Glasnik HDK Godina XVIII.

, broj 3

Godina XVIII., broj 3, 20. lipnja 2020. ISSN 1845-2876

SADRŽAJ - Picula imenovan izvjestiteljem Europskog

(1) Urednikova poruka čitateljstvu 1 parlamenta za odnose s SAD-om 48
(2) Ivan Šimonović imenovan koordinatorom UN-a za - Hrvatska zajednica formirala Zakladu Spomen
koronavirus 2 dom bana Jelačića u Petrovaradinu 49
(3) Ministri na zajedničkome graničnom prijelazu Goričan ‒ - Ministar Gordan Grlić Radman zadovoljan
Letenye 3 statusom Hrvata u Crnoj Gori 50
(4) Igor Rudan: Kojim strategijama svijet ulazi u treću - Michel zahvaljuje Plenkoviću na predanom radu
fazu borbe protiv korone? 3 tijekom hrvatskoga predsjedanja 50
(5) Kardinal Vinko Puljić predvodio je misu u Katedrali - Hrvati na izborima u Srbiji: u sjeni međusobbnih
Srca Isusova u Sarajevu za žrtve Bleiburga 8 optužaba, odnosa među državama i Šešelja 51
(6) Trebamo odgovorne domaćine i turiste (A. Plenković - Hidajet Bišćević s članovima Hrvatskoga poslov-
za njemački dnevnik Die Welt) 11 noga kluba u Srbiji 53
(7) Reakcije u Njemačkoj na zagrebački sastanak na vrhu - Milenijski sastanci 53
EU ‒ zapadni Balkan 13 (15) Aktivnosti članova HDK 54
(8) Evo zašto vjerujem da je Iran pradomovina Hrvatā - Ljiljana Pancirov 55 i 58
(D. Štambuk za Večernji list) 13 - Gordan Bakota 55
(9) Kardinal Puljić za Dnevnik.ba: Boli me što su Hrvati - Vladimir Duvnjak 56
katolici proglašeni ustašama, fašistima i neprijateljima 17 - Andrea Bekić 56
(10) Obilježavanje Dana hrvatske diplomacije 18 - Neven Pelicarić 57
Gordan Grlić Radman: Uspjesi hrvatske diplomacije u - Veselko Grubišić 57 i 59
međunarodnoj afirmaciji RH, 1990-2020. 21 - Emilio Marin 57
(11) Đuro Vidmarović: Smiljan Šimac i Milada Privora - Nives Malennica 57 i 58
na TV Laudato 31 - Ljerka Šimunić 59
(12) Filip Naglić: Svečanost primopredaje hrvatske kra- (16) Obavijesti o radu HDK-a 59
vate i rupca ‒ simbolā hrvatskoga predsjedanja
Prilog I. Emilio Marin: Bio sam s Papom na samom kraju 61
Vijećem EU-a 32
(13) Čestitka članovima HDK-a u povodu okruglog Prilog II. Ljerka Šimunić: Gospodarska diplomacija u
rođendana 33 knjigama Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH ‒
(14) Različite vijesti razgovori i osvrti 33 prvo desetljeće 66
- Govor mržnje u BiH i likovanje nad žrtvama
koronavirusa 33
- BiH ‒ kandidatski status tek za dvije godine 35
- Istok EU-a bolji od zapada ‒ sedam puta manje Poštovano čitateljstvo,
izložen koronavirusu 36
- Srebrna Remy nagrada filmu Operation Storm 37 vjerujem da uočavate da je u zadnjih oko godinu
- Alemka Markotić: Zarazne bolesti mijenjale su dana znatno porastao broj stranica Glasnika. Glav-
svjetsku povijest, diktirale život i smrt 37 ni je razlog tomu to što u zadnje vrijeme dobrotom
- Žigmanov traži pomoć hrvatske Vlade oko
financiranja statusa Hrvata u Srbiji 39 glasnogovornika MVEP-a dobivam Dnevni preg-
- Veleposlanik Glunčić sudjelovao u Beču na led tiska iz kojega preuzimam (uz neznatne prei-
svečanom obilježavanju Dana Europe 40 nake) obavijesti za koje držim da mogu biti zanim-
- Kardinalu Puljiću prijete uličnim prosvjedima;
HNS: ovo je još jedan u nizu sustavnih napada ljive čitateljstvu Glasnika. Osim vijesti izričito di-
na Crkvu 41 plomatske i vanjskopolitičke naravi tu su vijesti
- Čović održao video-sastanak s ministrom vanjskih koje se tiču života Hrvatā izvan RH, navlastito
i europskih poslova RH 42
- Gordan Grlić Radman: Prijetnje Puljiću govore
onih koji žive u susjednim zemljama (koji su
o položaju Hrvata u BiH 43 zapravo jedini doista ugroženi). Na to me je
- Počelo sklapanje budućega kolnika Pelješkog potaknulo moje službovanje u Republici Madžar-
mosta 43 skoj (RM). Naime, tamošnje su vlasti iznimno
- 'Antifašisti' i vjerski vođe ujedinjeni protiv
katolikā srušili Međureligijsko vijeće 45 osjetljive i skrbne za svoje sunarodnjake koji žive
- Tri pitanja HDUN-a za državnu tajnicu MVEP-a izvan RM i držim da je to primjer vrijedan naslje-
Zdravku Bušić u povodu obilježavanja 28. obljet- dovanja. Dok sam službovao u Pečuhu zamolio
nice članstva RH u UN-u 46
- Misa za Domovinu u Zemunu 47 me je prijatelj, dr. sc. Branko Bakula, koji je bio
- Novi veleposlanik RH u Srbiji: Interes nam je profesor na medicinskim fakultetima u Zagrebu i
da Srbija bude članica EU-a 47

