre·
lije se jednim litrom hladne vode, eesce mucka i posle 10 sati oceeli i pije
triput dnevno po jedna casica pre jela.
Sitno samleveni pra~ak 1incurinog .korena UIlima se navrh noZa triput
dnevno na 1 sat pre jela.
. U apotekama se pravi ekstrakt od lincure, me~ani, gorki eajevi i dru·
gi preparati gorkog ukusa. Pri izradi tih mnogobrojnih i ~iroko upotreblja·
vanih gorkih lekova eesto se s Iincurom mciaju i neke druge g~rke, ali nes·
kodljive biljke, pre svega, kicica, gorka detelina i druge.
Latinski naziv Jincure je Gentiana Iutea. MisJi se da naziv Gentiana
patrice od ilirskog vlada·ra Gencijusa, koji je prvi ukazao na njenu lekovitost
u II veku pre na~e ere. Neki misle da latinsko ime Jincure dolazi ad imena
jednog antiekog lekara. Lutea znat.i mta, narandZasta.
Narodna irnena. - Dragutin Simonovic je u svom Botanitkom retniku
objavio veCinu narodnih imena za veli'lru joJJi obicnu lmeuru: vladisavska, gen-
cijan (Orfelin); goree, gorcica, zviSe, zelje cd srca, licijan, peteler (?), rafet,
svi~, sviSel, SVlisc, sviScak, CVlic; kosutina brada, lincura, srtanik, sreenjak,
srcenjaca, trava od srdobolje (Vuk); !1aven (Pelivanovic); roven (Sava Pet-
rovic); lecijan, lincjura (Paneic); sviScel, siri~ara tuta; srcenica (JuTiSic);
Irava od srca.
U Srbiji i Crnoj Gori narod je uglavnom naziva Iincura. Za:bele~ili smo
nekoliko nOI'ih irnena. U prizrensklom sreru: ravenj, &merika so siroko liSce
LINCURA
439
(Brod, Sutman), pitoma cemerika (Hood) . U srezu Kosov$ka MJi'trovka za-
belezen je i naziv sisaca (CeceV'O), a u kJruseva61ooro ime ravelj.
U Makedaniji smo zabelezili ova narodna imena za lineuru: u Ohridu i
okolini susen cemer (Brod), div-cemer (Brod) , cemer (S truga , Debalr, Ohrid,
Kicevo, Resen). U Bi tolju i okolil1ii cemer, l eleznicka bilka (MaIoVliSte) .
Gde raste llncura? - Lincura raste cesto u vel~ koj ronozini po plan in-
skim livadama i pasnjaeima (su,'atima), rec1e po ret kim Sumama i kamenjaru
na visi nama od 800 do 2.500 m na Balkanu, u Srednjoj i juznoj Evropi, i
MaIoj Aziji. Sahira se najvik u Bosni, Lici, jugozapadnoj Srbiji (Zlatibor,
Tara). Sandzaku, na Pirineji ma, Juni, Vogezima, Alpima i Kal'patima. Na gla.
su je lincura -iz Bosne, a sa Zlatibora je poznata u svetu kao jedna od naj.
boljih.
Nadmorska \"Islna_ - U nas se lincura javlja na nadmorskoj vis,ini od
300 do 2.500 m. U Ibarskoj klisuri, na padtinaroa Stolova ·raste na vi's ini od
300-400 m, na Sinjajevini od 2.000 do 2.100 ro, []a Peristeru oko 2.300 m.
Podloga. - Posle dugogodisnjeg terenskog proucavanja po planinama
Srbije, Crne Gore, Ma,k edonije i Bosne zapa21ili ,s mo da se u nas zbog kon-
tinentalne klime lincura javlja ne sarno na karbonatnim nego i na silikat-
'tim podlogama. Na primer, na Stolovima, Gocu, Zeljinu, Kopaoniku, Zlati-
boru, Suvoboru, Rajeu i drugim planinama zabeleiili smo da se javlja na
serpentinu.
Opls blIjke. - Lineura je viSegodiSnja bHjka. Ima pravu snafnu stab-
ljiku vi sine do 1,5 m. Pri zemlji je vrlo k'rupno liSee, ,po obodu eelo, golo,
jajastog oblika, s 'nervima u luk savijenim. Gornja polowna stab'ljioke ima
lepe zlatnozute evetove koji su udruieni u pazuhu sitmog liSea i poredani
u spratove. Cveta od jula do avgusta. Plod je duguljasta, do 6 em dugacka
Cau'r a puna semena. Podzemni organi su vrlo razvijeni i razgranati. Sirov
koren je vrlo roek, bez mehanickih elemenata, jedar, soCan, unutra bee i
vrlo gorak . Moze se seCi lako kao sir.
Berba, razmnoZavanje. - Od podzemnih organa dobija se droga Gentia-
nae radix - koren lincure. Korenje moze da dozivi starost do 50 goclina i da
bude tesko do 6 kg.
Koren se vadi u jesen. Treba vaditi sarno starije korenje od odraslih
biljaka, ocistiti od natrulih del ova, stablji1ke i zemlje. Krupnije korenje treba
uzduz iseci i susiti, ako je lepo vreme, na suneu, a ako nije, onda u zagreja-
noj prostoriji nanizano na debeo konae, ili u hlebnoj peCi, odnosno u sus-
nici za voce gde je ima. Osuseno korenje je zuekastobelica's te boje, bez na-
rocitog mirisa , vrlo gor-kog ukusa.
Prilikom vac1enja treba iskopatli veliku jamu, jer je korenje lineure raz-
granato i duboko prodire u zemlju. Zatim je neophodno da se glava korena
s pupo/jcima vrati u zemlju i po'k.r~je zemljom, da se biljka ne tI!Il15ti. Na
taj nacin eemo ima ti kroz nekoliko godina novu, bogatu berbu. ViSeglave
rizome treba raseei na onoliko glava 'kolilko iroa pupoljaka i rasaditi na ra·
stojanju oko 50 X 50 em.
Susenje. - Desavalo se nekih godina da .p laninci na nekim mestima
iskopaju velike kolicine korena, ali ga nisu mogli oSllsiti, jer ih je iznenadio
sneg. Na brzinu su ga utrapilri i vadili ga 1ek III .proleee. U veeini slucajeva
440 LECI!NJI! BILII!M
Ali i pored ove zabrane, na pojedinim mestima su Iincuru opet krisom ko-
pali i dalje.
Posto Sl1 biljari iscrpJi bogata nalazista u Srbiji, presli su da, posle za·
brane daljeg kopanja u 5rbiji, nastave 5 nerazumnim iskopavanjem lincure
u Makedoniji, Crnoj Gori d drugim oblastdma. Tone 1rorena liinoure otkuplji.
vane su, a prcduzeea za otkup lekovirog biJja grabila su se ko ce pre doer do
ovog dragoeenog korena.
LIPA
Tilia L. - Tiliaeeaf'
.~.?~
.y' :' I.
. ...... ~ I
i~-~- ~}'
, ' .I
\. J
A :;.~ ·'1
, -, .
<; .I
c
L1POV CVET
A - TILIA CORDATA B - PRESEK CVETA
C - T1L1A PLATYPHYLLOS
LOBELIJA
LOBELIJA
LOVORlKA
~Ii~
.; \
11/, ,
1/ ! ~.
I. :.
i' 1~ /.
-
I~ .
LOKVANJ
U lis lu i cvelu ima do 200 mg'l/. vitamina C. Caj od cveta (5%) deluje pro-
tiv nesanice, nervoze i polne prenadraienosti. U istu svrhu upotrebljava se
1 tinktura od cveta (20 0/ 0 u 70 0/ ... nom alkoholu) m ekstrakt. U slucaju po-
trebe, rizom mo~e posluiiti za vadenje skroba.
Slienog sastava i upotrebe je i Nuphar luteum Sm. (zuti lakvanj, zuti
lopoe, zuti plutnjak, bla1u~ina), eiji su cvetovi zuti i upola manji. Zbog obi-
lja tanina oba lokvanja sluze 'Protiv proliva.
448 LECENJE BIUEM
LUK,CRNILUK,CRVENILUK,LUKAC,KROMID,KAPULA
Dobro je poznata trajna zeljasta biljka koja se u nas sve vise gaj,i kao
najvafnija picna biljka. Ukoliko je jedna zemlja napredl1ija, utoliko ima viSe
zemljista poel lucerkom, jer ova biljka ima ne sarno veliku hraaljivu, ener-
getsku , nego i ogromnu biolosku vrednost, jer sadrli veliku kolicinu belan-
cevina, hlorofi la, ksantofila, provitamina AiD, vitamina B, C, K, mnogo
kalcijuma i ze leza, raznih enzima, sapemozida, limunske, jabuooe i malon-
ske kiseline, holina, trimelilamina, raznih aminokiselina i drugih korisnih
sastojaka. Lucerka je pravi arsenal veoma vafnih hranlj·ivih, profilakticnih i
lekovi tih sas to j aka.
Luceflka je postala glavna industrijska sirovina za ekstrakciju hloro-
fila, jer je to najbogatij a i najjevtinijoa sirovina ovog tako vaznog sastojka
bilja. Zbog izuzetnog bogatstva u vitaminima (vitamana C do 450 mg'l/o, ka-
rotena do 80 mg<>/o i dr.) potpuno mlado vrsno Usee upotrebljava se protiv
skorbuta, reumatizma i uopste za jacanje. Spravlja se u obliku povrea iii
supe, iii se dnevno popije 40-70 g soka iscedenog iz potpuno mladog lisea.
Posto nij e skodljiva, lucerka se moze svakodnevno za duze vreme upotre-
bljavati.
Medovina od lucerke: 250 g osusenog mladog !ista lucerke kuvati 1 sat
u 1 litru destilovane vode ili ki·snice i, kad se smlaci, iscediti i pomesati s
2 kg livadskog meda; uzimati .po 2-3 kasi'k e triput dn~no posle jela.
LJ
LJOSKAVAC, PLJUSKAVAC,
POGANCEVA TRAVA
0\
V
LJOSKAVAC: PLOD, eVEr I KOREN
450 LECBNIB BIUBM
Droga; - Zrco plod bez ca~ice, rede cela biljka (Alekengi fructus et
herbal. Plod treba brali u avgustu i septembru, odbaoin ca~icu i u ~10 ta-
njem sloju brzo osu~iti kao voce. Su~enjem se plodovi smezuraju. Cuvati
dobro zapakovane na s uvom mestu.
Sastav. - Boja plodova potice od jednog karotenoida fizaliena koji
je izomer ksantofila: u bobicama 0,05010, a u ca~ici 0,9-1,8010. U ca~ici ima
vanredno mnogo vilamina C: vj~ od 800 mt'I. , a u bobicama oko 100 mg'I•.
U bobicama ima limunove kiseline (od koje potice njihov prijatan ukus koji
osvezava), seccra i vrlo malo alkaloida nedovoljno ispitanog; ovog alkaloida
ima i u ostalim organima ljoskavca.
Upotreba. - Mocan diuretik, zbog cega se veko.vima koristi za lecenje
mokracnih puteva (i kamena u bubrezirna) i uloga. Deluje i laksan tno.
1. Sveze b(lbicc: a) u toku 10 dana pojede se svalro jutro pre jela po
20 do 30 zrelih bobica 5 medom iii pekmezom.
b) 100 g pekmeza (300 g bobica se skuva sa 200 g vode i 700 g medal
svako jutro pre jcla u toku od 10 dana.
v) 20 g soka od svezih bobica svako jutro pre jela za deset dana.
2. Suvc bobice: IS g zdrobljenih bobica kuva se 15 minuta u 400 g vode
i posle 2 sata popije u dva obroka po 1 ca~u pre dorucka i pre vecere .
Od bobica se spravJjaju vodeni ekstra,kt (1 : 5), sirup i vino .
Ostala narodna Imena: bebica, bebicnjak, velika ,p asvica, vinograd-
ska mihuricina, volcje jagode, voskavac, vucja jabucina, vucja jagoda, gos-
-pin a jagodica, divlja papri'ka, zmijino grozdice,
zrne~nik, zrn i ~ , jagodina, jagodice, kukuc-
njak, kurjacja jabucica, ljuskavac, maunica, me-
dede jagode, mihurnjaca, mjehurica, plju:>kavice,
puhavica, sircenik, stra~njak, tocac, trava od
zalca, crljena jagoda, cifutska tr~nja.
uuu
UUTICI 45 1
UUTICI
Rannunculus-vrste - Ranunculaceae
Ljlltici iii zabnjaci u uzem smislu, tj. vrste roda Ranunctllus, mnogo
su rasproslranjcni, narocito po vlaznim, moevarnim mestima. Cvetovi su u
vecine Ijutiea iuti kao zlato i sjajni leao da su lakDm prevuceru. Svi
IjutiCi su u svezem stanju olrovni j deluju iS10 kao i sase. Ljutina
i olrol'nost pciticu od anemone-kamfora i verovatno s<>ponina, dYe vrste
olrova koji se susenjem. biljke brw gube: anemone-kamfor brzo izvetri,
a saponini se hidrolizuju, raspadaju na neotrovne sastojke. Stoka ne pase
Ijutice. Tisu relki slucajevi trovanja Ijudi i stoke. NajceSce cobancici
stradaju. 1ma ,i takvih slucajeva da Ijudi sam i <!1 .:j."
izazivaju rane na svom .telu, najcesce na ruci : p
privezu Ijutic na ruku i drZe sve dok bol .
i peckanje ne postanu neizdrZljivi.
Narod upotrebljava Ijutiee za lecenje naj.
raznovrsnijih bolesti, a najcesce spolja pro·
til' reumatizma, isijasa, bolova u krstima i
slicnim bolestima, gde stavljaju meleme od Iju-
tiea umesto slacice za izazivanje crvenila. Ako
se Ijutic ostavi dme na telu, moze se pojaviti
rana. Upotrebljavan je i protiv groznice. Zabe·
lezeni su smrtni slucajevi usled prekomernog
uzimanja Ijutica iii neobavestenos ti pm uzi·
manju . Smrt moze da nastupi za nekoliko sati.
Osuseni Ijutici , na primer, u senu, nisu ot·
rovill. Najpoznatiji je obican Ijutic, Rantll1culLlS
aceI', zatim RanUllculus rep ens i dr.
Narodna imena za Ijutice: zabnica, zabo·
krek, zuta iskrica, zutek, zutnjak, zlatica, BARSKI UUTlC
jelinska noga, lepi paja, opesnica, orozja noga,
pivcak, pivceva noga, ranunkel, samoras, sism,-jca, cvetulja .
Za Ranl/nculus acer: barski cicak, vrafa stopa, gorocvi1, durdevac, Clur-
devce, zabjak, zabljak, zabnjak Ijutie, zabnja!.k Ijutic, zezara, izjed , iskrica,
zubi zabnjak, IjutiCe, mamka, maslice , pjevcic, rabokrek, samojed, trava od
izjeda .
. Za Rarnll1Ctllus repens: barnjaca, durdevac, durdevce, novcic, poljski
novcic, puzavi Ijutic.
M
MAJKINA DUSICA
IZGLED BIlJKE
NARODNA IMENA
Lekovi lom, II1lf1snOm ukrasnom bi'lju nas na rod je dao divna imena.
Mozda se ni prcma jednoj bi'ljci nij e tako svojsk i i toplo oduiio kao prema
ovoj maloj, sitnoj, ncuglednoj biljci, Iroja pokl"iva milione hektara gole ti,
pasnjaka, livada, pozari~ta i drugill sun canih mesta.
Evo neko liko narodnih imena koja se najce~ee cuju u raznim na~im
krajevima . 105 je Orfelin krajem XVIII veka zabelezio na2liv majkitw elusica.
l danas je ovaj naziv najpopularnij,i. Panoie je zabelezio s1!icno ;me: majcina
eluSica. Vuk Karadiie navodi ime babina elusica i popovac, a ja sam zabele·
zio u Crnoj Gori popol/ac. l ostala narodna imena Sll dana kao iz neke mi·
loste: babina du"a, babja du~ica, bakina d u ~ica, bukovica, vreskovina, vri·
sak, divlji bosiljak, dusiCina, dus icka , materina dusica, materka, tamjanika
ild.
MAJORAN
MAK
doksni postovi trajali oko 210 dana godisnje, p a se »smelo samo n a zejtinu
kuvati «. Ko li ki je znacaj makovog semena vidi se i po tome s to se u Vojvo.
dini ne moze zamis li ti prazni·k ni gozba bez kolaca s makom itd.
Makove s tabljike su sirot in jski ogrev u Vojvodin i ; Makedoniji.
OPIJUM
SVOJSTVA OPIJUMA
SASTAV OPlJUMA
Opijum je vrlo skupa i veoma vaina droga, zbog cega je cesto i na razne
nacine falsifikuju, osobito za vreme rata i nercdovnih pri li ka uop~te, kad je
snabdevan je otezano. U zemljama gdc jc opijum drlavni monopol, falsifiko·
vanja su gotovo putpun o onemogueena, jer je ddavna kontrola vrlo stroga.
Pre pustanja u promet vrsi se ispitivanje opijuma i na kontrolisanu i isprav·
nu drogu udara se drLaVlli zig i plomba.
U raznim zemljama opijum se na razne naeine fa lsifikuj e.
»BELA KUGA«
MAKOVO SEME
Makovo serne OIJe otrovno, NaprotJ.v, one je vrlo hranljivo: daje vge
kalorija nego m eso . Upotrebljava se serne od opijumskag i drugih vrsta maka ,
Kod nas se mak mnogo seje naroeito u Makedoniji i Vojvodini.
MakoV'O seme je vrl o s itno Zf'110, svega 1-1,5 mm u precniku, bubre-
zastog oblika i golubij e boje, U ulegnuCu vidi se m ali ruckast oziljak od
p~ka, '
Lupom se vidi karakteristicna mreza a d sestouglih okana koju grade
nabori semenog omotaca, U belom, masnom, velikom endospermu leii mala
klica u ob lik u lu ka, Ukusa je blagog, uljastog i dosta prijatnog,
Hemljskl sastav. - Ima 45 do 55'/0 masnog suSivog ulja, 20'10 belance-
vina, sluzi, lecitin a, pentozana itd. Nema aIka/oida, prema tome, seme nije
o trovno kako to mnogi misle. Da je makovo serne o~rovno, onda bi svake
godine bilo mnogo miliona potrova nih osoba u Jugoslaviji, Rumuniji, Ma-
darskoj , Cehoslovackoj ·i Aus triji, jer se u trim zem ljama svakodnevno trose
vagonske kolicine makovog semen a za spravljanje najraznovrsnij4h kolaea
i poslastiea.
Prvim, hl adn im eedenjem dobija se oko 200 /0 bezboj nog ulja, naknad·
nim, toplirn jo~ 20'/0, a li je ovo tamno obojeno i zbog toga se upotrebljava
u industri ji, a ne za medicinske svrhe ' niti za jela. U nasim tvornkarna zej-
466 L/!CENJE BIUEM
tina dobij a se danas iz ma kovog semena vrlo ukusan zejtin za jelo, vrlo slabo
oboj en. Ra nije se u mnogim mestima Makedoni je cedio na p rimitivan , zas·
tar eD na6in tam no ohoj en zf'jtin za j elo '~aTlaga n ., te~ kog, neprijatnog, ufe·
zenog miri sa, ul jc koj e se J o~e cuva i b rza ugorea.
Makovo ulj e se sas toji pre tezno od glk erida oleinske i linolne kiseline
i zbog toga je su ~ i vo (dobra za kuvanj e firnajza) i ima vebilk jodni broj.
Upotreba. - Seme se u apotekama i u k071metioi upotrebljava za iz·
raau emlllzija. lnaee, glavna upotreba maikovog semena je u indu&triji zejti·
na za jelo i za izra dll fir najza i sapuna, a u Srednjoj Evropi i na Istoku za
izradu raznih kolaea.
Uljanim pogacama hrane s toku, a sluzi i za falsifikovanje za6ma i droga
u pra~ ku. Uljane pogaee su vrlo hranlji,ve . .
Otkud poticu trovanja makovim semenom? - U Madarskoj su 1910.
god. zabelezC!Ila trovanja makovim s eme nom . Medutim, kako je dokazan o
da makovo seme ne sadd i alkaloida, a vee je ranije zabelezen slueaj da je
makovo seme uvezeno iz n ekih drlava sadrlavalo primesanog bunilkinog se·
mena (S em en Hyoscymni), verovatno da je i u ovom slueaju bHa posredi
takva otrovna primesa. Bunikino seme je sitnije (do 0,9 mm), mi~ ije boje,
gorkog i neprijatnog ukusa. Mikrookopom se vide krupne celije ep1derme,
semene Ijuske talasas to za debljale sa tpi strane.
Narodna lmena: afion, afiun, a~a~ , beli mak, biH pi,tomi kukurik, ve-
liki mak, vrtni mak, drijemak, pitomi mak, p-itomi makalj .
MALINA
Malina se kod nas mnogo sadi zbog ukusnih plodova. Najvge se gaji
oko gradova, jer se veci dec plodova prodaje u svefem stanju na gradskim
pijacama. Od maline se pravi m a lin 0 v so k, a od ovoga se izraduje
m a lin 0 v sir up (Sirupus Rubi idaei), koji propisuju na~a i gotovo sve
druge fB!rmakopeje u svetu. U malinama ima oko 70 do 900/ 0 saka. Sok sa-
drli oko 2</0 lim uno ve i jab u e n e k i s eli n e, malo mravlje kise-
line, secera, pektina, isparljivih mi-risnih sastojaka, crvene boje i dr. Ima
vi tam ina G.
Malinov sok je vrlo zdrav 1 prijatB!n napitak. Znatnom kolicinom organ-
skih kis elina ovaj sok osvezava, a aromatieni sastojoi mu popravljaju mi-
ris. Zbog lepe zivocrvene boje, priJatnog mirisa i ukusa, malinov sirup se
vrlo ~esto dodaje 1"azrLim teenim lekovima. Infuza, dekokta i ostali teeni le-
kovi, naroeito oni u deejoj praksi, najee~Ce se zasladllju malinovim sirupom.
Osu.sen malinov plod uia2Ji u sastav vo6nih i1i tzv. vitaminskih cajeva
zajedno sa plodovima sumske jagode, borovnice, ~ipka i drugog d1Vljeg voCa.
Izrada tih eajeva kod nas je nepoznata i zanemarena. A to je veltka ~teta,
jer nema prijatnijeg napitka preka zime od eaja naeinjenog od me~avine
osu~enog sumsko~ voea. Osim toga, sve to lciselo J oporo divlje voce i u
osu~enom stanju jo~ uvek 1ma znatnu kOfleinu vi tam dna, pogotovo vi-
tamina C. Kad se ima u vidu da preka leta nedostatak vitamina C nadokna-
dujemo raznim drugim voeem i zelenim, svezim povreem, da imamo rnnogo
467
malina, da mnogo voca tes to preko leta propadne, jer ne moze sve da se
pojede, onda ima jo~ vi~e razloga da svaka doma6ica preko leta osu~i po
nekoliko kilograma malina za sv<rkog tlana porodice i da to tuva za zimu
i prvu polovinu proleca kad nema sveze hrane.
M a li n 0 v li s t (Rubi idaei folium) sadrfi tanina, flavonoida, vita-
mina C i organskih kiselina. Upotrebljava se protiv p roliva i uop~ te kao ad-
stringens. Ulazi u sastav grudnih cajeva. Fermentiran list pl"ijamo miri~e,
slicno kineskom caju , zbog cega je ovaj eaj cesta s lutio kao zamena kine-
skom caju. Ce~ce se daje sme~a fermentiranih li stova maline, kupine, jagode,
ogrozda i ribizla. To su siTO tinjs ki iii ratni tajevi.
Narodna Imena: jagodnjak, mal·ina planinska, malinjek, maljuga , mura-
ga, plasm ika, sunica, himper, crvena jagoda, crvena kupina, crlena kupina.
MANA
MANDRAGORA,ALRAUNA,MANDRAGULA, MUNDRAGULA,
NARANGULINA, ALRUN
Mandragora officinarum L. - Solanaceae
Tra jna zeljasta biljka, .koja raste oko Sredozemnog mora. U nas je ima
sarno u okolini Dubrovnika. Koren je do 60 em dugacak, debeo, mesnat, be-
li cas to-i uckas t, cesta ·razgranat ~ ponekad neobicnog oblika koji liei na co-
vekov trup. Takvo .korenje Qudnog, covekolikog obl~ka sku po je prodava-
MASLACAK
469
no, jer mu je pridavana cudolvorn a zasti.tna i iseeliteljska moe. Lisee je kru-
pno i skupljeno u rozelu. Plod je zUla, mesnata, okruglasta bobica velieine
golubijeg j ajeta. Upotreb ljavaju se koren, list i plod (Mandragora e radix, fo-
lium et fructus).
Cudotvorni i skupo plaeanJ . mand;ragolrin « je, zapTavo, smesa hiosci.
jamina, atropina, skopolamina i drugih alkalaida koji se nalaze u srodnim
biljkama: velebilju, tatuli, bunki i belom bunu. Prema tome, dejstvo man-
dragore je isto kao ,i ovih biljaka. Neopravdana je upotreba mandragore kao
ljubavn og napitka , za jacanje muske snage i tome slieno. Ona je u rukama
sarla tan a skodljiva , pa i smrtonosna! Znaci trovanja su isti kao i od vele-
bilja i tatule.
MASLACAK
('
\
\
\ .....,.........
- -.--
/;~
....
MASLACAK
lecn a sala ta koja se trosi u ogromnim kolitinama kao prva presna vita-
minska h ran a, ta ko potrebn a posle dugotrajne zimske suve hrane. Masla-
cak se upotrebljava u naro dnoj med"cini , pored ostalog (rano u prolece sve-
f a biljka) »za ciScenje krvi«, kao diureti'k, protiv bolova ruci j jetre itd.
