PRIRODNE POJAVE I PROCESI

(KLIJANJE, RASTENJE, OPADANJE LIŠĆA, DISANJE, GORENJE, TRUHLJENJE, KRETANJE/GIBANJE)

Koje promjene primjećuješ na biljkama u različitim godišnjim dobima?

Priroda je promjenjiva. Zbog tih promjena se dešavaju procesi. Iz procesa nastaju pojave. Živa bića se stalno mijenjaju, jer se
njima odvijaju životni procesi. Priroda se neprestano mijenja. Prirodne pojave su promjene stanja u prirodi.
Sjemenka u zemlji klija, ratse, cvjeta, razmnožava se i vehne. Uvenula biljka truhne i stavra plodno tlo u kojem počinje da klija
sjemenka stare biljke. Tako nastaje nova biljka. Ovaj proces nazivamo proces razvoja biljke.
Životinje se rađaju ili legu iz jaja. One se hrane, rastu, razmnožavaju i umiru. To je proces razvoja životinje.
Ljudi se rađaju, hrane, rastu, razmnožavaju, stare i uto je proces razvoja čovjeka.
Važni procesi i pojave na Zemlji su: klijanje, rastenje, opadanje lišća, disanje, gorenje, truhljenje, kretanje/gibanje, vrenje....

Klijanje i rastenje
Živa bića imaju svoj životni put. Ako sjemenke graha ostavimo na vlažnoj vati i toploj prostoriji, vrlo brzo ćemo na njima primjetiti
promjene. Sjemenke će nabubriti i proklijati. To je pojava. Stavimo proklijale sjemenke u zemlju i nakon nekog vremena razviće se
nove mlade biljke. One će rasti i razvijati se, uskoro će dobiti i listove i na kraju cvjetove i plodove. Biljke rastu s korijenom prema
dole (u zemlji), a stablo u vazduh. To je proces. Za njen razvoj su potrebni tlo, voda, sunčeva svjetlost i toplota.
Klijanje i rastenje biljke je životni proces. Opadanje lišća je pojava promjene prirode.

Disanje
Sva živa bića udišu kisik iz vazduha, a izbacuju ugljendioksid. Vazduh u sebi ima mnogo različitih gasova, ali kisik je neophodan
za disanje svih živih bića. U procesu disanja troši se kiseonik, tako da vazduh postaje sve nepogodniji za disanje. Prestankom
disanja prestaje i život. Ribe i druge životinje koje žive u vodi dišu uzimajući kisik iz vode. Ovaj proces naziva se proces disanja.

Kretanje – gibanje je pojava mijenjanja mjesta. Lišće, dim, ptice, oblaci, čovjek ne miruju. U prirodi se sve kreće ili giba. Najobičniji
vid kretanja je kada tijela mijenjaju svoj položaj u prostoru. Voda se kreće u kiši, rijeci, potoku i u moru u vidu valova. Kretanje je i
hodanje ljudi i životinja, plivanje riba, rastenje biljaka. Kretanje je svugdje prisutno, jer bez kretanja nema života. U prirodi se sve
kreće, mijenja, nastaje i nestaje. Na neka kretanja utiče čovjek
(kretanje bicikla, automobila...) i za takvo kretanje kažemo da je vještačko. Kretanje na koje čovjek ne može uticati je prirodno
kretanje.

Gorenje
I u neživoj prirodi se zbivaju različite pojave i procesi. Ako zapalimo svijeću, ona će gorjeti i svijetliti, a ako je stavimo pod teglu,
ona će se ugasiti.
Gorenje je proces kojim se stvara toplota i svjetlost. Zimi se grijemo uz vatru, a u prostoriji navečer palimo svijeću ako nema
struje. Ako vatra neće da gori mi je mahanjem ili puhanjem rasplamsavamo. Tvar koja gori mijenja svoj oblik i sastav. Od
zapaljenog drveta ili papira ostat će pepeo. U procesu gorenja nastaje i dim. Gorenje potpomaže kisik koji se nalazi u vazduhu.
Znači bez kisika nema disanja, ali i vatre. Ako zapaljenu svijeću poklopimo, ona će se ugasiti. Vatrogasci gase požar posipajući
vatru vodom, zemljom ili pijeskom i pjenom jer oni sprečavaju dolazak vazduha do vatre.

Hrđanje
Ako na vazduhu, na vlažnom mjestu stoji željezni predmet. Pojavit će se fleke crvene boje. Te fleke su hrđa. Pređemo li
čistom bijelom krpom ili papirnom maramicom preko zahrđalog predmeta hrđa će ostati na platnu ili papiru. Drugi
predmet koji je stajao na suhom mjestu nije zahrđao. Uslov za hrđanje je prisustvo vlage i vazduha, odnosno kisika.

Vrenje
Ako slatko mlijeko stoji na toplome, ono će se ukiseliti. Ako sok u otvorenoj boci stoji na toplom mjestu ili otvorena tegla
džema, oni će nakon nekog vremena dobiti ukus i miris sirćeta. Na površini se pojavi skrama. To su gljivice koje
pomažu vrenje. Uslov i za ovaj proces su kisik iz vazduha i toplota.

Opadanje lišća je pojava koja nam ukazuje na promjenjivost prirode. U jesen je sve ovijeno raznovrsnim bojama. Biljke
su šarolike. Kako nemaju dovoljno svjetlosti i toplote biljke smanjuju svoje aktivnosti i lišće mijenja boju. Vjetar otrga
mrtvo lišće ili cijele biljke i oni prekriju zemlju. Voda i mikroorganizmi izazivaju truhljenje. Tako ono postaje dio zemljišta
koji se zove humus u kojem se nalaze materije potrebne za život biljaka. Tako uvelo lišće i drugi organizmi (insekti,
gliste..) doprinose da zemljište postaje plodnije.