U Zagrebu, 20. lipnja 2020. Stranica 1

Glasnik HDK
Mostaru, da istražim koliko RM izdvaja kao nov-
čanu pomoć za sunarodnjake izvan RM. O tome
sam izvijestio i naše MVP, ali na žalost nisam
uspio naći taj dopis u pismohrani kada sam pisao
tekst za petu knjigu Sjećanja i priloga. Međutim,
vrlo se dobro sjećam da je omjer onoga što RM
izdvaja za svoje sunarodnjake i onoga što izdvaja
RH za svoje bio 17,3:1! A valja znati da je u to
vrijeme (prijelaz stoljeća) dohodak po glavi u RH
bio približno jednak kao u RM.
Također vjerujem kako ste uočili da se u svakomu
prvom godišnjemu broju predsjednik Kluba (i
sadanji, a to je činio i prethodni) obraća članstvu
sa zamolbom da se ono življe uključi u različite
aktivnosti. Jednako je tako veleposlanik Miljenko
Žagar, urednik Sjećanja i priloga, u dva navrata
poticao članstvo na življi odziv u pisanju tekstova
za te knjige. Nikakva odziva na to nije bilo! I ja
kao urednik Glasnika mogu na prste jedne ruke (i
još mi ne treba svih pet njih) nabrojiti slučajeve
kada mi se koji/a čitatelj/ica obratio/la s osvrtom
na pročitano. Znači li to da gotovo nitko i ne čita
Glasnik? Pa se čovjek pita: čemu toliki trud? Ne-
ma sumnje da bi osvrti čitateljstva snažno prido-
nijeli kakvoći časopisa. Prijedlozi u pogledu izbo-
ra i opsega prilogā, a pogotovo oni koji bi prido-
nijeli življem sudjelovanju čitateljstva u oblikova-
nju glavnoga smjera časopisa, bili bi više nego
dobrodošli.
Nadam se da ovo obraćanje čitateljstvu ne će osta-
ti bez odjeka.
S najboljim željama za ugodne ljetne praznike,
Zvonimir Marić,
urednik Glasnika HDK-a
IVAN ŠIMONOVIĆ IMENOVAN
KOORDINATOROM UN-A ZA
KORONAVIRUS1
Stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Ujedi-
njenim narodima Ivan Šimonović imenovan je ko-
ordinatorom Opće skupštine UN-a za pitanja veza-
na uz Covid 19. Uz njega, koordinatorica je i
afganistanska predstavnica Adela Raz. Imenovanje
hrvatskog diplomata predložio je glavnom tajniku
UN-a Antóniju Guterresu predsjednik 74. zasje-
1 ZA POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 20. travnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
danja Opće skupštine UN-a, Nigerijac Tijjani Mu-
hammad-Bande.
Koordinatori će surađivati s državama članicama
kako bi, između ostalog, olakšali razmjenu mišlje-
nja, koordinirali pristupe i inicijative, kao i utjecaj
Skupštine da učinkovito zagovara mjere usmjerene
prema svladavanju Covida 19, protom ublažujući
njegov društveni i ekonomski učinak, kaže Tijjani
Muhammad-Bande. Napominje kako su države
članice do sada pokrenule brojne odluke i rezo-
lucije u vezi s epidemijom Covida 19. „Očito je da
se svi slažemo da postoji potreba za većom ko-
ordinacijom u odgovoru na trenutnu globalnu
krizu. Jasno je da moramo biti odlučniji, koordi-
niraniji i ujedinjeniji u mjerama za ordinacije za
prevladavanje ovoga globalnog izazova,ˮ ističe ni-
gerijski diplomat.
Ivan Šimonović jedan je od naj-
Foto: Boris Šćitar
više rangiranih Hrvata u svjet-
skoj diplomaciji. Uključio se u
hrvatsku diplomaciju pri stva-
ranju neovisne hrvatske države
i po njegovu je modelu angaž-
mana mladih kadrova u Mini-
starstvo vanjskih poslova dove-
deno mnogo mladih i perspek-
tivnih ljudi ‒ primjerice Zoran Milanović i Andrej
Plenković. Prvi put je otišao u UN 1997. kao stalni
predstavnik RH, da bi u zadnjoj godini mandata
bio izabran na prestižnu dužnost predsjednika
Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a. Bio je i
zamjenik ministra vanjskih poslova Tonina Picule,
sveučilišni profesor, suzastupnik u hrvatskoj tužbi
za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim su-
dom pravde u Haagu, a godinu i pol ministar pra-
vosuđa u vladi Jadranke Kosor. S tog mjesta od-
lazi u New York nakon što ga je 2010. tadanji
glavni tajnik Ban Ki-moon imenovao pomoćnikom
glavnog tajnika za ljudska prava. Nakon što mu je
mandat istekao, 2016. dolazi na položaj pomoć-
nika glavnog tajnika i posebnog savjetnika za od-
govornost za zaštitu. U New Yorku je Šimonović
lani zamijenio dotadanjega stalnog predstavnika
Hrvatske pri UN-u Vladimira Drobnjaka, koji je
imenovan savjetnikom premijera za vanjsku poli-
tiku uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Sandra Veljković
pIŠIMO ZA vi. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA
HRVATSKE!
Stranica 2
Glasnik HDK
MINISTRI NA ZAJEDNIČKOM
GRANIČNOM PRIJELAZU GORIČAN-
LETENYE2
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan
Grlić Radman, redoviti član HDK-a, sastao se u
petak 24. travnja 2020. s mađarskim ministrom
vanjskih poslova i trgovine Péterom Szijjártóom
na zajedničkom graničnom prijelazu Goričan-Le-
tenye. Nakon obilaska graničnoga prijelaza, mini-
stri su održali sastanak te razmijenili mišljenja o
mjerama koje obje države poduzimaju u borbi
protiv covida 19. Potvrdili su namjeru da i dalje
surađuju u cilju olakšavanja normalnog funkcioni-
ranja stanovnika u pograničnim područjima. Mjere
koje omogućuju prijelaz granice stanovnicima koji
imaju poljoprivredne površine u susjednoj državi
ili su na njima zaposleni, dogovorene su još kra-
jem ožujka, a ovom je prigodom potvrđeno da će
se ustrajati u nastavku njihove provedbe. Ministri
su se dotaknuli i drugih tema s područja bilate-
ralne suradnje, izražavajući nadu u skoru norma-
lizaciju stanja i stvaranje pretpostavkā za nastavak
rada na nizu zajedničkih projekata. Oba su se mi-
nistra suglasila kako je iznimno važno u ovim slo-
ženim okolnostima njegovati dobrosusjedsku sura-
dnju i djelovati na način koji stanovništvu pomaže
prebroditi krizu.
Gordan Grlić Radman i Péter Szíjjártó na graničnom
prijelazu Goričan ‒ Letenye
Neprocjenjiva je poveznica koju čine manjine u
objema državama, a istaknuto je obostrano zado-
voljstvo razinom manjinskih prava. U Mađarskoj
živi oko 50 tisuća Hrvata, a ministar Grlić Radman
skrenuo je pozornost mađarskom kolegi na neda-
vnu Deklaraciju Hrvatske državne samouprave o
nacionalnoj pripadnosti Bunjevaca u Mađarskoj
koja jasno ukazuje na nedvojbenu pripadnost Bu-
2 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 24. travnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
njevaca hrvatskom etničkom korpusu u Mađarskoj
što je u više navrata, ranijih godina, potvrdila i
Mađarska akademija znanosti kao i Mađarski par-
lament. Ministar Grlić Radman iskoristio je ovu
priliku da još jednom zahvali mađarskoj Vladi na
donaciji zaštitne opreme te dodatnoj zaštitnoj i
medicinskoj opremi doniranoj KBC-u Osijek, kao
i na humanitarnoj pomoći pruženoj nakon potresa
u Zagrebu.
Igor Rudan:
KOJIM STRATEGIJAMA SVIJET
ULAZI U TREĆU FAZU BORBE
PROTIV KORONE?3
Nakon što je Hrvatska zatvorila granice i škole, pa
zatim uvela karantenu, u kolumni od 20. ožujka
objasnio sam kako su hrvatski
epidemiolozi koristili brojke i
informacije da bi zaštitili sta-
novništvo od širenja zaraze.
Bilo je to prije pet tjedana. Ko-
lumnu sam završio riječima
„Ako itko misli da je ovo sada
kraj, bojim se da živi u zabludi. Ovo je samo kraj
početka.ˮ I doista, odluka o karanteni označila je
kraj prvog poglavlja ove pandemije u Hrvatskoj.
Kako bismo bolje razumjeli prijelaz drugoga u tre-
će poglavlje, podsjetimo se ukratko kako je zavr-
šilo prvo poglavlje, a počelo drugo. Najprije se no-
vi koronavirus pojavio u Wuhanu. Tamo je nje-
govo širenje spriječeno najvećom i najrestriktiv-
nijom dotad viđenom karantenom. Znalo se da
može ubiti vrlo malen udio svih zaraženih, ali nije
se znalo koliko se brzo širi. Na prvim crtama epi-
demiološke obrane zaustavilo ga je tridesetak go-
lemih kineskih provincija, kao i azijske države u
susjedstvu. Čekao se mogući dolazak virusa u Eu-
ropu. Sve je tada još uvijek izgledalo dobro. Leto-
vi iz Kine u Europu i SAD bili su obustavljeni ili
strogo provjeravani. Ipak, virus je prodro iza prve
crte obrane u Italiji i zatim ušao u mnoge druge
države Europske Unije. Počeo se širiti među sta-
novništvom golemom brzinom. Doveo je do velika
broja umrlih u kratkom vremenu. Prateći sve po-
datke u okruženju, u svojim sam ranijim objavama
objasnio zašto bi 12. ožujka bio pogodan dan za
aktiviranje karantene u Hrvatskoj. Tako je razmiš-
3 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 26. travnja.
Stranica 3
Glasnik HDK
ljao i Stožer, te se Hrvatska već tijekom narednih
nekoliko dana nizom mjera povukla u karantenu.
Povlačenjem u karantenu započelo je odmah i
drugo poglavlje ove pandemije. I za tu su fazu u
Hrvatskoj također postojali jasan plan i ciljevi.
Već potkraj ožujka moglo se nazrijeti da će svako
slobodno širenje virusa u drugim zemljama Europ-
ske Unije tijekom samo nekoliko tjedana neizbje-
žno dovesti do tisuća, a ponegdje i desetaka tisuća
umrlih. To se moglo dogoditi i nama. Još 1. ožujka
objasnio sam da virus ima potencijal usmrtiti i
desetak tisuća ljudi u Hrvatskoj, no također i da
ćemo primjenom protuepidemijskih mjera taj broj
svesti na tek nekoliko stotina, a nadajmo se i ma-
nje. Zahvaljujući pravovremenoj primjeni svih crta
obrane, broj umrlih u Hrvatskoj doista je i bio
sveden na znatno manje brojeve. Uz to, Vlada je
donijela i paket ekonomskih mjera za potporu gos-
podarstvu. Isprva je bio previše skroman u odnosu
na novi kontekst. No zatim je, nakon zajedničkog
oglašavanja poduzetnika, donesen i drugi, znatno
izdašniji. On je trebao ublažiti posljedice pet tje-
dana izolacije, a načelno je bio dobro prihvaćen.
Hrvatska je, dakle, drugu fazu ove krize uspjela
prebroditi.
Međutim, sada je vrlo važno objasniti, kao i doista
razumjeti, da danas to drugo poglavlje krize CO-
VID-19 u Hrvatskoj završava. Istovremeno, umje-
sto njega započinje treće, sasvim novo poglavlje.
U trećoj fazi borbe s virusom, javno-zdravstveni
ciljevi prepustit će, barem privremeno, svoj polo-
žaj vodećeg prioriteta drugim gorućim pitanjima.
Prije svih, u prvi plan izbit će očuvanje ekonom-
skih aktivnosti i pokušaj povratka životu kakav
smo poznavali. Ulazimo, dakle, u sasvim novo po-
glavlje, gdje će se sve ponovno promijeniti.
Planiranje trećeg poglavlja trebalo je razraditi tije-
kom boravka u karanteni. U svojoj kolumni koja je
razmatrala kako bismo mogli izaći iz karantene,
objavljenoj u Večernjem listu 26. ožujka, naveo
sam pet kriterija prema kojima će se vrjednovati
uspjeh svake države u borbi s ovom krizom. Prvi
kriterij bio je dobra priprema i održanje prve crte
obrane od virusa, drugi pravodobno proglašavanje
karantene, a treći uspješno suzbijanje širenja zara-
ze karantenom. Kako se jasno vidi, sva tri početna
prioriteta bili su prvenstveno javno-zdravstveni u
svojoj naravi.
Međutim, naveo sam tada i da će četvrti kriterij
biti „Koliko je brza i aktivna država bila u mobi-
lizaciji svojih kapaciteta i ljudskih resursa, te krea-
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
tivnih i inovativnih rješenja, kako bi razvila plan
za što brži izlazak iz karantene i suživot s koro-
navirusom?ˮ I konačno, peti kriterij bio je „Koliko
je učinkovito, nakon završetka karantene, država
omogućila svojim stanovnicima prijelaz u relativ-
no normalan život, te spriječila urušavanje svoje
ekonomije uz trajnu kontrolu širenja virusa?ˮ. U
svim državama svijeta spomenuta dva pitanja do-
minirat će novim, trećim poglavljem krize CO-
VID-19. Neke će države u svojim odgovorima bili
uspješnije, druge znatno manje.
Naime, uz samo suzbijanje širenja zaraze, drugi
važan cilj karantene bio je i kupovina vremena.
Trebalo se tih tjedana opskrbiti sa što više novih
spoznaja o virusu, koje u početku nismo imali. Te-
meljem tih spoznaja trebalo je zatim, praktično „u
hoduˮ, razviti najbolji plan za treću fazu krize.
Želimo li procijeniti uspješnost Hrvatske u dru-
gom poglavlju krize, tj. tijekom pet tjedana karan-
tene, tada ocjeni učinkovitosti u suzbijanju zaraze
treba dodati i ocjenu agilnosti u prikupljanju infor-
macija i razradbi najboljeg mogućeg plana za idu-
će poglavlje.
Ocjenjujući najprije suzbijanje zaraze u Hrvatskoj,
podijelio bih pet tjedana karantene na razdoblje
od prva tri tjedna, dakle do otprilike 8. travnja, te
na četvrti i peti tjedan, tj. od 9. travnja do danas.
Sve učinjeno još od prvog potvrđenog slučaja za-
raze, dakle od 25. veljače, pa do 8. travnja bilo je
doista sjajno. Naš Stožer, epidemiolozi i ostali dje-
latnici u zdravstvu zauzdali su zarazu na način
usporediv s najuspješnijima u svijetu. Tijekom
prva tri tjedna karantene, naš je ambiciozan cilj
bio da broj novih zaraženih ni jednoga dana ne
postane troznamenkast. Doduše, naš bi sustav mo-
gao podnositi i do 250 novozaraženih svakog da-
na. Međutim, s obzirom na nepredvidivost epide-
mija u domovima umirovljenika i bolnicama, bilo
je poželjno ostavljati što veću pričuvu. Vrhunac
epidemijskog vala novozaraženih bio je dosegnut
1. travnja s 96 novih slučajeva, a zatim se počeo
spuštati. Takav rezultat, gdje broj potvrđenih no-
vih zaraza ni u jednom danu nije dosegao stotinu,
imat će samo najuspješniji javno-zdravstveni sus-
tavi svijeta.
Uz uspjeh u zaustavljanju epidemije, Vlada je već
krajem drugog tjedna karantene iznijela i znatno
povećani paket mjera za pomoć gospodarstvu, koji
je načelno dobro prihvaćen. Uz to, ustrojen je i
Znanstveni savjet Vlade. Naši su vodeći znanstve-
nici u zemlji i inozemstvu na taj način redovito
Stranica 4
Glasnik HDK
nudili Vladi i Stožeru najnovije vjerodostojne spo-
znaje o novom koronavirusu iz svih dijelova svi-
jeta. Na drugom znanstvenom savjetu, održanom
6. travnja, posebno je pohvaljen bio dotadanji
uspjeh Hrvatske u čuvanju domova umirovljenika
od epidemija. Tada je već završavao šesti tjedan
bez većeg incidenta. Bio je to još jedan dobar
rezultat kojime se malo koja zemlja mogla poh-
valiti. Kvalitetno upravljanje krizom COVID-19 u
praktično svim njezinim aspektima bilo je, dakle,
na svojem vrhuncu oko 8. travnja.
Od 9. travnja, međutim, i nas su počeli sustizati
problemi karakteristični za mnoge druge države u
svijetu. Najprije u Splitu, a zatim i drugdje u
Hrvatskoj, u domovima umirovljenika ipak se po-
čeo širiti COVID-19. To je značilo da će trebati
očekivati i veće brojke umrlih. Međutim, teško je
sasvim izbjeći takve incidente. U Italiji, Španjol-
skoj, Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj i Velikoj
Britaniji ovakvi slučajevi dominiraju epidemijom
COVID-19 i sasvim neproporcionalno pridonose
broju umrlih. Stoga razlike u smrtnosti između
država koje u ovoj pandemiji uspiju dobro zaštititi
svoje starije i bolesne i država koje to ne uspiju
mogu biti doista dramatične.
Prikazat ću to s pomoću triju primjera. Francuska i
Njemačka danas imaju usporediv broj potvrđeno
zaraženih, tj. nešto više od 150.000. Pritom, u
Francuskoj je već umrlo 22.200 ljudi, a u Nje-
mačkoj 5.700, tj. gotovo četiri puta manje. Još
veća je razlika između Švedske i Izraela: obje
zemlje potvrdile su nešto više od 15.000 zara-
ženih, no Švedska pritom ima i više od 2.100
umrlih, a Izrael 194, tj. gotovo jedanaest puta ma-
nje. Najdrastičnija je usporedba Meksika i Singa-
pura, oba s oko 12,000 zaraženih, gdje Meksiko
pritom ima već 1.069 umrlih a Singapur samo 12,
tj. čak 90 puta manje. Stoga, hrvatski su rezultati
tijekom dva posljednja tjedna karantene, tj. četvr-
tog i petog, i dalje vrlo solidni. Bolje rezultate u
tom razdoblju imat će prvenstveno države koje su
učinkovitije zaštitile svoje najugroženije skupine.
Kako, međutim, ocijeniti sve što je učinjeno u
Hrvatskoj tijekom pet tjedana karantene na prikup-
ljanju informacija, boljem razumijevanju virusa i
planiranju sigurnog izlaska? I u tome je od sredine
ožujka učinjen znatan napredak. Pažljivo su pra-
ćena istraživanja o načinima širenja novog korona-
virusa među ljudima, kako bi se mogle dati jasnije
preporuke o potrebi za nošenjem maskā i rukavica.
Razjasnilo se i koje dobne skupine virus pretežno
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
ugrožava. Pokazalo se da su zdravi ljudi mlađi od
50 godina pod vrlo malim rizikom. Ta je spoznaja
važna u planiranju mogućih novih karantena, kao i
posebne zaštite najugroženijih.
Zatim, trajno se prate i rezultati vrlo velikog broja
istraživanja gdje se već postojeći lijekovi i poznate
aktivne tvari nastoje prilagoditi, kako bi bile koris-
ne u liječenju COVID-19. Stalno se očekuju novo-
sti i o prvim testiranjima cjepiva, kao i o tome
izaziva li izlaganje virusu tek privremenu, ili pak
trajnu imunost. Uz dijagnostičke testove, koji se
stalno usavršavaju kako bi se utvrdilo tko je tre-
nutno zaražen novim koronavirusom, intenzivno
se razvijaju i testovi za otkrivanje protutijela stvo-
renih na njega. Takvi su testovi također važni, jer
omogućuju procjenu tzv. „seroprevalencijeˮ. Time
će nam odgovoriti na pitanje koliko je ljudi bilo
izloženo virusu i preboljelo COVID-19, a da to
možda i ne znaju. Kada uzmemo i sve njih u obzir,
tek tada ćemo dobiti ispravan „nazivnikˮ kojim će-
mo moći podijeliti sve umrle u brojniku. Time će-
mo napokon moći procijeniti „stopu umiranjaˮ
među svim zaraženima, što će nam znatno pomoći
u planiranju, procjenama i izračunima.
Uza sve te spoznaje o kojima svakodnevno izvješ-
ćuju znanstvenici, u planiranju trećeg poglavlja
korisno je stalno pratiti i sve druge države svijeta,
te što bolje razumjeti rezultate svih njihovih pri-
stupa. Sve one trenutno rade na usporavanju šire-
nja virusa. U tome je svaka pristup prilagodila
svojem kontekstu, pa mjere variraju od vrlo blagih
to krajnje restriktivnih, ali zbog toga se razlikuju i
rezultati. Pritom, države koje su dovoljno bogate i
razvijene mogle su posvetiti nekoliko tjedana ka-
rantene aktivnostima osnaživanja svojih tehnološ-
kih kapaciteta, kao i osposobljavanju dodatnih
ljudskih resursa. Tako bi se u razdoblju nakon
karantene moglo povećati testiranje na virus među
stanovništvom, osnažujući prvu crtu obrane. Zah-
valjujući GPS podatcima procjenjivao se učinak
održavanja udaljenosti među ljudima na brzinu
širenja virusa, što je dovelo do razmišljanja o ino-
vativnim mjerama fizičkog udaljavanja. Tvrtke
Google i Apple, ali i mnoge druge, ubrzano raz-
vijaju sasvim nove tehnologije kojima će se moći
pratiti kontakti zaraženih bez narušavanja privat-
nosti. Na takve će se inovacije u idućoj fazi pan-
demije vjerojatno oslanjati prva crta obrane u
barem nekim državama. Zaključno, karantena nam
je pribavila i razdoblje od pet tjedana koji su
iznjedrili veliku količinu novoga znanja i korisnih
informacija. Njih se svakodnevno analiziralo, te su
Stranica 5
Glasnik HDK
se na njima temeljili planovi za treće poglavlje kri-
ze COVID-19.
Sada se vraćam na ključno obilježje završnog raz-
doblja karantene u Hrvatskoj. Naime, prva tri
tjedna prolazila su toliko dobro, da se počela uka-
zivati mala mogućnost da četvrti tjedan završimo s
jednoznamenkastim brojevima novih zaraženih.
Ali, tijekom prva tri tjedna građani su još uvijek
bili pod dojmom zbivanja u susjednoj Italiji. Pri-
državali su se, dijelom i zbog toga, prilično dobro