Industrij s ke kolicine divljeg, a u novije weme sve viSe gajenog korena
m aslacka t raze se i upotrebljavaju kao dodatak kafi zajedno sa cigurom ili
bez nje. Zato kod nas treba sabra ti vagonske ko1i6ine korena, kako za pod-
mirivanje domaCih potreba, tako i jo ~ vi ~ e, za izvoz. Kod nas se maslacak
malo upotrebljava, te bi trebalo vr~ iti ~ to zivlju propagandu za ~to Siru pri-
menu a ve korisne, neotrovne, domace droge.
Istorija. - Nema pouzdanih poda taka 0 upotrebi maslacka u doba
Grka i R!imljana. Prvi ga s pominju aorapskj medicinski pi50i Razes i Avicena
i od toga doba do danas maslacak se stalno upotrebljava, viSe u narodnoj
nego u skolskoj medicini. Franeu\9ki nazi.v pissenbit ukazuje na dejstvo ma-
slacka.
1. Kamen u zuci: po 40 g korena maslaoka i vodopije i 20 g nane. Tri
ka~ike caja popari se sa pola litra 'k ljucale vode, poklopj, 05tavi 2 sata i
pije na 2 sala po jedna ·ka ~ika .
2. atezano mokrenje: po 30 g mas laeka , rastavica i sitniee i 10 g svile
od kukuruza, kao pod 1.
Narodna irnena: andra~ka, baba marta, bos-gologlav, veriznjaca, vetro-
kaz, glusina, gologlaviea, gorko zelje, gi'ki dimae, dec}i lancic, zucanica. zu-
Ijanka, zuljevica, rutelj, zuteljak, zutenica, rucaoni,k, zuceniea, zucani'k, jo-
vancak, k;ravlje cvece, krmece evece, masia6ik, masiacica, masiacnik, milo-
say.ka, mlekaca, mlec, mleea'k , rnlecac, rnlecic, mleeka, mlicak, mljekaca,
mljecka, obrnice, oveja mlecka, popina pogacica, popino guWlO, radie, sala·
tusa, ·sindzirae, talijanska salata, tra'Va od groznice.
MASLINA
c ina. Neosapunjivog dela ima oko 1°/. i u njemu skvalena i vi tam ina
A i E, "Be u nepreci~cenom nego u pre~i~cenom ulju, jer se rafinaoijorn vi-
lamini vecirn delom uni ~ tavaju. Ima i hlorofila i ksanl"Ofila, od kojih pOli~e
boja ulja.
Upotreba. - Zbog sedativnih, holagognih i laksantnih osobina ulje se
daje kao blago sredstvo promv zuenog kamena, nefriticnih kohlka, zatvora
ild. Daje se i kao a ntidot u velikim dozama protiv olrova kojd draie. Urn i-
ruje suncem opecena mesta na kozi. Nijedno se ulje tako ~esto i raznovrsno
ne upolreb ljava u farmaciji za izradu masti, linimenta, flastera, raznih le-
kovitih ulj a kao maslinovo. Za ishranu je masLinovo ulje jo~ uvek najvBe
cenjeno i trazeno.
Protiv zatvora uzima se 1-2 ,kasike izjutra. Za isteI'ivanje zu~nog ka-
men a 3-4 uzastopna dana po 2 ka~ke pre spavanja.
List se pij e u oblik u eaja, ekstrakta i drugih preparata. Dvadeset lis-
tova kuva se sa 300 g \'ode da uvri do 200 g tecnosti, procedi, zasladi .i toplo
pije pre jela izjutra i uvece. Ust se upotrebljava u narodnoj, a posle rata
i u nauenoj medicini kao efikasno sredstvo protiv v.isokog krvnog pI'itiska,
jer s iri krvne sudove.
Narodna imena: vlaslita maslina, maslinka, maslica, oljika, ulika, ulje·
nika, ulji,k a.
Yerba Mate
Eto tako novaku j neves tom peelaru ve~t kom~ija »odvede« roj u svo-
ju ko~ nicu;"ko umije njemu dvije«.
Narodna Imena _ - U Botanickom recniku Dragutina Simonoviea za
ovu biljku navode se ova narodna imena: arbaroza, arba.I'O'Za, limunada, Ii-
munka, majCina ljubica, mate rnjak, ma1eCina, malJicina, maticja trava; ma-
ticnik, maticnjak (Orfelin), ma-tianjaca, matocina (CTIlogorae), matri-k, matr-
njak, maea (Vuk) , medeni list, medenka, medenj-ka, medoper, melisa, meta
maT'ij e , mlisa, nana, pitoma metvica, pcelar i'ca, peel,ina ljubica, pcelinak, pee-
linska ljubica, pcelinja Ijubiea, pcelinja meta, pcelinja metva, pceHnja met-
viea, p celinja trava , pcelinjak, pcelni'k, pcelnjak, pceloperka, peelja ljubica,
pceljena ljubiea , p ceni lak , roje Vil1ica, eica-maca, ceLina ljubica (Vwk). celina
trava, celinjak, celna Ijubiea, celnj ak, celjena .l jubiea (V uk) , crniva.
476 LECENJE BlUHM
UPOTREBA U DOMACINSTVU
Vrlo lepa zelj asta usnatica, visdka do 60 em. Raste po mraenim hrasto-
vim 5umama. U junu i julu se razvijaju krurpni belo-zudkasti i:li tamnoru-
i icas ti evetovi. Ukusa je gorkog d aromatienog; tek kad se osusi, oslobodi
MACKOV BRK. CUPAVA KATA...
477
s7 .glikozidno vez~i kllm arin, zbog kojeg suva biljka prijalno miri~e. U
bllJcl IIna I fl a vonOl da . Upotrebljava se biljka u cvelu . Deluje slieno drugim
MATOC1KA
kum a rins kim biljkama: lazark inj<i i kokocu. U zajednici s matienjakom, ado·
ljenom i hmeljom upolrebljava se u obliku caja protiv nesanice, nen-oze, hi-
sterije i slicnih bolesli.
•
N IGE LLA SATIVA. N. DAMASCENA
N. DAMASCENA. PLOD
~IACKOV BRK
MEDVEIlE GR021lE
479
cini. U nekim zemljama se upotrebljava kao zacin. Traii se za izvoz, pa se
preporucuje gajenj e, ali nikad na velikirn povrsinama i uvek lreba sklopi li
ugovor 5 kupcem.
I Nigel/a damascena L. (maCkovi brkovi, d ikin brk, cupava mara, zve-
can iii divlja mah£llljaca) ,rna slicno seme (Nige l/ae damascenae semen), ali
je sitnije, sadrii manje elarskog u1ja (rnirisa na ananas); ima isparljiv al-
kaloid damascenin . Upotrebljava se kao i p itoma mahunjaca.
z
a
ruficasti 1·li beli i vise u mal1 rn gr ozdovi ma. Plod j e lepa crvena, brasnjava,
okrugla, mnogosem ena bobiea. Lisee j e kozasto, deb elo, golo, sjaj no, tamno-
zeleno, sit no i lopalicasto.
Listovi su sitni, cvrsti i celi, retko kad izlom ljeni. Ust je lopaticast iii
obratno jajast, do 2,8 em dugacak, 1,2 em sirok i 400 do 600 mikrona de·
beo, na vrhu zatupasto zaokrufen, a p r 1 d n u se postepeno 5 u Z a v a
u kratku drsku. LIst je k rut, kozast, Ia-mljiv i v rio deb e o. Kad
se baci na gomi'lu, zvoni, sto je znak da je dobro osusen. Tamnozelen . do
zeleno-mrk, na nalicju svetli}i. Gladak, sjajan, go, kao cipka lsprepleten ja-
kom i gustom mrezom nerava koji su na lieu udubljeni, a na naLicju ispup·
ceni.
Lupom se vidi da su polja izmec1u l!1erava srebrnosjajna. Po obodu je
ceo i vrlo malo nadole povijen. Mladi listx>vi po obodu imaju sitne kratke
dlake, koje se lupom mogu videti. Za razliku od ostahlh gldkoZlidnih droga,
ova se lako, dobro i dugo cuva, a da za nekoliko godina ne izgubi lekovite
osobi'l1e. Moze se cuvati u kesama Ii vrecama.
Listovi su nepr.ijatnog, oporog i nagor-kog u:kusa; bez mirisa.
U Ii·s tu ima oko 11% ('l1ajmanje treba da bude 6010) fenolslcih gliko-
zida: arb uti n a (arbutozida) i met i 1- arb uti n a. U novdje 'Vrerne po-
tvrdena je ranija pretpostavka da u Hstu ima jos jedan, treci gliilwzid, eri·
kolin. Ima oko 150/0 t a n,i n a, gallIle kisel1ne i dpugjih sastojaka.
MEDVEDI! GROlDl!
481
ZAMENE I FALSIFlKATI
LEKOVI U DOMACINSTVU
Sanicula europaea L.
Umbelliferae
MIRODIJA, KOPAR
sastojak je etarsko ulje (AMethi aetheroleum), koje se kod nas proizvodi de-
stiJacijom s vodenom parom samlevenih zreJih plodova. Sveze ulje je skoro
bezbojna, lako pokretljiva teenost prijatnog i jakog minisa na miro"iju. Cla-
vni sas tojak ulja je limoMeM (do 700/ 0 ), a zatim karvol1. (najmanje 30%).
Upotreba. - Mirodija je, pre svega, dobar, ne~kodljiv, jevtin i zbog
toga svakom pristupacan zacin. To je istovremeno i lek koji se vekovirna us-
pe§no lrorisbi protiv gasova, nadimanja, teskoCa u organima za varenje.
I. Caj za boljc varenj e i protiv Madimanja: po 20 g plodova od miro<tije,
anisa, moraca, angelike oj kima - pomesa .se, pa se od toga uzme 1 kasika,
popari sa 200 g klju cale vode, odmah poklopi, drti pola .sata na s tedl1Jjaku, a li
da ne vri , odJije i popije posle jela.
2. Etarsko ul j e: 10 kapi stavi se ·na kocku seeera, pojede ~ zal:i·je ca-
som vode. Otklanj a gasove j neprij a tan zadah iz us ta.
3. Caj za spnvanje: po 25 g mirodije, maticnjaka, hmelja i odoljena -
pomesati i spremiti caj 'kao pod I. Ptiti uvece pre spavanja.
4. Za l ecenje hemoroida (suljeva): 10 g mirodije popal'iti sa 200 g klju-
Cale vode i posle 2 sata u dvaput popi·ti pre s pavanja.
Istovremeno spraviti jak caj: 25 g mi·ro(!ije rpoparitti sa 250 g kljucale
vode 1 posle 2 sara odliti, ·p a tim cajem se svako vece zapiratti.
I jedno i drugo vrsiti u toWu 6 uzastopnrh dana.
Narodna Imena: anita, dil, kopar (Vuk) , koper, kopra, kopr, koprie, mi·
rodija, mirot1ija (Volni), mirudija, sladk~ janez, smrdilj.
Jednogodi snja zeljasta, vrlo d1akava bi.ljka, visoka 30-80 em. Raste na
suvim suneanim mestima . Kad se orvori, ,kruniea je modre boje, a ka'Snije ta-
mnocrvene. U nar odnoj medieini se upotrebljavaju koren i li.st. U korenu
ima nekoliko alkaloida, me(!u koj-ima ciMoglosin del'llJje kurarizatno, zbog ce-
ga se mis ina c sme upotrebljavatJi sarno ·pod kontrolom 'Iekara. - Ima ta-
nina, gume, smole, etarskog ulja, hoI<ina, glikoalkaloida konsoHdina i dru-
gih sastojaka. Dejstvo i upotreba su s!icn-i boraZini i gavezu.
Rasprostranjenost. - U bukovim
fumama ~esto pokriva veLike po-
vr~ine.
MLECIKA, CAREVAC
Euphorbia cyparissias L. - Euphorbiaceae
Ma<1a mle~ika, mle~, carevac i druga imena imaju razne na~e mlecike,
koje rastu kao korov, narociro po pasnjacima. Mestirni~no po ledinama ako
sela mle~ika tako zakorovi pa~njak da se mora razorati ,kako bi je ungtili.
Voli suva, sun~ana, p eskovita mesta. MleCi,ka je mala biljka sa tankim, us·
kim, skoro igli ~ast im listovima oi zuto·zelenim cvetovima. Kad se bioljka pre·
seee, curi belo, gorko i vrIo Ijuto mIeko koje na kofi j z a z i v a zap a I j e·
n j e i pi i k 0 v e. I seme je Ijuto i otrovno. CeIa biIjka je otmvna. Stoka
je ne pase. Otrovnos t mleCi ke pori~e od eutorbona.
486 LBCBN1E BlUBM
Druga narodna !mena: w cji mlecec, gorae, kacje mleko, mali mlee,
mleea, mlijec, mlie, mlieika. mlj eeer, mlje6ika, rodi no mleko, tuZiea, tuziee.
Slieno deluju i ostale mleCilke: Euphorbia amygdaIoides L. (zelenika,
kolesnik, ~ umska, krupna mleCika), E. esula L. (vueje mleko, gorslci ml.ijeeer.
obiena mlecika) , E. Jzelioscopia L. (zeienJi klobuk, mleeer, sitna, usevska mle-
eika), E. lucida W. K. (mlee, mleeak, visoka mleCika) , E. myrsini tes L. (kr-
va\'i mleoic, rudinski mlee), E. palustris L. Qjezinak, jeiinac, je2rinjak, barska
mleeika, ima mnogo mleenog sokia), E. lathyris L. (bljuCica, zucernea, kono-
pljiea, mlee, mleeara, poei.st, rob sultana, 5mljee, earevae, OiS1o s·ree); ima
knrpno 'Seme.
MORAe
MASTIKA
MORSKI, ROGATI
ILl :tUTI MAK,
KOSTENJACA,
PRIMORSKI MAK
MORSKO ORASCE,
ORASAK, MUSKAT,
MUSKATNJAK, .
MACIS, ORASCIC
Do rata, osim botanicara niko drugi nije obraeao paznju na OYU na~u
dugoveenu zeljaslU bi.l jku .k oja pokriva desetine i stotine hiljada hektara
planinskih i brds·kih paSnjaka. Stoka je ne pase, jer je vrlo neprijatna i
otrovna. Covek je nije koristio, jer je srnt'tonosna. Do pre nekoliko decel1ija
vocak iii volovocak je smatl'Qn za prezren, opasan i olrovan korov koga se
Ireba kloniti . • r da pakost bude veea, uvek raste na debeloj zemlji«, kafu
nasi planinoi kojima su livada d seno sve i svja, a on, lopov jedan, otima
i krade mesto, hr-dllU i sunee dobrom i hranlj-i'Vom bi1lju, raznim travarna.
Posto izbija iz zernlje odmah posle snega dok jos nema trave, a ima kruto,
soeno i privlaeno lisee, stoka Jzgladnela preko zime i hra'lljena mrsavom su-
yom hranom eesto nikakve hranljive vrednostli (Iisni·k, eerova kora i sl.). zelj-
na zivog i zelenog liSea prevari se, navaLi i »ocerneri se«, otruje se pasuCi
vrhove lisca mrazovca koji tek sto su Jzbdli iz gole, hladne, jos na izgled
••mrtve zernlje«. Srecoll1 sto je u to vrerne mrazovae najmanje otrovan. Otud
i pojava da su svi vrhod listova mladog mrazovca ogrizeni.
A pre pel godina, verovaLi ihi ne, za kilogram zrelog sernena tog slra-
snog VI rova placalo se 25 do 35 hiljada slarih dinara. Lugar Nedo CrepuJja
sa Nadpolja iznad Sipo\'a, vredan Covek, a puna kuCa sitne deee, za taj »pl'a-
iskonslci korov«, za seme balul5ike (1JaJko se .tamo ·= i.v a mrazovae). kupi sve
sto treba dornacinskoj Ikuei, pa eak i televiwr. A Sumski tehllliear Danilo iz
Sipova jos auva koji desetak Ikilograma semen a balucka, »nek se nade, to
rnu je najzdravija moneta, prava deviza •.
Da ne govol'imo 0 drugim vredmm planincima koji se pomogose sa·
kupljaju6i zrelo seme ove otro'Vniee. Rarume se da su najvise vajde videli
lugari s mnogo dece, jer su malisani, igrajuci se oko stoke, na livadi naj-
viSe semena skupili.
492 LECENJE BlUEM
Kori s t je v i ~ es truka
od ove seoske radinos'fjj. Sakupljanjem semena mra-
zovca s iro ma ~ no domac instvo za raduj e da kupi . hleb i opanke« za celu go-
dinu i za s ve ukucane. B ra njem vocka planinci Ieee svoju livadu od ot-
rovnog b;lja, korova.
Evo §ta piSe 0 mrazovcu jedan na§ zaboravljeni pisac u SVOID vrlo za·
nimljivom delu Glavl'lije bi/jc u narodnom verovanju i pevanju kod nas Srba,
objavljenmn u Beogradu 1912. godine . .
Ova vrlo zanirnljiva knjiga, jedinstvena te vrste kod nas - dan as to·
liko retka da je tesko doci do nje - irna viSe od 250 stranica. Autor nije
dao svoje ime, nego se pOlpisao Nisevljani,~. Neki misle da je to bio poznati
profesor gimnazije u NiSu Pavle Sofrie, a drugi da je ree, takoc:!e, 0 ngkom
profesoru botunike f)uri llicu koji je umra u Beogradu 1913. dakle, godinu
dana posle ~tampanja ove knjige. Bice verovatno eitalaca ovih redova koji
ce moci da nas obaveste ko je zapravo bio »NiSevljanin«.
Na stranici 165. pi~e: . Mrazovac (Colchicum autumnale L.), mrazovnik,
mrazova sestrica, vocak, jesenji kaeun, nevciga, sukundedova trava; ruski:
moroznik, zimovik, zimovit; poljski: zjelenik. - Jelinski mit kazuje da je ca·
robnica Madea skupljajuci za devet noc; razne biljke da podmladi Ezona,
oca svog muza Jazona, od earobnog leka upustila na zemlju jednu kap i da
je otuda postala ova biljka. JeHni je nazivahu ,efemeron', tj. otrov koji za
jedan dan ubija. I doista, ovo je jedna od najprimarnljivijih, ali i najotrov·
nijih biljaka. Francuzi je nazivahu gola gospoaa i gospoaa bez kosulje, a
Nemci gola devojka, a to zata sto u jesen cveta bez liMa, .i tek narednog
proleca tera lisce i donosi svoj rod . Zbog te anomalije u srednjem veku
nazivahu je sin pre oca. Nemci je jos naz;ivaju ,i nesuvremenom, po~tJo cveta
u jesen, kad se ostalo bilje predaje zimnjem snu, I nas narod drli taj rna-
MRKVA, STIDAK, DlVUA SARGAREPA. MRTVA KOPRIVA BBU.
497
menat u vi?u kad joj daje ime ,mrazovac', ~to zna~i da pred mraz cveta. U
~ercegovlru veruJe na~ narod da vile postaju iz mrazovca, jer je svakog
Jutra guStO~l rosom roknven .. Zato momoi ovu biljku nikako ne bi zgazili,
dok, naprotlv, babe cme to kn~om, ranom zorom. Ali kad momci spaze ta-
kova nedela, onda te~ko babama .•
Narodna lrnena. - Evo jo~ nekoliko narodnih naziva: balu~k a , balju-
~ka :rava,. brndu~ka, bujacina, golotura, gorice, zeludara, j a di~ac , ka~un, ka.
cJ ~ JabuOica, kacunk a, ka~un, koki~e, lukovik, mrazovka, 06un, piskavica,
u~ IVec, cmelika, cukavac.
NAVALA
Aspidium filu mas Swartz - Polypodiaceae
I\ -. )
I ~'--::.':..,.
... .~_
NAVALA. LEVO , LISKE OKICENE SORAMA. DESNO, POPRECAN PRESEK KROZ LISNU DRSKU
NARODNA IMENA
NANA PITOMA
Pitoma, pap rena, Ijuta iii gajena nana (Mentha piperita L.) je vaznija
od svi h drugih vrsta nane (rod Mentha), jer je najmirisnija, najprijatnija
i najlekovitija. Sve druge vrste nane koje u nas u izobliju rastu divlje imaju
manje mirisnih sastojaka (etarskog ulja) drukoijeg hemijskog sastava, pa
se radi toga ne traze ni za domace potrebe ni za izvoz,
Zbog izuzetnu vc1ikog svetskog znacaja i sve ce~ce i raznovrsnije
upotrebe, koja iz godil1e u godinu raste zajedno s porastom zivotl1og
504 LECI!NIE BlUE M
List i mir isnv etarsko ulje od pilorne nane propisuju sve farmako-
pej e u svelu, svakodnevno se kotiraju na YO z... im ber zama, p r edm et S 1l ~iI'e
/ N' ",UI
~~
I~ ,
.~
,, ,
I
I
,
f
.
.' , ,
,0)
1'." \U
," "
"
o
MAl IUN l ULl AVGUST
KOLEBANJA SADRZAJA ETARSKOG UUA
1 ESTARA U LISTU NANE U TOKU
VEGETACIJE. KOLICINA UUA RASH DO
CVETANJA, A POSLE TOGA OPADA.
PROCENAT ESTARA RASTE
1 POSLE CVETANJA.
U stalnoj borbi zdravstvenih radnika protiv preterane upotrebe i uti-
vanja kineskog caja, kafe, aJk.oholnih pica i drugih napitaka, pitoma nana
je poslednjih decenija odigl'ala vrlo va!nu uJogu.
506 LBCI!NJE BIWEM
LIST JE NAJMIRISNIJI
Nana je vrlo mirisna, osobito list, jer u njemu ima najviSe etarskog
(isparljivog) ulja, od cega, uglavnom, i poticu lekovitost i prijatan miris
ove tako korisne bilJke. NajviSe ulja ima u onim vr~nim, najmladim lis to·
virna. Zato Danu stalno treba s vrha zakoidati, s jedne strane, da ne ide u
evet, a s druge, da se stalno podmladuje i da daje mnogo granOica i . vr~nih
listova.
Osobe koj e se malo kr eeu , osob ito one t iji rad zahteva stalno sedenje,
mirovanje, a pogotovu nepokretni bolesniei, kao i svi oni koji imaju razne
tegob e u organi ma za varenje, treba obavezno da piju caj od na ne umesto
vode; vecera da im bude sasvi m la ka (najbolje parce hleb a namazano pek-
mezom od s ipaka) i caj od nane da bi mirno spavali, jer dobar, dubok san
je jedini i prav i odmo r.
Grese oni ko ji nan L/ kuvaju, pogotovu ako to cine u otvorenom, ne-
poklopljenom sudu. Na taj nacin vee posle nekoliko minuta sve ulje iz-
vetr i, izgubi se i, sasvim razumljivo, takav caj izgubi prijatan miris i nije
lekovi t. Glavni Ie.koviti sastojak nane je etarsko ulje koje je sme~teno u
mikroskops ki sitnim k ru ~ kolikim zlezdama rasutim na povr~ini lista. Zato
.Ienana ne sme ku vali, pa cak ni t rljati i mora se cuvati u hermeticki za-
pakoval1 im kesama i kutijama na hladnom i mracnom meslu. Tako
se m oze cllvati viSe godina pa da ne izgubi svoje lekovite
sas tojke.
Nana se upotrebljava kao prija-
tan, blag i neskodljiv lek za umi ri-
vanj e, protiv gasova, nadimanja i gr-
ceva, protiv te ~ k og varenja, kao sto-
mahik. Infuz (cajl od nane je svaki-
d a ~nji prijatan napitak u mnogim
zemljama; pi je se preko eelog dana,
a osobito uvece da bi san bio mir-
niji j prijatniji. Ulazi u sastav ca-
jeva za lecenje zuci. Daje se protiv
lak~ih oblika proliva, jer ima tao
nina.
Nanino ulje 1ma slaba anestetic-
na svojstva j prijatan mInS koji
osvezava, zbog cega se upotrebljava
i pro t i v gallenja i povracanja. 1z
istih razloga se i rastvor ulja u aI-
koholu koristi spolja protiv bolova od
neuralgij e, reumatizma i nazeba. Men-
tol, nairne, drali nerve u kozi, lako
isparava ·i zbog toga hladi.
Nanino ulje se u svetu sve vge NANA VODENA
proizvodi, jer je potraznja sve veca,
p(l~ to upotreba raste uporedc s porastom zivotnog standarda; npr., sve vi~e
Ijudi up otrebljava svakodnevno pastu, pra~ak ili vodieu za negu usta, zuba
i desni , a indus trija poslastiea, alko holnih i bezalkoholnih napitaka i gume
za zvakanj e imaju kao glavni i najprijatniji sastojak nanino ulje. Kozme-
ticka i srodna industrija tro ~ e sve veee kolicine nani'llog u lja i
mentola.
508 LI!CENJE BIUEM
10. Berbu nane za des tilaeiju etarskog ulj a treba vr~ iti po najl ep~em
vremenu. Su vi~e mlada nana daj e ulj e sla bog kvalite ta 5 malo mentola, a mno-
go men tona. Pre(;ve tala biljka daje manj e ulj a i lo ~ ij eg kvaliteta. Sarno
u slucaju nuzde, a ko se na biljei pojave boles ti, preporucuje se berba .pre
no s to otpadne prvi donji Iist«.
J 1. Pre destilacij e iz poko ~ene nane treba izbaeiti say kor~Y,
strano bilje.
12. Ne treba destilovati ni potpuno svezu, tek poko~enu nanu, niti
potpuno suvu, j er se u oba slucaja dobija lo~ij e ulje iii manje ulja. Suvi~e
dugo su ~enj e izaziva gub itke ulja usled isparavanja. Treba destilovati na-
nu upola prosusenu, tj. koja je izgubila oko 50-6Q<l/o vlage (1-2 dana su-
~ enja leti na njivi).
13. Sa njive donesenu prosusenu nanu treba odmah destilovati da bi
se izbeglo zagrevanje (usled fermentaeije) na gomili i us led toga gubljenje
i kvarenje etarskog ulja.
