UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

KATEDRA ZA KONSTRUKCIJE I CAD
TEHNOLOGIJE
STUDIJ: ODRŽAVANJE
PREDMET: TRANSPORTNA SREDSTVA
AKADEMSKA GODINA: 2020. / 2021.

PROJEKTNI ZADATAK
MEHANIZAM ZA DIZANJE TERETA

Student: Broj indeksa:

Predmetni nastavnik:
Anes Hajdarević 7142/18

V.prof.dr. Fuad Hadžikadunić

Zakir Zolota 7019/16

Predmetni saradnik:
Datum predaje: Broj bodova:

V.as.mr. Amna Bajtarević, dipl.inž.maš.

Grupa: A
UNIVERZITET U ZENICI
 MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI
KATEDRA ZA KONSTRUKCIJE I CAD TEHNOLOGIJE

PROJEKAT MEHANIZMA ZA DIZANJE TERETA

Za mehanizam pogona dizanja prema podacima iz tabele 1.1 potrebno je:

1. Kreirati tehnički opis i šematski predstaviti mehanizam,

2. Definisati parametre izabrane koturače,
3. Izvršiti izbor užeta,
4. Izvršiti izbor doboša, koturova i kotura za izravnavanje (ukoliko je potrebno),
5. Odrediti ostale dimenzione parametre koturova i koturače,
6. Odrediti ostale dimenzione parametre doboša,
7. Odrediti parametre vijčane veze užeta i doboša,
8. Izvršiti izbor elektromotora,
9. Definisati parametre kočnice,
10. Izvršiti izbor reduktora,
11. Dati prijedlog postupka (procedure) korektivnog i preventivnog održavanja zadanog
mehanizma za dizanje tereta,
12. (samo za grupu G) Nacrtati tehnički crtež kotura za izravnavanje i kotura u koturači.

Tabela 1.1 Podaci za proračun

Brzina Visina Stepen

Nosivost dizanja dizanja Stepen sigurnos Skica
mehaniz iskorištenja Pogonska mehaniz
Grupa tereta tereta klasa ti
ma mehanizma ma
[m/s] [m] kočnice

A definisati 0,34 10 0,91 1 2,2 1.1.1

PROJEKAT MEHANIZMA ZA DIZANJE TERETA

2
Podaci:

- nosivost mehanizma mQ=60 [t],

- brzina dizanja tereta vdiz=0,34 [m/s],
- visina dizanja tereta H=10 [m],
- stepen iskorištenja mehanizma za dizanje tereta ηm=0,91
- broj pogonske klase 1,
- potrebna sigurnost kočnice Sk=2,2.

1. Tehnički opis
Na slici je prikazana šema mehanizama za dizanje tereta. Obrtni moment elektromotora (1)
snage 225 KW, sa brojem obrtaja od 1490 min-1, oznake WP-UDF355SG prenosi se preko
spojnice (2) i reduktora (4) ,prenosnog odnosa i ¿. =32, na doboš (5). Standardizirana vrijednost
prečnika doboša je Dd=630 mm.
Pozicija (3) označava kočnicu, a prečnik kočnog doboša je također standardiziran i iznosi
Dk=500mm.
Uže (6), predstavlja čelično pleteno uže konstrukcije 6x19, prečnika d=28 mm, koje ima
računsku prekidnu silu Fp=378 000 N.
Uže se namotava na doboš sa dvije strane posredstvom koturače (7) koja nosi teret (8).
Maksimalna nosivost mehanizma za dizanje tereta iznosi mQ=60 [t], pa je maksimalna težina
tereta koji se može podizati mehanizmom Q= 600 KN.
Pozicijom (9) je označen kotur za izravnavanje standardnog prečnika Dk=400mm.
Svi elementi mehanizma za dizanje su standardizovani, a proizvode ih specijalizovana
preduzeća. Projekat se svodi na izbor optimalne varijante i provjeru izabranih dijelova sklopova i
mašinskih grupa.

3
 Šema mehanizma za dizanje tereta

2. Izbor koturače

Broj nosećih užadi se bira na osnovu nazivne težine tereta iz tablice.

Tablica:Definisanje broja nosećih užadi

1000...400
Q, kN Do 63 50...120 100...300 200...600 500...1500 0
z 1 2 4 6 8 12

Maksimalna težina tereta koji se može podizati mehanizmom se može definisati na osnovu
nosivosti:
Q = mQ ∙ g = 60 ∙ 10 = 600 kN
Prema tome, za Q=600kN, može se odabrati koturača sa z=8, koja ima konstrukciono
rješenje kao prema skici 1.1.1 Koturača ima kotur za izravnavanje, a uže se namotava na
doboš sa dvije strane.