svih uputa. U četvrtom i petom tjednu, međutim,
dijelom zbog incidenata u domovima umirovlje-
nika, ali dijelom vjerojatno i zbog sve većeg za-
mora karantenom, Hrvatska nije uspjela dovesti
epidemiju gotovo do iščezavanja. Naprotiv, tije-
kom glavnine petog tjedna, praktično sve do jučer,
brojevi novozaraženih su i dalje bili dvoznamen-
kasti. Zato će virus nastaviti kružiti među stanov-
ništvom i kada mjere popuste.
To je donekle šteta, jer onemogućilo je neke sce-
narije o kojima se možda moglo razmišljati tije-
kom posljednja dva tjedna karantene. Naime, po-
četni razvoj događaja u Hrvatskoj bio je toliko
povoljan, da je dopuštao razmišljanje o četiri raz-
ličite strategije za novo poglavlje ove krize. Prva i
druga strategija bile su proaktivne. One bi nam
davale inicijativu nad virusom. Treća i četvrta bile
su pasivnije, obrambene, a u njima virus ima inici-
jativu i uvjetuje naše postupke. Opisat ću sada te
moguće strategije za iduće poglavlje i objasniti za-
što je koja od njih otpala. Poredat ću ih od najak-
tivnije do najpasivnije.
Krajem trećeg tjedna karantene počeo sam se na-
dati da bi se možda od plana o „mitigacijiˮ zara-
ze, tj. usporavanju njezina širenja među stanovniš-
tvom, moglo početi ozbiljnije razmišljati o prelas-
ku na plan „potpune supresijeˮ. To bi značilo
iskorjenjivanje virusa unutar hrvatskih granica. Za
to bi bila potrebna nešto produljena karantena, ali
bi cilj bio da postanemo jedna od prvih „corona-
freeˮ zona u svijetu. To bi bilo analogno stvaranju
„oslobođenih područjaˮ u ratovima, na kojima se
život onda može normalizirati. Štoviše, takva se
strategija mogla čak dogovoriti kao zajednička za
nekoliko država koje su imale dovoljno povoljnu
epidemiološku situaciju početkom travnja. Tu su
svakako bile Slovenija, Slovačka, Bugarska i Crna
Gora. Tako se moglo početi stvarati „corona-freeˮ
područje u Europi, unutar kojeg bi se život norma-
lizirao, a uspostavio bi se i slobodan promet ljudi.
Među takvim državama putovalo bi se uz potvrdu
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
međusobno priznate ovlaštene ustanove o nezara-
ženosti.
Turistička sezona bi se tada u Hrvatskoj mogla
temeljiti na domaćim gostima, ali i onima iz
spomenutih zemalja koje su praktično suzbile epi-
demiju. Štoviše, čak bi se i za goste iz trećih ze-
malja, u kojima je epidemiološka situacija lošija,
uz potvrde o nezaraženosti mogli pripremiti hoteli
koji su svojim položajem izolirani. Veći je broj
takvih kompleksa uzduž naše obale. Koridori od
aerodroma do tih smještaja i natrag spriječili bi
širenje zaraze na stanovništvo. Osoblje tih hotela
trebalo bi u takvu slučaju na nekoliko mjeseci
preseliti u same hotele, a u njihov rad uvele bi se
protuepidemijske mjere. Čak i u slučaju pojave za-
raze u hotelu, epidemija bi bila ograničena na taj
hotelski kompleks, ili čak samo njegov manji dio.
O svim tim mogućnostima možda se doista moglo
razmišljati da su se u četvrtom tjednu karantene u
Hrvatskoj brojke novozaraženih brzo spustile na
jednoznamenkaste. Međutim, sustigli su nas prob-
lemi s domovima umirovljenika, a i disciplina u
karanteni možda je donekle popustila. Bilo je to
dovoljno da ovakav plan izlaska iz krize uz pot-
punu supresiju epidemije, znatnu normalizaciju
života, a uz vrlo strogu kontrolu granica i rano
otkrivanje bilo kakvih novih žarišta zaraze, te če-
kanje na lijek ili cjepivo u zemlji bez novih slu-
čajeva, morao otpasti.
Drugu strategiju sam također vidio kao poželjniju
od treće ili četvrte, jer je proaktivna i ne bi
dopuštala virusu da uvjetuje naše ponašanje. Ona
bi nas zaštitila od nove potrebe za karantenom.
Bila bi to strategija dodatnog osnaživanja naše
prve crte obrane i ponovnog znatna oslanjanja na
nju. Omogućila bi nam suživot s virusom kroz pri-
mjenu većeg broja „osiguračaˮ, koji bi nas zaštitili
od njegova brzog širenja. Uz održavanje fizičkog
razmaka, te nošenje maskā i rukavica, koje je sta-
novništvo već polako usvojilo, značajno bi se po-
većao kapacitet i primjena testiranja na prisutnost
virusa. Testiranje bi se posebno redovno koristilo
u zaštiti domova umirovljenika, kao i bolnica i
rehabilitacijskih centara. Uz to, aktivno bi se
provodila i identifikacija kontakata, te u tome
koristile nove tehnološke mogućnosti koje bi se
oslanjale na GPS praćenje u nekom većini prih-
vatljivom obliku. Mali pokretni epidemiološki
timovi stalno bi identificirali zaražene i njihove
kontakte, te ih izolirali. Razradile bi se i mjere
"razrjeđivanja" stanovništva, tako da barem pod-
populacije Hrvatske steknu priličnu slobodu kreta-
Stranica 6
Glasnik HDK
nja tijekom svojih dana u tjednu. Ovakve i slične
mjere omogućile su Tajvanu, Južnoj Koreji i Vi-
jetnamu da do danas ostanu najuspješnije zemlje u
borbi s COVID-19. One se i dalje oslanjaju na
svoju jaku i aktivnu prvu crtu obrane. Do sada
uopće nisu morale uvoditi veliku karantenu. To je
strategija suživota s virusom u koju su ugrađeni
mnogi mehanizmi koji mu znatno otežavaju šire-
nje.
Međutim, prihvatljivost tih mjera najširoj javnosti
iznimno je važan čimbenik o kojem stalno treba
voditi računa u upravljanju krizom COVID-19. U
prijelazu iz svakog prethodnog u iduće poglavlje,
upravo će prihvatljivost odluka cjelokupnom sta-
novništvu postajati sve važnija, a s vremenom
možda i jedina doista važna. Kada se to dogodi,
pitanje prihvatljivosti mjera diktirat će sve daljnje
odluke, ne pojavi li se u međuvremenu neko znan-
stveno rješenje za virus. O ključnoj ulozi prihvat-
ljivosti mjera pisao sam već ranije, kada sam ob-
jašnjavao zašto su vlastodršci mnogih zemalja
oklijevali u svojem početnom odgovoru. Znali su
da će se stanovništvo brzo umoriti od karantene,
pa sámo početi izlaziti. Oklijevali su i s puštanjem
virusa u slobodno širenje radi očuvanja ekonomije,
jer znali su da će se stanovništvo prestrašiti zbog
velikog broja umrlih, pa se samo povući u svoje
domove.
Vidljivo je to i danas u Hrvatskoj. Kada je javnost
bila pod dojmom zbivanja u Italiji i strahovala da
bi se isti scenarij mogao ponoviti i kod nas, podr-
ška mjerama karantene bila je nezabilježeno viso-
ka. Čak 94% ispitanika smatralo je da Vlada podu-
zima odgovarajuće mjere. Štoviše, u dodatnom
pitanju, znatan udio građana pristao bi tada na još
čvršće mjere. Sada, niti tri tjedna kasnije, mišlje-
nja o potrebi istih mjera već su postala sasvim
podijeljena u javnosti i sada mnogi žele samo izaći
što prije. Zbog toga je bilo razvidno da hrvatska
javnost ne će blagonaklono prihvatiti neke nove
mjere koje bi dijelile stanovništvo na podskupine.
Iako znanstveno utemeljene, te bi mjere mnoge
podsjetile na neka ranija vremena ekonomskih
kriza, kada se smjelo voziti prema registarskim
tablicama „par-neparˮ, što bi mnoge zasmetalo.
Pokazalo se i kako postoji znatan otpor bilo kak-
vom oslanjanju na tehnologije, a posebno koriš-
tenju mobilnih telefona za bilo kakvo praćenje.
Većina ljudi ne uviđa dovoljno korist od snažne
prve crte epidemiološke obrane, koja nas sve može
sačuvati od potrebe za novom karantenom. Zbog
svega toga, odjek ponuđenih ideja unutar drugog
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
scenarija bio je previše mlak. Trebalo je zaključiti
kako Hrvatska ipak nije nalik Tajvanu ni Južnoj
Koreji, te se teško može očekivati da naše stanov-
ništvo podupre ovakve mjere kao poželjnije od
alternative koja nam preostaje.
U izostanku mogućnosti aktiviranja jedne od tih
dviju proaktivnih strategija, koje su u svojoj naravi
bile prilično ambiciozne, preostaje nam usvojiti
treću strategiju. Njoj će najvjerojatnije sada prib-
jeći i većina drugih država Europe. Bit će to stra-
tegija „stezanja i popuštanjaˮ mjera. Ona će se
voditi praćenjem „parametra širenje zarazeˮ, oz-
načenog kao R0, koji ukazuje koliko se zaraza
brzo širi. Procijenio sam da je R0 za novi koro-
navirus između 2,5 i 4,0. To znači jako brzo
širenje, jer svaki zaraženi uspijeva zaraziti još
troje zdravih. Važno je da se R0 spusti na vrijed-
nost ispod 1,0. Tada svaki zaraženi prosječno
proširi zarazu na manje od jednog zdravog, pa
epidemija polako počne jenjavati.
Zahvaljujući našoj sjajnoj znanstvenici Petri
Klepac s Londonske škole za higijenu i tropsku
medicinu, koja je osigurala da tim te ustanove u
svoje izvještaje o kretanju parametra R0 u pojedi-
nim zemljama počne uključivati i Hrvatsku, sada
znamo da smo karantenskim mjerama uspjeli
smanjiti R0 za Hrvatsku na 0,8. To nije loš rezul-
tat, jer većina zemalja Europe još uvijek se bori
uopće doseći 1,0. Ta nam vrijednost ukazuje na
dva vrlo važna zaključka. Prvi je, da smo tijekom
pet tjedana uspjeli pokazati da je hrvatsko zdrav-
stvo u stanju ovladati ovom novom epidemijom. U
slučaju nove potrebe, sada znamo točno koje mje-
re treba primijeniti kako bismo ju ponovno suzbili,
što je umirujuće. Drugi je, da i uza sve dosad
poduzete mjere epidemija i dalje tinja. Ona se
može ponovo razbuktati, a manevarski prostor za
popuštanje mjera je, zapravo, prilično malen. Uz
to, s vremenom će i život provođen između „mjera
stezanjaˮ i „mjera popuštanjaˮ ljudima također
dosaditi. Pitanje je i hoće li biti jednostavno
privoliti mlađe od 50 godina da se uopće podvrgnu
možebitnoj drugoj karanteni, u slučaju takve pot-
rebe.
Danas, dakle, završava drugo i započinje treće
poglavlje ove neočekivane krize. Nisam siguran
razumije li dovoljan broj ljudi u Hrvatskoj koliko
će ovo treće poglavlje u mnogim svojim obiljež-
jima biti neizvjesnije od obaju prethodnih poglav-
lja. Tijekom prve faze, plan je bio pripremljen.
Pratilo se kretanje virusa svijetom, a postavljena
Stranica 7
Glasnik HDK
prva crta obrane štitila nas je, s ciljem sprječavanja
bilo kakva slobodnog širenja virusa unutar Hrvat-
ske. I tijekom druge faze postojao je jasan plan.
Trebalo je karantenom spasiti desetak tisuća naših
sugrađana od smrti zbog epidemije, a u isto vri-
jeme paketom ekonomskih mjera ublažiti učinke
na gospodarstvo. To je i uspješno učinjeno.
Sada, međutim, ulazimo u treću fazu, u kojoj je
cilj razmjerno siguran suživot s virusom uz prila-
godbu gospodarskih aktivnosti i što veću norma-
lizaciju života. Međutim, trajanje razdoblja popuš-
tanja mjera te izbjegavanje novih stezanja ovisit će
prije svega o ponašanju samog stanovništva i nje-
govim pojedinačnim nastojanjima da ograniče ši-
renje virusa. Hoće li doći do druge karantene i
kada? Zatim, hoće li u njoj biti zaštićeni samo stari
i bolesni, ali ne i drugi? Hoće li se Hrvatskoj u
idućem poglavlju ipak dogoditi bukteća epidemija,
kao što se dogodila i nekim drugim zemljama,
usprkos velikoj pažnji? Hoće li virus možda ipak
pokazati barem neka obilježja sezonstva pa done-
kle usporiti širenje tijekom toplijih mjeseci? Ili će,
možda, iz svijeta znanosti stići vijest o djelotvor-
nom lijeku ili cjepivu? U izostanku neke doista
dobre nove vijesti, mogli bismo postati osuđeni na
izmjene „stezanjaˮ i „popuštanjaˮ mjera tijekom
narednog razdoblja čije trajanje nije jednostavno
predvidjeti.
Spomenuo sam i četvrti scenarij, no taj je doista
prilično pesimističan. Još uvijek postoji vjerojat-
nost da će nam iz krugova svjetske znanosti i
medicine početi stizati rješenja, samo im treba vre-
mena. No, ako ne dođe do jasnog napretka, ako
virus ne uspori svoje širenje već nastavi mutirati,
te ako nastanu neki još opasniji sojevi, a za to
vrijeme mjere „stezanjaˮ i „popuštanjaˮ iscrpe
građane i ekonomiju, prihvatljivost mjera treće
strategije široj javnosti mogla bi se promijeniti.
Ali, uz nemogućnost provedbe prva dva scenarija,
a zasićenje stanovništva trećim, što još preostaje?
Sačuvat ću detaljniju razradbu te četvrte strategije
za jednu od idućih kolumnā. Za sada ću, na raz-
mišljanje, ponuditi tek konačan odgovor. Potraje li
ova kriza i nastavi li se pogoršavati uz izostanak
znanstvenih rješenja, tada će (ne)prihvatljivost
stanovništvu svega što se tek treba dogoditi
diktirati i razrješenje krize COVID-19. U četvr-
tom, krajnjem scenariju, rješenje ne će doći ni iz
područja znanosti, ni medicine, a niti ekonomije.
Isporučit će ga pravnici u obliku zakona. Njime će
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
se uvesti temeljno ljudsko pravo na zarazu i umi-
ranje od novog koronavirusa.
KARDINAL VINKO PULJIĆ PREDVODIO
JE MISU U KATEDRALI SRCA ISUSOVA U
SARAJEVU ZA ŽRTVE BLEIBURGA4
Uvodeći u Svetu misu kardinal Puljić je rekao:
„Na početku ove Svete mise, koju danas prika-
zujemo za sve blajburške žrtve i za sve žrtve rata i
poraća, upućujem iskreni pozdrav svima vama koji
ste prisutni u katedrali Presvetog Srca Isusova u
Sarajevu, kao i svima vama koji s dužnim pošto-
vanjem pratite ovo misno slavlje putem TV i radio
kanala. U ime svih katoličkih biskupa u hrvatskom
narodu, a posebno u svoje ime, upućujem iskren
pozdrav svima vama zajedno i svakom pojedinom
od vas koji ste se uključili u našu zajedničku mo-
litvu za tolike žrtve nasilja. Ujedno upućujem poz-
drav biskupu u Klagenfurtu i svim vjernicima nje-
gove biskupije, gdje se nalazi Bleiburško polje.
Zbog pandemije koronavirusa koja još uvijek nije
potpuno prestala, ove se godine nismo mogli oku-
piti na Bleiburškom polju, gdje smo se po tradiciji
okupljali i molili za njihove duše.ˮ
Vinko kardinal Puljić
U propovijedi kardinal Puljić kazao je da „biti pri-
sutan i sudjelovati na ovoj svetoj misi za žrtve
Bleiburškog polja, i za sve žrtve mržnje, ne može
se bez posebnih drhtaja srca i osjećaja dušeˮ.
„Spontano se u srcu budi poštovanje i osjećaj po-
uzdanja u Boga. To je temeljni razlog zašto sam
prihvatio u ime svih biskupa u hrvatskom narodu
predslaviti svetu misu molitvenog i vjerničkog
4
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 18. svibnja.
Stranica 8
Glasnik HDK
spomena na 75 godina stradanja ovih žrtava našeg
naroda i drugih žrtava. U prvom redu želimo mo-
liti, da nas molitva pročisti od svih gorkih osjećaja
i negativnih naboja, koji se po ljudsku olako jav-
ljaju pri sjećanju na ova stradanja. Danas smo
sabrani u molitvi prikazujući najsvetiji čin da po-
kažemo dužno poštovanje prema svim žrtvama.
Tim poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje na
njih, ali i na cijenu slobode, koju mi danas živimo
ili još bolje: izgrađujemo. Time ćemo obnoviti
vrjednovanje življene sadašnjosti, koja sve čini da
gurne u stranu vrjednote žrtavaˮ, rekao je kardinal
Puljić te podsjetio na riječi sv. Ivana Pavla II. koje
je namjeravao reći prilikom namjeravanog pohoda
Sarajevu 1994. „Sudbina mira ovisi ponajviše o
ponovno nađenoj solidarnosti srdaca koja, nakon
toliko krvi i mržnje, pretpostavlja hrabrost opraš-
tanja. Potrebno je tražiti oproštenje i oprostiti! To
pak ne znači da i ljudska pravda ne smije progoniti
zločine ‒ to je dapače potrebno i nužno ‒ ali pra-
vda stoji daleko od svakoga slijepog nagona za os-
vetom, i daje se voditi jakim osjećajem općeg do-
bra koje teži za popravkom onoga koji je zab-
ludio.ˮ
Kardinal Puljić potom je progovorio o potrebi poš-
tivanja žrtava.
„Humana kultura, bila kršćanska ili poganska,
oduvijek je gajila posebno poštovanje prema po-
kojnicima i njihovim grobovima. Nažalost, tamo
gdje je zavladala mržnja, izgubio se taj osjećaj
poštovanja. Mi ne možemo zaboraviti svoje pokoj-
ne, bilo da su prirodnom smrću umrli, a pogotovo
ako ih je mržnja ubila. Posebno ne možemo zabo-
raviti one koji su završili svoj zemaljski život u
tako teškim prilikama, bili mučeni, i kojima je na
nečovječan način oduzet život. Tko izgubi pošti-
vanje prema takvim žrtvama, pitamo se koje i kak-
ve vrijednosti u sebi nosi? Bojim se živjeti s lju-
dima kojima ništa nije sveto ili koji su sposobni
gaziti po tuđim svetinjamaˮ, rekao je kardinal Pu-
ljić te podsjetio na dio pisma biskupā Hrvatske
biskupske konferencije o 50. obljetnici završetka
Drugoga svjetskoga rata u kojem stoji da „ponizno
pred Bogom i iskreno pred ljudima, odaju krš-
ćansku počast svim žrtvama, u prvom redu žrt-
vama drugoga svjetskog rata, ali i žrtvama današ-
njim, kao i onima koje su prethodile Drugome
svjetskom ratu na našim prostorima te ispunile
krvlju i suzama gotovo čitavo naše dvadeseto sto-
ljećeˮ.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
Govoreći o potrebi skidanja vela tajne kardinal Pu-
ljić je kazao: „Duboko me potresa činjenica da
tokom svih godina mog dosadašnjeg života – a
rođen sam u godini ove tragedije našega naroda –
nije skinuto velo tajne i nisu otkrivena sva grobišta
gdje su masakrirani i pobijeni naši ljudi na tom
putu i zakopani, bolje reći zatrpani, a negdje i
zabetonirani. Kada sam se rodio tada se ta nemila
sudbina izljeva mržnje pod krinkom pobjede do-
gađala bez suda i samovoljom onih koji su kipjeli
od mržnje. Râstao sam u atmosferi kada se o tome
samo šaptalo, ali se nije smjelo naglas govoriti,
niti bilo što zapisati. Tek bi se tu i tamo u svibnju i
lipnju pojavile svijeće na njivama gdje se nalaze
grobnice – ta stratišta gdje su se zločini događali.
Sada su pomrli skoro svi oni koji to pamte, te
nema više ni svijeća na njivama i šumama na
spomen žrtvama mržnje.ˮ
Potom je dodao: „Danas se spominjemo svih koji
stradaše u logorima, planinama, dolinama i polji-
ma od Bleiburškog polja preko Dravograda i Mari-
bora, Ogulina i Gospića, Jazovke i maceljskih šu-
ma, Jasenovca i Gline, Kozare i Podgradaca, Kri-
ževaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice i Sara-
jeva, Foče i Zenice, Širokog Brijega i Mostara. U
svoju molitvu uključujemo i sve stradalnike iz
drugih gradova i sela bilo da znamo ili ne znamo
gdje počivaju njihovi posmrtni ostatci. Pitamo se
kada će se dići šutnja s tih grobova. To velikim
dijelom ovisi i o današnjim nositeljima vlasti.ˮ
Kardinal Puljić u dijelu propovijedi naslovljenom
„Istina će vas osloboditiˮ, kazao je: „Jasno je da
treba stvarati klimu suživota, praštanja, pomirenja
i vraćanja povjerenja. Ali te važne životne pos-
tavke izgradnje mira počivaju na temeljima istine.
Ne može se graditi proces pomirenja i povjerenja,
bez nutarnje katarze, koja se oslanja na riječi iz
Evanđelja: "Istina će vas osloboditi". Valja ljudski
i vjernički svaku stvar pravim imenom nazvati i
ukazati na činjenice koje se ne mogu i ne smiju
zanijekati. Tek prihvaćajući istinu, koliko god ona
može biti gorka, ona oslobađa prostor za stvaranje
povjerenja među ljudima. Tko ne želi istinu taj se
stavlja iza zla koje brani i tako podržava nega-
tivni naboj među ljudima. Taj nije graditelj mira
nego širitelj zla. Nijedan se zločin ne može braniti.
Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudi-
onik i sukrivac zločina. To jednako vrijedi i za po-
jedinca i za zajednicu. Zločinom se zločin ne
liječiˮ.
Stranica 9
Glasnik HDK
Podsjetio je na riječi Ivana Pavla II. izgovorene
1997. godine u Sarajevu: „Oproštenje je, u svom
najistinskijem i najuzvišenijem obliku, čin čiste
ljubavi kao što je to bilo i pomirenje koje je Bog
ponudio čovjeku po križu i smrti svog utjelov-