14. Destilaeioni a1'arat mora biti u svakom pogledu ispravan i naprav-
Ijen od takvog materijala koji ne rda, da se ne bi dobilo obojeno ulje.
15. Voda u kazanu ne sme biti sumporovita i uopste ne sme biti stra-
nog mirisa, jer se na taj nacin dobija ulje losijeg kvaliteta.
16. Destilaeija treba da traje dovoljno dugo, jer se u poslednjim ka-
pima destilata pri kraju destilacije dobijaju najmirisnije frakoije ulja koje
u znatnoj meri poboljsavaju kvalitet i eenu krajnjeg produkta. Istina je
da vee; dec etarskog ulja predestiluje vee u toku prvih tridesetak minuta,
ali destilaciju treba nastaviti u toku 2-3 sata ,da bi dobili kva-
litetno ulje.
17. Da bi se dobilo ulje koje odgovara propisima Jugoslovenske farma-
kopeje II i uslovima ostalih farmakopeja u svetu, a isto tako i meduna-
rodnim standardima i berzanskim uzansima, sirovo ulje se mora pre-
des til ovati.
18. Ulje se mora cuvati u novim, cistim, suvim, mrkim, gotovo potpuno
napunjenim i hermeticki zapusenim boeama na hladnom i mracnom mestu
(po propisima Jugoslovenske farmakopeje II). Ako se ne raspolaze posu-
dama sa brusenim staklenim zapusacem, mogu se upotrebiti i pluteni za-
pusaci, ali oni moraju biti novi i sa donje 1'olovine oblozeni sta-
niolom.
PREPORUKA DOMACINSTVIMA
Nijedan na~ vrt ne bi smeo bili bez po nekog busena nane. U indust-
rijskim zemljama i ve!ikim gradovima gde je nemoguee imati svoj vrt, »svo-
ja mirisna plut a«. radnicka i sluzberncka domacinstva imaju na balkonu
malo nane posadene u saksijama i starim loncima.
Ne zaboravite: IIWIU 11 eba svake godine (jeseniJ presadili u novu
zemlju.
Nijedno domaCinstvo, pogotovu 5 decom, ne sme biti bez malo naninog
!ista i eveta ka miliee u svojoj »domaeoj biljnoj apoteei«. Mnogo je brze,
efikasnije, j evtinije .i bolje za nekoliko minuta spraviti caj od nane i ka-
milice nego za najobicnija oboJjenja kilometrima pesaciti, cekati, plaeati iii
opterecivati soeijalno osiguranje.
NANA PITOMA 511
IZGLED BILJKE
Piotoma nana je "i ~egodHnja zelj a-sta biljka, u na.s poznata sarno u
kulturama. Treba gaj-iti sarno tzv. englesku ernu nanu . Micam« (Mitcham) .
Stabljika je visoka oko 50 em, razgranata i cetvorouglasta. Stablj.ika, !isne
dr~ke i nervi su modri iii su Ijub.icasto·ervenkasti, osobito u prolece kad
nana nice iz zemlj e. Listovi su dugacki . 3-9 em, jajasto·kopljasti, ta nki,
s gornje strane ta rnnozelen i, a s donje bledi, pri dnu se suzavaj u u drske
dugacke do 1 em. Po obodu su nejednako zupcasti. Glavni nerv je vrlo
istaknut. Sekundarni nervi se povijaju u luk i takode su istaknuti. Na nero
virna ima dlaka. Cvetovi su sitni, Ijubicasto-erveni i udruzeni u v i ~es pratne
pr~ljenove na gornjem delu stabl}j.ke i ograna·k a.
NARODNA IMENA
Bela nana, dimljus, janje~ ka metica, Ijuta nana, merka, metva, metvica
(Vuk) , nan a (Vuk), nane, nanejag, paprena metva , paprena metviea, papre-
na nana, pitoma nana, poprova meta, erna nana.
OVAS, ZOB
Ostala narodna imena: avs, iiito, krupa, ovaz, oves, ov',s, p:ir, pitoma
zob, silj, siljevina, usjevna zob.
516 LECBN11! BlUI!M
D
ODOU EN: A - RlZOM SA !lVA STOLONA, B _ UZDUZNI PRESEK RIZOMA, C - POPRECNI
PRESEK STOLONA, D - POPRECN I PRESEK KROZ MLAD KOREN: 1. KORA, 2. DRVO, 3. SRZ
518 U!CENJl! BIUl!M
duga~ki:JTI,
svega 2-3 mm debemm, obHm, uz.duf ·ispruganim, 10mljiVlim k 0-
r e n j em mrko-sive boje; talro da 5e od Illj:ih rizom i ne vidi.
M i r i sa je svojstvenog, vruo jakog i neprijatnog (na izovalerijansku
kiiselinu i njene estre). Svefe korenje je gotovo bez mirisa, a stabilizovana
droga ima vrlo slab miris. U k usa je najpre sladunjavog, a zatim nagorkog
i aromaticnog.
Sastav. - Odolj en sadrfi 0,2-3% e1 a r s k 0 g u 1 j a , s·k roba, sluzi,
gume, kafetaninske kiseline, glikoze, soli, dva a!okaloida (hatini.'II i valerin,
svega oko 0,01 "10), heterozida .j =ole. U drogi, o50bi<lo u s taroj i
n:favo ~uvanoj, uvek se nac1e manje i'li vi'~e proizvoda razlaganja etarskog
ulja: m ravlje, sircetne, propionske, buteme, va J e r ~ j a 1115 k e i z 0 v a-
lerijan ske kiseline oj borneola.
Etarskog ulja ima vBe 'll debelom Illego u tankom korenju i rizomima.
NajviSe izovalerijanske kiseline ama u debelim sta·pim rizomima. Glavni le-
koviti sastojak etarskog ulja je b 0 r nil i z 0 val e r1 jan a t (oko 10%).
Pored toga, ima i bomilnog formi'jaJta, acetata, butirata i pro~onata, zatim
raznih a1kohola, terpena j seskviterpena. U svezoj drogi ima V'i:~e ulja nego u
staroj. Stajanjem sekoli~ina ulja smanjuje i droga ima sve jaCi z a d a h
od osloboc1ene i Z 0 val e r i jan 5 k e 'k j 5 eli 'II e nastale enzimatskom hi-
drolizom bornilizovalerijanata. '
Zelenkasta iii plavkasta boja ulja od izvesIllih sorti odoljena poti~ od
male koli~ine a z u 1 e n a; ovo ·u lje se vBe ceni od bezboj'IIog, jer je leko-
vitije.
Upotreba. - Odoljen je vrlo staro, Illeotrovno, ne~kodljivo i mnogo
upotrebljavano sredstvo za umirivanje nervnog ..sistema. Daje se u raznim
farmaeeutskim oblicima. Dobro deluje i lila sree. Daje se i kao karminativ,
Lekovi,tost rlroge se osniva uglavnom ria anti..spazmodicnom i antikonvulziv-
nom dejstvu bomilizovalerijanata; proizvodi hidrolize ..su bez dejstva. Zato
se u novije vreme sve vHe upotrebljava s v e z ·Hi s tab iii z ,0 van
k 0 r e n.
I. Protiv nervoze, neuTastenije i histerije: 50 g nane, 30 g sHno iseeka-
nog adoljena i 20 g gorke deteline. Jedna supena ka~ika ove sm~e se popari
sa 200 g kljuCale vode, poklopi oj pasle 2 sata ocedi, medorn zasladi i toplo
pije posle jela izjutra i uveee po 1 ~olja ~aja.
Nemma vi~e pomafe ova sme~a: po 25 g odoljena, ma.tifujaka, nane
j gorke deteline se pome~ a ,j upotrebi kao ~to je vee re~no .
2. PTotiv ncsal1ice: 30 g odoljena, 40 g hmelja i po 15 g nane .j mati~
njaka s e pom~a; spravlja ·se ,k ao pod 1 i pije po 1 ~olja pre spavanja.
3. NeTvoza STca, pektoralna angina: po 15 g odoljena, glogovog j lavan-
dulinog eveta, srda~ea, kima, mora~a j 10 g matJi6njaka se pome~a. Tri su-
pene ka§ikc ove sme~e se popari sa pola litra klju~ale vode, poklopj i po-
sle 2 sata oeedi, zasladi medom ,i popije u tolru dana u ~ doze.
4. Naponi, bolovi u predelu besike: po 20 g adoljena, brezovog lista,
svile ad kukuruza, vrhove 'kore .j rizoma trave ad ..srdobolje se pome~a i upo-
trebi ·kao pod 3.
5. Neuredna m enstruacija: !pO 20 g odoljena, eveta bele mrtve koprive,
kamiIiee, paprenog lisca inane se pom~a i upotrebi kao pod 3.
OKSAUIA KISBUNA
519
6. T ink lura: 20 g .isec.ka'Dog odolj ena p relije 5e u t~ -sa 100 g razbla·
zenog alikohola (700/lt'nog). drZi 8-10 dana edce m e~aju6i i procedi. Uzima
se 20-30 kapi na k ocki ~ecera s vodom, najbolje pre .spavanja.
7. E larna linklura ex! odolj ena se .izrac:1uje na snean naein, sarno ~ to
se umesto ~ istog a1kohola uzme 70 g ailkohola i 25 g etta .
Obe tinkture, a pogotovo etamu, treba euvati dobro zapu~ene na hlad·
nom mes tu i daleko od vatre.
ORAH
,
ORLOVI NOKTI, KOZJA KRV, KOZJACINA, ORLOVNJAK,
BOUE DRVCE
OSKORUSA
do 20'10). tanina, ranije navedenih organslkiih kise l~na, pesktillla, smole i oko
130 mg'l. vitamina C.
To ruicna i adstringentna svojstva mu§mula potieu od tMlina, pektinskih
materija i ~ecera; svojim kiselinama musmule pojacavaju lueenje pljuvaenih
i fe ludacnih zl~zda i tako pojacavaju rad zeluca i jetre. O<l musmula se
spravljaju ukusne voene konzerve, a od sveze isce(!enog soka izra(!uje se
sirup (l dec soka i 2 del a seeera) m se mesa s medom i pije.
OSKORUSA
-
buicovnica, makolnica, rnokovnica.
Za mu~mulu: beskole, bestU!la, rnasinjaca, musmulja, rnusmuljika, nac-
poia, naspala, nevestica, nespia, neSiplrin, cUipca.
OCAINlCA, BBU TETRllAN .. .
527
OCAJNICA. BELl TETRUAN. MARULJA. GORCIKA
PAMUCNA KORA
Droga se dobija u SAD sa korena raznih gajendh vrs1a pamUika, osobilo
sa Gossypium herbaceum L. - Malvaeeae. Koriee su zihrve, savitljive i tan·
ke, do 30 om dugacke, oko t em si-roke i 1 mm debele. Spolja je kora mr·
PAPRENl USAC. USAC. PAPRAC •.. 529
konarandZasta. a iznutra svetlocrvenkas ta ~ uzduf prugasta. Gotovo je bex
mirisa; malo oporog i ljutog ukusa . Daje se u obliku teenog ekstrakta me-
sto faZene glavIUce (Skof 1911. i Ekler 1920. godine) . Delatni sastojci nisu
poznati. Ima oko 10"10 smole. tnimel!ilarndna i drugih amina. tanina i malo
etarskog ulja. Izaziva stezanje materice slieno spontanim stezanjima pri
porociaj u ali nema tetanican oblik kao glall'J'lJica. Kod nas se ne upotrebljava.
Kora je oficinalna u Americi .
Pamuk se u narodu naziva: bombaZevec. bombak, bubac(k). bumbak.
cioput, payola. pambuk, pamueika. pamucina, bem pamUk. Zuni lcineski pa-
muk il'i pegavi pam uk.
PAPRIKA
Tmovi t §ib , visok 2-3 m. Raste po rpestanrro sprudovima reka. Ima na·
randfasto-rute, jajolike, sotne, ukusne plodove veli(:ine graska u kojima ima
vrlo mnogo, oko 1000 mgOfo vitam ina C, zbog tega se upotrebljava za izradu
slatkog, marmelacte, sirupa, pekmeza, koncentrata i drugih preparata protiv
skorbuta; daje se narot ito deoi zimi i potetJ<om proleca. U plodovima ima i
jabutne lciseline, lIlani tola, boj enih m a teri~a i masnog ulj a prijatnog mirisa
i ukusa. Zbog toga se preporutuje raZiITUlozavanje pasjeg tma pored reka.
PASUU, GRAH
PASTRNAK,PASTRNJAK,PASKANAT,PASTRNJAK
Pastinaca sativa L. - Umbelliferae
---- - - - - - -
a-
-- - - - -- .~ -- -- - -
~~~
8
PELEN: - DLAKA U OBLlKU S LOVA T; B - ISTA DLAKA NA POPRECNOM PRESEKU
Divlji spanac Ima 1-4% etarskog ulija u kome ima 60-700/0 ask a·
rid 0 I a. Daje se protiv crevmh parazita, osobito duodenalne ankilosto-
me, ask a r i 5 a i protiv amebne dizenterije.
Ca:k i u razblazenju 1 : 5.000 aSka,r.ide bivaju o~amucene, a u jaeoj kon·
centraciji uginu. Dejstvo je jace od euk<iliptola, beta-naftola i tirnola. Ulje
538 L1!CBN1B BIUBM
PERU·BALSAM
Crno-mrka, veoma aromal'itna, kao moo guslla tetnost, dobijena iz arne·
ritke toopske bilj ke Myroxy/on balsamum . Dobra i blago antisepticko i aII1ti·
parazitno sredstvo. Spolja se upotrebljava protiv ~uge, tuberlruloznih uIce·
racija, ekcema sa svrabom i drug;ih koznih boles.lli.
PERUNIKA
Droga se sastoji od oljustenog i QSu§enog rizoma .perunik e, Iris
. floren/ina L.. I. ger11lanica L. i I. pallida Lam. - lridareae.
Perunike su dugoveene zeljaste,
vrlo lepe ukrasne bHjke, omiljeno
cveCe s jaklim ruzomom, sitndm Jro.
renjem, sabljastm uspravnim listo-
virna, okruglastom SJtabl9dJkom i div·
nim, krupnJim cvetoViima tamnoplave,
ljubitaste i bele boje.
Gajenje perunike u Firenci i Ve·
rani poote jo~ az sreclnjeg veka. Pe-
runika voH laku, peskovitu zemlju i
stm~ne brezuljke. Razmnozava se u
jesen rizomima. Sa jednog hektara do-
bija se 5.000-7.000 kg nizorria. Ked
nas treba gaj iti perunHru, jer se
lako i brro razmnoza'Va, a imarno sve
uslave da doblijemo prvoklasnu drogu.
Berba. - .Ilizom se Iropa u avgus·
tu i septembru s\'alke gocIine, ocImah
oljlU~ti, baoi u vedro puno vocIe da ne
potamni, wadi i su~i u tankom sloju
na ...r elom letrrjem suncu. Posle 7 dana
rasiri se na tavanu da se dovr~i
su~enje.
Ii&kopan rizom nema prijatan mi·
ris. A rom a s e j a v I j ate k po-
s 'l e d v ego d d n e I e zan j a kao
proizvod dugotrajne i spore fer·
m ent a c i j e.
Droga. - Belo-zu6kast. sp1jo§ten.
olju~ten rirom clankovito ~ p r s t a·
PERUNIKA (RIZOM)
s t o r a c vas ·t. Pojedini izra§taji
PI!R4UN , Pl!R4lN, MAGDANOS
539
~ roki su 3-4 em, a dugatki 10 em. Na don1oj strani imaju mrke otiljke
od korenja, a Da gornjoj pruge od lIillea. Rizom je tvr d, na preJomu zmast.
M i ri ll e p r i j a t,n 0 na Ijubitieu. U 'k usa je brallnjavog, aromatitnog
i naljutog.
Sastav. - Droga sadrli O,1().......{),2oo/. s m e II e eta r s k 0 g u I j a
mas t i, Byturttm Iridis, koja se sastoji iz 80-9OO/. miristJinske, nell to ole.
inske kj·seline i njihovih metilnih estara. Ostatak ove aromatitne rna.
se sastojd se iz ketona i ron a (do loo/.), koji de nosilae mirisa droge i
zbog koga ona prijatno mirille na Ijubiticu (u apoteci se i trill »koren od
Ijubi6iee« a ne od penmike).
Ulje se dabija destilacijom iz rizoma koji je odlclao najmanje gadinu·
-dye dana.
U dragi ima joll i smale .l jutog ulrusa, malo tanina, 25-5OO/o s k rob a,
6% lleeera, mala s I u z i, loo/. masnog ulja, IVOska ~ kristalnog gLikazida
i rid ina (hidrolizuje se na glikozu i izoflavon irdgeoin).
Zeleno lillee perunike (I. germanica) sadrli znatnu kolitinu vi tam i·
n a C (ash."Orbmske ltiseLine ako 600 mg u 100 g) j spada mec1'll najbogatije
izvore ovog valnog vitamina.
Istorija. - Grci i Rimljani \S1l upotrebljava!li penmiku zbog njenag
prijatnog mirisa. Na glasu je bila li:lirska perunika, kaju su mnogo hvalili
Teofrast i Plinije.
Upotreha. - U prah ' samleven mom sluti z,a iZlrad'll zubnog i kozme·
tickog prallka i u parfimeriji, Tec1e U ob1i'k u taja (5 g na 100 g vade) protiv
trbobolje.
Narodna imena za Iris florentina: beLa perulllli.ka, bela Miea, bijeli
kmin, mirisna perunika, pitomi kmm. Za I. germanica: bastenska perunika,
bogBa, boiica, zambak, kaluder, kninka, marin .kmin, matie, modra lilija,
modra perunika, modri filj, modri ~jiljan, nebeski kaeun, peperuga, pitoma
perunika, plava penmika, plava lelija, preperuga, ruziea, sabljica, sarnbak,
hlipavnik.
PERSUN, PERSIN,MAGDANOS
Petroselinurn sativurn Hoffm., - Um'belliferae
...
Perllun je dvogodgnja zeljasta, aromationa bilj-ka, porekiom iz zema·
Ija oko istoenog dela Sredozemnog mora, oda kle se rasmo po svim zemlja·
rna jufne Evrope. Gaji se kao orniljena zaOinska biljka.
Sastav. - U plOOu ima 3-7% eta 'I' s k 0 g u I j a, oko 2oo/. rnasnog
ulja, ale urona, tanina, zute boje d glikozida a pi ina. Apiin hidrolizom
daje glikozu, apiozu i apigenin Uedan trioksiflavon). 0 lekovi1osti apiina
se razilaze rniSljenja.
Petrose/ini oleum je etarsko ulje dobijeno destiJlaoijom pomo6u vade·
ne 'pare iz smrvljenih plodova perSuna. To je bezboj,na, levogima teenost,
koja jako prelarna svetlost. Mirisa i ulrusa na persun.
Sastav ulja zavisi od porekla. Franeusko ulje je teeno, jer sadrzi
mnogo m i r i s t oj e ina, a nemacko je cesto vee na ol>itnoj temperaturl
cwsto Hi se hlac1enjem izdvoji a pi 0 I, »persunov kamfor •. U ulju ima
540 LI!CI!NJI! BIIJI!M
,
jo~ i malih kolicina nedovoljno powatili fenola, aidehida, ketona i palmi-
tinske !ciseline,
Upotreba, - Perrunov plod i njeguvo etarsko uije deluju diureticno.
Jedno vrerne apiol je bio u modi kao sredstvo za pobacaj i uredivanje men.
struacije.
Pitanje otrovnost>i per~na i njegovog etarskog ulja za sada mje pot·
puno ras-vetljeno. Verovatno je da 5 U nosioci o~rovnosti i lekov,i tosti droge
mirist>icin i apio!. Mirislicin se na'lazi IU etarskom ulju mC1I\Skog ora~ceta,
zbog cega je uno ot,ovno. U vecim dozama deluje narkoticno, 0~e6uje na-
rotito jetru (Toms), izaziva jake kantrakcije i povBava mOllS. Apiol deluje
slicno, ali slabijc. U srednjoj Evropi bhlo je smrtnih slucajeva od apiola,
ali se u njemu nalilo 25-50 0 / 0 krezil-fosfata, vrlo otrovnog jedinjenja.
Pe /roselin; radix, persunov koren i ma do 0,080;. slienog etarskog ulja,
apiina, secera i sIuzi. Upot·rebljava se kaa diuretik i zacin. EtaI1Sko ulje je
smesteno u sekretornim hodnicima.
Folium Petroselini recens, svez per~ unov list sadr2Ji, 'pored etarskog
ulja (0,400/ 0 ), vrlo mnogo vi tam oj n a C (do 250 mg u 100 g Msca) 'i dolazi
u red vrlo va:znih domacih prirodnih, svakom pristtipacnih izvora ovog tako
potrebnog vitamina.
D1ureticni eajevi: 1. Tri kafene kaSicice stucanog per~unovog ploda
popari se sa pola litra ,kljucale vode, ostavi poklopljeno 2 sata i popije u
3 obroka pre jela.
2. Tri kasike sitno narezanog korena stavlja se i upotrebljava kao
pod 1.
3. Po 3 kafene ka~icice sHno narezanog korena per~una i celera spravi
se i pije kao pod I.
4. Po tri kasike naseckanog svezeg persunovog lista i brezovog !ista
spravi se i pijc kao pod 1.
5. Po jedna kafenakaSieica smrvljenog ploda persuna, moraCa i kima
se pomesa, spravi i pije kao pod 1.
6. Po 20 g korena persUlJla, sladica, zecjeg tma, selena i koprive. Tri
kasike ove smese kuva se 5 minuta u pola litra vode, ostavi 3 sata i popije
u 3 obroka pre jela.
7. Po 20 g lista per~una, medvet1eg grozt1a, Slitnoice, breze oj rubace. Kao
pod 6.
05ta1a narodna lmena: ak, ac, vrt1en~ki petrusin, vrtnja zelen, majdo-
nos, ,patesimul , petrozelj, petrusilj, pi,tomi petrusin, prsun.
Zirnzelen sib iii drvo, visoko do 10 m, koje moze da doZiv.i i 200 go-
dina. U jesen i zimi okiti se mnogobrojllldm loptastim, v.vlo lepim, do 2 em
velikim, crvendm iii narandZastim soenim bobi=a (nazivaju ih u primorju
maginje), u kojima irna ~ecera (do l()O/~), 'Vitamina C, organskih kiselina i dru-
gih korisnih sastojaka, zbog kojih se upotrebljavaju za jelo, za illradu pek·
PLUCNJAX. MEllUNlKA. MBDUNJAX ...
PODBEL
LIST I CVET PODBELA
BRANJE PODBELOVOG
LISTA I CVETA
Osusen lis-t je vrlo lomlji'V. Ceo list je 10-18 ern dugatak, okruglasto-
-srco!vk, po obodu razdaleko vijugasto-zuptast, ima do 10 em dugaoku, manje-
PODOPIUN
547
-vge Ijubicastu peteljku iz koje, kao pl\S't; na rud, i2lbijaju 5-10 nerava. S
liea je list tarnnozelen i go, a s n a I J c jab eo 0 d m n 0 ~ t v a dug a c-
k i h v una s t i h d I aka.
Mladi list je s obe strane dIakav. List je nagorkog i 51uzavog u k usa;
bez mirisa.
Podbel ulazi u sastav pluCnog eaja kao sredstvo protiv kaslja (otud mu
i potice latinsko ime tussis=ka~alj). Vge 5e upotrebljava u narodnoj nego
u nauenoj medicini, i to u obliku caja za ispiranje usta i grla, za obloge i
klistiranje . .List podbela se upotrebljava u narodu s lieno listu bokvice: list
se opere, narnaze ma~cu iIi u1jem ~ ·stavlja na uboje, posekotine, zagnojena
i upaljena mesta na telu. To je omiljen naTO<!ni lek.
PoslednjJh g~din~ podbel se pokazao kao izvrsno sredstvo za ublaZa-
vanje, stBavanje napada i leeenje astme. Bi1lj= apoteka u Beogradu cesto
dobija pisma od astmaticara da im je lek ad podbeIa pomogao.
Narodna lmena. - Za ovu bJIjku u Botanickom recniku profesora Si-
monovica navode se ova narodna dmena: a11pinc, belju~ka, bHoZiva, bjeloko-
pitnjak, bjelu~ina, vmogradska kopa~ica, vodeni podbio, e1pejz, jurjovka,
klobcic, klobcicje, konj5ka stopinja, konjski lopuh, konjsko kopi-to, kopa~ica,
lapul1, lapuscak, lepg, lepje, ,lepuk, lepul1, 'iepuscek, leskovaca, lopuk, lopu-
sac, lupinek, marra, martica, odseg, oseliski lopuh, ose1sko kopi;to, oslova
stopina, podbeZ (OrfeLin), podbela, podbelek, podbelj, pedbeo, podbijel, pod-
bi!, podbila, podbilj, podbio, podbjel, podbjeIica, potocenca, pravi lapuh, pro-
Hst, pu<stica, repine, repuh, repusina, svi'l1jal'ica, spodbel, stiper, -stipor, tn-
tun-lepuh, stipor.
PODOFILIN
Trajna zeljasta biljka, visoka do 50 ern. Ima sitne, bele, rnirisne eve-
tove poredane s jedne strane s tabljike. Cveta u prolece. Wod je cI1nopJaviea-
.;ta bobica sa 3-6 rutih semenki sa sjajruirn ta6kicarna . Raste po surnama. Ri-
550 LECENIE BIUEM
Cireve, uboje, opake gnojave mne, urastao nokatt, protiv ~eCerne bo1esti i sli-
tno. Uzet u vecoj kolicini, rizom izaziva povraeanje.