4
3.Sila u užetu

Na osnovu usvojenog konstrukcionog rješenja koturače, moguće je definisati prenosni odnos:

z 8
i kot = = =4
2 2

Prema tome, stepen iskorištenja koturače se određuje izrazom:

1 1
∗1−η k i kot
∗1−0,964
i kot 4
η kot= = =0,94
1−ηk 1−0,96

pri čemu je ηk=0,96 za klizna ležišta.

Sila u užetu koje se namotava na doboš se može odrediti na osnovu izraza:

Q 600
F= = =79.8 kN=79 800 N
z∗ηkot 8∗0,94

4. Izbor užeta
Za silu u užetu Fuž=79 800 N i pogonsku klasu dizalice 1, može se definisati potreba
računska sila kidanja užeta, kako slijedi:
F p ,min =F už∗K =79 800∗4.5=359 100 N
Prema literaturi, usvaja se čelično pleteno uže konstrukcije 6x19, prečnika d=28 mm, koje
ima računsku prekidnu silu Fp=378 000 N.

5
5. Prečnik doboša, kotura i kotura za izravnavanje
Na osnovu tabele je moguće usvojiti prečnik doboša, kotura i kotura za izravnavanje.

Tabela: Vrijednosti odnosa D/d

Najmanja vrijednost
Pogonska klasa D/d
doboš kotur kotur za izravnavanje
1 18 18 10
2 20 20 11
3 22 22 12
4 24 24 13

(tablica 3, stranica 18, “TRANSPORTNA SREDSTVA” Olević S) [2]

Prečnik doboša, odnosno kotura će onda biti:

D d =D k =18∗28=504 mm

usvaja se standardna vrijednost Dd=Dk=630 mm.

Prečnik kotura za izravnavanje:

D ki =10∗28=280 mm

usvaja se standardna vrijednost Dki= 400 mm (za uže prečnika 30-24 mm)

6. Osnovne mjere kotura i koturače

6
 Smjernice za izbor mjera i provjeru koturače su date u nastavku:

r =0,53∗d už=0,53∗28=14,84 mm
h=( 2÷ 2,5 )∗d už =2,25∗28=63 mm
c= (3,5 ÷ 4 )∗d už=3,75∗28=105 mm
Dužina glavčine se usvaja pomoću izraza:

B=( 1,6 ÷ 2 )∗d o=φ∗d o =1,9∗65=123.5 mm

gdje je do prečnik osovinice.

Rastojanje između nosećih limova je definisano izrazom:

L=B∗t∗2 t 1
Može se pri proračunu usvojiti da je
L=1,2∗B .
Maksimalni moment savijanja na nosećim limovima će biti:

F už
∗1,4∗φ∗d o π∗d 3
F už L B 2
M max = ∗ − =
2 (
2 4 ) 4
≤
32
o
∗σ doz
što znači da slijedi da je:
5,6∗φ∗Fuž
do=
√ π∗σ doz

7
Pri čemu se proračunom dokazuje da je minimalni potrebni prečnik osovinice d o=56.6 mm,
odnosno usvaja se standardna vrijednost do=65 mm (prema tablici 7.106, str 246., IMP).
Usvojena je osovinica od Č.0545 sa σdoz=80 MPa.

Površinski pritisak u ležištu se provjerava izrazom:

Fuž 79 800 2
p= = =9.94 N /mm
B∗d 123.5∗65

što je zadovoljavajuća vrijednost jer je pdoz=10 N/mm2 (prema tablici 7.124, str 278, IMP) [3]

Površinski pritisak između nosećih limova i osovinice je definisan sa:

F už 79 800
p p= = =94.4 N /mm2
2∗t∗d o 2∗6.5∗65

gdje je t=0,1∗d o.
t=6.5 mm

7. Konstrukcija i mjere doboša

Smjernice za izbor mjera doboša su date u nastavku:

r =0,53∗d už=0,53∗28=14.84 mm
t=1,15∗d už=1,15∗28=32.2mm
e 1=0,123∗d už=0,123∗28=3.44 mm

8
Debljina zida doboša se definiše prema preporukama:

- s ≥ 0,9∗d už - za plašt doboša od SL

- s= ( 0,6 ÷0,8 )∗d už - za plašt doboša od čelika
Usvaja se doboš od SL200 sa debljinom s=26 mm.