ljenog Sina, jedinoga Pravednika. Sigurno, prašta-
nje je daleko od toga da isključuje istinu; ono ju
traži, jer bitna pretpostavka praštanja i pomirenja
jest pravda. Trajna je pak istina da tražiti oproš-
tenje i oprostiti jest put posve dostojan čovjeka.“
„Nitko nema pravo zanemariti ove žrtve, za koje
danas molimo. Mi kršćani vjerujemo u život vječ-
ni i u uskrsnuće mrtvih, kao i u besmrtnost duše.
Iz te vjere molimo i odajemo dužno poštovanje
zemnim ostatcima svih žrtava. Isto tako, nitko ne-
ma pravo dirati rane boli onih koji pate zbog
gubitka, po ljudsku, svojih najbližih. Nitko nema
pravo vrijeđati žrtve onih koji su dijelove svoga
tijela ugradili u ovu grudu. Ta gruda koju Domo-
vinom zovemo, jest posvećena tolikim žrtvama.
Ako to ne znamo poštivati, onda u nama nema ni
ljudskog ni vjerničkog ni nacionalnog dostojan-
stva. Ovim ne želim izazivati gorčinu niti mržnju,
pogotovo ne osvetu. Želim, međutim, jasno reći da
pravi dijalog koji vodi pomirenju počiva na prih-
vaćanju istineˮ, kazao je kardinal Puljić koji je
pozvao da se historija piše na temelju činjenica, a
ne političke podobnosti.
„Sada se piše nekakva povijest u kojoj bi se rela-
tivizirala stradanja, jer tobože treba graditi povje-
renje i stabilizaciju u regiji. Sjećanje na ove žrtve
nije huškačka mašinerija, kakva je bila pred Do-
movinski rat iz ’90-tih godina, nego je čuvanje
vlastitog dostojanstva koje treba gajiti ljudsko i
vjerničko poštivanje nevinih žrtava. Želim, stoga,
ponoviti: Nitko nema pravo zanemariti žrtve za
koje danas molimo. Mi kršćani vjerujemo u život
vječni i u uskrsnuće mrtvih, kao i u besmrtnost
duše. Iz te vjere molimo i odajemo dužno pošto-
vanje zemnim ostacima svih žrtava. Zahvaljujem
svim istinskim istraživačima i tragateljima za po-
vijesnom istinom koji skupljaju činjenice. Ne
može se sotonizirati jedno znakovlje pod kojim su
se činili zločini a drugo znakovlje pod kojim su
ovi zločini učinjeni veličati i nametati javnosti kao
simbole. Danas, obilježavajući 75. obljetnicu blaj-
burških žrtava, koje su bile žrtve mržnje i nasilja,
želimo dići dostojanstveno glas poruke da se zau-
stavi manipuliranje žrtvamaˮ, rekao je kardinal
Puljić koji je na kraju pozvao na izgradnju civili-
zacije ljubavi:
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
„Ne može graditi civilizaciju ljubavi tko nije hra-
bar istinu prihvatiti i poći putem Kristova Križa
koji moli za svoje neprijatelje i prašta im. Mi že-
limo biti vrijedni potomci onih koji su nam u
baštinu ostavili vjeru u Krista, ljubav prema Crkvi
i Domovini, te duboko poštovanje prema svim lju-
dima, posebno prema svim nevinim žrtvama. Tu
svetu baštinu trebamo voljeti, za nju živjeti i mri-
jeti i u baštinu budućim pokoljenjima ostavitiˮ,
kazao je kardinal Puljić.
Na kraju mise riječi zahvale uputio je nadbiskup
koadjutor mons. Tomo Vukšić te pročitao Pismo
crkvenoj i društvenoj javnosti koje su u povodu
50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata
pod predsjedavanjem kardinala Puljića, 3. svibnja
1995. uputili biskupi Biskupske konferencije BiH.
„Pridružujem se svojim molitvama, da među lju-
dima i narodima, među vjernicima i onima koji to
nisu, budu ostvarene plemenite nakane mira, su-
radnje, sloge, molitvenoga sjećanja, razumijeva-
nja, oprosta, čišćenja pamćenja i oslobođenja od
zlopamćenja. A sve radi veće slave Božje na
ovomu svijetu, radi izgradnje društvene sloge me-
đu ljudima i narodima, radi ekumenskoga susre-
tanja, međureligijskoga dijaloga i radi sretnoga na-
pretka svih Božjih stvorenjaˮ, rekao je, između
ostaloga, nadbiskup Vukšić.
Tijekom Svete mise asistirali su bogoslovi Vrh-
bosanskoga bogoslovnog sjemeništa pod ravna-
njem mons. Tome Kneževića, profesora na Kato-
ličkome bogoslovnom fakultetu (KBF) u Sarajevu.
Liturgijsko pjevanje animirao je dio Katedralnog
mješovitog zbora „Josip Stadler“ pod ravnanjem
vlč. Marka Stanušića.
U koncelebraciji s kardinalom Puljićem bili su: fra
Jozo Marinčić, provincijal Franjevačke provincije
Bosne Srebrene, mons. dr. Slađan Ćosić, generalni
vikar Vrhbosanske nadbiskupije, mons. Ante Meš-
trović, rektor katedrale, preč. Mato Majić, župnik i
sarajevski dekan, preč. Zdenko Spajić, rektor Vrh-
bosanskoga bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu,
mons. Franjo Topić, počasni predsjednik HKD-a
Napredak, mons. Mato Zovkić, prof. emeritus
KBF-a, vlč. Josip Knežević, profesor na KBF-u, p.
Krešimir Djaković, SJ, župnik sarajevske župe sv.
Ignacija Lojolskog i njegov suradnik p. Pero Mi-
jić-Barišić, vlč. Josip Vajdner, glavni urednik Ka-
toličkoga tjednika i župnik sarajevske župe Bri-
ješće, vlč. Marinko Filipović, župnik sarajevke žu-
pe Presvetoga Trojstva, vlč. Ljubo Zelenika, odgo-
jitelj u internatu Katoličkoga školskog centra
Stranica 10
Glasnik HDK
(KŠC) sv. Josipa u Sarajevu, don Milan Ivančević,
SDB, ravnatelj KŠC-a „Don Bosco“ u Žepču,
preč. Mladen Kalfić, kancelar Vrhbosanske nadbi-
skupije i vlč. Štefan Marković, tajnik kardinala
Puljića.
U okviru maloga broja onih koji su mogli sud-
jelovati, na svetoj misi bile su predstavnice žen-
skih redovničkih zajednica: provincijska glavarica
sestara Služavki Malog Isusa Bezgrješnog Začeća
BDM Sarajevske provincije s. Maria Ana Kustura,
provincijska predstojnica Školskih sestara franje-
vki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije
Prečistog Srca Marijina s. Kata Karadža i s. Lidija
Jurišić, provincijalna poglavarica sestara Milosrd-
nica Provincije Majke Divne s. M. Julijana Dja-
ković, poglavarica samostana sestara Klanjateljica
Krvi Kristove u Sarajevu s. Klara Puljić te pog-
lavarica samostana sestara Kćeri Božije ljubavi na
Banjskom Brijegu u Sarajevu s. Ljiljana Martić i s.
Zrinka Barišić, priopćila je Katolička tiskovna
agencija (KTA).
TREBAMO ODGOVORNE DOMAĆINE I
TURISTE5
Razgovor s premijerom Andrejem Plenkovićem
za njemački dnevnik Die Welt
Kada je Hrvatska na početku godine preuzela pred-
sjedanje Vijećem EU-a, ta je zemlja s četiri milijuna
stanovnika imala mnogo planova. Ali među njima
nije bila borba protiv globalne epidemije. Otada je
Hrvatska uspostavila bolju kontrolu nad koronavi-
rusom nego mnoge njene susjedne zemlje u regiji.
Putem videopoziva premijer Andrej Plenković obja-
šnjava kako on to sada planira iskoristiti.
Andrej Plenković
Gospodine premijeru, Hrvatska ima oko 2200 za-
raženih koronavirusom, smrtnih slučajeva bilo je
5 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 19. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
90-ak iako je Hrvatska od Sjeverne Italije u kojoj
je Covid-19 odnio na tisuće žrtava udaljena svega
nekoliko kilometara. Je li Italija nešto učinila pog-
rješno ili ste vi naprosto imali sreće?
Mi smo od 8. siječnja pomno pratili razvoj situ-
acije u Kini. Već početkom siječnja, na Svjetskom
gospodarskom formu u Davosu, razgovarao sam s
glavnim tajnikom Svjetske zdravstvene organiza-
cije Tedrosom Adhanomom Ghebreyesusom i već
tada mi je bilo jasno koliko situacija može postati
ozbiljna. Nakon što smo prikupili sve podatke, ak-
tivirali smo Integrirani mehanizam EU-a za odgo-
vor na krizu i u zemlji smo poduzeli stroge mjere
kako bismo spriječili širenje virusa. O svemu što
smo činili jasno smo izvještavali građane.
Jesu li se građani pridržavali mjera?
Da, to me je vrlo razveselilo. Bio sam impresio-
niran jer je naš mentalitet zapravo mediteranski.
Ali tijekom pandemije ponašali smo se prije poput
sjevernih Europljana. Uspjehu je zacijelo pridoni-
jelo i to što naš Zavod za javno zdravstvo ima
dugu tradiciju i postoji već 71 godinu. Osnivač tog
zavoda u Hrvatskoj bio je ujedno jedan od osni-
vača Svjetske zdravstvene organizacije. Prva ka-
rantena u povijesti uvedena je u Dubrovniku još u
14. stoljeću.
Sada živimo u 21. stoljeću, u globaliziranom svi-
jetu. Kako planirate spriječiti drugi val zaraze?
Trenutno provodimo strategiju postupnog povra-
tka u normalu koja će se sastojati od više faza.
Postupno otvaramo trgovačke centre, restorane,
kafiće, škole, ali i naše granice, prvo osobe koje
putuju zbog posla. Naš apel građanima više ne gla-
si „Ostanite doma“ nego „Budite odgovorni“. Tre-
nutno testiramo primjerice nova pravila za kafiće i
restorane i promatramo kako to funkcionira u pra-
ksi. Siguran sam da ćemo još prije početka ljetne
sezone imati mnogo pozitivnih praktičnih iskus-
tava.
Ljetna sezona ključna je riječ. Turizam je ekst-
remno važan za Vašu zemlju. Obično se turisti
sunčaju na punim jadranskim plažama. Kako bi to
trebalo biti ove godine?
Mi smo optimistični. Ne očekujemo, jasno, isti
broj turista kao proteklih godina. Prošle dvije go-
dine imali smo rekordne sezone: samo u 2019.
našu je zemlju posjetilo 20 milijuna turista, od
kojih većina iz članica EU-a. Naši hoteli, apart-
mani i plaže i ove su godine dobro pripremljeni.
Samo čekamo startni pucanj, doduše u novom epi-
demiološkom kontekstu.
Mnogima se podatci o broju zaraženih korona-
virusom u Vašoj zemlji čine sumnjivima. Kako tu-
Stranica 11
Glasnik HDK
risti mogu biti sigurni da ne postoji veliki broj
neotkrivenih slučajeva zaraze?
Mi već dva i pol mjeseca živimo s epidemijom i
zabilježili smo 2200 zaraženih osoba. Da ih je bilo
više, to bismo već bili primijetili nakon svih mjera
koje smo poduzeli. Naši laboratoriji za testiranja i
naše bolnice to bi već bili primijetili jer je naš
cijeli zdravstveni sustav bio u stanju najviše pri-
pravnosti. Mislim da naši stabilni rezultati poka-
zuju da smo mi epidemiju sveli na najmanji mo-
gući rizik.
Ali sada se izlažete riziku od ponovnog unošenja
virusa jer planirate puštati u zemlju osobe iz ze-
malja koje nisu bile tako stroge i uspješne u suz-
bijanju epidemije.
Upravo je stoga moj najvažniji plan, ali i plan
Europske komisije, smanjivanje razlika u pogledu
epidemiološke situacije. Virus je dokazao da je
opasan protivnik. Stoga se moramo oslanjati na
pouzdanost podataka i odgovorno ponašanje onih
koji preko granice odlaze u drugu zemlju. Tre-
bamo odgovorne domaćine, ali i odgovorne turi-
ste. Vjerujem da se odgovornim ponašanjem rizik
može ograničiti. Svi moramo biti samo malo op-
rezniji.
Hoćete li uvesti testni režim kako biste postupali
sigurno? Ili se jednostavno nadate da će se pos-
jetitelji ponašati odgovorno?
Planiramo testirati ljude s respiratornim simpto-
mima i pratiti kontakte. Osim toga, nastavit ćemo
pomno pratiti razvoj epidemiološke situacije i tes-
tirati rizične skupine ako bude novozaraženih.
Zemlje koje su teško pogođene krizom, primjerice
Italija i Španjolska, računaju sada na pomoć EU-
a? Hrvatska nije među njima?
Na europskoj razini svi dijelimo isto mišljenje. Sa-
da moramo usvojiti višegodišnji financijski okvir i
opsežan plan za oporavak gospodarstva. Naš je
zajednički cilj prilagoditi te dokumente novoj situ-
aciji. Prije nekoliko mjeseci mislili smo da će lajt-
motiv, glavni prioritet Komisije Ursule von der
Leyen biti „Zeleni sporazum“. No sada ćemo peto-
godišnji mandat nove Komisije morati iskoristiti
za gospodarski oporavak Europe. Hrvatska vlada
je kao reakciju na krizu odmah usvojila izdašne
mjere kako bi pomogla gospodarstvu i spasila rad-
na mjesta. Još se sjećam kada smo se u listopadu
za naše predsjedanje Vijećem EU-a odabrali moto
„Snažna Europa u svijetu punom izazova“. Što to
znači? Pod time smo mislili na pritisak na Europu
izvana i interne izazove poput populizma i anti-
europskih ozračja. Ali nitko nije ni pomislio na
pandemiju ovolikih razmjera. Ni ja sâm nikada
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
nisam pomislio da bi naše predsjedanje Vijećem
EU-a moglo biti neobičnije nego ikada.
Jeste li uopće išta realizirali od onoga što ste pla-
nirali na početku Vašeg predsjedanja?
Naravno. Željeli smo uređeni Brexit i to smo pos-
tigli. U ožujku smo postigli nešto što se prije pola
godine činilo nemogućim, a to je otvaranje pris-
tupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i
Albanijom. Političkim i diplomatskim angažma-
nom promijenili smo stajalište nekih prilično utje-
cajnih zemalja članica. To će biti povijesna zas-
luga Hrvata za susjede. U travnju, osim Covida-
19, jasno, nije bilo druge teme, ali u svibnju smo
uspjeli postići da se takozvani Zagrebački summit
održi u obliku videokonferencije, dakle summit
EU-a s državama zapadnog Balkana.
Ali s malo konkretnih rezultata.
Bit ću iskren. Donijeli smo dvije važne odluke:
odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sje-
vernom Makedonijom i Albanijom i veliki paket
mjera Europske komisije za pomoć gospodarstvu
nakon epidemije koronavirusa. Osim toga zadovo-
ljan sam time što je summit održan, što je usvojena
deklaracija i što su u načelu vrata Europske unije i
dalje otvorena svim državama zapadnog Balkana.
Nebitno je govori li se sada o „proširenju“ ili „eu-
ropskoj perspektivi“.
Europska unija je, kao što ste već spomenuli, do-
nijela paket mjera pomoći za Balkan u iznosu od
nekoliko milijardā eura. Na početku koronakrize
srbijanski predsjednik podignuo je kinesku zastavu
kada je u Srbiju stigla pomoć iz Kine.
Na početku pandemije svi smo bili u istoj situaciji.
Bila nam je potrebna medicinska oprema u neza-
mislivim količinama, naprosto nije bilo ničega. Ni
u zemlji, ni u Europi. Dakle, morali smo se svi u
manjoj ili većoj mjeri obraćati Kini jer se tamo
proizvodi veliki dio te opreme. Tada je Kina od-
jednom postala korisna i vidljiva. No istodobno je
i EU pružao veliku pomoć. Čekalo se neko vri-
jeme do isporuke pomoći, ali nitko ne može reći
da Europa nije pomagala. Osim toga, suzbijanje
pandemije i pružanje zaštite našim građanima
moguće je samo ograničavanjem slobode kretanja.
Zbog toga smo se svi osjećali loše jer je time bila
pogođena jedna od četiriju temeljnih sloboda Eu-
ropske unije. Ipak, bila je to razumna reakciju koju
smo svi poduzeli u istoj mjeri. Hrvatsko pred-
sjedanje Vijećem EU-a koordiniralo je mjere na
razini EU-a brojnim videokonferencijama nadlež-
nih ministara zemalja članica EU. Osim toga,
predsjednica EK Ursula von der Leyen prošli je
tjedan sazvala uspješnu međunarodnu donatorsku
konferenciju za razvoj lijekova i cjepiva. Stoga ne
Stranica 12
Glasnik HDK
prihvaćam tvrdnje da Europa nije reagirala dobro.
Europa je učinila što je mogla kako bi zaštitila
svoje građane.
Kažete da je Europa za vrijeme pandemije u po-
gledu medicinske opreme dijelom bila ovisna o
Kini. Mora li se to promijeniti?
Apsolutno. To se može postići na dva načina:
prvo, proizvodnju maskā i druge medicinske opre-
me moramo u većem opsegu organizirati u Europi,
i drugo, moramo se udružiti prilikom nabave kako
bismo postigli povoljnije cijene.
Može se li prodor Kine i Rusije na Balkan uopće
više zaustaviti?
Moj stav u tom pogledu vrlo je jasan: što EU bude
sporiji, neodlučniji i rezerviraniji, to će više poli-
tičkog, gospodarskog, diplomatskog i kulturnog
utjecaja prepuštati drugim velikim silama. A one
će to odmah iskoristiti. Pogledajte zemljovid. Šest
zemalja zapadnog Balkana okružuju Hrvatska,
Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka. One se
moraju približiti tim državama i na kraju pristupiti
Europskoj uniji. Za to moram kancelarici Merkel
izraziti moje najveće priznanje. Ona je 2014. oso-
bno inicirala takozvani Berlinski dijalog i inzisti-
rala je na tome da se sa zemljama zapadnog Bal-
kana vodi dijalog na najvišoj razini. Tako je pre-
mostila veliku prazninu. Hrvatska ima izuzetno
dobre odnose s Njemačkom.
Što mislite pod prazninom?
Mi Hrvati sjećamo se još zadnjeg Zagrebačkog
summita posvećenog zapadnom Balkanu koji je
održan 2000. godine. Nakon toga održan je summit
u Solunu 2003., a zatim nije bilo susreta sve do
summita u Sofiji 2018. U tom vremenu Hrvatska
je prešla na drugu stranu stola i sada predsjeda
Vijećem EU-a. Stoga nam je summit ove godine
bio toliko važan, i politički i zbog simbolike. Nai-
me, željeli smo drugim zemljama u regiji poslati
sljedeću poruku: Nismo vas zaboravili, na vašoj
smo strani i pomoći ćemo vam ‒ u suzbijanju pan-
demije, u ostvarenju gospodarskog razvoja i eu-
ropskom perspektivom. No isto tako, nismo zabo-
ravili uputiti vam jasnu poruku da kao uvjet za to
morate ispuniti europske standarde.
Caroline Turzer
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU
SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
REAKCIJE U NJEMAČKOJ NA
ZAGREBAČKI SASTANAK NA VRHU EU ‒
ZAPADNI BALKAN6
Zagrebački sastanak na vrhu EU ‒ zapadni Balkan
održan 6. svibnja putem videokonferencije izazvao
je brojne političke i medijske reakcije u Nje-
mačkoj. Ured savezne kancelarice istaknuo je u
priopćenju da je sastanak na vrhu održan u duhu
solidarnosti te je osnažio EU perspektivu zemalja
zapadnog Balkana. Kancelarica Merkel zahvalila
se HR PRES-u na pripremi sastanka na vrhu te
predsjednici Europske komisije na pripremi paketa
pomoći zapadnom Balkanu u iznosu od 3.3 mili-
jarde eura. U razgovoru s načelnikom Odjela za
jugoistočnu Europu u Uredu savezne kancelarice
istaknuto je zadovoljstvo njemačke strane rezul-
tatima sastanka te izričajem usvojene deklaracije,
uz napomenu da je veliki uspjeh već i sama
činjenica što se u trenutnoj situaciji sastanak uspio
održati.
Savezno Ministarstvo vanjskih poslova (MVP)
izdalo je priopćenje ususret sastanku u kojem je
naglašena suradnja EU-a i zemalja zapadnog Bal-
kana u kontekstu prevladavanja posljedica korona
krize. Sastanak je značajan za snaženje EU per-
spektive uz napomenu da se trenutno priprema
pregovarački okvir za Albaniju i Sjevernu Make-
doniju. U razgovoru s načelnikom Odjela za Sred-
nju Europu u njemačkom MVP-u navedeno je da
je njemačka strana „jako zadovoljna“ rezultatima
sastanka na vrhu čemu je ključni doprinos dalo
HR PRES „usprkos vremenima punima izazovā“.
EVO ZAŠTO VJERUJEM DA JE IRAN
PRADOMOVINA HRVATA7
Razgovor s dr. Dragom Štambukom za
Večernji list
Dr. Drago Štambuk, jedan od najistaknutijih hrvat-
skih diplomata, trenutačno veleposlanik RH u Iranu,
Foto: Marko Prpić redoviti član HDK-a, liječnik
(specijalist interne medicine,
gastroenterolog i hepatolog),
pjesnik, auktor i oznakovitelj
te dugogodišnji promicatelj
Zlatne formule hrvatskoga je-
zika ča-kaj-što, nedavno pro-
6 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
7
MVEP-a od 20. svibnja.
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 21. svibnja.
Stranica 13
Glasnik HDK
glašenom hrvatskim kulturnim dobrom i stavljenom
na zaštićenu listu Nacionalne nematerijalne baštine.
Prije Domovinskoga rata dugo je radio u london-
skim klinikama (Royal Free Hospital, Kobler Center
Chelsea i Westminster Hospital) gdje se bavio bole-
stima jetre i eksperimentalnom terapijom AIDS-a,
posebice AZT-om, te ranim i pionirskim testiranjem
HGP-30 cjepiva protiv ove opake bolesti. U srcu
pandemije u Teheranu svjedoči kakvo je tamošnje
stanje i kako prolazi borba protiv koronavirusa.
Kako je danas biti hrvatskim veleposlanikom u Iranu?
Zahtjevno i veoma izazovno zbog kompleksnosti
