Professional Documents
Culture Documents
Geografija
Geografija
Kanjon (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) je duboki tjesnac oformljen
između stijena, obično urezan (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako
dugo i sam kanjon nastaje erozijom koja je potpomognuta vodom. Za kanjon
možemo reći i da je riječna dolina.
Najveći i najčuveniji svjetski kanjon je onaj u Arizoni - Grand Canyon. Dug je nešto
više od 446 km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže nevjerovatnih 1800 metara.
Drugi najdublji kanjoj u svijetu, a prvi u Evropi je Kanjon rijeke Tare. Njegova dubina
dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra.
Prikazuje riječnu dolinu. U gornjem toku rijeke voda brzo protječe riječnim koritom,
produbljuje i proširuje ga te dolazi do trošenja njegova dna i rubnih djelova, tako
nastaje riječna dolina koja je oblikovana u obliku slova V.
Obale mogu biti razvedene i nerazvedene.
Pod razvedenim obalama podrazumjevamo one koje imaju mnogo otoka, zaljeva i
poluotoka, za razliku od nerazvedenih koje imaju malen broj otoka i zaljeva.
Rijeka svojim radom usijeca korito pri čemu nastaje riječni ( fluvijalni) ili dolinski
reljef.
Objasni kako nastaje krški reljef? Nabroji neke površinske krške reljefne
oblike.
Krš je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena, najčešće
kalcijevog karbonata(vapnenca) ili magnezijevog karbonata. Krš na stijenama u
kojim je preko 50% magnezijevog karbonata se naziva dolomitni krš. Osnovna
karakteristika krškog reljefa je izražena, ali selektivna topljivost stijena. Posljedica
toga je da nastaje izrazito razveden reljef s mnogo udubina i uzvisina. Čvrste stijene
kalcijevog karbonata (vapnenca) su česte na površini te se javlja kamenito tlo, ali je
često vapnenac pokriven tlom te nastaje pokriveni krš na kojem se javlja vegetacija.
Doline su udubine veće od ponikvi, ali manje od polja. Nastale su djelovanjem vode
koja otapa stijene. Uvale su nepravilne doline nastale spajanjem više ponikvi. Polja
su najveće udubine u kršu. Nastaju radom tekućice koja teče preko krških stijena te
ih otapa. Na dnu polja se taloži rastrestito tlo, te su plodna i predstavljaju centar
naseljenosti. Najveća polja u kršu u Hrvatskoj su Gacko, Ličko i Krbavsko.
Sto su dine ?
Taloženjem pijeska nastaju uzvišenja koja se nazivaju dine ili sipine. Dine su reljefni
oblik koji se neprestano kreće i mijena pod utjecajem vjetra.
Vrulja je izvor ispod površine mora. Vrulja je potopljeni speleološki objekt, tipičan za
kršku geomorfologiju. Kroz vrulju iz krškog sustava u more utječe podzemni tok ili
rijeka ponornica.
Veliki koraljni greben kod Australije je najveći svjetski sustav koraljnog grebena,
primjer podmorskog biogenog reljefa.
U sastav zraka osim plinova ulaze i raspršene čvrste i tekuće čestice čija su
posljedica nastajanje magle i dima.
Najzastupljeniji sastojci zraka su dušik i kisik . U zraku, osim dušika i kisika, u malim
količinama ima plemenitih plinova(argona, neona, helija, kriptona i ksenona),
ugljikova dioksida, metana I vodene pare.
Zrak u planinama je manje gustoće, dok je u nizinama veće gustoće. Tlak zraka
ovisi o nadmorskoj visini i količini vlage u zraku. U planinama tlak zraka je manji
, dok je u nizinama veći .