Slicnog sastava i upotrebe je i srodna vrsta Polygonatum multiflorum
All. (pokosnica, saradfi!ka, zmijurska 1rava, petIovo perje, tTava od kostobo-
lje), an ~e od prethodne razlikuje el"venim bobicama sa semenkama bez sjaj-
nih ·tatkica, udruzeIllim evetovima 'PO 2-6 i oblom stabljliJkom.
POKUS. GLAVICICA
POLEN,CVETNIPRAH
evetni prah iIi polen izvesnih
biljaka shill za izradu alergenskih
prepar a ta iii vakoina za imuniza-
ciju protiv alergijske i1i polensk e
(polenoz:is) kijaviee koja se najv~e
javlja kada trave (Gramineae) cveta-
ju i kad se kose livaae (»senska kija-
vJca«). Ova osetljivost na polen oei·
tuje se osobito u <izvesnih alergic-
nih osoba pojavom slabijih Hi jacih
tegoba, koje se narooito javljaju kad
trave cvetaju: .stalino ~ nepo{\no~lji
va kd:janje, zapaljenje sluznice nosa
i ocnih kapaka, obUno lucenje i za- GLOB ULARIA VULGARIS
pu~enost nasa i druge tegobe.
PRIMORSKI LUK
Prosinac je jednogodBnja b-i1jka, vJsoka 10---50 em, koja kao gust ko-
roy raste po vrtovima i drugde. Neko vreme je preporutrvan kao jak pur·
gans, ali je dan as nap u ~ten, jer je olrovan kaiko za toveka tako i za domace
zivoti nj e. Nije dovoljno qstraZen.
Isto vazi i za srodnu trajnu zeljas tu biljku Mercurialis perennis L.
(latna resulja, prosinae 5umski, stireniea).
PURINSKE DROGE
RA2ENA GLAVNICA
Secale cornutum
Tvrda, rozasta, crno-Ijubicasta, malom ro~cicu slicna gljiva (Glaviceps
purpurea Tul. Hypocreaceae), koja raste u klasu razi i dJrugih Zita. Najvise
je ima u neprosvecenim krajevima gde se raieno seme za setvu ne cisti i ne
prska plavim kamenom i okreeom. 050-
bito je ima za vreme vlaznih ,j hladnih
god-ina i po vlainim planinskim njiva-
rna. U zarazenom klasu raii j avi se j e·
dan iii vi~e roscica, lroji su u pecetku
sluzaVii i crveni, a kad dozru, pocrne.
Glavnica sazreva na nekoliko dana pre
raf.i, pa je tada treba brati, jer je kas-
nije vetar J zeteoci omlate. Treba je
bratri sarno pe lepom, suvom vremenu.
Ne sme se skupljati sa zemlje! Ona ~to
ne ispadne, ~to ostane u klasu, skupi
se pri re~etanju ll"aZi, ali ta roba manje
v,redi. Mora ,s e odmah i ~to brle osu·
~iti u hladu u tankom sloju, na jakoj
promaji, na ohicnoj temperaturi i cesto
je 'prevrtati sve dok se potpuno ne osu-
si. Susi se kao Z11:0 na tavanu i nekoli-
ko pllita dnevno prevrce lopatama. To
su~enje tra!je 3-4 nedelje. Radi ~to
brleg i :p<>tpll'nijeg su~enja, da bi se
sprecillo Il"azlaganje lekovitih 's astojaka,
preporucuje se cuvanje u velikirn su-
dovima u kojirna na dnu irna sveze
ispecenog boca, koji upija vlagu i na
taj nacin ubrzava su~enje. Velike dro-
gel'ije se sluze vak;uurn-purnpom_ -
Droga se mora vrlo brizljivo Cuvati na
hladnom i mracnorn mestu u herme-
ticki zatvorel1im cupovima iznad pe-
cenog kreca, ali ne duie ad jedne godi- RAZENA GLA VNICA
566 L1!CBNJl! BIL11!M
ne. S vremena na vrerne meJIja se kret i uvek doda malo vate natopljene
hloroformom (5 g na kilogram droge) da drogu ne n<!padnu insekti. VIaga
i insekti su najveei neprijaleljd droge.
Rafena glavDlea je dugatka 1-3 em, a debela 2-5 mm, na prelomu je
tupo trouglasta, po rubu crno-Ijubicasta, a u sredini belo-sivkasla. Ukusa
je l11ajprc sladwljavog na badem, a zatiilIl neprijatnog, a mirisa slabog, na
gljive, Da sveze pecen Web. Stara, pokvareDa, ucrvljana, nagrizena, plesni-
va, vlafna, u sredini rota ill tamno obojCil1a glavniea i ona koja zaudara
na mi~eve, trulu rilJu, le~inu .jJj amonijaok mora lSe odbaciti kao neispravna,
nelekovita.
RafeJIe .glavnice lSe u nas nikad ne m~kupi dovoljno. Zato se uvek mnogo
trafi i dobro placa, uvek bolje no raf; ako pedeset puta je s·kuiplja, jer se
od nje izrac:tuje jedan od najvafnijih lekova u medicini protiv krvavljenja
iz materiee. Kad se, osim toga, zna da je ona wlo olrovna (Dpr. u Webu)
i stell1a, da zivi kao 'Parazit, nezvani gost Da raid i drugim zitinla, onda
ima jo ~ vBe razloga da sc salmplja U ~to veeoj kolitini. Za ratMa ona je
~tetoCina, a u medicini je lek od prvoklasne vafnosti. Za VTeme I svetskog
rata, 'l.lsled nesta~ice i veLike trazrvje, poceli su itzdvojena rarena polja zara-
zavati micelijumom raZene glavnice da bi se dobHo na ve~ta6ki namn ~to
vBe droge. To se radi i danas, aid se sve v,ge gaji samo lSelekeionisana gla-
vnica s velikim proeentom alkaloida. Smeju se zarafavatrl same lSorte rafi
ko1e kasno evotaju, ,i to po ~umskim ciJs>tlinama.
Naduvene, rote i i~lomljene glavnice sme biti najvBe 50/0.
Sastav. - Glavni lekovJti ·s astojci su erg 0 tam i Ill, erg 0 to k sin,
erg 0 met r i n i drugi, zatim amdni tiTamin i hi'stamin i aeetilholin.
Upotreba. - Razena glavnica poveeava krvni pri'tilSak tiime ~to izazi-
va ·kontrakcije svih arterija delujuei dkektno na 'Djrnov zrid. Dejstvo se
narocito 45poljava na gravidnom uterusu tako da moze izazvati pobaeaj .
S uspehom se upotrebljava i za lSuzbi~anje raznih &r'Vavljenja iz materice
(metroragije, menoragije). Za !Suzbijanje krvavljenja u drugtm organinla
glavniea je nepouzdana. Za porodi'ljstvo rafena glavnica je od ogromnog
znacaja.
Cuvanje. - RaZena glavnica je otrovnaJ Zato se cwa odvojeJIo od os-
talih, neotrovnih lekova.
Opomena! - RaZena glavnica se !Sme upotrebljavati sarno pod kon-
trolom lekara!
Napomena. - Rafena glavndca ima velik farmakomewcinski i mec!u·
narodni trgovaCki znacaj.
Z 0 b nag I a v n I c a je erna, lSima, 10-12 mm dugacka, 3--4 mm de-
bela, vi~e pepeljasta, ukusa u pocetku sladunjavog, a zatim ljutog. Osobine su
joj !Sliene rafenoj glavnici.
RAZVODNIK. PASKVICA
RAZGON
RAZLICAK
dva ma'la sedeea \ista. Casica je zvonasta; cev krunice je bela, a usne su
crvene, donja usna je troclelna. Cveta od juna do oktobra.
Rasprostraujenost. - Raste svuda po urnereno suvim mestima, naj·
tesce po brdskim livadama i s vetlim sumama.
Svojstva. - Cela biljka, a osoooto lisee je oporog, naljutog i neprijat.
nog 'ulrusa i skoro bez mirisa. Vrlo je medonosna.
Droga. - List, cela bjJjka s 'korenom ·i koren (Vetonicae folium, herba
at radix) .
Gajenje I berba. - Uspeva svuda. Mofe se gajoiti semen om iii mnogo
brZe deljenjem buscnova u jesen Cim padnu prve dobre kiSc. Nadzemne
de love treba brati kad se cvetovi pocnu otvarati, a korenje u oktobru.
Sastav. - Tipitna taninska droga. SadrZi vrlo mnogo, oko 12010 tani·
na, zatim gorkih m a terija , holina, stahidrina, betaina (betonidna i turid·
na), gli,lrozida, .saponina i dr.
Upotreba. - Zbog ve!ike kolitine tanina rarulist se u narodnoj medl·
eini vekovima upotrebljava za leeenje rana, odakle mu i ime potite. Rani·
list se ne koristi sarno u nasoj narodnoj medicini vee i u nauCnoj medici·
ni u Zapadnoj E vropi, gde ~e oficinalan u mnogim farmakopejama; prop]·
suju ga kao taj za letenje rana ttv. Svajcarski taj ili Species vulnerarie:
Folium et sUl11mitas Betonicae, Absinthii, Calaminthae, Teucrii, Hys·
sopi, Glec/tonzae, Origani, Vincae, Rosmarini, Salviae, Teucrii scordii, Thy·
mi, Veronicae; flos Arnicae, Tussilaginis, Antennariae - jednakli delovi se
pomesaju. Od ove s mese se spravljaj'll prasak, caj (infuz, tj. popariti klju·
calom vodom), alkoholna tinktura, ekS<tra'kt i lekovito ¥ina za letende rana,
posekoti na, uboja, opekotina, 'llpaljene sluznice, proliva i slitnih bolesti.
Osim toga, to je prijatan, neskodLjiv tonlk, sredJstvo za jaeanje ako se uzima
po 1 kasika pre jela (taja .iii vinal. Dobro deluje na organe za varenje,
suzbija preveliku kiselost u zeluou i rnzne tegobe u futnoj kesici i
u organima za disanje (bronhitis, astma, kasalj, upala desni i sI.). OtkIanja
tegobe u organima za varenje ·i smanjuje neprijatan zadah oiz usta.
Upotrebljava se i protiv groznice: 4-5 g samlevenog lisCa Tazmuti se
u jedno zumance i popije 4 sata posle napada gr02lOice.
Druge Stachys vrste: Stachys recta L., S. palustris L., S. silvatica L. i
druge imaju manje·viSe s litan Isastav i dejSotvo, a:li oSe manje upotrebljavaju
nego ranilist. Pos to nisu skodljive, mogu se upotrebljavati u onedostatku
ranilista u iste svrhe.
Narodna !mena: betonika, betunika, bitunica, gusar, jetrnjaik, petoni.
ka, ranjak, srpac, hrastavac, Cistac.
RATANIJA
RAUVOLFIJA
REPUSNJACA
Erigeron canadensis L. - Campositae
J ednogodBnja zeljasta bilj'ka, visoka do
1 m. Stabljdka je prava, maljava, pepeljasto-
·zelena, obrasla uskim duguljastim ~ §i1ja·
stirn Iistovima. Stabljika je u gornjem delu
razgrana'ta i okicena mnogobrojnim sitnim
glavitastim cvastima Zu to-bele boje. Cveta ceo
log leta.
Rasprostranjenost. - U XVII veku reo
pu§njaca je dospela u Evropu i svuda se ra·
siri'la. Raste .wuda, cesto u veli-koj mnozini,
osobito po pustim mestima kao korov.
Droga. - U SAD je ofici!llalna biljka u
cvetu i etarsko ulje (Erigeroni herba et aethe·
roleum).
Sastav. - Tanin, galna kdselina, oko 0,50 0/ 0
etarskog ulja.
Upotreba. - Kod nas se ne upotrebljava.
U SAD se -koristi kao hemostatilk, protiv
metroragije, albuminurije, cistita, katara
bronhija, antddiaroi,k, protiv reumatizma
i uloga.
Sto pedeset grama droge kuva se 2-3 mi·
REPUSNJACA nuta sa 1 li'lrom vode, ostavi 2 sata i pije po 3
case dnevno pre jela.
Narodna imcna za domace VI'ste lstog roda: mala repusnica, turan,
urocnik, hudoletnica, hudolijetnica.
RESNIK
REUM,RABARBARA,RAVED,REVNIK
Reum je oguljen i ocgcen rizom biljke Reum palma tum L. - Polygo-
naceae, koja ras te i gaji se u Kini i Tibetu. U maloj dozi .daje se kao tonik
(a u dozi do 1-4 g kao blag purgans), osobito za starije osobe, sllOOunjave,
malokrvne i rekonvalescente. Laksantno dejs tvo reuma ispoljava se tek
posle 6-10 sati. Reum ulazi u t'3.~t·'lV velikog broja galensk.ih preparata.
576 LECI!NJI! Bn.JI!M
I 2 3 4
1. SEME RIC I NUSA SPREDA. 2. SEME RICINUSA POZADI . 3. I 4. UZDUt,NI PRBSECI.
5. POPRECN I PRESEK
zenna i drugib sastojaka. Suva biljka daje vge od 25% aJokoholnog ekst.
rakta.
Upotreba. - Rosulja je stari !I1arodni lek protiiv ka§lja, bronhitisa, aS1·
me, arterioskleroze, dispepsije, a osobito protiv veli'kog kaSlja u obliku in·
fuza iii tlinkture (1 : 10), po jednu ka'§icicu vi~e puta dnevno. Cesto se me~a
s majkinom du~ieom i rastavaeem.
Mnogi lekari u novije vreme propisuju drozeru. Iseeden sok iz sveze
biljke, kaZu, odstranjuje hradavice, tvrde liuljeve i pege. Homeopatska me·
didna upotrebljava sveZu biljku uzabroou pre evetanja.
U vrIo velikoj dozi rosulja deluje nadraZajno na ereva i moze izazvati
krvav proliv, po~to draZi ,koZu, a osobito IS'luznicu.
1. Protiv velikog kusl ja: 2 g tinkture ad rosulje i 200 g sirupa ad tur·
cinkovog cveta; daje se deei na 2 sata jedna kafena ka~icica.
2. Caj protiv velikog kaslja: po 25 g lOOSulje, 1lim~jana (iIi majkine duo
~ice), 'lista od pitamog kestena i dugoliste bokviee. Tl1i lSupene ka~ilke ove
sme~e popari se sa pola litra kljucale vode, poklopi, ostavi preko n06i i suo
tradan pije na dva sata po jedna ka~i'ka. Zasladi~i sbrupom od ribi'zla iii
maline.
3. Protiv kaSlja: 10 g rosulje, 30 g tui1Cinka, 40 g eveta od pomorandze
i 20 g cveta belog sleza. Nanni se caj (1 'ka~ika sme~e na 200 g yodel, za·
sladi medom i pije svakog sata po 1 ka§iJka.
4. Protiv arterioskleroze: po 10 g 1I'0000Ije, kore kru~ine, imele i slatkog
korena i 60 g gloga. Dve supene 'ka~ike ove ISmcle se popari sa 400 g kIjucale
vode, ostavi da s" kiseli u tok'll 'Iloei d 'sum-adal11 popije u 3 doze pre jela.
Druge vrste roda Drosera (Drosera intermedia Hayne i D. longifolia L.)
takode su retke biljke, sl!iCnQg su sastava i dejstva kao vee opisana ['Qsulja.
I u njima je, izgleda, glavni lekoviti samojak plumbagon, kojd ima i anti·
bakterijska svojstva (vidi pogla'Vlje 0 fitoncidima).
Opomena! - Sve vrste roda Drosera, kao Iretke i biolo~k.j zan~mljive
bilj ke, za~tieene su u prirodi. 0 tome biljari moraju vodi1li racuna.
ROTKVA
Raphanus sativus L. - Cruciferae
Upotrebljava se svez IS 0 k dobijen eedenjem olju~tene d simo isecene
(najbolje na rende, trenicu) erne rotkve. Moze se upotrebiti i sveze nastru·
gana rotkva. Mora se koristiti sarno sveza, jer £tajanjem i &Ok d strugana ro-
tkva brzo gube lekovitost. Ukoliko je rotkva ~juea, utoliko je bolja, jer ima
vi~e sumpornih heterozida, od kojih potiee Ijutina i svojswen mms .kad se
zvaee Hi rete.
Rotkva je hrana, zaCin i stari narodni lek. Sok se pi'j e protiv bronhita,
ka~lja, za lecenje jetre i isterivanje kamena i peska iz be§i'ke i bubrega. Svo-
jam Ijutinom izaziva baIji apetit i otklanja tclkoee u organima za varenje.
- Sitno stueano seme ima antimikrobna i antimikoticna svojstva (vid. Fi·
toncide) te se obja~njava upotreba u narodnoj medieini za Jecenje gljivicnih
koznih bolesti: nacini se ka~iea 5 maIo vode i ablaZe.
RUZMARIN. RU~N
581
Narodna lmena: and rkva, ardakva, povrtnica, rdakva, rodakva, rokva,
vrtna rotkva, trup, trupka.
Slicno, ali .slabije de luju i druge vrste rotkve i rotkvica (Raphanus sa-
livlIs subv. radicula Pers.: meseeau-ka, ipovrtnaca. rotkvica). Opravdana je
upotreba rotkve u narodu cim se pojavi neka zarazna bolest.
RUZMARIN,RUZMARIN
Rosmarinus officinalis L. - Labiatae
RUJ. RUJEVINA
Cotinus coggygria Scop. ( = Rhus cotinus L.) - Anaca·rdiaceae
Dugovecna zeljasta biljka kaja raste svuda kao korov. K ads eli.
va b i I j k a 0 z led i, i z n j e cur ina ran d z a s t m I e c n i s 0 k;
njegova I jut ina, go r c ina i 0 t T 0 V nos t odavno su pnivu!kli paZ.
nju coveka i on ga je zbog toga upotreblj avao za lecenje rll!Lnih bolesti od
najdavnijih vrernena do danas.
Sasta\'. - Biljka iii njen rnleeni sok sadrli: 5 rn 0 I e, n~to eta r 5·
k 0 g u I j a (u suvoj biljci svega 0,013%) i desetll!k raznih a-I.kalodda: he I i·
don dna, horn 0 h eli don ina, he I e r i t r ina, san g v i ·n a Td n a i
dr. AI-kaloidi su derivati izoh~nolina i b!Jiski alkaloid·irna opijuma. U drogi
ima jo~ :i organskih 'kiselina: jabucne, ·!Jimunove i·td. Hel~donj.n je glavni al·
kaloid. Deluje sedativno, sHano papaverinu. Heleritrin lokalno jako draii.
Sangvinar.inovc soli su crveno obojene; pojacavaju perista1-tilku creva i lucenje
pljuvacke.
Upotrcba. - Svez sok i infuz imaju baktenicidno i fungicidno dejstvo
(protiv patogene gJjivice Trichophyton). Daje se j za pojacanje lucenja zuci ,
protiv tuberkuloze koze i dr.
1. Bolesti jelre: po 20 g ruse 1 1rave·ive i po 15 g nane, maticnjaka,
podubke i petrovca se porne~a, pa se 3 supene ka~ike srne~e popari ·sa poJa
litra kljucaJe vode, pokJopi i posle 2 sMa ocedi i popije u 3 doze na poJa
sata pre jela.
Moze se upotrebiti i ova srne~a: po 20 g ruse, trave·ive, kore ad kru·
~ ine i podubice i po 5 g nane, rna'ticnjaka, metvice i kamilice; upotrebljava
se na isti nacin.
2. ASlma, bolovi u organima za varenje: po 20 g ruse, podbela, ploda
pasdrena, petrovca i dirnnjace se porne~a i upotrebi kao pod 1.
3. H olerelicni i holagogni cajevi: po 50 g ruse inane se porne~a i upo-
trebi kao pod 1.
Po 20 g ruse, lincure, maslacka, nane i vodopije se pome~a i upotrebi
kao pod 1.
Po 25 g ruse, kicice, nane i srnilja, kao pod 1.
Po 25 g ruse, gorocveta, hajducice i rastavica, kao pod 1.
4. Sakorn iii ekstraktorn od ruse . nM"od slcida bradawce.
584 LECBNJE BIUEM
SALEP
Tuber Salcp
feli da ima musku decu (a po planinskim selima je prok letstvo nemati si·
nove, jer ce mu se "k uca ugasiti«) mora da pije salep dobijen od m ladih,
okruglaslih, jedrih, jajolikil1, socnih, skoro belih ovogodisnjih (ne proslogo·
diSnjih, jer su one stare, smezu m ne, svele, tamne, mu tne zemljane boje) kr.
tola raznih kacuna (»sa lepa«). Sapaste, rprstas'te krtole su, po verovanju na
Orijentu i na Balkanu, bezvredne i neuopotrebljive (iako se hemdjs ki i far·
makodinamsk1 uopste medusobno ne ra2lIilkuiu). Veruje se da su a.ktivne
sarno jajolike, okruglaste, pune, teske, kao s ljuna'k tvrde krtole.
Vekovno verovanj e da je salep ljubavni napitak (afrodizijak) potice ad
s li cnosti ovih krtola jajelu. Uostalom, naueni stal'i grcki n aziv biljaka od
cijih se k.rtola dobija i rpravi salerp je orchis, sto maci jaje. Mi te divne uk·
rase cvetn ih planinskih i bl1dskih Hvada nazivamo kacuni i svi se njima odu·
sevljavamo jer imaju divne cvetove svih mogucih boja i obHka. Mnogi pod·
secaju na naj neobicllIij e sarene insekte.
Kad se kacun iskopa u doba cvetanja, na njemu su dYe <krtole, dva ja·
jo!:i,ka krompirica velicine goJubijeg jajeta: proslogodiSnjd i ovogodiSnji.
Oblik i poloiaj tih krtola bili su povod homeopatima da se pomocu njih
moze pomoci polnim organima osJabljene moei, po onom »slicno se slicnim
l eei«, osnov homeopalske medicine 1 »zapisa«. .
Ricard Lavlje Srce, engles<ki kralj. morae je kao mladic pojesti srce
od lava da bi bio hrabar i neustrasiv ·u boju kao lay, car svih zivotinja. Sve
do XIX v!!ka lavlje srce j e prodarvano po apotekama u Evropd, koje su stra·
sljivai i kukavice sku po placali.
Slicnih ,primera .Jccenja raznih organa coveka slienim organima zivo-
tinja oj bilja puna je ne sarno narodna nego i skolska medicina ad najdav·
l1Iijdh vremena do danas. Tu je ree, pre svega, 0 psihosugestivnom mom elltu
koji u izvesnim prilikarna ne 'treba potcenjivati.
CVET KACUNA
Salep je uvek bio skup pa se, kao i 'Sve drugo skupo lekovito biLje,
cesto i raznol'i ko talsifikuje. Ceo, nesamleven ·sa1ep nemoguce je falsifiko·
vati, je r se lako prepozna i razhkuje ad drugih slicnih krtola. Medutim,
kad se lSamelje, lako ga je fal<sifi·kovati svim i svacim d sarno sbrucnjaci
pomocu mikroskopa i specifiienih hemi1sklih reaokcija mogu otkriti primese
i falsi~ikate .
Eto zhog cega ne treba kupovati samleven salep, os·im u apoteci gdc
se pre pu~tanja u promet i mlevenja podvrgava strogoj kontroH farma·
kognosta.
Naucni saradnici i asistenti InstHuta za proucavanje lekovitog bilja
u Beogradu, kao vode ekipa za istraZivanje medioin.ske ·f1ore, zajedno sa
s~udentima farmacije svakog leta na ramirn na~m planinama otkrivaju po
neko bogalo naIazi ~ te prvoklasnog sa'iepa kojim snabdevaju BiIjnu apoteku
u Beogradu.
NARODNA IMENA
Narod nazi v'} Orchis morio L ovim ~meni ma: vraJlll!k, vranjak, gorov
cvijet, gorocvijct, divji krompir, dge~a mosnjica, jurjevica, jurjevke, k a c u n
obi c n i, kacul1ak mirisni, ka~ji jezik, kokotek, kukovec, kukovica, kukovca,
margarid, otrocnik, pasja jaja, p.asja muda, pasja mudanca, podrirnunak,
sal ep, salep-kacwzak, cepe tee, ceptec.
Orchis militaris L. narod naziva: kacun, kacunak, kukovec mOSnjica,
podrimun ak, cepe tee, celadasta kukovica. Za Orchis mascula L. ,naro<ina
imena su: mledac, salep-kacunak. Za Platanthera bitolia Rlich. narod je da.o
ova irnena: vimenjak, volovod, gorov cvijet, dragoljub, konjske uSi, lijepa
gospica, lijepa frajla, lisi~ja muda, mali volovod, muhovnik, musnik, popovi
mudi, trolista, tropel' mudan, turski percin, cepetee, ~suljika, spajka.
Orchis maculata L. nared naziva: zganeek, isukrstova ruka, isusova rukn,
isusova saka, kaclmak pegavi, krizac, kI1izni koren, krstenica, krstova ruka,
krstova saka, krstoruka, kukavi~ji vez, kukavieni vez, kukovicno perje,
sarulja.
Orchis latitolia L.: kacunak, mosnjica, Sirokolista k>Uikavica.
Gy mnadenia cOlwpea R. Br.: vranjak (Vuk), vranjak crveni iIn Masti,
koeijiea, lijepi poljski mui, mosnj~ca, musja kukaviea, pukovca, svraeiji luk,
erveni vranji luk.
BERBA I SPRAVUANJE
Vadi se sarno mlada krtola sve dok kacuni cvetaju. Obueerti biljari
je vade i poslc evt:tanja, jer je tada prJnos veCi posto je mlada krtola , u to
vreme krupni ja, ali se mora 'Paziti da se ne kopaju krtole drugog, neleke-
vitog iIi otrovnog bilja. Naroeito treba paziti na mrazovae.
Da bi se spreCilo uniStavanje kacUDa na prirodnim nala.zastirna, treba
ih na iSlom m estu vaditi svake pete go dine.
594 LECENJE BIU EM
SANTONIN
SASA
Anemone pulsatilla L. (Pulsatilla vulgaris Miller) - Ranunculaceae
IzgJed biljke. - Sasa je dugovecna zeIjasta biljka, visoka 20-40 em.