ove drevne uljudbe i složenosti političko-gospo-
darske i epidemiološke situacije, ali i zahvalno jer
prema nekim povijesnim uvidima nalazim se na
izvorištu hrvatske najranije povijesti, te sam privi-
legiran u osluškivanju njezinih poruka i romona
starine. Za perzijsku destinaciju potrebno je dvo-
struko iskustvo – i orijentalnog i okcidentalnog
civilizacijskog koda; ovdje se oni sudaraju i lome,
sučeljavaju lica svjetova, prepliću prošlost i bu-
dućnost bremenite ishodima, padovima i usponima
– s fenomenima što se razrastaju pred našim oči-
ma.
Moj učitelj i neprežaljeni prijatelj akademik Rado-
slav Katičić, jedan od najvećih hrvatskih intelek-
tualaca, kazao je i zapisao da je od svih teorija o
podrijetlu Hrvata, ona o staroiranskome podrijetlu
najmanje nevjerojatna. I upravo osluškivanje te
Katičićeve teze – o tome tko smo, od kuda smo i
koje kobi – dio je koji oplemenjuje moje nutarnje
biće neizvjesnom i nepredvidljivom ljepotom u
osobitoj povijesnoj zadanosti. Naravno, moj pri-
marni diplomatski posao u Teheranu puno je i
očekivano veći od navedenoga, a to je jačati
hrvatsko-iranske bilateralne odnose, poticati uzaja-
mno razumijevanje i zalagati se za mirotvorno
postupanje, uključujući i ono preko Europske unije
(EU). Specifičnost rada prvih šest mjeseci ove
godine je i u tome što Hrvatska predstavlja EU u
Teheranu, budući da Europska unija u Iranu nije
diplomatski zastupljena. Zbog toga su se povećale
obveze i odgovornosti kao i opseg djelovanja
hrvatskoga Veleposlanstva.
Podržavati Iran na putu pridržavanja Sporazuma o
nuklearnom programu (JCPOA) kojim se ograni-
čava mogućnost iranskog razvoja atomskoga
oružja zajednička je i odlučna pozicija EU-a, uspr-
kos izlasku SAD-a iz sporazuma 8. svibnja 2018. i
posljedičnom nametanju maksimalnih sankcija ze-
mlji koja je trenutačno u središtu regionalne,
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
bliskoistočne pandemije koronavirusa (ili krun-
skog, krunolikog, krunastog – tako ga, naime,
hrvatski imenujem). Posjet visokog predstavnika
Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku Josepa Borrella Teheranu 3. veljače 2020.
bio je od iznimne važnosti. Pridonio je jačanju
odnosa EU-a i Irana, kao i snažnijem pozicio-
niranju Europske unije kao geopolitičkog čimbe-
nika na multilateralnoj sceni svijeta.
Uspijeva li Iran obuzdati trenutačnu pandemiju koronavirusa?
Za sada se Iran dobro nosi s pandemijom, iako je
na početku bilo kašnjenja i lutanja u postupcima.
Zemlja, jer ima dobre liječnike i snažan zdrav-
stveni sustav – od konca veljače do danas, nakon
početnoga zabrinjavajućeg eksponencijalnog rasta
pobola i pomora, osobito u svetom gradu Qomu,
te u susjednom Teheranu (posebice respiratorno
vulnerabilnom zbog suhog i kaotičnim prometom
jako zagađenoga zraka), s trećinom sveukupnog
iranskoga mortaliteta i gotovo s polovicom sveu-
kupnog morbiditeta njegovih žitelja – uspijeva iz-
ravnati i saviti epidemijsku krivulju.
Odnedavno se, stoga, počelo s opuštanjem uvrije-
ženih mjera fizičkoga razmaka i izolacije, dijelom
zbog prijetnje ekonomskim urušavanjem, potaknu-
tim i američkim sankcijama. S obzirom na strast
kojom Iranci upotpunjuju svoju iznova dopuštenu,
istina, doziranu društvenu slobodu, uz uobičajene
mjere zaštite, već se uočava porast i pobola i po-
mora. Događa se i predstoji, kao i drugdje u svi-
jetu, uobičajena igra „stezanja i opuštanja“. Virus
je penetrirao u diplomatsku zajednicu, pa smo i mi
diplomati pod dodatnim pritiskom, a naš se rad
postupno virtualizira što nije ništa manje zahtje-
vno.
„Koronadiplomacija“ u punom je zamahu; u sklo-
pu toga organizirao sam nekidan telefonski raz-
govor predsjednikā Rouhanija i Milanovića, te
ranije razgovor ministara vanjskih poslova Zarifa i
Grlića Radmana. Iran lobira nastojeći osigurati hu-
manitarnu pomoć i ukidanje sankcija koje ga do-
datno slabe u borbi protiv pandemije. Aktualna
krunska pandemija nadilazi sposobnosti odgovora
pojedinačnih država, a globalne izazove valja rje-
šavati zajedničkim globalnim mjerama i postup-
cima; jer svi smo trenutačno u istom čamcu na
iznimno uzburkanom moru.
Kakav je globalni utjecaj ove pandemije?
Odgovorit ću na ovo pitanje vrlo osobno. Sve na
čemu smo stajali, za što smo se kao ljudska rasa
Stranica 14
Glasnik HDK
zalagali, obrnulo se naopako. Stari je svijet preko
noći umro. Toplina je prešla u hladnoću, dodir u
razmak, preobukli smo se u „astronaute“. Profito-
kratski zamah izvukao nam je tepih stabilnosti pod
nogama, pohlepa izjela srca, opsesija rastom bez
zadrške postala karcinomskim bujanjem koje uniš-
tava i troši znani poredak.
Pred nama je ustravljena Zemlja i izbezumljeno
ljudstvo koje žudi za mirom i zdravim uspore-
njem. No kako zaustaviti bicikl koji samo ubrzava,
a da ne padnemo pri zaustavljanju i ne ozlijedimo
svoje jadne udove i tijelo? Virus je porod od
tmine, simptom naše nezajažljive ambicije ovlada-
vanja prirodom. Vratiti nam se k sebi, svome is-
konskome biću, suglasju s okolišem iz kojega smo
potekli; preuzeti nam je nadzor nad vlastitom
sudbinom. Umrežavanje koje tânji naše moći valja
zamijeniti samodostatnošću i ravnotežom za koju
smo stvoreni. Transhumanost kojoj nas vodi teh-
nološki napredak početak je kraja naše ljudskosti.
Jesmo li za to da kiborzi ovladaju i upravljaju na-
šim mislima, našim osjećajima? Usporiti nam je
na putu samouništenja, odmaknuti se i učiniti ko-
rak prema svom esencijalnom, plemenitom, smire-
nom sebstvu.
Bombardirani smo danomice zahtjevima i ambici-
oznim Molohovim naredbama; iscrpljeni smo i
padamo s nogu – do kada? Zar ne slutimo sve bliži
kraj? Metafora ouroborosa, zmije koja jede vlastiti
rep postaje sve očitijim simbolom naše neuredne
civilizacije. Hrpe smeća zatrpavaju svijet, plastični
kontinent veličine Australije pluta našim ocea-
nima; gomila se atomsko oružje, zagrijava planet,
umnažaju ratovi i satire ljudsko dostojanstvo. Pro-
budi se, svijete, i shvati da si na razornome putu
kojim kročiš u bezdan! Oholiti se zaludno je i
nerazumno. Treba nam skromnost, vlastita njiva, a
dosadašnje: više i sve više – valja postati manje.
Manje je više za plemenita čovjeka, a bez ple-
menitosti nema budućnosti današnjem izmučenom
čovječanstvu. Ako je u pravu veliki njemački pjes-
nik Friedrich Hölderlin koji napisa da spasonosno
raste tamo gdje je opasnost, onda je i krunska
pandemija snažno upozorenje za usporavanje u
slijepoj ulici, paradoksalno nam ukazujući na
načine izlaska iz nje. Ne promijenimo li svoje
ponašanje, ne naučimo li po kratkom postupku
trenutne teške lekcije, svijet će skončati na potro-
šačkim odlagalištima obožavanoga napretka.
Sutrašnjica će možda biti drukčija.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
I opet vrlo osobno promišljanje – možda će sut-
rašnjica biti drukčija bude li dovoljno razbora i
mudrosti, vizionarstva i dobronamjernosti, te inzi-
stiranja na općem dobru i pravednome svjetskom
poretku u kojemu moć ne će biti u pravu, već će
pravo biti moć. Pandemija je svakako prilika za
promjenom paradigme globalnoga ponašanja i po-
ticaj za osvještenje. Univerzalna i humana načela
treba pretpostaviti surovim interesima. U smanju-
jućem svijetu, želimo li preživjeti, valja nam
proširiti svoja srca – moramo dijeliti ljubav jedni
s drugima. Potonje može izgledati utopistički, ali
je krajnji čas za pragmatični uzgon i idealistički
pristup u međuljudskim i međudržavnim odnosi-
ma. I nadasve – u kaotičnom vremenu – naučiti
nam je lučiti istinu od laži i dobro od zla, te
založiti se odlučno za stranu dobra.
Kako doživljavate Iran i njegove žitelje?
Iran je vrlo složena, multietnička zemlja, s drev-
nom i slavnom prošlošću, znamenitom uljudbom;
svojevrsna teokracija, proizašla iz Homeinijeve Is-
lamske revolucije, temeljena na šijitskim zasa-
dama. Pojam negdašnjega slavnog Perzijskoga
carstva živi u srcima ljudi, no živa je i svijest da se
teritorij bitno smanjio (za Kira Velikoga – od Bu-
garske do Indije), prispodobimo li negdašnje i
sadašnje zemljopisne orise. Bogata prošlost te ras-
košna arhitektonska i umjetnička kultura daju iran-
skome čovjeku nutarnji osjećaj sigurnosti, gotovo
nadmoći, stoga nikada nije dobro u razgovoru ili
političkim pregovorima s Irancima biti arogantan i
govoriti s visoka. Oni su emocionalni, cijene pris-
nost i sućut, traže uvažavanje. Ljubaznost je na
iznimnoj cijeni i toliko puta ćete se iznenaditi
nevjerojatnim gestama prijateljstva, nezamislivim
u inim dijelovima svijeta. Iran je – na ljepšu stranu
– zemlja pjesnika, vrtova, ruža i slavuja, iscjeli-
teljskog tirkiza, vrhunskih građevina i zavidnog
urbanizma. Gradovi Isfahan, Shiraz, Yazd, Tabriz,
Gazvin, da ne nabrajam odveć, samo su neki od
bisera koje putnik valja posjetiti. Šijizam je pose-
bna i velika grana islama, koja se za razliku od
sunitskoga, bazira na nasljedničkom otklonu i
mučeništvu; utoliko je njihova Ashura slična na-
šem Velikom tjednu, kada se Iranci sjećaju izdajom
iniciranog ubojstva imama Husseina u Karbali iz
kojega je proizašao kult žrtvovanja, te stalna pot-
reba borbe protiv nepravde i tiranije. Dok kršćani
očekuju spasitelja Krista, šijiti čekaju Mahdija, po-
sljednjega 12. imama koji će, kako najavljuju i
vjeruju, donijeti mir i uspostaviti pravedan pore-
dak.
Stranica 15
Glasnik HDK
Kao književniku objavljena vam je knjiga pjesama na
perzijskom!
Koncem prošle godine tiskana mi je knjiga naziva
“Damavand, s onu stranu mora” u prijevodu hrvat-
skog Iranca Ebtehaja Navaeya. Damavand je uga-
sli vulkan u gorju Alborz, na sjevernom rubu
Teherana, jedan od najljepših azijskih vrhova, us-
porediv s japanskim Fujijem. To je mitska gora u
kojoj se prema legendi gnijezdi mistična ptica
Simurgh, a na njoj i oko nje odvijaju se događaji iz
Ferdowsijeve Knjige o kraljevima (Shahnameh),
temeljne literature za razumijevanje perzijskoga
jezika i perzijskoga uma. Predstavljanje je bilo za
pamćenje, u organizaciji glasovite Buhare, u srcu
Teherana, na dan Yalde – najmračnije i najdulje
noći u godini kada se u Iranu čita poezija. Zani-
mljivo je da je naslovna pjesma o Damavandu na
društvenim mrežama bila mjesecima iznimno čita-
na i prosljeđivana.
Što u stvaralačkom smislu ima novoga kod vas?
Uz navedenu perzijsku knjigu nedavno je naklad-
nik Tonimir objavio zbirku moje latinsko-ame-
ričke poezije „Angjeo s bakljom, Atahualpa” koja
sabire bolna iskustva i transponira ih u ljepotu
stiha. Cantus je početkom godine izdao CD na
kojemu zborim svoju poeziju pod nazivom „Duša
riječi / Kotodama”. Zapis je star desetak godina i
nastavlja se na moje japansko iskustvo doživ-
ljavanja i izgovaranja poezije. U dvojezičnom iz-
danju Školske knjige uskoro izlaze moji prijevodi
ranog pjesništva pacifista i književnog nobelovca
Hermanna Hessea pod naslovom „Heimweh / Do-
motužje”, a u pripremi je još nekoliko mojih knji-
ževnih projekata.
Gdje biste smjestili teoriju o staroiranskome podrijetlu Hr-
vata?
Na temelju velika broja odnedavno dostupnih iz-
vora i činjenica, sklon sam vjerovanju da je u
staroj Perziji bila hrvatska pradomovina. Zvala se
Harahvatia (grčki Arachosia ili Bijela Indija). Da-
nas je u jugozapadnom Afganistanu zemljopisno
opisuju grad Kandahar, rijeka Helmand, te Ha-
munsko jezero smješteno na jugoistoku današnjeg
Irana. Njome je za vrijeme zoroastranske aheme-
nidske dinastije kraljevao Vivana, saveznik Darija
Velikoga, koji je pomogao perzijskom vladaru
svladati protivnika Vaishpatu. U Apadani, veleb-
noj dvorani sa stupovima u Perzepolisu, nalaze se
neizrecivo vrijedni kameni reljefi koji predstav-
ljaju i Darijeve hrvatske saveznike, a u stijenama
Bistuna, blizu Kermanšaha, klinastim pismom na
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
tri jezika – staroperzijskom, elamitskom i aka-
dijskom – ispod reljefnog prikaza Darija Velikoga
urezan je tekst koji spominje Harahvatiju. U Zara-
tustrinim Gathama prorok se rečenim imenom
dvaput obraća našoj vjerojatnoj pradomovini. I
etnonim Hrvat staroiranskoga je podrijetla, dok je
hrvatski naziv ban, za vladara, također iranska
riječ: označava čuvara, narodnoga vođu.
Nedaleko od Teherana grad je Kašan u kojemu
opstaje priča o sveta tri kralja koji otuda krenuše
pokloniti se djetetu Isusu u Betlehem, a jedan od
triju kraljeva bio je Gašpata, Gašpar, koji dođe iz
nedaleke Harahvatije. S Teheranskim sveučilištem
već dulje se radi na bilateralnoj organizaciji sim-
pozija o iransko-hrvatskim vezama, a ono što me
iznimno i osobno dira jest prepoznavanje sličnosti
između otočkoga staročakavskoga i staroiransko-
ga; tako sam se blizu Kašana, dok su mi u pre-
lijepom vrtu nudili plod divlje šljive zvan zardeliu,
prisjetio da na mome Braču od vajkada taj plod
zovemo zerdelija. U ovom kontekstu i moja
Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što koja
ucjelovljuje hrvatski jezik prodire i dublje jer inte-
grirajući čakavski idiom dolazi do naših staroiran-
skih jezičnih korijena. Na žalost, epidemija krun-
skog virusa najvjerojatnije će odgoditi ovaj sim-
pozij, kao što se dogodilo i s nizom projekata pla-
niranih za našega predsjedanja Europskom uni-
jom, poput izložbe fotografija Meštrovićevih relje-
fa i ostvaraja inspiriranih staroiranskom umjetno-
šću Filipa Beusana i Barbare Vujanović, koju smo
već bili dogovorili u Azadi tornju, remek-djelu
novije iranske arhitekture; zatim nastupi gitarista
Petra Čulića, pa iranskoga Tonalnog zbora koji
izvodi hrvatske tradicijske pjesme poput pjesme
Letovanić i drugih. Velik je i obećavajući poten-
cijal za međudržavnu gospodarsku suradnju, no
sankcije su je praktički zaustavile. Preostaje nam
nadati se boljim vremenima.
Prije nekoliko dana jaki je potres pogodio Teheran.
Rečeni potres magnitude 5.1 prema Richterovoj
skali snažno je zaljuljao iranski glavni grad. Epi-
centar mu je bio blizu „mojeg“ susjednoga Dama-
vanda; poginulo je dvoje ljudi i načinjeno podosta
štete. No kako je Teheran na trusnom tlu, tu se
gradi protupotresno, pa iako je tréšnja bila pri-
bližne snage kao nedavna zagrebačka, nije uzro-
kovala toliko štete kao u Zagrebu. Jung bi nave-
denu koincidenciju kombinacije koronavirusa i
potresa u Zagrebu i Teheranu označio sinkroni-
citetom ili smislenom podudarnošću. Možda stoga
Stranica 16
Glasnik HDK
ima neka tajna veza između naših glavnih gra-
dova. A tajne su bitne jer iracionalnim nitima
vezuju ljude, približavaju ih – nekada i usprkos
svemu. Jesmo unus mundus, jedan svijet, i sve je
međusobno povezano. Danas više nego ikada živi-
mo stanje budnih snova. Snovi nam, vjerujem,
nagovještavaju rješenja, samo što nismo dovoljno
budni da ih prepoznamo.
Razgovarao: Hassan Haidar Diab
KARDINAL PULJIĆ ZA DNEVNIK.BA:
BOLI ME ŠTO SU HRVATI KATOLICI
PROGLAŠENI USTAŠAMA, FAŠISTIMA I
NEPRIJATELJIMA8
Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić u in-
tervjuu za Dnevnik.ba govori o posljedicama hajke
koja se u podigla u Sarajevu u povodu održavanja
svete mise za žrtve Bleiburga, o „antifašističkimˮ
prosvjedima, o ulozi medija u podizanju hajke, o
NDH i ustaškim zločinima, kao i o zločinima ko-
munista, položaju katolika u Sarajevu i drugim te-
mama.
Kako se osjećate nakon svega što
se dogodilo u Sarajevu zbog slu-
ženja svete mise za žrtve Blei-
burga? Osjećate li se sigurnim?
Teško je opisati osjećaje koje
nosim, zbog boli koju su mi
nanijeli, ali me još više boli što su to prenijeli na
ulicu i odjednom je svaki Hrvat katolik ustaša,
fašist i od najviših dužnosnika proglašeni su nep-
rijateljima. To je ono što me zabrinjava. Ja sam
dovoljno živio i svoje snage trošio. Nemam straha,
jedino se Boga bojim, a nikoga na ovoj zemlji.
Jeste li očekivali da će Vam se to dogoditi u Sarajevu, gradu
u kojem ste proveli rat, u koji su dolazili poglavari Katoličke
crkve kako bi slali poruke mira, i iz kojeg se na svoj način
borite očuvati državnost Bosne i Hercegovine?
Nisam očekivao jer nisam ni planirao to slaviti u
Sarajevu nego u Bleiburgu, kada sam preuzeo
mandat od biskupā na zasjedanju 2. ožujka 2020.
To se u javnosti znalo, ali se na to nije reagiralo
sve dok nisu izbori najavljeni. Tada su iskoristili
blokadu zbog koje nisam mogao poći u Bleiburg,
pa su iskonstruirali hajku na ustaštvo i fašizam, s
čime ja nemam ništa zajedničko. Dobro im je
8 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 22. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
došla moja osoba i Crkva katolička da iskale svoj
bijes i tako zadobiju birače, ili je možda važno
skrenuti hajku s kriminala o kojem se počelo javno
natezati. Bojim se da je i moj grijeh što sam se bo-
rio za državnost BiH, a oni imaju druge namjere?
Jesu li prosvjedi bili „antifašističkiˮ kako se to pokušava
prikazati u dijelu javnosti?
Ne znam u čemu je to bio antifašizam, kada sam ja
molio za sve žrtve rata i poraća. Jednostavno nisu
htjeli čuti poruku, koju sam napisao prije nego su
započeli hajku. Nisam htio poruku s Mise opte-
retiti s hajkom i linčem. Ne znam je li antifašizam
raspirivanje mržnje i prijetnje na razne načine i
uvrjede. Je li to antifašizam kojega su s najvišeg
vrha pohvalili, a druge neprijateljima proglasili?
Kako komentirate ulogu znatnijeg dijela medija koji su odr-
žavanje svete mise označili kao „ustaški skupˮ a što je kas-
nije i prihvatio znatan dio sarajevocentrične javnosti?
Jasno je da mediji kreiraju javno mnijenje. Veliki
dio nije stvar razmotrio, nego je išao kako očekuju
oni koji ih plaćaju... Žao mi je što su bez suda osu-
dili i toliko brutalnosti navukli. Nemam više pov-
jerenja u neke medijske kuće, jer izjavu su izvrtali
i time vrijeđali istinu. Iskreno cijenim medijsku
djelatnost jer oni služe čovjeku u prenošenju is-
tine, ali ako se služi neistinom ili poluistinom, tada
truju javnost.
Crkvu i Vas osobno se optužilo da „rehabilitirateˮ ustaštvo i
NDH. Kakav je Vaš stav o NDH, ustašama i njihovim zlo-
činima?
Ja nisam živo tada kada je vladala NDH. O njoj se
u komunizmu govorilo samo najgore. Kada su u
pitanju zločini, ni jedan se zločin ne može i ne
smije braniti. Treba ga osuditi i odstojanje uzeti.
Isto tako ni jedan se zločin zločinom ne brani niti
pobjeđuje. To je vrlo zlobna podvala koju su huš-
kački iskonstruirali. Razumijem bol onih koji su
pretrpjeli te zločine. Ali ne razumijem da ne vide
toliku bol jer su doživjeli zločine toliki nakon svr-
šetka rata i to bez suđenja i na jedan brutalan
način. Prepuštam ljudima od struke da se napokon
ispita ta stvarnost o kojoj se ne smije govoriti i
ukazivati, jer si odmah ustaša i fašist.
Sarajevom su protekloga vikenda paradirali prosvjednici s
jugoslovenskim zastavama i komunističkim petokrakama. Je-
su li to stvarni antifašisti i kakav je vaš stav prema komu-
nizmu?
Je li to antifašizam, neka prosudi objektivno gle-
danje pogotovo na temelju rezolucija EU-a. A što
se tiče komunizma, nosim rane iz tog doba. Sada o
Stranica 17
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 3