Dužina narezanog dijela doboša (na koji se namotava uže) s jedne strane:

ikot∗H 4∗10000
Ln = ( D∗π ) (
+3 … 4 ∗t=
630∗π )
+ 4 ∗32.2=779.5 mm

U slučaju dvojne koturače, dužina neožlijebljenog dijela doboša je:

Lo= ( 6÷ 10 )∗t=8∗32.2=257.6 mm

Ukupna dužina doboša za dvojnu koturaču:

L=2∗( Ln +a ) + Lo=2∗(779.5+ 161 )+257.6=2 138.6 mm

9
pri čemu je:

a=( 4 ÷6 )∗t =5∗32.2=161 mm

Detalji veze užeta sa dobošom su prikazani na slici:

Detalji veze užeta i doboša

Veza užeta i doboša se proračunava na osnovu najveće sile u užetu i sa koeficjentom trenja
između užeta i doboša µ=0,1. U najnižem položaju kuke treba na dobošu da ostanu po dva
navoja sa svake strane pričvršćenja, ne računajući navoje koji služe za pričvršćivanje. Sila
koju treba ostvariti u veznom dijelu užeta zavrtanjskom vezom se izražava kao:

F už
Fz= =0,285∗F už =0,4∗Fuž
e μa

Potrebno je usvojiti najmanje dva zavrtnja:

Na osnovu prethodnog proračuna, usvaja se da je ukupna sila u zavrtnjima:

F z =0,8∗F už =0,8∗79 800=63 840 N

Što znači da se usvajaju dva zavrtnja, pa je sila u jednom zavrtnju:

F z 1=0,4∗F už =0,4∗79 800=31 920 N

Površina jezgra zavrtnja će biti definisana:

F z 1 31920
A s= = =530 mm 2
σ doz , z 60

pri čemu je:

10
 R eH 2
σ doz, z = =60 N / mm ;( za čelik 4.6, tablica 7.53., str. 126., IMP) [3]
S

Zavrtnji se postavljaju po obimu doboša na rastojanju od L z ≥ 5∗d u ž .

Na slici je prikazana konstrukcija sklopa doboša povezana zglobnom vezom sa
reduktorom.Tu su također prikazani i najveći momenti savijanja na dobošu i na osovinama (
F A∗l A ; F B∗l B).

Konstrukcija sklopa doboša

Računski prečnik rukavca iznosi:

32∗φ∗F B 32∗1,8∗79 800

dr=
√ π∗σ doz
=
√
π∗180
=90.1 mm ≈ 92 mm

pri čemu je:

φ=(1,5 ÷ 2)

Usvojen je dozvoljeni napon savijanja za materijal rukavca čelik Č.1530:

R eH 540 2
σ doz = = =180 N /mm
3 3

ReH =540 N /mm2 – (materijal Č.1530, tablica 7.53., str. 126., IMP) [3]
8. Izbor elektromotora
Elektromotor za pogon dizanja se bira na osnovu snage potrebne za dizanje jednolikom
brzinom:

Q∗v diz 600∗0,34

Pr = = =224 kW
ηm 0,91

11
U ovom slučaju, usvaja se elektromotor jačine 225 KW, sa brojem obrtaja od 1490 min-1,
oznake WP-UDF355SG, usvojen iz kataloga proizvođača elektromotora “Brook
Crompton”

9. Izbor kočnice
Potreban moment kočenja se može odrediti na osnovu slijedećeg izraza:

Q∗v diz 600000∗0,34

M k= ∗ηm∗S k = ∗0,91∗2,2=2 618 Nm
ω EM 156

pri čemu je:

π∗nEM π∗1490 −1
ω EM = = =156 s
30 30

Ako se za oblogu usvoji ferodofiber, najmanji koeficjent trenja µ=0,4 a srednji dozvoljeni
površinski pritisak pd = 0,2 N/mm2

Prečnik kočnog doboša je definisan izrazom:

5∙ Mk 5∙ 2 618
D koč . =
√ μ ∙ pd
=
√0,4 ∙ 0,2 ∙106
=0,404 m

usvaja se standardna vrijednost D koč . =500 mm.