CeIa biI j ka, osobito dok je mlada, obrasla je sivim dlakama. Rizom je sna-
zan, vi seglav, skora ern. Listovi Sll vrlo kitnjasto dvoj no ·i trojno perasto de-
Ijeni. Iz rizoma izbija jedna iii vise pravih stabljoi,ka sa po jednim eve tom na
vrhu. Cvetovi su gusto obrasli cupavim ~rebrnosiv·im dlakama. Cvelovi su Iju-
bicasti, uspravni iii m alo povijeni, s pocetka zvonasti, a kasnije se rasirc.
Cveta vrlo ran 0 , u martu i aprilu, kao jedan ad prvih divnih vesnika proleea.
Rasprostranjenost. - Po pasnjacima, suvim livadama i uopste na sun-
canim suvim mestima.
Svojstva. - Cela bil jka je Ijutog ukusa, otrovna, izaziva pli,kove i rane.
Droga. - Nadzemni deo biljke u evetu (Pulsatillae herbal. Upotrebljava
se swza biljka, jer susenjem brzo gubi lekovitost.
Sastav. - !iva b i'ljka sadrzi ral1ul1kulil1, 'koji se prilLkom su!';enja brzo
m spada .oa protoanemonin d glilkozu, a zatim 's e protoa.oemoruin razlaze illa
neakLivno jedill'jenje anemonin i anemonovu k.iselinu. U sasi ima malo sapo-
nina, tanina i smale.
Upotreba. - (Vid. Fitoncidi). Protoanemonin, iSlina, ima velioku antibak·
terij'sku moe, ali je otrovan i za Coveka: izaziva plik.ove i rane. Zbog toga Sl!
ne preporueuj e upotreba sase za leeenj e , premda se i u nas i u inostranstvll
ponckad loo[1i sti u '\13rodnoj m edieini, a li gotovo uvek ,5 losim ishodom.
Za§tlta. - Sasa je u prirodi zasticena kao retko lepa dekorativna biljka.
Bela sasa iii breberina (An emone nemorosa L.) i zuta sasa iii zuta bre-
berina (Anemon e ranunculoides L) . imaju sliean s85tav i olirovne su kao j
pIavicasta sasa.
SAC. SIN) . SELEN. SI!LIN. UUPCAC . . .
597
Narodna Irnena. - Anemone pulsatilla narod naziva: velikonoena roza,
velikonocnica djerlovac, drernandeda, dremideda, dremnidedo, dremni~e, zvo.
njaca, kosmatinec, ku~ika , Ijubi~asta sasa, mac ica, sasa (Vuk) fukundl!da,
spankelci, sukundeka.
Anemone nemorosa u narodu nazivaju: bela breberina, 17Ljeia sasa, bijeia
sumarica, tkristusove <srajcice, marijin kozuhcek, otrov-sasa, otrovna sasa,
-<asa bela.
Za A. ral11lnculoides su ova narodna imena: zuta breb erina, zuta sumarica,
konopijica, petiovce, petlovciei, sasa Zuta.
B
A
f
3'
{, F
T
~
l6
( a
SENA (SENNAE FOLIUM): A - LIST 00 CASSIA ANGUSTIFOL!!>, INDIJSKA SENA: s-c ACUTI·
FOLIA, ALEKSANDRIJSKA SENA' C-C. ANGUSTIFOLIA ARAPSlU\ SENA: D-C. OBOVATA; E -
LISNA ORSKA F _ STABU lKA. - SVE U PRIROONOJ VELICINJ. H - POPRECNI PRESEK
KROZ STABUlKU 00 C. ACUTIFOLIA. G _ POPRECAN PRESEK KROZ LISNU ORSKU 00
C. ACUTIF01.1A. 12 PUTA UVECANO.
SENEGA. KVlLAJA. SIUEVINA ...
599
SIUEVINA
600 LECENJE BIWEM
Sitan pelen ima sitno izdelj ene, gotovo bele l-i!stice od dlaka mekih kao
pamuk. Gaji se u Italiji i Franeuskoj, jer sluzi za fabriokaciju gorkih rakija
(absent, vel'mut). Sastav j upotreba su isti kao obicnog pelena, ali ,i;zgleda da je
manje skodljiv, jer u svom etal'skom ulju ima manje otrovnog ketona tujona
Droga. - Ri2Om. sa koga su ods tranj eni ostaci lisnih drfaka, korenje i
Iju skaS<t.i listiCi (polypodii rhizoma), dolazi u promet u komadima dugaekim
4-12 cm, debelim 3-8 mm i ne~to sp lj o~tenim. Na njima se s gornje strane
isticu tupim kandzama iii trnj.u stieni ostaci d daka, a s donj e ozilj ci odstra·
njenih korenciea. Rizom je spolja tamno mrkocrven, a iznutra s vet I 0 z e l en
- ako nije star. Droga je s labog, neprijatnog mirisa na uzezeno ulje. Uk L1 S a
je s poeetka slatkog, a za tim Ijutog i nagol'kog. Zbog slatkog ukusa, mnogi,
narocito pastiri i deca, kopaj u rizom i sirovog ga povazda n jedu (otud naziv
slatka paprat).
Sastav. - Slatka 1'a1'rat saddi do 4% tan ina, smole, oko 8% masnog
ul ja. oko 5°10 secera, m aThitola, do 2oo/ 0 g I ice r i z li n a, zatri m sk.roba, belan·
cevine, sluzi i kalcijum·malata.
lJpotreba. - U narodu slatka paprat s.]uzi kao ekspektorans, antia~tma·
tik i diuretik; po drugim je laksans. Leklerk (1912) tvrdi da ga je s uspehom
upotreblj avao kao h olagog i da je suva droga aktivnija od svezeg ri2Oma. -
U skolskoj medicini se danas malo ili nikako ne upotrebljava, a nekad je da·
van za lecenje obolelih organa za disanje, narocito protiv bronhitisa i tuberku·
loze. - Slatka parrat deluje sticno slaktom korenu.
Hronicni zatvor: 20 g slatke papratJi, 10 g sIatkog korena i 5 g aogelike
pome ~a se d kuva u poklopljeoom sudu 15 minuta, ostav.i celu ooe, zasladi me·
dom i izjutra pre jela odjednom popije.
Ostala narodna lmena: blag-paprat, dubnja paprat, dubova zeleniea, kap-
Ijacak, lezibaba, mali praprot, paprae, papraea, sladaeak, slatka bujad, slade-
vee, slatka poprat, tulna ·trava, tuZni koren.
ga je izolova ti u cis torn stanju, jer se priliko rn ebt·rakcije lako raJSp ada. Godine
J 950. Kos telo je u SAD u sladicu otkrio es t r 0 g e n e h 0 r rn 0 n es t e r 0-
i d .n e g r a d e, zbog cega je ova stara droga, u nekirn zernlj arna napu ~ ten a,
odJ ednorn <i 0 b i I a p r v 0 r a z r e d n i z n a c a j u rn e d i C i n i.
Upotreba u naucnoj medlclni. - Sla tki .koren ulazi u sas tav pluenih ca.
jeva. Upotrebljava se kao blago sred-stvo za i s k a~lj ava nje i protiv nadirnanj a u
trbuhu . Ulazi u 's as tav raznih lekova za organe za varenje ,i disanje. Pra5ak slu.
zi u apotekarna za p os~panj e pilula. Suv e kstrakt i pra~a k Uipotreblj avaju se
za izradu rnase za pilule, a u ve terinarskoj rne dicin.i ulazi u sastav nekih pilula.
Upotrebljava se u obliku tecnog ekstrakta, u glavnom kao sladak korigens ume-
s to sirupa u lekovitirn rniksturama.
Naj veei dec svezeg korena ~Iuzi za proizvodnju »g li e i n a« i S~I CCUS Liqu-
iritiae (tzv. »erni ~eCer« ): .kao palae debeli kornadi, slicni pecatnorn vos ku, ali
erni i osobitog, vrlo slatkog ukusa; grejanjern se razrnek ~ aju; u vodi se pot-
puno, a li mutno .rastvaraju. erni ~eCer je Oesto falsifikov an.
Slatkim korenom slade pivo, razne p enu~ave limunade i druga pica. U
SAD ga mnogo ·trose za izradu duvana za zvakanje.
Upotreba sladiea nekad i sad. - Istorija upotrebe s.Jatkog korena vrlo je
zanimljiva . To je j edna od najstarijih lekovitih biljaka ne s arno evropskih vee
i induske i kineske medicine vee viSe hilj ada godina, i to b el. prestanka. Ko-
liku s u mu vainost pripis ivali vidi se po tome ~to ga svi klasicni i kasnije sred-
njovekovni medicinski pi sci navode i preporucuju uglavnom l.a lecenje organa
l.a varenje i disanje, dakle, isto kao i dana~nja eksperimentaJ.na naucna me-
dicina.
Slatki koren su upotrebljavali kao s latku materij u jo ~ stari narodi oko
Sr.edozemnog m ora i u i s tocnoj Aziji. Teofrasot i Dioskorid pol.navali su zgusnut
sok i upotrebljavali drogu za leeenje ol'gana za disanje i protiv kaMja (Radix .
dulcis u Latina). U sredIlljem v.eku gaj,io se u ItaUj i, a krajem XVI veka u En-
gleskoj i Ne ma6koj .
Krajem pro~log i pocetkom ovog veka, pojavom sintetskih lekova, a zatirn
\'itarnina, hormona i antibiotika, slatki koren je bio prilicno napusten i zabo-
ravlje n, b a·r u ~ kol s koj rnedicini. Medutim, narodna medieina i:li, bolje i tac-
nij e receno, va r o~ ki ·s ve t nij e napustio »tijak er praSak«.
Tek 1964. god . zahvaljujuci upornom radu nekoliko generaeija jedne ugled-
ne apote kar ske porodiee iz Holandije, slatki koren je vracen u terapiju, jer je
pri meceno njegovo povoljno delovan je u leeenju cira u ielucu. To je bila pre-
kretnica za ovu klasicnu lekovitu biljku i ona se danas sve vBe korhsti za izradu
velikog broj a pate n tiranih farmaeeutskih preparata sa izmi ~ ljenim irnenima.
Utvrdeno je , nairne, da i ona topla zu1a boja s·l atkog korena nije sarno
boja, nego i le k i da po tice od tzv. f I a von s ,k i h jedinjenja koja deluju
protiv upala sluzokoze i doprinose lecenju cira u i elucu.
Naglom porastu vrednos ti sla tkog korena bio je uz.rok velika potraznja
posle ra ta. Turska i susedne l.emlje posle rata il.vol.e stotine hiljada ton a ·sl~
dica sarno u SAD, ali ne toliko l.a spravljanje lekova, nego kao ·s~edstvo kOJe
daje svojslven i traien ukus duvana za Zvakanje.
Mi uvozimo sladic, a mozemo ga gajirtli, podmiTjvati sopstvene potrebe
i vi skove izvoz,i ti.
SLATKI KOREN . SLADIC ...
605
Kw se tome dod a da je sladic jedna od najjevtinijih i najetikasnijih bio·
loJk il1 mera u borbi protiv klizanja zemljiJta i erozije - onda se jo~ vge moze
shval!itli za~to smo odmah posle rata tiniu sve da se ova tako vazna biljka pot ·
ne gajiti i kod nas.
Eto kako je posle vi~ e hiljada godina upotrebe. ali bez he mijskog pozna·
vanja. u sladicu dokazano ~ta u njemu deluje lekovito.
Godine 1933. doktor Leklepk, jedan ad najveCih fitoterapeuta XX veka,
dokazao je ek'Sperimentalno da slatki koren smanjuje grl5eve i bolove koji na·
staju od lekova koji se upotrebljavaju kao energit na sreds tva protiv zatvora,
tzv. purgativna sredstva.
Inace, i u nasim i u ino!>tranim apotekama, a .isto tako i u industriji Ie·
kova i najraznovrsnijih napitaka za uZivanje, osobito penu ~avih, redovno se
kao sredstvo :za maskiranje neprijatnih ukusa i za zasla(!ivanje upotrebljava
slatki koren, a jo~ vi~ njegov ek'Strakt, koji se manje.viSe proizvadi u Italiji,
na Siciliji, Kalabriji, u juznoj Francuskoj i u Ukrajini. Te zemlje su glavni
snabdevaci celog sveta kako tvrstim tako i te6nim ekslra ktom dobijenim is·
crpljJvanjem slatkog korena pomocu vode i razblafenog amonijaka.
4. Sto grarna Sllatkog korena, ISO g kore k.ru~iDe d JXl SO g kima, anisa
i mora ca. Dve 5upene k ~ ike ove sme~ poparj se sa 300 g kljucaJIe vode, dobro
poklopi , drfi na kraju s tednjaka (ali da De vri) 2 sa ta, ostavi eeo dan da se eks-
trahuj e i uveee popije da bi 5e sutradan imala normalna stoLiea.
5. Sto grama slatJkog Jrorena, 100 g kore krusime, 200 g .iseekainih suvih
sljiva 1 200 g moraca. Dve ,supene kasike .kuvati IS minlHa u poklopljenom su-
du, o Slaviti nakraj stednjaka i uvece pili .kao caj 'pod 4.
6, Za osetJjive osobe: ,po 100 g lanenog semena i korena belog sleza i po
SO g slatkog korena, kore krus ine, moraca inane.
Spravlja 5e i upotrebljava kao caj pod 4.
7. Za nervozne i slabih Zivaea: po SO g slatkog korena, korena omana, ga-
veza i odoljena, eveta karniliee, belog sleza i lavandule i 100 g kore krus1ne.
Biljna apoteka ima za ovu bolest i druge mesane cajeve.
8. U svim nasim i inostranim apotekarna vekovima se spravlja cuvena
smesa proliv zatvora, lenjih creva i raznih legoba u crevima, Liquiritiae pul-
vis. Taj aromatican prasak Svo.jstvenog mi1"isa i liIkusa u raznim farmako-
pejarna ama TazIlU recepturu, aLi je u njemu glavni lekoviti saslojak slalki ko-
reno Sastoji se od samlevenog sla~kog korena (15-20<>/0), ,s amlevenog lisca iii,
jos bolje, plodova sene (15-20 0/ 0), samlevenih plodova moraca iii anisa (oko
150f0), preciSeenog apotekarskog sumpora (10"10) i secera (500/ 0 ), U novije vre-
me dodaju se i sarnleveni evetovi kamiliee (Bi/jna apoleka u Beogradu), sto
se pokaza1o wlo kOI1isDO, osobito za osetljjve osobe.
CAJEVI ZA ISKASLJAVANJE
To je upala sl uzniee jezika. Moze biti akutna i:li hro~Cna. »Sare". na j~
ziku kod ove bolesti testo podsecaju na granice na nekoJ geografskoJ kart~,
pa se naziva »geografski jezik«, sto se cesto javlja kod predskolske deee.
Dobro je jesti kvasae, limun, p~nicne kliee (»Trivit« iz S~b~tic~
je izvrstan koncentrat svih faktora vitamina B), a istovremeno lSpliI'atl
SLACICA BBLA
607
usla i pili caj nacinjen od 100 g slatkog korena, koji se kuva pol a sata u
jednom litru vode i ostavi da se prohladi. Mlakim cajem treba ispirati usta
(jezik) J caj progulati. Ovo najvise upotrebljavaju zene u Francuskoj, u kli-
makterijumu.
SIRUP SA SLADICEM
SLACICA BELA
Sinapis alba L. - Cruciferae
SLACICA CRNA
Mnoge biljke Ijutog ukusa i bez mirisa. kad se zvacu. otpustaju svoj.
s lven Ijut miris koji draZi. gusu i pece. Ovo potite od senevolnih Hi sum·
pornih heterozida. koji se pod utieaj em enzima m i r 0 z ina z e (m i r 0-
z in a) hidrolizuju na .redUJkeione secere i isparljive tecnosti ljutog mi·
risa koje drafe. izazivaju suzenje. a na .sluznici i kozi ervenilo. osecaj top·
line i plikove (kad se &truZe ren. secka luk. j ede slacica i 51.). U maloj koli·
cini izazivaju ape!it. Senevoli imaju
ogromnu antimikrobnu moe (fiton·
cidiJ.
To su najeesce estri izotiocija'
novodoniene kiseHl!1e: S=C=NH. Giav·
ni predstavnik senevolnih aglikona je
etarsko ulje dobijeno od samlevenog i
fermentiranog (u pris ustvu hladne yo·
de) 's emena erne s lacice destilacijom
5 vodenom paramo Aetheroleum Sinapis
nigrae. kQje se sastoji od 3!li·lsenevola
iii alil·izo·tiocijanida.
Senevolnih heterozida ima u mno-
gim biljkama. pogotovu onim iz poro·
dice Cruciferae. zatim Resedaceae. Cap-
paridaceae. Tropaeolaceae. Papayaceae
i dr.
Sin .i g ~ 0 z i d Hoi siJ1'igriJIJ. je se·
nevo~ni heterozid koji je prvi izdvojen.
Pod uticajem enzima mirozinaze. koja
se nalazi u odvo j enim ee1ij ama u seme·
nu slacice. sinigrozid se razlaze na gli·
kozu . alilsenevol i kalijum ki seli sulfat.
Gotovo svi senevoli su lako isparljivi i
zbog toga deluju ·revulzivno. lokalno
"'. drafe. osim senevola 5 ina I b 0 Z ida
~ (bele slacke) koji je vrlo malo is-par·
CRNA SLA CICA ljdv i zbog toga ima slabo revu\2li·vno
dei-stvo.
Gajenje erne slaclce. - Slacica se gaji. a raste i divlja i poludivlja bez·
maIo po oeloj Zemljinoj kugli. Slaciea je jednogoclgnja bHjka. v.isoka do I m.
Cveta sitnim zutim evetovima od maja do avgusta.
Crna slacica je dan3!S prava kulturna bilj:ka . Gaji ·s e u znatnim kolici.nama.
narocito u Holandiji. Indij.i. SSSR41. SAD. Ita1ijd. Nemaokoj. Francuskoj . a
kod nas najvise u Vojvodini. Holandija proizvodi najbolju slacicu. Indija i
JubJoafricka Unija su u novije vreme najveCi konll!Urenti evropskoj drogi.
Na Istoku. na roOi to u SSSR-u gaj.i re Brassica juncea (L.) Czem . i
prod3!je pod ;jmenom ruske m ~3!reptanske slacice za izradu etal'skog ulja
i »siac ice« (moutarde, S enf).
SLAClCA CRNA
609
Slaeica traii hwnoznu, dobru, sitnu. laku zemlju preko · zime uzoranu
i polo'laj dobro zastieen od hladnih vetrova. Neposredno l1ubrenje staj·
skim dubretom nije Ipreporueljivo. Najbolja je zemlja u staroj snazi, posle
krompira i drugih okopavJ-na. Moze se na hektar zemje baciti do 600 kg
superfosfata iLi do 200 kg salitre.
Seje se rano u proleee iii vee krajem zime ako je v'reme pogodno.
Selva. obrada i sve ostalo je kao za uljanu repicu. Seje se oko 10 kg na
hektar na rastojanju od 30 x 30 em. Klijavost semena traje 3-5 godina i iz·
nosi oko 85"10.
Sumporna l1ubriva (gips)
povecavaju procenat sumpornog hete·
rozida.
:letva. - Zanje se u leta dok je
stabljika jos zelena, kad LiSee poene
opadati i kad Ijuske poZute, a seme ~
donjim Ijuskama poslane mrko. Zanje
se nocu . za rose da se seme ne bi omla·
tilo. Snopiei se ostave 10-15 dana 1I
krs tinama i kamarama da se osuse i
zatim vrse iii mlati kao pasulj. Svaka
Ijuska iilma desetak lorna. S jednog he-k·
tara se dobija oko 1.000 kg semena. Se·
me se osusi na tavanu kao 'lito i eesto
lopata da se ne bi upaLilo, dok se pot.
puno ne osusi.
lzgled semena. - Zrelo i osuseno
.1
serne slaeice je okruglasto. mrkocrveno,
sitno , u precnik'll svega 1-1,6 .rom ve· SB EMA POPRECNOG PRESEKA
SEMENA SLACICE, 1. SEMENl OMOTAC.
liko. Lupom se vidi kako je veorna fino 2. KOTlLEDONl. 3. EMERlON
i pravilno mreZasto-jamaslo nab 0 r a·
no. Na preseku sernena vidi se lupom zuto-zelenkasta uljasta k I i C a sa
dV:l veli'ka k 0 til e don a s a v i j en a jed an oko drugog k a 0 0 I u c i.
U otvoru ovog oluka vidi se obrnut, val}kast, povijen koreneie. Po kotile-
donima su u jednom redu nanizani sitni sudovni snopi6i. U vodi serne po-
slaje sluzavo ,i sklisko j mrezasti nabori iSceznu. jer episperm jako nabubri
usled veli ke kolieine s I u z i.
Slaeicno serne je bez rnirisa. Mel1utim. kad se z v a e e. ukusa je u po·
ee lku uljastog, nagorkog i nakiselog. a zatim je ukusa i mlrisa vrlo Ijutog,
peee, gusi i p a Ii. Taj isti Ijuti miris oseti se kad se seme u prah stuea i
pokvas i vodorn (slaeicno ulje. alil·izo·sulfocijanid).
Brasno. - Kad se slacieno braSno (sarnleveno serne, rpokvasi vodom.
mora otpusta li v,rlo Ijut miris koji izaziva suze. Ovaj miris se ne maZe ja·
viii ako prasak (ili semel prelijemo kl;utalom vodom. kiseHonom. bazama
iii a lkoholorn. jer lada enzim mhl'ozin ne moze delovati. ne moze doci do hidro·
lize sinigroz.ida.
Slat ieno brasno iz koga je etrom i'Ii petroletrom odstranjeno rnasno ulje
irna be licaslu boju, bolje se euva jer oSe ne uzde i aktivnije je. Kad se prokuva
1 g slae icnog brasna u 50 cern vode i filtruje. teenost, kad se ohladi. ne SOle
poplavili s jodnim raslvorom (skrob). Slaeicno seme mora dati najmanje 0.7"10.
aliI·izo·sul focijanida.
610 LECI!NJI! BlUl!M
UPOTREBA SLACICE
Slacicno brasno deluje sarno ako je sveZe. Zbog toga u lruci ,treba cuvati
cclo seme J, tek kad zatreba, samleti ga'U mlinu za maik ,vii kafu ill istueati u
avanu.
SlaCicno seme i ulje su sreds~ za drafenje kOle: revlliziv, rubefaciens
(izaziva ervenilo koze) , a ako se d·r li dufe na kozi, moze izazvati i plikove,
dakle, i vezikans. U vecoj dozi droga je otrovna; izaziva povracanje. Upotreb-
ljava 'Se i kao zaein, a' narocito kao izvrsno sredstvo za konzervisanje. namir-
_ nica, jer deluje alltibakl erijski.
SveZe spravljeno s I a c i c nob r a ~ no (Farina Sinapis) je iuCkasto-
zelenkaste boje. Od oIIljega se naCini ka~a u vodi, mettle na laneno platno i
stavi na telo kao oblog. Kad pocne jace peci, skine se i to mesto namale
masnim uJjem da se ublafi hoi j spreee neprijatne poslediee upaJe koze.
Charta sinapisata, haT t ~ j a s a s I a c i eo m, slieno se upotrebljoava.
Pre oIIego ~to se prilepi lOa hal'tiju, iz slaOienog bra~na se od!sit:raJni masno ulje.
S I a c j Cill i 5 P i r it u s (Spiritus sinapisatus) sadrli 2'10 etaTskog ulja.
Slicno se Uipotrebljava.
Slacicno braSno se upobrebljava u raz,nim oboljenjima orgma za disanje,
kao : bronhitJsa, lakseg zapaljenja pluca, zapaljenja plucne mararniee (s'Uvog
ili S izlivom). Najce~ce se upotrebbjarva 'U obHku obloga iii kupke.
Slacicni oblog (prozganica, prolik) praw se ovako: na litar mlake vode
(oko 36°) stave se dye ~ake slaeicnog bra~na. Kad slacica poene da p~ta Jju-
linu (~to se poznaje po parama koje ~tipaju za nos i za oei), u tu sme~ u se
SL\CICA CRNA
611
potopi ~a r~av jJi pelen a (prerna U'lrastu d ete ta). Tim pokva~enim ~a~avom
se bolesn ik o bvije oko grudi i leda, a ruke os tanu slobodne. Preko toga se
stav i su v flanelski tarlav i pod tim se bolesnik osta"i 3-5 minuta. Ako je
slaCiea do bra , za to v·re me sva koza pocrveni. Zat o treba b rzo skinuti oblog,
kozu opra ti mla kom vodom da ne h i po njoj os tala s lepljena s l a ~ica, k oja moze
da s tvori opekotine. Kozu na m azati sveZim jes tivim ulj em da ne bi do~ l o do
s tvaranja p likova i rana . Takav oblog ne ~reb a dava ti ~clce od 1-2 puta
dnevno, i to \Sarno p o savetu lekara .
SlaCicl'la kup ka: u vodu okoja j e spremljena za kupanj e potope se dye
sake ~ l aci c nog bra~na , s tavljenog u kesicu od tanikog platna. Voda treba da
ima o ko 40°C. Kad se oseti ljut m ill'is, stavi se bolesnik u vodu i ostavi 5-10
minu ra, ~to zawsi o d dejs tva s l a~ i ce . Kad koza pocrven.i, opere se obicnom
,"odom, dohro osu~ i i namafe uljem; bolesnik t·reba posle toga da lezi u
pos telji.
D eci i osetljivim osobanza, da b i se ublafilo energicno n adraZajno dej-
s tvo slacicnog brasna, na p o kva~enu s la~ icnu ha rtiju ili na po kva~eno br~no
na platnu d oda se la l'le ll og braSl'l a, razume se, potpuno svefe sarnlevenog!