tome govoriti, samo bih još više razjario ovu Zagrebu, u utorak 9. lipnja. Zahvaljujemo i ovom pri-
huškačku masu. Nije radi mene, nego radi ovih godom čelništvu Grada Zagreba što nam je ustupilo
ljudi koji su uspjeli preživjeti i opstati u Sarajevu. ovaj prostor za priređivanje jedne od dviju najvažnijih
Kako komentirate reakciju Srpske pravoslavne crkve i Islam- svečanosti za naš klub. Održana je svečana sjednica s
ske zajednice na održavanje svete Mise. trima točkama dnevnoga reda:
- pozdravna riječ predsjednika HDK-a Smiljana Šimca,
Mi smo u našim krugovima vjerskih poglavara do-
- svečani govor dr. sc. Gordana Grlića Radmana,
govorili da ćemo prvo komunicirati direktno, a
ministra vanjskih i europskih poslova RH,
onda u medijima. Ovdje odajem priznanje efendiji
- rasprava.
Kavazoviću koji je u ovom Ramazanskom postu
vjernički progovorio. Gospodin Mitropolit je izne- Skromni glazbeni program programirala je dr. sc. Zden-
nadio svojim stavom. Možda bi nam bolje bilo da ka Weber, opunomoćena ministrica u MVEP-u u miro-
svatko svoje dvorište očisti, a smeće ne baca u vini, pridružena članica HDK-a. Lijepu našu izvela je
tuđe. Silvia Pleše, sopranistica, diplomirana studentica u
razredu izv. prof. Martine Gojčeta Silić na Muzičkoj
Jesu li oni koji su kritizirali odražavanje svete Mise za žrtve
akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Bleiburga uopće shvatili što je zapravo sveta Misa i što znači
kad netko pokušava zabraniti njezino održavanje? O ovom događaju bit će još izdana posebna dvojezična
knjižica kao izvanredno izdanje Glasnika HDK-a, a
Nažalost, u ovoj zemlji se ne zna drugačije raz-
ovdje se donosi sadržaj izlaganjā.
mišljati osim politiziranja. Tu ne postoje druge
vrjednote. Posebno dimenzija duhovnosti je uto-
Pozdravna riječ predsjednika Šimca
liko prihvaćena ukoliko služi politici. I mediji ka-
da pred blagdane prave intervjue, ne znaju drugo Poštovane gospođe i gospodo,
pitati nego samo o politici. A onda napadaju što se U ime Hrvatskoga diplomatskoga kluba, želim
Crkva petlja u politiku. Ovdje je duboko povri- vam svima dobru večer i zahvaljujem vam na od-
jeđen Zakon o vjerskim pravima i slobodama koje zivu na naš poziv na svečano obilježavanje Dana
su oni u parlamentu izglasovali ali ga ne provode. hrvatske diplomacije.
Pojedini ministri na svoju ruku prekrajaju taj za-
kon. A država u kojoj se donose zakoni koje oni
sami ne poštuju osuđena je na urušavanje.
Nakon svega, kako se danas osjećaju katolici u Sarajevu? Je
li puk zbog cijele ove hajke možda u strahu ispovijedati svoju
katoličku vjeru?
Prođite ulicama kada za vjernicima ili časnim ses-
trama i svećenicima dobacuju: ustaša, fašist. Kako
biste se osjećali? Na pojedinim šalterima kada iz
karte identiteta prepoznaju tko je, direktno pitaju:
što vi još ovdje radite? Ne smiju to spomenuti
vjernici u javnosti, odmah će vikati kako to nije
istina itd. Zato sam rekao da me boli što u javnosti
govore o multietničkom i multireligioznom gradu, Predsjednik Šimac pozdravlja predavača i okupljene
a vidimo kako uz blagoslov međunarodne zajed- Posebno želim pozdraviti:
nice to se provodi. Neka bude na obraz onima koji
- Našeg redovitoga člana i večerašnjeg počas-
„izgrađuju mirˮ u BiH na takav način!
noga gosta g. Gordana Grlića Radmana, mini-
Jurica Gudelj ‒ Dnevnik.ba stra vanjskih i europskih poslova RH,
- Nj.E. nadbiskupa Giorgioa Linguau, apostol-
skog nuncija u RH i dekana diplomatskoga
OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKE zbora akreditiranog u RH,
DIPLOMACIJE - gđu Renatu Arar, pomoćnicu pročelnice Ure-
da za međugradsku i međunarodnu suradnju
Ovogodišnji Dan hrvatske diplomacije obilježen je sve- te promicanje ljudskih prava Grada Zagreba,
čano i dostojanstveno u velikoj dvorani palače Dverce u izaslanicu gradonačelnika g. Milana Bandića