(tablica 23, stranica 60., “OSNOVI TRANSPORTNIH UREĐAJA”-Sava Dedijer)

Specifična snaga kočenja se može definisati kao:

12
 D koč . ∙n EM ∙ π 0,2∗0,4 ∙ 1490 ∙ π N m
p ∙ v k .= p ∙ = =6.24 ∙
60 60 mm2 s

10.Izbor prenosnika snage (reduktora)

Prenosni odnos reduktora se može odrediti na osnovu broja obrtaja elektromotora i doboša.

nEM . 1490
i ¿. = = =28.9
ndob . 51.53

Broj obrtaja doboša možemo odrediti pomoću brzine doboša koja se određuje na osnovu
izraza za brzinu dizanja tereta.

v dob . m
v diz. = → v dob. =v diz. ∙ i kot . =0,34∗4=1,36
i kot . s

Brzina doboša:

v dob. =ndob . ∙ π ∙ Dd

Broj obrtaja doboša:

v dob. 1,36
n dob. = = =0.858 s−1=51.53 min−1
π ∙ D d π ∙ 0,504

Usvaja se reduktor oznake H2.32, sa prenosnim odnosom i ¿. =32, sa brojem ulaznih obrtaja
1450

11. Dati prijedlog postupka (procedure) korektivnog i preventivnog održavanja zadanog

mehanizma za dizanje tereta

Obzirom na velike težine radnih predmeta, njihove velike dimenzije, a često i visoku novčanu
vrijednost, održavanje mehanizma za dizanje tereta je od krucijalne važnosti. U slučaju
neadekvatnog održavanja može doći do ugrožavanja životne sigurnosti radnika, uništavanja
sredstava za rad, velikih novčanih gubitaka proizvodnog sistema, pa je zbog toga od velike
važnosti odabrati odgovarajuću politiku održavanja.

Kontrolne preglede elektromotora i reduktora je potrebno redovno organizovati u planiranim

vremenskim periodima.Periode planirati shodno broju radnih smjena, radnih sati, uslovima
rada.Prilikom kontrolnih pregleda izvršiti: čišćenje kućišta EM, omogućavanje dobrog protoka
zraka, provjeru stanja kablova, spojnih vijaka kučišta, izvršiti podmazivanje ležajeva...Izvšiti i
određene provjere kada se EM nalazi u radnom stanju: provjera buke, mjerenje vibracija,
radnih temperatura i slično.

Preventivno održavati i svakodnevno kontrolisati vizuelno stanje užadi, te voditi brigu o

faktorima koji mogu utjecati na slabljenje radnih sposobnosti užadi, kao npr. velike promjene
u radnoj temperaturi, pojava korozije zbog prevelike izloženosti užeta kisiku i slično.Obzirom

13
da se vizuelne kontrole odnose samo na spoljašni dio užeta, potrebno je s vremena na
vrijeme provjeriti i unutrašnje (okom nevidljivo) stanje užeta, kao i stanje pohabanosti
užeta(posebno dijelova užeta koji prelaze preko koturova).Za te prilike koristiti se NDT(Non
Destructive Testing) metodama dijagnostike i održavanja.

Prilikom remonata potrebno je provjeriti stanje koturače i užadi, odnosno provjeriti da li idalje
imaju konstrukciju i izvedbu koja će bez problema zadovoljiti opterećenja kojima su
namjenjeni.Preventivno u toku jedne godine provjeravati da li se usred trenja i habanja
povećala mogućnost iskakanja užeta iz konstrukcije kotura.

Podmazivanje svih dijelova koji se kreću izvršavati odgovarajućim mazivima, a shodno

atmosferskim uticajima, radnim temperaturama.

Tokom planskih pregleda ustanoviti stanje bubnja, žlijebova te da li je bubanj idalje siguran
od ispadanja iz ležišta

Za izvršavanje aktivnosti održavanja potrebno je uposliti dovoljno kvalifikovan radni kadar iz

vlastitog proizvodnog sistema, a ukoliko to nije moguće, onda je potrebno angažovati
saradnike sa nivoa kooperacije ili vanjske saradnike.

Upostaviti skladište rezervnih dijelova na nivou proizvodnog sistema, koje će biti veliko tek
toliko da spriječi ekonomske gubitke uzrokovane neplanskim otkazima(dakle ukoliko
preventivno održavanje zakaže, pozvati se na korektivno neplansko održavanje). Pri
upravljanju rezervnim dijelovima voditi se ABC metodom, odnosno od 80-90% skladišnog
kapaciteta iskoristiti na rezervne dijelove koji imaju najveci intenzitet otkaza).

Skladište rezervnih dijelova održavati sve dok to bude ekonomski isplativo i opravdano, a
ukoliko to nije slučaj, onda snadbijevanje rezervnim dijelovima graditi na JIT(Just In Time)
tehnologiji.

Zaključak; izdvajanjem potrebnih novčanih sredstava za sprovođenje adekvatne funkcije

održavanja, te angažovanjem stručnog radnog kadra na poslovima održavanja, mogu se u
potpunosti iskoristiti radne karakteristike i predviđeni životni vijek elemenata mehanizma za
dizanje tereta, uz naravno uvijek prisutne rizike neplanskih otkaza i zastoja u radu.

14