Je dnostavno se tk a~i kom pospe svuda podjed'na ko. Svoj om sluzi i mas nim
uljem laneno b ra~no vr lo blagotvorno deluje, ublafuj e bol j spreeava pojavu
opeko tina, mehurova i rana.
U s lu~aj ev im a kome, apople ksije , reumatizma i raznih gr~eva razmuti
se 30-40 g svezeg slacicnog b raSIla u 1 litar mlake vade (aka 30°C) i u ton\e
drle ruke ili noge. ·_
Ul'lulrasnja /.lpo t re ba slacice j e r ei1a, ,j tu se mor a biti jo~ oprezniji!
Ta ko je, pored ostalog, slaeica zajedno s renom bila glavni sastojak anti-
sko rbu ticnog vina ..
U zapadnoj Evropi jo~ se spravlj a me~ani eaj u kome ima 60 g stucanog
slaeicnog .semena, 60 g nas rruganog .koreJ;la rena i 30 g limunove kore. Ovo se
sve stavi u lonae, popa ri s dva litra klju.Wle vode, he rme ticki poklopi i ostavi
20 sa ti. Od ovoga se uzima 3 puta dne vno po jedna ~ olja kao sredstvo koje
pojaeava mokre nje i pomaze osoba ma ciji su bubrezi oboleH. N ajce~ce se u£i-
rna s me dom , je r je onda le k prij atniji.
I za s polj nu, a pogotovo za unut ra~ nju u potrebu slacice, pitati le kara.
Slaeieno etarsko ulje. - Ova eta rsko ulje j e vrlo efikasno i energicno
al'l l iseplicl'lO i paraziricidno sredstvo, ali je opasno, te u rukama nestrucnjaka
moze izazvat i tdka trovanj a , pa cak i sm r t!
Zbog tega se ovo ulj e u a pote kama d rli pod kljueem i izdaj e se sarno
na le karski recep r.
U apoteka ma j u fa nnaceu tlskoj industrij i od slacicnog ulja se spravlja
veh k b roj razn ih lekova , ali se on i smeju uporrebiti jedino i iskljucivo po
savelu le ka ra . Upotreba na svoj u ruku, nestrue no i neznalacki, eesto izaziva
nezeljene posled ice koj e se, ako bolesni'k prefivi, te~ ko Ieee.
Od 4 grama s la~i cnog ulja zec ugine za nepuna d va sa ta, a od 15 grama
za svega 15 minu ra. Ak livni sastojak slaeicnog elarskog ulja (alil-izotiocija-
n id) ima mali moleku l i zbog toga b rzo prodire u sve organe, a izlueuje se
preko pluta i mokracom. .
Antibakt er i jska moc slac icnog etarskog ulja j e vrlo v elika; 6ak J u raz-
blaienju od 1:300.000 zaus tavlj a razvoj veCine zaraznih· klica. Otud oprav-
612 LECBNJI! BIUBM
dana upotreba tzv. senfa iii mutarda kao za~ina i dodatka uz mnoga jela, oso-
bite slana. Ljutina sla~ice deluje, dakle, preventivno.
Slacicni Jpiritus spravbja se '11 apotekama kod nas i svuda u svetu. To
je najC'esce 10f0-ni ili 2% -ni rastvor s l a~i~nog etaJ1Skog ulja u ~istom (iii
80-900/o-nom) alkoholu. Moze se upotrebljavati, ali sa rno spolja umesto sla-
~ icne karte i obloga, aH vrlo oprezno. eim lSe oseti toplina, odmah treba to
mesto na telu oprati i namazati svezim ulj em da bi se spre~ilo erven ilo i
opekotine.
Protiv reumatizma i s li~n ih oboljenj a, upot.rebljavaju se, osim s l aCi~nog
spiritu5a, .i razne emulzije, linimen ta, pomade, lekovite mas ti kojima se mafu
bolna mesta n.a telu.
Upotreba 5la~ice , njenog braSna i etarskog ulja u veterinskoj medicini
jos je cesca i raznovrsnija nego u humanoj medicini. Razume se da se i ovde
mOl'aJju preduzeti sve mere opremosti.
Masno uije se dobija industrijski ,iz semena orne slaOiee. Cedenje ili eks-
lrakcija 'je vrlo rentahilna, 'jer sla~ica ima v.ise oct 30% masnog ulja koje se
upotrebljava ;oa ishranu i u razne industrijske svrhe.
!~arO(lna
lInena. - Osim .imena: ema 6la~ica, musta,rda i senf postoje i
druga narodna 'ime na, npr.: ardalj, gorusica, ognjica, mustarda, muStar, har-
dat itd.
CAJEVI
nas se ne ob raea bezmalo nika,kva paz nja. Eto jo~ jednog klasicnog prime r~
gde vrl o vain.a i potpuno n e~·kodlji va le kovita biljka moze biti smrt onosna
a ko ~e ne upo trebi za ono za ~ ta treba da se kor is ti.
SLEZ eRNI
Lisee se bere kad je bilj.ka u evetu, od dye vrste ernog sleza, velikog
.i malogo Lisee je okruglo; pri dnu malo sreasto l zrezano iii bub-rezasto i ima
dugacke drSke, lliroko -je atka 8 em, ima 5-7 prstasto poredanih'llerava i ot!-
govarajuCi broj krisaka iIi je nejasno 1seepano; po rubu je dvojno zupcasto-
-reekasto. Gornja st·rana lista je tamnozelena, a donja je bleda i pomalo dla-
kava. List je bez mirisa, auk usa j e s I u z a s tog i pomalo oporog.
Lislovi velilrog sleza su malo krup'lliji cd malog.
SMlUE. SMrU . CMlUE. SMOKVA . ..
617
Sad rii s I u z i i mal o t a n ina. Li st crnog sleza ul azi u sas tav plue-
nih cajeva. Malo se upotrebljava cak i u na rodnoj med iei ni.
Slez se upotreblj ava za lek od najdavnijih vremena. Ta ko ga vee Diosko ·
r iel i Plinije p reporucuju kao sredstvo za 'i zlucivanje sluzi. za ublazavanje
ka~ l j a. Semenke s u oenili kao afrodizijak (sredstvo za poveeanje polne moei).
Sadi se kod nas na javnim mestima kao dekorativno drvo koje irna
gustu krunu i zelene grane. Li.stovi s u .perasto deljeni kao u bagrema. eve·
IOvi su sHni, belieasti, udruzeni u velike metlice, Plod je socna valjka·
sta mabuna dugacka do 6 em. Cveta u avgustu, Poreklom je iz Japana, Man·
dzurije j Kme.
Droga. - J o~ neo'tvoreni evetni
pupoljoi, rede list (Sophorae flo s et
folium).
Sastav. - Za sad a najbogatiji pri·
rodni izvor rut 0 z ida Hi rut ina
(10-2{)c/o); u liseu ,i mladim granama
ima do 5"10 ovog f1av{)nskog hetero·
zida.
Rutina ima i u nekim drugim
biljkama, ali znatno manje: u ruti
(Ruta graveo/ens, u njoj je .i otkriv"'l1
i po njoj dobio ime), u zovi (Sambu·
cus nigra), heljdi (Fagopyrum esculen·
tum) i dr.
Upotreba. - Glavnina droge se
upotrebljava za industrijsku ekstrak·
ciju ru1.ina, leka koji utice na ot·
pornost kapilara i na njihovu propu·
stljivost. evet se moze uzimati na
viSe nacina: po 30 kapi tinkture 3-4
puta dnevno 1(20 g cveta drfi se u 100 g
70"10 alkohola) iii se evet zdrobi u prah
i s medom .u zima po pola grama 3-4 SOfORA
puta dnevno.
Rutin sman juje krtost i poveeava propustljivoSit kapilara, pa se upo·
treblj ava za lecenje raznih lcrvavljenja .i za sprecavanje .p rskanja -krvnih
,udova, Rubin uopste smanjuje propustljivost pov~ins-kih slojeva celija, Ne·
dostatak vitamina P (citirana) u organizmu 'Prouzrokuje smanjenu otpornost
kapilara (postaju krti, lomljivi, prs,kaju), sto ~ e uzimanjem rutina popravlja,
Vazno je napomenuti da rutin nije skodljiv i <la se biljke s rutinom mogu
upolrebljavati bez bojazni.
Rutin se upotrebljava za lecenje veeeg broja bolesti u kojima je pove·
cana naklonost krvavljenju (iii one vee ,postoji) kao poslediea smanjene otpor·
nosti ka.pilara zbog njihove krtosti.
620 LECENJE BIUI!M
SRCOPUC
IzgJed biljke. - Dugovecna zeJjasta mala biljka, visoka 5-25 cm. sivo-
srebrnasta od obilja vu nastih dlaka. Iz razgranatog .poleglog rizoma izbij aju
rozett· mnogobrojnih jezicastih listova koji su IS lica zeleno-belicasti, a s na-
Iicja belD vunasti. Na vrhu stabljika su cvasti lSa cvetnim glavicama velicine
6-9 mm. Biljka je dvodoma (dioica); zenske cvasti su svetlocrvene, a herma-
frod iln e bele, ret·ko ·kad crvenkas te. Cveta od maja do jula, a u planini do
septembra.
Rasprostranjenost. - Suvi planinski, ·rede brdski pasnjaci., osobito su-
vati do 2.500 m visine.
Droga. - Cvetne glavice (Antennariae tlos), osobi,to zenske jer se vise
cene, rede nadzemni dec biljke u cvetu (Antenl1ariae herbal. Bere se pocet-
kOlll leta i brzo osusi. Ako se beru cvetne ,s tabljike, onda ih treba vezati u
kitice , nanizati na kanap i suSiti na promaji. Mora se paziti da se ocuva lepa
ziva crvena boja, cveta.
Sastav. - Tanini, alkaloidi, etarsko ulje, smola, karoten, fitosteroli, vi-
tamin C. Biljka nije dovoljno pmucena.
Upotreba. - Narodni lek u raznim evropskim zemljama za lecenje mno-
gih unutrasnjih .bolesti. Pojacava IUCenje ZUel, ieludacnog i pankreasnog soka.
Upotrcbljava se kao holagog pri oboijenjima zucnih puteva, a u smesi s mallU-
nama od paJSulja protiv secerne bolesti.
NajcesCe se upotrebljava kao sastojak tzv. »cvetnog plucnog caja« koji
se pije kao caj za lakse iskasljavanje:
SRCOPUC
621
I. Cvetni plueni caj: porncla se 10 g cveta srcopuca, IjubiCice, podbela,
belog i crnog sleza, turcinka, trandavilja i divizrne; 3. supene kMike ave srne~e
popari se s pola litra kljucale vode, poklopi i posle 15 rninuta odlije, zasladi
medorn i pije loplo svaka 2 sata po 1 ka~iku.
2. Cir zeluca i dvanaeJtopalacnog creva: SO g src".Qpuca, 90 g slatkog ko-
rena i 60 g cveta kantariona - ,porneSa se. Tri supene 'ka~ike ovog caja kuvati
10 rninuta u poklopljenorn sudu u pola Iitra vode, ostaviti 3 .sata da se ekstra-
huje i piti urnes to vode najrnanje 2 rneseca .
G'1aphalium uliginosum L. 'je jednogodgnja zeljasta biljka koja raste
na vlaiThim rnestirna. Shlcnog je ·sastava i upotrebe kao srcopuc .
.
; I'
'N.' 'I
( "'.....
SRCOPUC
SRCENJAK
STRASNIK
624 LECI!NJI! BIUI!M
STRilUSA. STRilICA
Sisymbrium offioinale (L.) Scop. - Cruciferae
STROFANTUS
Pod St rophal1tus (Apocynaceae) ·ima v.i~e od 40 vrsta, od kojih se u me-
dicini upotrebljavaju sarno trio Sve su to vel ike tropske lijane koje rastu
u Mriei. Glavni lekoviti sastojak stro-
fantusovog zrelog semena je kardio-
tonicb glikozid strotanlin. Deluje na
sr~ani mi~ic kao i glikozidi digitalisa,
ali dej stvo nas-tupa mnogo brie, a traj e
krace.
Daje se sarno 11 intravenskim in-
jekcijarna, u akl.ltnom popu~tanju 6r·
~anog rada. Pojedinacna doza iznosi
jedan deseti dec do jedne ~etvrtine mi·
Iigrama. ,
U srcanih bolesnika lecenje sc
obicno zapocinje strofantinom, ana·
stavlja digitaIisom. Bolesnik treba da ,ZGLED SEMENA RAZNIH STROFANTUSA.
I - S. HISPIDUS~ 2 - S. KOMBE.
kale lekaru, koji mu odreduje stro· 3 - S. "RATUS
fantin (La lecenje, da Li je .u ,poslednja
tri dana uzimao kapljiee (iii neki drugi obIik) digitaIisa , po~·to se injekcija
strofantina 6me dati samo posle pauze od nekoIiko dana.
Intravensko ublizgavanje strofantina mora da se vr~i pod strogim le-
karsklm nadzorom, jer je strofantin vrlo otrovan.
626 LECENJE BIUEM
SUNCOKRET
Helianthus annuus L. - Compositae
TATULA
i sao p ~tava mu da je »V\reme da ve li ~an s tvo dobij e iklisbi r«. Apoteka·ri i leka ri
toga vremena slika ni su, ka ri kira ni svi od reda sa kl i,s tirima u rukama, ogrom-
nim i s tras nim , jer im je to bilo »svij e tlo orui je« .
Za jednog drugog vlada ra se prJca (Napoleon u Holandiji) da je iz·
gub io bi tku i zamalo s to nije i glavu os tavio na boj nom polj u samo za-
A
B
,.~.~;:~
~:
~?
to Sf.o mu lekari nisu dali da kre ne u boj pre nego ~ to dobij e ~voj oba-
vezni juta rnji kli 5tir . U to dob a razni imucni uobrak ni bolesnici hili Sll
!prava b lagodet za m noge ve~te Ileka·re. Oni ih cvrsto drfahu i za
zivu glavu ne i spu ~ta hu oSvoju zrtvu, svoju sigurnu doZivotnu penziju.
Ta'ko je i kod nas bilo s tim pilulama. Ulkoliko je neko bio imucniji
i na v i ~em polozaj u, ut oLiko je vi~e uzimao tih pilula lZa podmla-
di vanj e.
Je dan b eogradski apoteka r n a Vof dovcu, koj'i je d sam bio p roizvo-
dac lib cudotvornih pilula (timao je rnalu fabriku lekova), toliko se bio »pod-
TATULA
629
m lad io« upotrebljavajuCi ih svakodnevno u toku nekoliko goctina da je mo-
rao posle da se leei. Sanitetske vlasti su 1940. god. poslale njegove pilule na
anali zu. Pored a loja, reuma, podofilina i j alape nadena j e mama kolicina
(vi~e nego 's to je u deklaraoiji bilo navedeno) atropina i hiosoijamioa, dva
nlkaloida, koji mogu poticati od velebilja, tatule iii bunike, tl1i oa~ oajobit-
ni j e droge s ovim otrovima.
Naknadnim ispitivanjem nam s mo pored a·tropina joo ~ antrahinon-
ska jediojenja. Sve navedene droge deluJu kao vrlo energiena, drasticna
purgancija.
.Pre rata najeuvenija zena u juznom Banatu bila je vracara baba Anujka.
Njeno prilSustvo se svuda oseealo, osobito po rumunskim selima. Postovali su
je iz slraha, jer je bila »svemoena«, mogla je da ucini dobro, a j~ 6esee da
LECENJE BruEM
634
naudi : gazda ~ ki sin jedinae da ne sluZi vojsku. imucna kuCa da Jma sarno
jedno dete kako bi kapital (imanje~ ostao neokmjen i jo~ uvecan zenidbom
s bogatorn mirazdiikom da se pronadu ukradeni parado~. pa makar vra!l1ei
bili odveden-i 5 one strane granice. u Rumuniju .iii preko Dunava. da se ne-
strpljivi na51ednici ~ to pre dOCepaju imetka imuCnog babe koji ba~ n~kako
nece da umre i 51.
Eto. to se i danas fivo prita 11 Banatu 0 jednoj zeni zbog koje su mnogi
mladiCi (kojJ su mogH da jor pl~te). stasali rza regrutaciju. pomrli. a drugi su
ostali vetiti invalidi. Bilo je godJna i sela gde je tek deseti mladic bio spo-
soban za vojsku. Sve je njih .Ietila i izleCila« baba Anujka. VlaS'ti su je kaf-
njavale. ali je ona sve kazne uredno plaeala i (wake godine sve vi~ zemlje
kupovala. »blagoslovene zemlje banatske«. kako kaze na~ veli.ki pesnik. Bana-
Canin Dura Jak~ic.
Najzad. kad je zlo prevrlilo meru. zatvorena je i osudena na smrt. U
njenim lekovima. »specijama i mandiama«. najv1~e je nadeno samlevenog
semena tatule. zatim live i drugih otrova. Tatulu je sarna brala na kraju
sela gde svinje leZe. a zi'Vu je kupovala u apotekama. Kad su apotekari
odbili da joj prodajl1 zivu. ona je preko svojih »poverenika« ·pokupovala
sye termometre. polupala ih i povadila Z1VU. jer za nju to nJje bilo skupo.
Smr6u baba-Anujke zlo nije prestalo. Ona kao da je bila rasadnik.
skola zla. Jedna njena sledbenica trovala je. lukavo i oprezno. svog znatno
starijeg milia. penzionisanog kapetana tuvene bele lade i becke lade
koja je vozila izletnike od Beta do Cmog mora. Nasledila je kape-
tanove kuce u nekoliko mesta 'po gradovima pored Dunava i kucu u Kov.iJlu
gde su Z1veli. Brat. seoski svinjar. brae joj je tatulu a ona mu obeea za tu
uslugu 8 lanaca prvoklasne zemlje pod selom. Izbio je rat i 'sestra ne htede
da prepise bratu obecanu zemlju. I tu potinje da se kolo raspli6e i poste-
perm da se otkrivaju oj druga trovanja tMulom u tom delu Banata. - Go·
dine 1944. Rozika je bila bogaJta zena. prva mirafdZii'k a. aLi joJ 'je »novae do-
sao glave«.
Godine 1945. u Pantevu je jedna m lada zena morala biti Sltreljana. jer
je iskore.nlila 'kueu Alekisiea. Tatulom je najpre otrovala lSVekrvu. zatim mula.
pa svekra i na J<raju os tale ukueane.
Poretkom avgusta. odmah nekako posle rata. hitno smo bili pozvani
u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu. Zatekosmo troi mlada snazna co-
veka u ludatkim k05uljama. 5 rukama (rukavima) vezanim na ledima. u sobi
s resetkama.
Jedan je umro. a dvojiea su posle cetirj dana dosla k sebi. Niceg se
nisu seeali i tudili su se kad su im neki njihovi ratni drugovi ispritali kakve
su sve ludos ti pravili na savskoj plafi.
Simptomi trovanja bili su vrlo jasni (tipicno trovanj~ atropinom). ali
oni nisu hteli priznati sta su popili. Pomoglo je lukavstvo sanitetskog gene-
rala dra Radmila Jovanovica: .Vase poboljsanje je sarno prLvremeno. pro-
lazno i priVlidno. ako ne kaZete sta ste cinili. mi vam 'i pored sveg zalaganja
ne mOZemo pomoei. jer smo u nemogucnosti da primenimo terapiju pro-
tivotrova ... "
TATULA
635
~~ni Licanin, mladi, snafniji i plahovitiji, najzad progovori: .BiIi smo
na gadanju na Del ibl<Jitskom pesku, pa smo u Alibunaru (dakle, opet baba-
-Anujldna nahija) nabavili neko erno seme koje po maze, jaca mu~ku snagu.
A na Savi golotinja - lepotinja, pa se, eto, prevarismo .• Pokazao je seme.
Bilo je od tatule; pili su ga sarnlevenog u eroo j kafi.
Naravoucenije. - Sve ovo s to je receno 0 1atuli nije zbog toga da se
citaoei truju (mi.sleCi da se lece). Nili se zeli da ovo pisanje stvara ~arlatane
i trovace. Ne, to nikako! Sve je ova javnosti saopsteno u najboljoj named
da ~e cuva ovog otrovnog korova, koji na 5vakom koraku prati coveka i nje-
govo ob.itavali~te_
Ovo je sarno mali izvadak j,z belezaka sa terena. Koliko je aslmaticara,
~rcanih i drugih bolesnika plat,ilo glavom nestrucnu lIlp01rebu tatule.
TERPENTINSKO DUE
Te rpentinslko ulj e se dobija de ~tilacijom terpentina koj-i curi iz ozlede-
nih stabala raznih vrsta bora.
S pol j a re daje u obliku obloga protiv reumat izma i neuralgije, oso-
bite scijaticne. Inhalira se pro tiv bronhitisa i drugih oboljenja organa za di-
sanje. I z nut ,r a se dalje protiv zucnog kamena, putridnog bronhiiJtisa, pluene
gangrene, hronicnog katara bronhija, katara besike, cistiti's a i sl. Kao antidot
fosfora upotrebljava se sarno staro, »ozonirano« ulje (5-15 kapi). Ono oksi-
elise fosfor na fosfornu kisellnu. Nefr iticarima se ne sme dati, jer drazi kozu,
a jos vi~e s luzokozu, izazivajuci s pocetka crvenilo i bol a kasnije opekotine
i mehurove.
Inte rno se daje u o bli ku sirupa, kapsula iii pe rla 0,25-2 g dnevno iii
po 10-20 kapi u mleku vi~ puta dnevno. U slucajevjma fosforizma daje se
mnogo v.ire: 15, 30 pa i 40 g, dnevno starog uJja, svakih pola sata po jedan
gram i vise. Ozbiljne poremeeaje mogu izazvati 15-30 g, a vece doze i smrt.
Ulazi u sas-tav nekih flastera i melema.
Lnd~trrijska uporreba je veliika i raznovnsna. U noVlije vreme cd osobitc
vaznosti je za proizvodnju sintetskog kamfora, manje terpina, terpineola,
lakova, Iboja rl dr.
TlMIJAN, GAlENA ILl PITOMA MAIKlNA DUSICA
637
TlMIJAN, GAJENA ILl PITOMA MAJKINA DUSICA
Crnogoriean ~ib iii drvo 'koje dozivi vekovnu starost. Tisa je zakonom
za~ticena u prirodi, jer je postala v-rlo retka . Plod liei na crvenu bobicu. Po-
negde se jo~ upotrebljava lis·t za leeenje raznih bolesti. Tisa je otrovna za co-
veka Ii domace zivotinje i moze izazvati smrt! Zbog roga se lllJikako ne prepo-
rueuje upotreba tise za leeenje. Glavni otrovni sastojak je alkaloid taksin.
TITRICA ILl KAMILICA
639
TITRICA ILl KAMILICA
U jesen, kad pecnu i danju i noeu da sipe dosadne ki~e, j kad sela i gra-
clove obav ije nezdrava magla i dim, malo je Ijudi kojj ne obole od nazeba
i gripa. Po sko lama, b10skopima, pozori~tima, kasarnama, zeleznickim cekao-
n icarna i drugirn javnim m estima gde se sakupljaju velike rnase sveta, pre-
nose se razne bolesti. U nekim ~ko larna i internatima gde se preko jeseni i
zjme, izjutra " uvece, davala po jedna solja jakog caja od kamilice, kao pre-
ventivno sreds tvo, bilo je mnogo manje gripa, influence, angine i slicnih be-
les ti organa za disanje nego tame gde to nije cinjeno. To je zak lj ucak do
koga su dosIi neki lekari. I kas lja je bilo mnogo manje.
MisLim da bi u tom pravcu trebalo vrsiti dalja ispitivanja, a vee sad
poceti s iroku propagandu svakodnevne upotrebe tit ric e u v 0 j sci i
c i v i I n 1 m k 0 I e k t i vim a. N a ·t a j n a c i n b i s e s ma n j i 0 b r 0 j
b a ,n a In j hob 0 I .i e n j a 5 i 'r 0 k i h n a rod nih s I 0 j e v a, po got 0 v 0
r a d n 0 g n a rod a vel i k i h k 0 I e k t iva. Sma n j i 0 b j s e b r 0 j
s v a k 0 d 111 e v n 0 0 d s u t nih u f a b r i k a m a, s k 0 I a m a, r a d ion i c a-
m a i p 0 vee a I ira d n i k a .p a c.i-t e t i p r i nos i u p r i v red i, u s -
p e h u s k 0 I i. Kao sto -su neke zembje javno toeile eaj i posle n ekoLi-ko decc-
nija navikle svoje grada ne na tu ~inesku drogu, tako i mi mozemo uciniti preko
jeseni i zime ·s lI1asom tillricom. Sve je to stvar narvike. A Casa ·toplog i osladenog
caja od kamilice ozeblom putniku na nekoj stanici nesumnjivo ee "iSe pomoei i
prijati nego casica neke sumnjive rakije. To je jedan veoma vazan problem
o kome vee sad a treba razmisljati.
Tit ,raca je najvaznlija vojvodanska droga. - Zbog toga
cemo 0 njoj malo vise govoriti. Vojvodina daje celom covecanstvu milione
kilograma ovog mi-risnog i lekovitog cveta, ali svetske potrebe jos nisu zado-
voljene. Iz ovog dzlaZli da njenu proizvodnju ~reba poviS'ibi. S druge strane, titri-
ca se kod nas ne trosi onoliko i onako raznovrsno kao u drugim zemljama,
narocito u onima koje ovu drogu kupuju od nas. Mi je ne cenimo, valjda zato
stn je nasa - kazu neki duhoviH Ijudi. Mislimo da su i oni u pravu, ali da je
glavni razlog nedovoljne potrosnje slaba obaves tenost i nas ih lekara i laika 0
lekov,itoj vrednosti !lase titrice. U SAD, koje su glavni kupci nase titrice, ne
zauda·raju vise decja, zenska i druga neka bolnicka odeljenja na karbol, lizol i
druge -smradove i otrove, nego prijatno i blago mirisu na nasu titricu. Kod
nas se ti.trica uglavnom upotrebljava u obliku caja, koji svaka maj-ka skuva
detelu kad zatreba. Medultim, postoji velik broj raznih gotovih, patentiranih le-
kova, koje smo pre rata kupovaIi, a u kojima je glavni i cesto jedini lekoviti
sastojak bila bas na~a titrica. Trebalo bi prouciti sve te IStrane preparate od ka-
milioe, zadriati ono ~to je dobro i proizvodHi te lekove.