U Zagrebu, 20. lipnja 2020. Stranica 18

Glasnik HDK
i Grada Zagreba, kojoj izražavam zahvalnost
za mogućnost korištenja ovoga prostora veče-
ras
- te vas, članove Hrvatskoga diplomatskoga
kluba.
Mislim da svi znademo zašto nas je večeras znatno
manje u odnosu na uobičajeni auditorij u ovakvim
prilikama, te zašto smo ovako raspoređeni sjediti.
Zbog vrlo ograničena broja mogućih sudionika da-
našnje svečanosti poziv smo uputili samo članovi-
ma HDK-a.
I ovom ću prilikom podsjetiti da HDK, kao „ne-
vladina i nestranačka udruga hrvatskih diplomata,
utemeljena na etičkim načelima promicanja diplo-
matske struke i zaštite nacionalnih interesa“, kroz
već 19 godina svojeg postojanja i djelovanja, obi-
lježava dva, za hrvatsku diplomaciju, najznačajnija
datuma:
- Dan međunarodnoga priznanja RH, 15. sije-
čnja, kada su 1992., dakle prije 28 godina,
zemlje članice EZ-a (danas EU-a) i službeno
priznale RH kao samostalnu i suverenu drža-
vu na europskom tlu. Držim da je vrijedno
sjetiti se da je toga dana prvi predsjednik RH
dr. Franjo Tuđman u obraćanju naciji preko
televizije rekao:
"Današnji dan ‒ 15. siječnja 1992. ‒ bit će
zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaest-
stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome
prostoru, za nas svetom tlu između Mure,
Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je pro-
glasila svoju samostalnost i suverenost, i ras-
kinula svoje državno-pravne veze s bivšom
jugoslavenskom državnom zajednicom, Repu-
blika Hrvatska postigla je i međunarodno
priznanje svoje neovisnosti".
Napomenuo bih da smo na svečanom obilježava-
nju Dana međunarodnoga priznanja RH, koje je
HDK organizirao 15. siječnja 2020., imali prilike
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
čuti u iscrpnom i vrijednom izlaganju podpred-
sjednika Hrvatskog Sabora g. Željka Reinera.
- Dan hrvatske diplomacije 7. lipnja, kada se,
na temelju odluke Vlade RH iz 1998., da se
ovaj datum proglasi Danom hrvatske diplo-
macije, obilježava povijesni događaj iz 879.
godine (dakle, od prije 1141 godine) kada je
papa Ivan VIII., vrhovni vjerski i svjetovni
autoritet toga vremena, uputio hrvatskome
knezu Branimiru pismo kojim ga izvješćuje
da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hr-
vatski narod, priznajući mu „zemaljsku vlast
nad cijelom Hrvatskom”. Tada je hrvatska
državnost prvi put dobila svoju međunarodnu
potvrdu.
I jedan mali kuriozum: papin blagoslov, čini se,
nije se dogodio 7. lipnja, već je s tim datumom
datirano papino pismo knezu Branimiru u kojem
piše:
„Kad smo naime na dan Uzašašća Gospodnje-
ga (21. svibnja 879.) služili misu na žrtveniku
Sv. Petra, digosmo ruke u vis i blagoslovismo
tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da
možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sret-
no i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a
poslije smrti da se na nebesima veseliš s Bo-
gom i da vječno vladaš.”
Vodeći računa o tome da je današnja hrvatska dr-
žava RH, od samih početaka svoje neovisnosti,
bila žestoko ugrožena velikosrpskom vojnom ag-
resijom i oružanom pobunom dijela srpske nacio-
nalne manjine u Hrvatskoj, hrvatske vojne i redar-
stvene snage odigrale su bitnu ulogu u obrani
ljudskih života, materijalnih dobara i nacionalnog
teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Isto-
vremeno, sinergijskim djelovanjem s vojnom i
redarstvenom obranom, na drugoj, „diplomatskoj
bojišnici“ hrvatska diplomacija, – stasala upravo u
tim prvim godinama hrvatske neovisnosti – pro-
micala je, pa već i prije međunarodnoga priznanja
Republike Hrvatske, istinu o zbivanjima u Hrvat-
skoj i njezinu okruženju, te se snažno, požrtvovno
i s velikim domoljubnim entuzijazmom, zalagala
za priznanje RH na međunarodnom planu, za
uspostavljanje diplomatskih odnosa, kao i za una-
prjeđivanje suradnje s drugim državama na bila-
teralnom i multilateralnom planu.
Evo, zbog čega HDK drži da ova dva datuma zas-
lužuju posebno svečano obilježavanje.
Stranica 19
Glasnik HDK
Da se ne bi zaboravio taj dio povijesti RH, te da bi
iskustva hrvatskih diplomata iz prvog desetljeća
samostalnosti RH mogla koristiti mlađim genera-
cijama hrvatskih diplomata, 50-ak hrvatskih diplo-
mata, koji su tada obnašali dužnosti voditelja dip-
lomatsko-konzularnih predstavništava RH, zabilje-
žili su svoja iskustva koja je HDK objavio u već
pet opsežnih svezaka pod nazivom „Sjećanja i
prilozi za povijest diplomacije RH – Prvo deset-
ljeće“. Nadamo se da će vrlo brzo i šesti svezak
tog niza ugledati svjetlo dana.
A sada bih želio izraziti zahvalnost mininstru vanj-
skih i europskih poslova RH, a i redovitom članu
HDK, na što smo vrlo ponosni, g. Gordanu Grliću
Radmanu, na prihvaćanju našeg poziva i odzivu na
današnju svečanost, te na njegovoj spremnosti da
nam, kao „prvi hrvatski diplomat“, održi predava-
nje najavljeno u pozivu na današnje obilježavanje
Dana hrvatske diplomacije. Prije nego li ga zamo-
lim da uzme riječ, dopustite mi da ga ukratko
predstavim.
Gordan Grlić Radman
Gordan Grlić Radman rođen je 6. lipnja 1958. u
Tomislavgradu, BiH.
Obrazovanje
- U Zagrebu je završio gimnaziju.
- 1982. diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu (agrarni ekonomist),
- 1989-1991. – završio studij menadžmenta, Institut
für Kaderschule, Bern (Švicarska),
- na Faklultetu političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu magistrirao i doktorirao u području me-
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
đunarodnih odnosa, i 2010. izabran u znanstveno
zvanje znanstvenog suradnika na tom fakultetu.
Profesionalna karijera
Poslije sedam godina istraživačkog rada u jednoj
švicarskoj tvrtki, Gordan Grlić Radman dvije je
godine bio poslovni tajnik Medicinskog fakulteta u
Zagrebu te je 1992. počeo svoju diplomatsku kari-
jeru u MVEP-u RH, i to:
- pet godina (1992-1997) ‒ u veleposlanstvima RH
u Švicarskoj (savjetnik), Bugarskoj (ministar sav-
jetnik) i Mađarskoj (opunomoćeni ministar),
- 15 godina (1997-2012) u MVEP-u na različitim
poslovima:
- 1997-2000.: veleposlanik ‒ načelnik Odjela za
ljudske resurse, tajnik ministarstva,
- 2000-2004. bilateralni politički poslovi u odjelima
za srednju i zapadnu Europu,
- 2004–2009. – načelnik Odjela za srednju Europu,
- 2005.–2009. – član Radne skupine za pristupne
pregovore s EU-om,
- 2009. – stalni predstavnik Republike Hrvatske pri
Dunavskoj komisiji u Budimpešti,
- 2011–2014. – tajnik Dunavske komisije,
- 2012.–2017. – veleposlanik RH u Mađarskoj
- od lipnja 2017. – predsjednik Dunavske komisije
sa sjedištem u Budimpešti
- listopad 2017 – srpanj 2019. veleposlanik RH u
SR Njemačkoj
- srpanj 2019. Ministar vanjskih i europskih poslova
RH.
Strani jezici
njemački, engleski, bugarski, mađarski
Ostalo
- 1984–1988. predsjednik Hrvatske kulturne zajed-
nice u Švicarskoj,
- predavač na Fakultetu političkih znanosti, Visokoj
školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag
Hammarskjöld, Diplomatskoj akademiji Ministar-
stva vanjskih i europskih poslova, Ratnoj školi
,,Ban Josip Jelačićˮ Ministarstva obrane i Među-
narodnoj ljetnoj pravnoj školi ELSA-e,
- nositelj odlikovanja Republike Hrvatske,
- nositelj odlikovanja Mađarske za unaprjeđenje
hrvatsko-mađarskih odnosa,
- član Odbora predsjednika think-tanka Diplomatic
Council, Upravnog odbora Ambassadors Club
Berlin, UO Atlantskog vijeća Hrvatske, Hrvatske
udruge za međunarodne studije, Znanstvenog
vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a… redoviti
član HDK-a.
Stranica 20
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 3

Politička pripadnost: G. Grlić Radman član je
HDZ-a.
Oženjen, otac troje djece.
Dr. sc. Gordan Grlić Radman,
ministar vanjskih i europskih poslova RH:
USPJESI HRVATSKE DIPLOMACIJE U
MEĐUNARODNOJ AFIRMACIJI
REPUBLIKE HRVATSKE 1990-2020.
Podijelio bih razdoblje od osamostaljenja do danas
u tri cjeline:
1. Ostvarivanje samostalnosti i obrana teritori-
jalne cjelovitosti Hrvatske (1990-1998)
Konstituiranjem prvoga demokratski izabranog
Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. simbolički je
potvrđena povijesna uloga Sabora u očuvanju
hrvatske državnosti tijekom devet stoljeća podvrg-
nutosti tuđinskoj vlasti.

Dragi veleposlanici, generalni konzuli i konzuli,

hrvatski diplomati,
dragi prijatelji,
Posebna mi je čast obratiti vam se večeras, po-
vodom Dana hrvatske diplomacije – koji smo obi-
lježili prije dva dana, 7. lipnja.
Hrvatski diplomatski klub, vi, dragi kolege, svje-
dočili ste i pomogli u veličanstvenoj povijesnoj
preobrazbi hrvatske države, njezinu osamosta-
ljenju i uključivanju u najznačajnije međunarodne
organizacije. Hrvatska danas predsjeda Vijećem
Europske unije, što je simbolički vrhunac njezinih Iako tada još nije postojala hrvatska diplomatska
dosadanjih diplomatskih postignuća. služba, Hrvatska itekako djeluje na diplomatskom
Znamo koliko je bio težak put međunarodne afir- polju. O radu tadašnjih neslužbenih diplomata ne
macije naše države. Godinu dana nakon osamo- postoje bilješke, diplomatske note, formalne izjave
staljenja postali smo članicom Ujedinjenih naroda, za medije, no ti su ljudi ‒ a neki od njih i sada su
2009. godine NATO-a te 2013. godine Europske tu među nama ‒ lobirali, nagovarali, uvjeravali,
unije. upućivali, razgovarali, podsjećali, objašnjavali,
pozivali i nadahnjivali svjetske vođe i intelektu-
Hrvatska vojska, izrasla (takoreći iz tenisica i tra-
alce, građane, javnost, da shvate razloge za hrvat-
perica) u obrani države i slobode naroda, danas je
sku samostalnost, da podrže pravednu i opravdanu
raspoređena u sastavu NATO-vih mirovnih misija,
želju za slobodom, za vlastitom državom.
uz bok najsnažnijim vojskama svijeta, kao partner
i saveznik od posebnog povjerenja. Tako započet, dugotrajan postupak međunarod-
noga priznanja Hrvatske, okrunjen je uspjehom u
Ovi uspjesi ne dolaze i nisu došli sami od sebe.
razdoblju od sredine prosinca 1991. do sredine
Oni nisu nastali povijesnim kauzalitetom, nego za-
siječnja 1992. godine. Posebno značajno, dakako,
hvaljujući viziji državnog vodstva te smišljenom,
bilo je priznanje svih 12 članica tadašnje Europske
ustrajnom radu i požrtvovnosti svih koji su se
zajednice9. Te dakako, jasna podrška Svete Stolice
osjetili pozvanima pomoći Hrvatskoj na putu osa-
tome cilju.
mostaljenja. Zahvaljujući predanosti hrvatske dip-
lomatske službe. Ovaj uspjeh trebalo je obraniti na terenu. Domo-
vinski rat je već bio u tijeku – našom pobjedom
Brojni članovi Hrvatskog diplomatskoga kluba,
uspostavili smo (povijesno i pravno gledano)
mnogi među vama, svjedočili ste i aktivno sudje-
temelj moderne Hrvatske i osnovnu pretpostavku
lovali u uzdizanju Hrvatske na međunarodnoj sce-
njezina daljnjeg razvoja. Zajamčen je državni i
ni. Branili ste isprva pravo na postojanje samo-
nacionalni opstanak. 10 U tim godinama osim UN-
stalne države, a onda i pravo Hrvatske da kao
subjekt ravnopravno nastupa u međunarodnoj za-
jednici. Vaš trud ugrađen je u našu povijest. 9 …te još i Austrije, Kanade, Bugarske, Mađarske, Poljske, Malte,
Norveške i Švicarske.
Dragi kolege, 10 Budislav Vukas, ml., „Hrvatska državnost – pravnopovijesne