Caj od titrlce. - Titrica ·se najvge upotreb lj ava za lek U obliku caja. On
bi mogao biti i najbolji ga lenski preparat kad bi ga svi uvek znali naCiniti ka-
ko treba. Veeina domaeica u tome gre~i. Nekoliko cvetiea metnu u lonce vode
i s at i m a k u ·v a j u na ~tednjaku, verujuCi da ce lek utoliko biti jaci uko-
liko se duie kuva, jer misle da se dugim iskuvavanjem bolje ekst·rahuju leko-
640 LECENIE BIUEM
viti sas lojci. To je ,pogresno. Glavni lekoviti sastojak titrice je etarsko ul je.
koje pri kuvanju izvetri zajedno s vodenom parom.
I dntga greska nasih domacica dol az.i od neznanja i neobavestenosti.
Njima se to ne sme zameriti. a nasa duZnost je da ill obavestirno kako treba
raditi. Nadme. kad god se kuva . kamiltej«. uvek lSe u !l.on~e meme vrlo malo.
sasvim ned 0 v 0 I j not i t ric e. Nekoliko cvetova u p ola litra vode uopste
ne mogu pomoci bolesn~ku. Titrice tre ba staviti u dovoljnoj koli~ini, jer ona
nije otrovna ni skodljiva i nema opasnosli i neprij atnosti usled voce doze .
Caj od lilrice treba spravljali 11a ovaj l1acin. U /'list lon~ ic metIne se dYe
pune !kasike (za supul titnice i preltiJje sa 200 g k.lju~a l e vode; odmah poklopi.
malo promesa i ostavi pola sata iii ceo sat ukraj stednjaka (ali da ne vril,
vee pTe-rna tome da Ii se zeli jaci iii slabiji caj. Zatim se ocedi , os ladi i pije.
Ako je po trebno da se bolesnik preznoji . treba .cia pij e s to topliji caj . Ako se
pije -za ape tit, ond a se pije hladan i nesladen jak caj na pola sata pre jela.
Mi lSe nadamo da ce se uskoro i kod nas titrica mnogo vise tTositi po
ugledu na industrij ske zemlje, koj e je mnogo vise .trose nego mi. iako je od
nas kupuju . Stotine porodica Ce m06i naci dobru ,i laku zaradu na jednom
lepom pos lu kad jednoga dana podignemo rad ionice za preradu titrice i izradu
raznih lekova i kozmetickih ISredstava od tritrice za sioroku potro§nju: ,raznih
mesan ih cajeva za umirenje, za decu, za stoma:k. za znojenje, za grgljanje,
pro tiv oproliva male dece, za kupanje, protiv nekih 'koznih bolesti, za zapi-
ranje u gi'nekologiji. za i zradu yodice oel ftitrice, ekSftrakta, tableta, -siTupa,
tinktuTe, ulja, losiona i drugih proizvoda. Kod nas na tom polju go tovo nista
oije uCinj eno. I zato b i, eto, bio jedan od zadataka nasih proizvodaca lekova
i kozme tike biljnog porekla da pristupe ogledima i proucavanjima moguc-
nos li proizvodnje novih preparata od ove domace droge. Bol}e je inostran-
s tvu prodati nekoliko .s totina kilogra ma etars·kog ulja od titrice nego izvoziti
stotine hilj ada kilograma kabastog cveta. Za ove prerac:levi ne CR. se vise do-
bili, a osim toga, pod i g I·i b i s m 0 ina s u .i n d u s t.r i j u, z a .p 0 s I iii
n as u radnu sna g u i 'Ucinili nepotrebnim uvoz nekih le-
kova i hJgijensko- 'kozmetackih sredlStava iz tudine.
U svakom slucaju, od svih vojvottanskih korova za 's ada se titl"ica naj-
vise eksp loati se i donosi najviSe kori.s ti. Za taj korov mi smo ill ino5'transtva
dobili u za menu mnoga Fabricka postroj enja i razne lekove. Na besk rajnim i
pu stim vojvottansk im slalinama tHrica je pl-ava blagode l. Ona ce moci do-
nosili jos viSe kori s t,i ako se omoguCi nastavak zapocetih proucavanja. Mo-
zda Cemo jednog dana bili u moguc nosti da podignemo Ins tit zap r 0-
u C a va nje 'P ·r 0 i z v 0 d n j e t i t ric e, je r ona i sad donosi viSe koris·H
nego psenica i kukuruz, dva glavna useva u Vojvodini. Na medunarodnom
lrZistu placa se za kilogram suve titrice 4.000-5.000 sl. dinara, a za kilogram
titricinog etarskog ulja 700.000-800.000 st. dinara.
$ ta leci Iii rica? Upotreba. - Ter"'pijska upotreba titrice j e cesta i razno-
vl'sna ne sarno u namdnoj vee i u skolskoj. nauc noj medicini. Daje se spolja
i iZllulra. Ona ima veliko preimucslvo sto nije otrovna i sto uopste nije skod-
l;iva. Nema danas nijedme fa rmaikopeje u svetu koja ne propisuje cvet tit rice
kao obaveznu drogu koju m 0 r a im a tis v a k a a pot e ka. To je jedan
od najomilje nijih i najpoznalijJh domacih. kucnih, porodicnih lekova, osobito
T1TR1CA ILl KAMILlCA
641
u kucama s mnogo dece. T-itrica je jedno od najboljih sTed:.tava za le~nje
zap a I} en j a k 0 z e i s I u z 0 k 0 Z e. To antiflogj,stitno dejstvo litrice je
i eksperimentalno dokazano: pomocu slatitnog etarskog ulja v~tack.i izazva-
na crvenila i druge upale raznih organa coveka i domacih Zivotinja potpwlO
su ·izlerene vrlo razblazenim rastvorom etarskog ulja (0,06010), jakim tajem i
drugim galenskim preparatima od titrice. Kao an-tifiogistik ti-trica se daje za
letenje raznih opekotina, Tana, cireva, za klistiranje, za zapkanje i ispiranje
polnih organa, ojedenih mesta, otiju, nosa, u~iju, usta, za grgljanje i uop~te
za sve osetlj.ive organe 5 kojima \Se mora veoma oprezno i pazljivo postupati.
Pranje glave jakim tajem od titrice pomare obolelom korenu kosc. U
obliku dekokta, intuza ili tinko-tre, ti trica je orniljeno sred5'l vo za pozlaCivanje
plave ko:>c iii da cma i kestenjasta kosa dobije svetliji ton. Osim toga, kosa
postaje meka i sjaj na.
Iznutra se daje u oblilku taja, naroCito maloj deci i odojcadi protiv bo-
lova i greeva u trbuhu j za umirivanje. Zbog toga tritrica ulazi u sastav mno-
gih cajeva protiv raznih tegoba nastalih od te~kog varenja, nesanice i drul}ih
smetnji Kamilica izaziva znojenje, vaZno za letenje nekih bolesti. Pozna-to je
da se novorodencetu, .kad place iii kad majika nema mleka, sme dati samo
karniltej.
Posle lIlZimanja kamilice u1rostrutuje se broj leukocita, olak~ava se va-
renje, odstranjuju gasovi i IS ·tim u vezi dosadna nadimanja i smetnje u orga-
nima za va·renje, smanjuje sekrecija i putridne (smrdljive) upale sllllZokoze
creva, zbog rega se titrica upotrebljava protiv zatvora. U II svetskom ratu
mnogi na~i lekari , u nedostatku drugih lekova, davali su jak caj ti~rice ~
u redivanje menstruacije i za umirivanje, najte~ce zajedno 5 gorkom dete-
linom i valerijanom; ovo potvrduju i Lekler, Zips, Braun i drugi cuveni
lekari.
kose te~alj , a kad se posao poceo sve v i ~ razvijati, decurlija se sarna dovijala
kako j e wala i umela: natinili osu dana~nji tip grab ljiea. Sve se to razvijalo
spontano. Niko nije uloi.io ni dinara, niti je iko i pomi ~ lj ao da ne~to doprinese
za nauc noistraf ivacki rad. Ako je n ~to .i ucinjeno (vazdu~ne i termicke s usare ,
pakovanje) , sve j e to uradeno da bi se za ~to kraee vreme nabralo sto vise
eveta, da bi se sto brfe osusilo.
Titriea nije droga zn acaja opijuma, b eladone, tatule, digitalisa i slicnih
droga znacajnog farmakolos kog dejstva, ali o ne sto je za Povardarje opijum,
za dinarske planine beladona, mrazovae i lineura, za nase primorje buhac i
zalfija, to je za gorn j i Banat tit rica. U dobrim godi nama se nabere vise od 200
vaguna simvog eveta, od cega se dobija vise od 30 vagona suvog eveta za ·izvoz.
Tome treba dodati jos i oko 8 vagona neophodnih za podmirenje domaeih po-
treba. Mi smo do sada primili i z inos transtva milione dolara za taj korov i ku-
pili citave fabrike. A ne treba izgubiti iz vida da se nikad ne obere say evet, da
uvek veei deo ostane neobra n, jer je ti trica takav korov koji ni domaee fivo-
tinje ne jedu. Pa, zatim, da ga svake godine, ako se ne obere, sunee sprfi i vetaI'
raznese, kao i svak i drugi p rezreni korov. To je biljka koja se ne javlja poj e-
dinac no, nego u Velikoj grupi, mes timicno desetine i stotine hektara zemlje.
IZGLED BIUKE
BERBA
SUSENJE
Obrana kamili ca mora se sto pre osU'siti. Temperatura ne sme preei 45°C.
Ako se ta temperatura prede, izvetrice s.kupoceno etarsko ulje i tim e i lekovi-
tost kamilice. Zbog toga se tako strogo kontrolise nj eno susenje. Banat, koji
je pos tao sve t·~ld proizvodac prvoklasne kamilice, ima nekoliko desetina ter-
mickih i nekoliko stotina vjlzdusnih susara za kamilicu.
CUVANJE I PAKOVANJE
na, ,koLhl<o obieno traje berba titrice, vge zarade nego u toku celog leta i jeseni
rade6i mnogo tere poljske poslove.
Narodna imena: bela rada, bela SMa, beli zabljak, bijeli margie si tni, bla·
zena bela, bolivae, buvija (buvlja) trava, vonjavke, gamelica, gamiJica, gamo-
Jjica, goreak, fabJja trava, zablji cvet, zabnjak, roravic, jarmen, kaJurnela, ka.
milava, kamilica, kamomila, kokornja'k, komomilja, komonika, lepa kata, J.i.pi-
ca, matePienjak, maternik, matornjak, podrumiee, prstenak, ramenak, ramojn,
ramunika, ,rman, rodino cvece, rodnjak, romanika, telenak, tetrica, trava od
bu'Va, hermanek, hrman, carey cvet.
TOLU·BALSAM
Svez balsam je gusta tecnos-t, a duzim stajarijem oevI'sne, Mirisa je vrJo
prijatnog i aromat,i cnog, na vanilu i izmimu. Deluje kao veoma prijatan i .do-
bar anti'5 eptik, a donekle i kao eksointans. Sirupus tolutanus je jedan od
najukusnijih i najstabilnijoih sirupa, koji je istovremeno ,korigentna rnikstura
i mnogih teenih lekova, jer im daje vrlo prijatnu, ba'l~amiCnu aromu.
til a ·im a s koro dvaput viSe ta.nina, ~ to joj je infuz prijatnog mirisa i ~ to je
dom aca droga. Tormentila je adstringens i antidij a.roik od realne vrednos ti.
To je tonik, 's tiptik i hemostatik. Slicne su droge ·i rizomi od drugih bilj a ka
iz porod ice ruza: Potentilla anserina L. (bezanka, gusjak, pelOprs ta steza,
,,'ceplIC , s teia), P. replans L. (zabnik, petoJ.ista, petoprsnica, petop:rstica, tra.
va od gI'O'Mlice, Cela~ ica), zatim razne
f
Geum·vrste, Fragaria vesca (jagoda,
sumska jagoda, ma.mica) i d·r . Sve ove
biljke narod upotrebljava za lecenje
naj1razliciti!jlih boles ti, a najce ~ce za
zaustavljanje proliva 'i protiv srdo·
bolje.
Kod ,nas se tormen tila m aIo upo:
trebljava u §kolskoj medicini. U narod·
noj mediciJni, u brd s-kim i planinskim
krajevima, mnogo vHe se upotrebljava
cak oj protiv dJizenter ~je (·srdoboljel, ~to
se vidi .i 'Po narodnom imenu biljke.
Tormentila je starri na;rodJni lek.
Upotrebljavali su je jo ~ anticki narodi.
Posle uvodenja amel1icke droge ratanije
u eVlropsku ~kols,ku meddcinu tormen·
tila je potpuno zaboravljena, ali se u
narodu i da ~je upotrebljavala. U I svet·
skom ratu, u nedostatlku ra1anije, po-
laJro je uvedena u evrops<ku skolsku
medicinu, ispitana i danas s pravom sve
viSe potiskuje ·rataniju.
1. Pmtiv pro/iva (obic nog i kr·
vavog): po 20 g rizoma trave od srdo-
bolje i srcenjaka, korena sumske ja·
gode, kamilice i plodova bOr<YVT1ice; sve
se pomesa dobro isitnj eno. Tr.i supene
• kaSike ove smese kuva se u poJa Ii tra
vode 5 rninuta u poklopljenom sudu,
ostavi prekonoc i s utradan pije urnesto
vode.
2. Vino: 80 g simo zdrobljene
droge prelije se u boci 1 litrom najbo·
TRAVA 00 SRDOBOUE ljeg crnog vina, zapusi i, 6eS6e mucka·
juCi, drfi 10 dana, zatim se profiltruje
pije po 1 .rakij s ka casica triprut na dan pre jela kao s,r edstvo za jacanje.
3. Zaustavljanje krvi iz nosa: 10 g ~rave od s.rdobol'je i 5 g hrastove kore
sitno se isecka i kuva pola S'l.ta u 200 g vode, zatim se doda 5 g kamilice, po-
klopi, skine s vatre, os tavi 15 minuta, procedi i, kad se ohladi, ilspira se nos
ili se na-topi vata i drZi u nozdrvi.
4. Bolan napon u predelu mokraene besike: po 20 g t>rave od srdobolje,
odoljena, hmelja, kore bele topole ·i 'rizoma site. Pet ka~ika s-me~e kuva se 5
TRANDAVIUE
649
minuta u poklopl jenom sudu sa 1 IJbrom vode, ostav.i 2 sata i to pije u toku
dana u 5-6 obroka.
. 5 .. Krv Ll ,?"okraci.: ,?O 20 g trave od srdobolje, hajdueiee, kamiliee, plue-
"]aka I kra,s uIJka. Cetln kasike ove sme~e popari se sa pola Li,tra k1jueale
vode, poklopi, ostavi 4 sata, oeedi i pije svaka 2 sata po 1 ka~ika .
. 6. U!'a.1a I-!.s ta i idrela: po 20 g trave od Slrdobolje, bedninea, hrujdueice,
kmmhce I zalflJe. Dve ·supene ka~ ike ove sme~e popari se sa 300 g kljueale
vode, pokloPl, drli 2 sata ukJrruj ~tednjaka, proeedi i grglja.
. 7. Za isp,iranje rana: 25 g ,brave od srdobolje ~uva se eetvrt sata u pola
htra vode, zatlm se doda 25 g lista hajdueiee, poklopi, posle 5 sati oeedi i time
rana ispira i oblaze platnom natopljenim u tom eaju_
Ostala narodna !mena: brizovaea, grizniea, koren protiv proliva, krvo-
mok, petoprstka, sedmoprst, sreana kitica, sreaniea, sreenj aOica, steza, s1eznik,
trava od zmije, trava od srca.
TRANDAVILJE
CVET TRANDAVIUA
o
TRllUUA
TRN, TRNllNA, eRNI TRN, , .
651
Rasprostranjenost, - Stajaee vode, blata i mocvare do 1.000 m nadmor-
ske visine .
. . Svoj~.t~a. -. Cela biljka, a osobito plodovi su svojstvenog neprijatnog
nUrJsa kOJI lZazlva gadenje na povraeanje i ljutog neprijatnog ukusa. Otrovnal
Droga. - Zreli plodovi (Phellandrii fructus).
Sastav. - U plodovima ima 1-2.5"10 etarskog i oko 200/. masnog ulj'a
j smole.
Upotreba. - Narodni lek za leeenje bronhita i bronhijalne astme i pro-
tiv Jladimanja.
Opomena! - U veeoj kolicini uzet, plod trbulje izaziva nesvestku i druge
znake trovanja. Posto u nasoj flori ima boljih i manje opasnih biljnih lekova,
trbulju treba dzbcgavati. Ovde je spomenuta v,ise kao opa'Sna i otrovna nego
kao lekovita bilj,ka, d3lkle, kao opomena biljarima da je ne bern i ne koriste.
Ostala narodna imena: bedrenicak, Ikonj's ki kumen, konjs'k i mokrorok,
konjski morok, kropilo, morak.
,Slic nog hemijskog sastava i dejstva su i drnge domace vrste istog roda:
Oemmthe pimpineiloides L. (!lrbae), Oe. media Beck, Oe. balwtica Heuff., Oc.
fistulo sa L. (kropilo, trbulja) i dr.
.
' .
TROSKOT, TROSKA, TROSKAVICA, PTICJA TRAVA
JednogodiSnja, sitna, zeljasta biljka cije tanke, cvrste, zilave, razgra- '
nate stablj uke, 20-50 ern dugacke puze po zemlji. Obrasla je si tnim dugu-
Ijastim listovima i vrlo sitnim b elim, ruz,icastim iii ervenkastim evetovi ma.
Raste po uga zenim mes tima 'o ko kuCa j pored puteva. eveta od proleca do
kasne jeseni. Upotrebljava se eela bilj,ka u evetu (Polygoni avicularis herbal.
Sastav. - Flavonski heterozidi,
ako 4"/0 tanina, oko 90 mgOlo vitamina
C, vaska, sluzi, smale, seeera i silikata:
oka 10/0 nerastvorljivih i oko 0,2"10 rast-
vorlj ivih u vodi.
Upotreba. - Droga \Se vise i raz-
novrsnije upatrebljava u narodnaj ne-
go u naucnaj medicini, pre svega
kao blago adstringentna sredstvo za
lecenje organa za varenje: cira na
dvanaestopalacnom erevu i zelueu, pro-
liva ,(i krvavog), zeludacno-orevnih za-
paljenja, prevel-i-kog lucenja erevne sluz-
nice, povracanja. Ulazi u sas1av lekova
TROSKOT za rastvaranje kamena i peska u bu-
brezima.
1. Diureticni caj: po 20 g troskota, 2lUbace, 'breze, rastavjca ,i petelJki ad
visanja. Tri supene kasike ove smese kuva ..se 10 minuta u pola litia vode i
poslc 3 sata ocedi i pije ,triput dnevno po 1 solja pre jela.
2. Diureticni caj: po 50 g troskota j ·rastavica, kao pod 1.
3. Protiv pojacane i produiene menstruacije: po 30 g troskota j pasti,rske
torbice i 40 g imele. Dve lSupene kasike ove ,s mese kuva se 15 minuta u 400 g
vode. 'Posle 4 sata ocedi i popije pala lozjutra, a pola uvece Itre jela.
4. Belo pranje: Ito 25 g broskota, b ele mrtve kop!1ive, kamilice j ajducice.
Dve kasike caja ,kuvati 5 mtnuta ·i posle 3 sata ocediti .i popi1Ji ·u dva obroka
izjutra i uvece pre jela.
5. Krv u mokraci: po 20 g troskota d lista kopTive j po 30 g 1ista barovnice
i riwma vodene peruniJ<e, kao pod 1.
Ostala narodna !mena: adreselj, vTbiea, dvornik, dusomaca, zivinska tra-
va, kamenicac, kozjavka, kokosica, krupnik, molja'Vka, oputina, pasja trava,
podvornica, .ru~no zelje. slak, treskovac, troskovac, troskotac, truskavac.
TRSKA. TUJA
653
TRSKA
TUJA
Thuja occidentalis L. i Thuja orientalis L. - Cupressaceae
Kod nas se tuje sade kao ukrasno zimzeleno drvece, narocito po grob-
Ijima. Nekad su se upotrebljavali vrhovi grancica. Thuja e sUll1Initates. Danas
je to sasvim lIlapusten lek. Tuja se ovde navodi sarno za10 sto je 0 t r 0 v n a.
TUJA
654 LIlCIlNJIl BIU IlM
Sadrzi lanina, smole, secera, gorku materiju pinipikrin, jedan heterozid i e tar-
sko ulje u kome ima oko 60"10 o trovnog ketona tujona (s lieno kao u pelen u,
za lfi ji j vra tieu). Dejs tvo je slieno sabini. Upotrebljava se za pobaeaj, sto je
najces6e uzrok trovanja. Izaziva n eizdri:ljdve bolove u trbuhu.
Narodna hnena za Thuja occidental is: amerieka tuj a, amerieki klek, vita
jela, zerav, zapadlla smreka , grbava tuja. Za Thuja orientalis: istoeni klek,
obiena tuja.
Trajna zeljasta biljka cija IStabljika puzi po zemljj ili po povrSini vode;
moze da bude dugacka i do 2,5 m. Stabljika je sjajna, uglasta, ~uplja i meSlti-
micno obrasla adventivnim korenjem. Listovi su 19o1i, socni i perasti. Cve-
tovi su beli, silni, udruzeni na vrhovima stabljika u grozdaste cvasti. Cveta
od maja do oktobra.
Rasprostranjenost. - U izvorima, potocima, po obalama reka i zaba-
renim mestima.
Svojstva. - Kad se prstima rastrlja, oslobada poseban mir,is. Svoj-
stvenog Ijutog UkUS3 :koji peee i pomalo je gorak.
Droga. - List i cela nadzemna biljka u cvetu (Nasturtii folium et herba
recens), ali samo sveia, jer s~enjem brzo izgubi lekovitost.
Gajenje, - Pored bistrih potoka j u ba~enima. NajbrZe se gaji sade-
njem oziljenih delova stabljike, Moze se i sejati. Odabiranjem su dobijene
povrtarske sorte ugasa sa socnijim i mesnatijim li~Cem. Na Zalpadu je to pra-
va kulturna biljka koja se svuda gaji za proizvodnju povrca, najce~ce u ba-
senima s vodom.
Sastav. - Glavni ·sastojak je sumpomi heterozjd glikonasturciozid (vid.
Fitol7cidi). U soku ima mnogo vitam.ina C i provJtamina AiD.
Upotreba. - Preporucuje ~e svakome 'ko ima mogucnosti da gaji ugas i
da ga koristi kao zdravu zelenu salatu bogatu vitaminima i raznim solima.
Dnevno se moze tro~iti do 250 g uga5a. Pomate bolesnicima obolelima ad ~e
cerne bolestd, malokrvnosti, katara pluca i skorbuta, obolelima na be~ici i zuei.
Ostala narodna imena: boboWJjak, vodena goru~ica, vodena loCika, vodeni
kres, gardun, gosumac, grbak, derazga, drezga, rezanica, resnik, studencica.
beli ugaz.
H
UUE ZA SUNCANJE
List hajd\1cice brati daleko od .pt.lJta i prasine u vreme kad ~e u rozeti po-
jave stabljlike. Brati oko podne, kad nema rose, suv i zdrav list, pafljivo slagati
u korpu , ne nabijati, sto pre preneti kuci i na cistoj hartiji u tankom sloju osu-
siti na jakoj promaji. Osusen list zapakovati u najlonske kese i cuvati na hlad-
nom i mracnom mestu.
U litar potpuno ·sve:beg ulja od kuJkuruznih klica (»Vital« iii drugo) sa
rnnogo Jiposolubilnih vitamina staviti 100 g sitno zdrobljenog lista hajducice,
reglu povezati (povrsti) najlonom hli pergament-halftiJjorn, umotati u oistu
krpu i stav,iti u lonac s hladnorn vodom, a na dno lonca metnuti drvenu slamu
iii podeblji sloj ~istih krpa, pa kuvati da voda blago klju~a 3 sata. Kad se voda
u loncu ohladi, izvaditi teglu i kroz ~isto suvo flanelsko platno procediti ulje,
razliti u suve, Ciste bo~ice od 50 g. zapus·iti novim plutenim oepom, umotati
u tamnu debelu hartiju i nositi na letovanje. Mazati aelo telo, ne stedeti, sve
dok 's e ne ipOcrni, dok ne prestane opasnost od crvenila, upale ,koze.
Upalu hemoroida (suljeva) ublafava oblog (»hinda«) od ovog u1ja. Nato-
pi se malo paree ~istog mekog platna (flanela) i uv~e stavi na hemoroide da
prenoCi.
Cir ieluca mnogi 'su JzlecHi J'li bar ublafili tegobe upotrebom ovog ulja ili,
jos bolje, u1ja na~injenog od jednakih delova lista hajducice i cveta s plodo-
virna (kad j e sve crvenosrnec:te) karltariona. Uzme se po 50 g hajducice i kanta-
riona .i IIllje sprerrui kao sto je raniJje receno. 'P ije se po 1 kafena kasi~ica izjlltra
i uve~e pre jela.
Slicno dejstvo ima i u'l je spravljeno na isti' na~in od jednakih delova haj-
ducic-e, kantariona, ittirota i slatkog korena (po 25 g na 1itar zejtina).
Upale ,sluznice i koze ublazava, a cesto i le~i j ovo u1je spravljeno na ra-
nije opJsani nacin; po 30 g lista hajdutice i cveta i ploda kantariona i 40 g ka-
milice. Ovo ulje se prodaje pod raznim izmisljenim imenima kao patentirani
kozmeticki preparati.
HAMAMELIS: HELIDA. HININOVO III KINA·DRVO ...
661
Sva ova ulja imaju svojstven miris, kojl se moze menjati, doterdvati pre·
rna ukusu. Najvecu antisepticku moc i najjaci miris koji .p okriva, maskira ve·
einu drugih ima ulje od karanfilica (Caryophylli aetheroleum). Ovo ulje moze
se dohiti u svakoj apoteci. Nije skupo i ne ~kodi. Na litar eanije opisanih ulja
dovoljpo je dodati 1-2 g karanfiJicevog rulja pa da se dobije patpuno nov rn.i:r.is.
Dodatkom ovog mirisa povecava se antisepticka moe ulja protiv raznih upala.
HAMAMELIS
Upotrebljava se Clsu~en list i koca severnoamerickog drveta Hamamelis
virginiGl1a L. - Hamamelidaeeae.
Ima g a lot a n ,i If), a, slobodne galne loiselime i flobat<m1ina, do 0,2"10 ho-
lina, jednog kL~elog saponomda, u vodi rastvorljiVlih heteroziaa .i jednu gorku
supstanciju.
Upotreba. - Hamamelis je adstringens i hemostatik zbog tanina. U Arne·
rici je v.rlo popularan le k, speoifik za lecenje pro~ ire nih Ik oznih vena. Ulazi u
sastav masti i drugi'h lekova protiv hemoroida. Daje se i protiv proliva. Mnogo
vge se upotrebljava u kozmetici kao sredstvo za jaeanje koze i sluzniee.
jevima jo~ uvek boluj e od malari je oko 700 milio na Ijudi. Po~to je hinin
glavni lek protiv ove zarazne bolesti, vaznos t cinhone je ogromna za eove-
eallstvo. U Ik ori je od 1820. godine, kada su Peletije i Kavantu u Parizu ot-
krJli i izdvojili ,hinin, dosad otkriveno oko 30 alkaloida.
Upotreba - Za lek se upot'reblj avaju kora i hinin , a u novije vreme
i cinhonin, cinllOnidin, hinidin i »totakina«. Najveei deo kore utrooi se u
tvomicama za ekstrakciju hinina na Javi iii u Holandiji, manje u drugim
evropskim zemljama i u SAD.
Daje se u obliku de kokta i raznih galenstki.h preparata kao izvrstan go-
rak i opor toni'k i stomahik: Extraetum Chinae tluidwn et sieeum, Tirzelura
Chinae, Tinetura Chi,tae eomposita, Vinwn Chinae Ii dr. Dej-stvo se osniva
uglavnom na goreini koja potiCe od alkalorda i hinovina, sredstva za izazi-
vanje apetita i jaeanje, i na roborantnom dej-stvu tanina. Zbog tanina kora
deluj e kao actstringellis i kao baktericidno s.reds~vo, za grglj anje, za ispiranje
u sta u obliku vode i pr~ ka, za posipanje smrdljJvih rana koje tesko zace-
ljuju i ·s1.
Upotreba kore iz godine u godinu biva sve neznatnija prema sve veeoj
potro ~nj~ eistog hinina, a u novije v·reme osobito totakine.
HLOROFILNE DROGE
HMEU
Humulus lupulus L. - Cannabinaceae
HOLARENA
HRASTOVA KORA
Quercus cortex
U rano prolece, pre olistavanja ili u jesen kad opadne list, olju.sti se i
osusi jos potpuno g.J a t k a k 0 r a sa mladih stablji:ka, letorasta i grana
hrasla luznjaka, Quercus pedunculata Ehrh. rl hrasta 'l jutika ,i Lj lcimjaka,
Quercus sessilitlora Smith. - Fagaceae.
Izgled droge. - Droga se sastoji od cevaslih iii zlebastih komada debe-
lih 1-3 mm. Spol}a su g il a t k i, sjajni, srebrnastosivo-zelenkasti do sivkaMo-
-mrki. Na povrsini imaju belicastih lenticela, a ka1lkad i lisajeva. 1znutra je
kora mrko-crvena i uzdui n e p r a vii n 0 p rug a 5 t a. Prelom kore je grub
i vlaknast.
HRASTOVA KORA 665
CELER
Dugoveena, vrlo lepa zeljasta bilj.ka, visoka 8-15 em, 5 kn.Iipnom okoru-
glaslorn kPtolom (2-5 em) obraslom tan kim korenjem. Listovi su na dugaekim
drskama, bubreZasli, na osnovoi sreasti, s nalieja crveni ili ljubicasti, po obodu
CIKLAMA . KOLUTKA . SK1U ...
667
nazublj eni. Cve tne drs ke su duze od lisnih i za vreme sazrevanj a ploda spi·
ralno se uvij aju. Cvetovi su nagnuti , nliieas to-Ij ubieas ti , na rocitog obLika i
izgleda . Cveta od leta do jeseni.
Rasprostranjenost. - Suve, kamenire, svetle sume, cesto u velikom mno-
s tvu. Razmnozava ose i gaj.i semenom odmah tim seme sazri.
Svojstva. - Cvet je svoj-
stvenog prijatnog mi.risa. Kr tola
je bez mirisa, gorka, Ijuta, nepri-
jatna, otrovna.
Droga. - Sveza krtola (Cy-
claminis luber) . Susenjem brzo
gubi aktivnost, jer se ciklamin
razlaze.
Sastav. - Saponozid ci,kla-
mozid (ciklaminl, skrob, jabuc-
na kiselina, gume, pektin;
drug; nedovoJjno istrazeni sa-
stojci.
Upotreba. - So1< iz svezih
krtola i vodeni rastvor c.ikla-
mina deluju SoIla!nO i brzo, kao
pozna Ii otl'OV za CS1rele kurare .
Prema tome, ciklamu ne 'treba
I1potrebljavati, jer moze dooi do
trovanja: povraeanje, proliv, zuja-
nje u usima i drugo. U narodnoj
medicini se upotrebljava za leee-
nje mnogih bolesti. Upotrebljava
se i u razne sujeverne sv.rhe.
Ciklama je vrlo cenjena uk-
rasna biljka, pa se zbog toga naj-
viSe gaji.
Narodna !mena. - Pored na-
vedenih, evo jos narodnih imena CIKLAMA
za ciklamu: bogova t lica, bokal-
cic, viadim, vovcje jabelku, vucia
jabucica, divjJ orisac, zemalj<ska jabucica, zecja k·rtola, jabucac, Lkonjska ja-
buka, krvavi lisee, kurica, lacuni, mihojlica, svinjs,ko korenje, ,&krizalica, sol-
daske kapice, termen, uzmenjak.
U raznim Ikrajevima J ugoslavije rastu J druge vr·s te ciklama oslicnog sa-
s tava i de jstva: Cyclamen neapolitanum Ten. (vuqja jabuka, gadove ..rozice, klo-
bucac, kolutka, mijoljJce, skriz, skrizalina), C. repandum S.S. (madJi klobucac,
s krf) i dr.
668 1.I!CEN J E BIU EM
Kora vrl o prijatnog miri sa i s latkog , top log ukusa dobij e na od raznih
vrsta roda Cil1J1G'l1 omum iz tropske Azije. Da.je se u obliku cimetne vode,
raznih s irupa, Iikera i tinktura . Mn ogo se ceni ,kao zacin i prijalan aromatik,
kori gens, done kle i kao hem os tali\(, stomahik i nervin, a svojim taninom i
proti v proliva. Upo treblj ava sc i u parfime riji.
CRNA TOPOLA
CAULMOGRA
CEMERIKA
Veratrum L.
CESVINA
CESUUGA. CISTAC ...
673
Cesvina je otrov za srce. Deluje sli~no digitalis u. Je dno dete je urnrLo
od 30 bobica. Zbog toga ne tre ba ovu biljku upotrebljavati za le k.
Druga narodna Imena: bodljika, bozje drvce, veprina, vodolist, grohovo,
zelen grm, zelenik, zelenica , zimzclen, jelenovo zelenje, ostrol.i.st, svib, ~es mika,
~esmina, reSl1lI1ka.
CICOKA, TOPINAMBUR,
MORSKA REPA,
MACKUREPA, SLATKI
KRUMPIR
Helianthus tuberosus L.
Compositae
ClCOK>'.
Dvo godiSnja ze'ljasta bodlji·k ava biljlka, visoka do 170 cm. Listovi su
vr10 krupni, po obodu grubo deljeni i vrlo bodljikavi. Na vrhu razgranjene
s ta bljik e se na1aze crve ne, krupne, bodljikave cvasti. Cveta leti. Bujan sna-
CUBAR
675
Zan korov na c1ubrevitim me.
stima. Nadzemni dec biljke u
cvetu (Onopordoni herbal sadrzi
inulina i saJpOnozida i upotreb·
1j-ava se u narodu protiv astme,
ka~lja, za lecenje rana .i tumora.
Ckalj nije dovoljno istraien.
Os tala narodna !mena: ba·
davcina, bela si·kavica, bodljaca,
builak, magareCi repuh, meki
osat, mocLri repuv, o~lji obad,
planinski strljivac, repu~ina, sje·
kavae, trnovka, ciganska du~ica,
ce~lja, ~kalj.
CKAIJ
CUBAR
CUBAR
Sempervivum tectorum L. -
CrasSlUlaceae
CUVARKUCA
•
SAFRAN
SEBOJ
SIMSIR
Droga_ - Plod (Rosae fructus) raznih wsta ruia ~e r azmCitog oblika i ve-
licine. SV'i imaj u dole malu drlku , a gore manje ili vi~ osu ~en ih ostataka od
Ca~ice, prasnika i t uckova. Plod di'V lje rufe je jaj ast, a od d rugih je vi~ okru-
gl a~t. Sipak je nepravi, socan, j agodast plod; eve tna loia se pretvorila u rnes-
nat socan, ova lan oklop u kome se nalaze mnogob rojne eekinjaste dlake i us-
pravno, pravilno poredani, vrlo tvrdi i sj ajasto ooldnj avi plod 0 vi, koje svi
pogresno nazivamo sem enkama (Cygosbati semen). Sipak je dugacak oko 2 em.
Plodovi su Jcao kos t tvroi, sivkas to-zuc kas ti , e ko 5 mm dugacki i 2-3 m m de-
beli, glabki. j a jasti, cos kasti, bez mirisa; zbog prisutnih dlaka izaz ivaju ne-
snosan sv·ra b.
Sn!:z .s ipa k j e cvrst, soean, gladak i sjajne ervene boje , a osu ~n je tvrd ,
crveno-mrk i malo naboran . U Ik usa je pr ijatno nakiselo-slatkog i pomalo
oporog.
Sastav. - Nadena je ve lika kolicina vi tam i.n a C (do 1.700 m g'l/o) ,
mnogo vitamina P, 12-18 mg'l/ o k a rot e n a (provitamina A), oko 0,02 m g'l/o
vi ta rnina B. PP i oko 40 bioloskih jedinica u grarnu vitamina K. Sipci imaju
jos i flavonoida , oko 2,5% tan i na, oko 3% lim uno v e i j a b u c n e k i-
s el i n e, oko 100/0 'Pe ktina, do 15% 5 e c era (invertnog i saharoze), malo mas-
nog ulj a i vrlo malo e tarskog ulja (sa aldehidima), od ,koga potiee pri jMan mi-
r is caja, koncentra ta i raznih galenskih preparata od sipuraka.
U li sCu ima oko 0,4% vitamina C.
Upotr eba - U fabrikama se iz.raduju vitaminsk i koneentrati i ekstrakti,
a u apote ka ma si·rup i drugi galenski preparati. Svezi i osuseni si·pei upotreb-
lj aya ju se kao bl ag adstrin gen s pri oboljenju creva, narocHo pro tiv dosadnih
le tnjih decjih 'ProJiva. Cynosbati semen s e upotrebl;java i kao d.iJureN·k. (0 ~ ipur
ku vide ti u poglavlju Voce i povrce kao lek, Vitamini, Zamene za kineski caj).
Nijedma, kuca ne bi smela bim bez nekol~ ko kitograrna osusenog sipka, o so·
bite po selima u b r d sk-im i pla ninskim krajevima gde je ishrana preko zime
ces to avitaminozna. Skole k raj e m leta i pocetkom j eseni treba da ostave sto
viSe sijJka za skolsku kuhinju . To isto vafi i za armiju. Umesto prlenog se-
cera, ueenicim a i vojnicima svako jutro davati caj od sipka, jer je to naj jev-
tirtija i po tpuno efikasna m era protiv pojave skorbuta. Ne sarno vitamin C
nego i os ta li sastojci sip ka cine da covecji organizam postaj e otpomiji pre-
rna mnogim bolestima .
Sipurak sa nanom : 1 ka~ ik a 2Jdrobljenog si'Pka kuva se 5 minuta sa 300 g
vode, doda 2-3 lis ta nan e, poklopi, posle 2 sata odlije, medom zasladi i pije
kao veoma .prij a ta n napitak , osobito umesto vode posle veeere radi dobrog
dubo kog i mirnog sna.
D i u re ticni caj: po 20 g sipurka, klekmja, zecjeg trna, svile od kulruruza
i peteljkJi o d vBanja . TTi supene kasike ove smese kuva se 5 minu ta u pola
litra vode i pos1e 3 sala oeed i i pije u toku dana .umes to vode.
Os tala narodna lmena za Rosa can ilIa: bela rufa, divlj,i sipak, d~v1ti a ruZa
visoka, pasj a draca, pasja rm a, plotna ruzica, rosa od plot a, sepurika, sepu-
rina, sibek, sip, sipe k, sipke, sipkovina, sipurilIla, sipcanica, scipaik.
SUIVA. SPARGLA. SPARGA . ..
683
SUIVA
Sljiva se gaji u raznim odl·ikama 2lbog vrlo ukusnih plodova. Suva ~Iji
va se izvozi u velikim kolicinama iz Srbije i Bosne.
Droga. - Zreo pfod ~Ijive, osu~en iii sve! (Pruni fructus).
Sastav. - U pulpi ima oko 44'/. ~ e c era, 2% jabucne kiseline, pektina,
vitamina C i B i vode . U semenu ima oko 45% mas n 0 g u Ij a, malo ami g-
d a I 0 z ida i benzoeve k iseline.
Upotreba. - Suve ~Ijive su zdrava hrana i poslastica; u obliku kompota
pomazu osobama koj e pate od tvrde stoliee ·i hemoroida. Daju se sa li s tom se-
ne. Ko~tiee sluze za izradu uglja, velike moci upijanja, za punjenje filtara u
maskama za za~titu od otrovnih gasova.
Proliv hroni{;llOg za lvora: 1 ka~ika ploda sene (Sennae fructus) zdrobi se
i kuva IS min uta u 300 g vode, ostavi da se smlaci, ocedi, razmuti 2 kasike
marmelade od ~Ijiva i uvece popije. Iii se pre spavanj a pojede 15-20 suvih
~ Ijiva iii 2 ka~ike marmelade i ']Jopije caj od kamiliee. Dobar je i kompot od
suvih ~Ijiva u koji se dod a i suvih smokava.
Narodna lmena: bistriea. b istricanka, bistrickinja, bozjaka, bona sliva,
m a daru~a, mad zarka, madiaru~a , ma~arka. modra sliva, modrica, poiaka.
pozega, pozegaca, pozeg inja, pozesk inja, sliva, slive mod rice, cepaca, cvespla.
cepika, cjel?aca, ernoslji'la, cesplja, citlovka, ~liva, sljiva-jesenka, ~ljiva obiena.
Rumex L. - Polygonaceae
Kod nas rasle veliki -hroj vpsta i bastarda roda Rumex, koje narod u raz-
nim krajevima razlicito naziva; neke upotrcbljava kao povree i zacin. a neke
za lek. Sadrle Idseli kalijum-oksalal i zbog toga su prijatnog k,iselog ukusa
koji osvezava (otud nazivi kiselica, kiseljak, kiselo zelje i sl.), ali to mlado
liMe lI'Zeto u veeoj kolioini maZe izazvati slabija Hi jaca trovanja (vid. Ocrov-
nost oksalrze kiselirze). Zato se avo ·rano proleeno li~ce ne sme odjednom mno-
go pojesl!i. ana se klJll1i.sti osobito za vreme rata, gladnih godina i neredovnih
prilika. a »zelje. se svakog proleca skora svuda upotrebljava i na pi jaci pro-
daje.
Umerena upotreba mIa-dog lisea raznih v,r sta ,r oda Rumex opravdana je
iz viSe razloga: to je vrlo korisna proleena zelena hrana bogata vilami"om C,
hlorofilom, karotenoidima, raznim solima (osobito gvoidem) Ii drugim koris-
nim sastojcima, tako potrebnim u rano proleee posle dugolrajne zimske upo-
trebe konzervirane hrane. Zato ova li~ee ulazi u sastav raznih tzv. »prolecrzif:
kuraa zajedno 5 koprivom, mas,[ackom, miSjakinjom. moracom i drugim ra-
nim divljim zelenim povrcem.
Sve ova hUe maze se koristiti kuvano kao povree 5amo dok je potpuno
mlado. tim ostari. postaje oporo (zbog tanina) i gOTko (zbog antrahtinona),
pa se maze koristili sarno kao lek. a ne kao povree iii zacin.
Za ishranu se kori6ti mlado lisee, pre svega, ovih vrsta roda Rumex:
Piraino zelje, z e I j e - Rumex dOl1lesticus Hartm.
Poljsko zel je, z e I j e, livadisko zelje - R. pulcher L.
Z e I j e. engleski spanac, piltoma kiselica - R. patientia L.
Kiseljak, vla~ka 'kiiselica - R. scutarus L.
Kiseljak, vel,ika kiseLica - R. acetosa L. (.na-jv;i~e presan).
Kiseiica, si~an kiseljak - R. acelosella L. (najcesee presna).
SUMSKA JAGODA
685
Za lek se upotrebljava k 0 r e n, rec1e plod i I ~ S t ovih vrs ta roda
Rumex:
Stav~li, plal1inski stavo/!, ~tav8rrllj , ,ravent - Rumex alpinus L.
Konl st.ak, ~ tavolJ, s tave lJ - R. acutus L., R. obtusifolius L.
Stavoll, vodeni ~taval.i , kOl1lj~tak, sCav1ika - R. aquaticus L.
Vodeni konjstak - R. hydrolapathum Huds.
Stavall, s tavlje - R: sanguineus L.
Staveli, poljs.ko zelje - R. crispus L. i drugi.
U SVlm orga nima, a n~jvge u korenju svih vrsta ima roanje iii vg e
(do 1"/.) antrahL/1ons~lh derJvata, zbog cega su upotrebljavani za urec1ivanje
st?h ~e. Kao laksan sl su napus teni, jer sadrle i tanine, jectinjenja opora,
st~p~ ena, razne stavske. materij: (orud im i opsti naziv . stavolj. i s.J.) koji
deluJu s uprotno, stezu 1 zatyaraJu, taka da sprecayaju lakisantno dejs tyo an-
trahinona. Za Jecenje proliYa, zatYora, preterane menstruaoije, maJOikrvnosti
i drugih bolesti danas se ·koristi drugo bi1je.
SUMSKA JAGODA
Ija protiv upala hemoro ida (~uljeva) i za ispiranje u~la pri lo~em zadahu.
Deluje i diuretitno; mokraca je ruz.itas ta, a fekalije (IS tolica) crvenkaste _
to ne treba da zbuni b olesni'ka.
Prevreo list se upo treblj ava kao zamena za kineski iii kao ratni taj (vid.
poglavlje Zamena za kineski caj).
Lis t gajene, ba~ tenske j agode deluje sLicno, ali slabij e, pa ga pri upotre.
bi t reba uzeti dvaput vge.
Zrele jagode su naj'Pr ij atnije i n ajzdravije voce. Osim veoma prij atne
a rome, u nj ima irna ako 100/ 0 ~ece ra, 1"10 limunove i vinske kiiise1ine, pek tin·
sk ih i drugth korisnih sa stoj aka. Sok, s la tko, m a rme lada , kompot, pek mez,
s irup i drug i proizvodi od j agoda su najp rijatnij a poslast ica, le k i blagotvor.
n a h ran a (vid. poglavlj e Voce i povrce - lek i hrana).
Vocn i caj bi ;tr eb alo svaka slrola cia pripremi u veJ.ikim ko];itinama za
zimu i pocetak proleea za s kolsdru -kuhlnju Iffid se u nMoj is hralIli toliko mno-
go oseca p ot reba za vitarninima i drugim valnim biogenim faktotima. Osu·
sene zrele sumske jagode (lSuSe se 'k ao i sve drugo voce) dodane u najrnanjoj
kolic.ini (makar svega 100;.) nekom caju, osobto za decu, bolesnike J 1rudnice,
p otpUino ga os veze svojom dh mom lIlI'omom, osvezavajueom k!lseldnom i lepom
ru2licaslom bojom.
Narodna irnena: vodolje~ ka, divlja jagoda, jagodica, jagodnjak, jagod·
nj ata , mamica, pozemlj'll~a, rudeea jagoda, spe~juZ troskva, fu'agu1a , crvena
jagoda. ,
Slicnog s ast3.va i dejstva su i Fragaria viridis Ouch . (=F. collina): IMke
jagode, pucavica, truS'ka, fruskalice, hru ~tovke i Fragaria elatior Ehrh. (=F.
moschata: w1:na j agoda, kitnjaca·, t'roska, ,troSikolica, troskva.
LITERATURA
Predgovor 5
OPSTI DEO
Le~eDje biljem u nas 9
Lekovito i mirisDo bilje u DaSOj narodnoj poeziji i medicini . 10
Orfelin - DaS prvi farmakognozijski pisae . 19
UPOTREBA LEKOVITOG BILlA KROZ VEKOVE 24
Na§e Jekovito bUje - naSI zelenl rudnlci . 38
Od ~ga sve zavlsl lekovitost svake bUjke? . . . 44
Pakovanje I C!uvanje lekovitog bUja. - Uzroci kvarenja droga I gubljenja
lekovitostl 45
o lekovitim sastojelma mediclnskog bUja . 49
AlkaJo\dne bUjke 50
Upotreba a1kaloldnlh bUjaka I (!jstih a1kalolda 53
Glikozidne blljke _55
Mirlsno lekovito bllje . 59
Bllje sa sluzima, giunama I pektlnlma . 64
TaninskA i srodna J1olifenolska jedlnjenja 65
Antlbakterijski sastojci vileg bUja . 67
LEKOVITOST VOCA I POVRCA . 73
o belom I crnom hlebu:
vitaminizacija belog bra~Da i belog hleba . 88
IZRADA I UPOTREBA BILlNIH LEKOVA . 91
PraktlC!na uputstva 0 upotrebl lekovitog bilja u domaclnstvu . 101
KOJE SE BOLESTI MOGU IZLECITI ILl UBLA2ITI MEDICINSKIM
BILJEM 107
Bolestl usta . lOS
Neprijatan zadah iz usta 110
Smetnje U organlma za varenje 110
Zapaljenje jednjaka (ezofagitis) 112
Zapaljenje zeludacne sluznice, katar zeluca (gastritis, gastroenteritis) . 114
Cir zeluea i dvanaestopala~Dog creva . 114
Oboljenja zeluea. Povecano lu~eDje zeludacne sone kiseline (hiperacidi-
tet, hiperhiorhidrija) 115
716 LECENJE BIUEM
POSEBN I DEO
A - Agar-agar 209
B - Bagrem 221
V - V-elebilje 260
G - Gavez 288
D -Daninoe 300
D - Dumbir 300
E - Eukaliptus 128
Z - Zabica . 331
Z - Zelravac 339
I - Ivanjsko cvete . 350
J - Jabuka 360
K - Kakao 368
L - Lavandula 426
Lj - Ljoskavac 449
M - Majkina du~ica 452
N - Navala 500
o - Ovas 515
P - Pavit
R - RaZena glavnica
.-
528
565
S - Salata 587
T - Tatula 627
U - Ugas 656
H - Hajdutka trava 657
C - Celer
C - Caulmogra 670
S - Safran 678
Literatura f!78
Registar imena biljaka 688
Registar latinskih naziva biljaka 701
Registar naziva bolesti 708
~ :;' .•-t',
. . . .. ." -
. !' ...
~.
,.
, , t.
Beli bor - PillLl S sil ves tris Beli bun - Scopolia caYlliolica
Biai eni ckalj - Cnic/./s benedict/./s Bokvica sredn ja - Pla ntago media
B okvica uskolista - Plal7ta go lan ceo lata Bokvica sirakolista - Plantago major
Boralina - BOI"rago officinalis Borovnica - Va ccinium myrtil/us
~,
-. ,...
-'
.r- \(.
y ~.
\j-.
i
,
.' J • '. . . i .! ,~/
~
'i -.. . . .
l/ajk i17" dll Jica - Tll y"nls se rp y l/Ull/ Maim"an - lvfajorana horter/ s is
Majska nda - Rosa centifolia Majska ruta - Rosa gallica
Nana pil om a - ,\4 eJ1l ha piper il a Nar - Purz ica grm1Ql uH'l
Nar - PUllica g ra naTum. Neve., - Calendula officinalis
0(".. -
.. ,
.,. to.
"f'
~
~.....'. .'} ., .
.-
' .J
..,.,~
Rall volfi j a - Ra u l/o lfia serpel1/ ill a Ras ta v ic - Eq uise tum arvense
ReLl111 - Rh eum palm atwn Ribizl a - Ribes rubrum
*
N acrt za korice
Milos Majstorovic
•
Drugo izdanje
*
Stampano
u 5.000 primeraka
*
Stampa
GRO »Kultura«
OOUR »Slobodan Jovie«
Beograd
Stojana Protiea 52