prosudbe“, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2017., str. 199

U Zagrebu, 20. lipnja 2020. Stranica 21

Glasnik HDK
u, Hrvatska se pridružuje OESS-u, Međunarod-
nom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Europ-
skoj banci za obnovu i razvoj te brojnim međuna-
rodnim organizacijama.
Vodi se mukotrpna borba naših diplomata da se
mirnim putem, diplomatskim sredstvima, dostignu
ciljevi zacrtani u rezolucijama Vijeća sigurnosti
UN-a. Trebalo se suprotstaviti akcijama srbijan-
skog vodstva da na svakom koraku opstruira
mirovni proces i pokuša ostvariti paradržavnost na
teritoriju Hrvatske. Konačno, tom borbom unutar
UN-a, riječ po riječ, zarez po zarez, hrvatska
diplomacija uspjela je 1993. godine u svojoj na-
kani da se Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a
815 izrijekom definiraju odmetnuti teritoriji kao
integralni dijelovi teritorija Republike Hrvatske.
Ovaj diplomatski uspjeh također predstavlja temelj
u izgradnji države, baš kao što je to bila i obrana
na bojišnicama. Iako diplomati nisu riskirali život
‒ oni su svojim postignućem itekako spašavali
nebrojene živote.
Uslijedile su oslobađajuće operacije Bljesak i
Oluja te uspostava mira u Hrvatskoj. Do kraja
1995. godine Hrvatsku su priznale 124 države.
Taj diplomatski i vojni uspjeh izravno je omogućio
i kraj rata u susjednoj Bosni i Hercegovini. Na
mirovnoj konferenciji u Daytonu 1995. godine
pronađeno je rješenje za mirnu reintegraciju pre-
ostalih okupiranih hrvatskih područja, tj. hrvat-
skog Podunavlja, do čega je konačno došlo u
siječnju 1998. godine.
Hrvatska je diplomacija, pod vodstvom predsjed-
nika dr. Franje Tuđmana, u ovom razdoblju ispra-
vno procijenila i vješto iskoristila korjenite povije-
sne promjene cjelokupnog tadašnjeg koncepta me-
đunarodnih odnosa i, pozvavši se na načela
promicana baš u tim vremenima, postigla stolje-
ćima nedohvatljiv cilj: uspostavu potpune državne
samostalnosti.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
2. Razdoblje strateškog pozicioniranja
(1998-2008)
Nakon uspostave mira i teritorijalne cjelovitosti,
diplomatske napore mogli smo usmjeriti prema
ostvarenju dugoročne geostrateške pozicije, član-
stvo u NATO-u i Europskoj uniji. Sigurnost s
jedne strane i gospodarski prosperitet s druge!
Hrvatski povijesni teritoriji tradicionalno pripada-
ju zapadnom i srednjoeuropskom krugu i politič-
kom prostoru. Sada je trebalo izgraditi ponovno
mostove porušene u stoljeću ratova i totalitarnih
ideologija.
Ubrzo po uspješnom dovršetku reintegracije hrvat-
skog Podunavlja, u Zagrebu je osnovan Ured za
europske integracije, koji će kasnije prerasti u Mi-
nistarstvo za europske integracije.
Zagrebačkim summitom 2000. godine započeti su
pregovori između Hrvatske i Europske unije o
zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru-
živanju, koji je sljedeće godine i ratificiran.
Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvom u
Europskoj uniji 2003. godine i 2005. godine otvo-
rila pristupne pregovore.
Paralelno, radili smo na sigurnosnoj integraciji u
transatlantski obrambeni sustav.
Hrvatska se aktivno uključila u međunarodne mi-
rovne misije i operacije 1999. godine slanjem kon-
tingenta od deset vojnika u UN-ovu mirovnu mi-
siju u Siera Leoneu. Godinu dana kasnije Hrvatska
ulazi u NATO-ov program Partnerstvo za mir,
čime započinje institucionalizacija odnosa Hrvat-
ske i NATO-a, a 2002. godine dobivamo poziv za
sudjelovanjem u NATO-vu Akcijskom planu za
članstvo.
Hrvatske oružane snage su zahvaljujući požrtvov-
nosti i pouzdanosti naših vojnika postale jedan od
najboljih promotora Hrvatske. Pohvale su stizale
ne samo iz vojnih i političkih struktura, nego i od
lokalnog stanovništva, što je dokaz osobito profe-
sionalnog i odgovornog pristupa postavljenim za-
daćama. Ponosni smo na doprinos globalnoj
sigurnosti i miru koji su dali, i daju i danas, naši
vojnici.
Izvesti Hrvatsku vojsku izvan naših granica bio je
i iznimni pothvat naše diplomacije, koja je pri-
premila političke preduvjete za takav iskorak. Sje-
ćamo se dobro koliko je bilo preprekā i sumnjā,
trebalo je uvjeriti partnere u dobrobit koju Hrvat-
Stranica 22
Glasnik HDK
ska može dati sudjelovanjem u zaštiti svjetskoga
mira.
Jačanjem hrvatske vojne prisutnosti u međuna-
rodnim misijama i operacijama raslo je i pov-
jerenje u sposobnosti Hrvatske kao partnera u
izgradnji sigurnosti. Time su ostvarene pretpo-
stavke za ispunjenje hrvatskog strateškog cilja:
pristupanja NATO-u.
3. Razdoblje ostvarenja (2009-2020.)
Hrvatska je 2008. godine dobila pozivnicu u
članstvo, a 2009. postala punopravnom članicom
Sjevernoatlantskog saveza, najmoćnije obrambene
organizacije na svijetu. Paralelno, tih godina
napreduju i opsežni i zahtjevni pregovori s Europ-
skom unijom ‒ koji su uspješno završeni 2011.
godine, nakon što su upravo izuzetnim diplomat-
skim radom otklonjene posljednje prepreke tome
cilju.
Hrvatska je konačno, 1. srpnja 2013. postala čla-
nicom Europske unije.
Ovim diplomatskim uspjesima u transatlantskoj
integraciji Hrvatska je ponovno usidrena u svojoj
kulturno, gospodarski i politički prirodnoj sredini.
Postala je aktivnom sudionicom jedinstvenog po-
vijesnog i civilizacijskog postignuća kontinenta.
Teško je za vanjskog promatrača pojmiti koliko je
truda u ostvarenje tih ciljeva uložila upravo diplo-
macija (no i brojne druge osobe, izvan diplomat-
ske službe), žene i muškarci koji su mukotrpno i
neumorno promicali naše ciljeve, uvjeravali sugo-
vornike, širili relevantne činjenice o Hrvatskoj ‒
nepoznate europskoj i svjetskoj javnosti. Cijenimo
sve te „nevidljive korake“ bez kojih ne bismo bili
tu gdje danas jesmo. To je tiha snaga hrvatske
diplomacije i njezina čast.
Danas, poštovani kolege, Hrvatska predsjeda Vije-
ćem Europske unije.
Naše predsjedanje Vijećem EU-a došlo je u vrije-
me najveće krize u Europi i svijetu od Drugoga
svjetskog rata. Mjere zaštite od COVID-a 19
spasile su nebrojene živote i pokazale su važnost
organiziranog i koordiniranog odgovora na globa-
lnu zdravstvenu krizu. Ponosni smo što je Hrvat-
ska u tome smislu imala tako uspješnu i zapaženu
ulogu. Pokazali smo fleksibilnost, okretnost i dip-
lomatsku razboritost. Spremnost djelovati i u doba
krize.
Nažalost, cijena koju smo za zaštitu ljudskih
života bili spremni platiti, su gospodarske poslje-
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
dice koje već osjećamo u našem društvu ‒ a čiji će
se pravi teret tek osjetiti. Pritom, ne će sve države
članice Europske unije taj teret u jednakoj mjeri
otrpjeti. O tomu se ovih dana raspravlja unutar
Europske unije i Hrvatska se bori za što veća
financijska sredstva upravo u svrhu gospodarskog
oporavka. Time će hrvatska Vlada te diplomacija
ponovno svojim zalaganjem pomoći našim građa-
nima i gospodarstvu u cjelini premostiti ozbiljne
izazove današnjeg trenutka. Upravo u krizama do-
lazi do izraza značaj diplomatskog angažmana, što
‒ siguran sam ‒ svi vrlo dobro znate iz vlastitog
iskustva. Sada se od nas diplomata posebno traži
inovativnost i prodornost.
Dame i gospodo,
tijekom naših šest mjeseci za kormilom Europske
unije, naporima hrvatske Vlade i diplomacije raz-
riješena je blokada europskom putu zemalja iz
našega susjedstva, prije svega Sjeverne Makedo-
nije i Albanije. Tako je Hrvatska ‒ na Zagrebač-
kom summitu, održanom (virtualno) 6. svibnja
2020. simbolički zaokružila čak dva desetljeća ne
samo vlastitih nego i europskih diplomatskih
napora. Naš cilj nije bio ostaviti susjedstvo ispred
vrata Europske unije, već naprotiv: granice Europe
pomaknuti dalje, zaštititi time Hrvatsku sa svih
strana, „pomaknuti“ ju s ruba prema srcu Europe.
Te također pridonijeti razvoju i stabilnosti naših
jugoistočnih susjeda.
Ovaj cilj ne će se ostvariti ni lagano ni brzo, ali
dugoročno gledano, europski kontinent ne će biti
doista jedna cjelina sve dok jugoistočna Europa
ostaje poput „crne mrlje“ izvan procesa i dobrobiti
povijesnog projekta europske integracije.
Na kraju, gledajući ususret budućnosti, spomenuo
bih da vanjskopolitički i sigurnosni izazovi 21.
stoljeća čekaju sve diplomacije svijeta ‒ pa i našu.
Održivi razvoj, borba protiv klimatskih promjena,
digitalizacija, odgovor na aktualne sigurnosne
Stranica 23
Glasnik HDK
prijetnje, uključujući i epidemiološke… Ne dvojim
niti najmanje – bit ćemo spremni odgovoriti na
ove izazove.
Veleposlanici, generalni konzuli i konzuli, zahva-
ljujem na pažnji. Rado ću odgovoriti na vaša
pitanja.
* * * * *
Uslijedila je rasprava u kojoj je predavač, odgo-
varajući na pitanja11, imao i podulje dopune
svojem izlaganju, ali su pojedini sudionici u ras-
pravi prednjačili u tome. U raspravi su sudjelovali:
Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih
književnika, redoviti član HDK-a, (1), Zdenka
Weber, ugledna muzikologinja, pridružena članica
HDK-a, (2), Marijan Šunjić, bivši rektor Sve-
učilišta u Zagrebu, predsjednik Nadzornog odbora
(NO) HDK-a, (3), Hrvoje Kačić, bivši predsjednik
Odbora za vanjsku politiku Sabora RH, počasni
član HDK-a, (4), zatim veleposlanik Smiljan Ši-
mac, predsjednik HDK-a, (5), pa Gjuro Deželić,
umirovljeni sveučilišni profesor, član NO-a HDK-
a, (6) te Svjetlan Berković, bivši ravnatelj Diplo-
matske akademije MVEP-a, redoviti član HDK-a
(7), Miljenko Žagar, umirovljeni publicist, član
Upravnog vijeća HDK-a, (8) i akademik Emilio
Marin, dopredsjednik HDK-a (9).
1. Većina ovih ljudi ovdje doista je stvarala povi-
jest diplomacije RH, a time i povijest hrvatskog
naroda. Zbog toga imam konkretan prijedlog:
vrijeme je da razmislimo o
Muzeju hrvatske diplomacije
ili barem o sređenu Arhivu
da kada se počne istraživati
arhivska građa bude dostu-
pna svim istraživačima.
Mnogih koji su utemeljili
hrvatsku diplomaciju nisu
više među nama ‒ nema, zaboravljamo ih.
Nestaju. Da nije pok. Tvrtko Andrija Mursalo
napisao onu plavu knjižicu o poklisarima ne
bismo uopće znali tko su bili prvi poklisari u
vrijeme kada RH još nije bila međunarodno
priznata, a koji su zastupali interese Hrvatske
unutar bivše države. To su bili hrabri ljudi koji
su imali snage i zanosa. I prvi veleposlanici, od
kojih mnogih više nema među nama, bili su
obdareni hrabrošću i optimizmom. Unijeli smo
pobjednički žar u zemlje u koje smo došli pred-
stavljati RH, a mnogi smo bili bez ikakva
11 Predavačevi odgovori označeni su kosim slovima.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
diplomatskog iskustva. Dobili smo od pok.
Predsjednika samo osnovne smjernice, a od
ministra gotovo ništa, i sami smo tamo stvarali
sliku o Hrvatskoj i to uspješno da bismo 2000.
godine bili sasječeni: 35 nas je bilo izbačeno ili
„arhiviranoˮ ‒ stavljeno na ponižavajuća činov-
nička mjesta. Ministar Picula koji je to proveo
nikada kasnije nije rekao tim ljudima: oprostite!
Ali i to je povijest naše struke, našeg zanimanja,
našeg HDK-a.
Sreća je danas biti ovdje, sreća je slušati čov-
jeka koji je došao iz inozemstva dijeliti s nama
sudbinu i u dobru i u zlu ‒ i u maloj i u velikoj
sobi (kako je to lijepo rečeno 12). U ovim knji-
gama koje ćeš dobiti13 to je memoarski zabi-
lježeno. Službeni dokumenti koje smo slali ne
sadrže naše tadanje emocije. Kako smo se
osjećali kada smo stigli na odredište i s kojim
smo se problemima suočavali. A vremenska
distanca? Već je prošlo oko 25 godina, dakle
već smijemo razmišljati o jednom povijesnome
muzeju. Evo, kolegica Tadić priprema knjigu o
ženama u diplomaciji RH. I ta je dimenzija vrlo
značajna. Pa onda: koje je socijalne, političke i
gospodarske strukture pok. Predsjednik Tuđ-
man razmatrao kada je birao diplomate, a
poglavito kulturne izaslanike (kojih je sada,
kako čujem, premalo). Evo, Zdenka 14 to može
posvjedočiti. Imali smo među njima vrhunske
književnike i glazbenike koji su svojim znanjem
i zahvaljujući svojemu međunarodnom ugledu
širili istinu o kulturnom bogatstvu RH.
2. Gospodine ministre, u prvom redu ova korona
nas je jako oštetila. Prekjučer sam predala tekst
za Forum, časopis HAZU-a.
Iznijela sam sve što je bilo
namijenjeno za kulturnu
afirmaciju i predstavljanje
RH za vrijeme šestomjeseč-
noga predsjedanja Vijećem
EU-a. Na žalost. 11. ožujka
sve je prekinuto. Toliko pro-
gramā što su bili namijenjeni predstavljanju RH
svijet nije vidio. To je velika šteta. Uvjerena
sam, a vjerujem da u tome imam potporu, da
12
Ministar je izgovorio svoj svečani govor „iz glaveˮ, s mnogo top-
lih podsjećanja na nekadanju suradnju i susrete s većinom nazoč-
nih, te na vlastito naprjedovanje u karijeri. Na žalost, taj govor nije
snimljen, pa donosimo pripravljeni pisani govor.
13
Obraćanje predavaču ‒ g. ministru.
14
Dr. sc. Zdenka Weber, umirovljena ministrica savjetnica, bivša kul-
turna izaslanica pri veleposlanstvima RH u Njemačkoj i Austriji.
Stranica 24
Glasnik HDK
kulturnom baštinom i suvremenim stvaralaš-
tvom zbilja dajemo svijetu jednu dobru sliku o
Hrvatskoj. Upravo je korona za vrijeme hrvat-
skoga predsjedanja toliko toga onemogućila.
Druga stvar koja mi je na srcu jest činjenica da
se, na žalost, stalno smanjuje broj ljudi u vele-
poslanstvima i generalnim konzulatima. Zbilja
nema više one težine koja je bila na pred-
stavljanju hrvatske kulture u okviru MVEP-a.
Ovo što sam govorila o velikim programima, to
je uglavnom radilo Ministarstvo kulture. I naše
Ministarstvo ima unutar svojega programa nat-
ječaje za predstavljanje hrvatske kulture. Mi-
slim da bi na kulturu trebalo dati malo više
naglaska, više težišta. Ostvariti što je moguće
bolje i intenzivnije predstavljanje hrvatske kul-
ture u svijetu i na to dati jači naglasak pri obra-
zovanju polaznika Diplomatske akademije
(DA).
Imala sam sreću, zadovoljstvo i čast predavati
polaznicima DA-a. Na žalost, naše je obrazo-
vanje, reći ću slobodno, manjkavo u odnosu na
kulturne sadržaje. Reći ću vam samo jedan pri-
mjer. Čitala sam bilješku u kojoj stoji: svirali su
sonatu u C majoru! Dobro, C major15, ali da
ljudi ne znaju da postoje dur i mol, to je malo
previše. Trebalo bi u svakom slučaju naše ljude
koji idu na službu u inozemstvo malo bolje
obrazovati i pripremiti upravo za taj dio javne i
kulturne diplomacije. Mislim da bi na tome tre-
balo malo više raditi.
Slažem se. Ovo što ste rekli moglo bi se sažeti u
onu: Koji 'no će stići i uteći i na strašnu mjestu
postojati. Kada sam stupio na dužnost ministra
17. srpnja 2019. morao sam ući u cipele mini-
stra u nekakvoj zahuktaloj dinamici. Hoćemo li
uspjeti pripremiti dvorane u Nacionalnoj i sve-
učilošnoj knjižnici (NSK)? Mediji bruje kako
nismo spremni, pa moramo dokazivati da
jesmo. Bili smo pod stresom jer smo prvi put
predsjedali Vijećem EU-a. Znate kako to
gledaju sa strane: ah, mala država, tek je ušla u
EU, nema iskustva, ima slabo gospodarstvo, još
je u tranziciji... Ona jest lijepa, ona je pre-
krasna, ima i lijepu predsjednicu... Dakle mi
smo imali, gledajući s vidika s naših ljudi i s
obzirom na percepciju Hrvatā kao radišnih
kulturnih ljudi koji poštuju pravila, razmjerno
povoljne okolnosti, ali to nije dovoljno. Ali
15
Ono što je u hrvatskom C dur, u engleskom je C major. (ur. op.)
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
upravo to što mi imamo ‒ neki integritet, osje-
ćaj odgovornosti, ozbiljnost pri radu ‒ pomaže.
Kada smo 1. siječnja u Beču ministar Schal-
lenberg i ja pustili kravatu preko balkona hr-
vatskoga Veleposlanstva, pa smo toga dana
slušali bečku Filharmoniju, to je bio jedan tre-
nutak počev od kojeg je sve krenulo kako treba.
Imali smo u NSK-u susret na koji je došao cijeli
europski vrh: cijela Europska komisija i pred-
sjednik Europskog vijeća. Imali smo prekrasnu
NSK, dakle suvremen prostor u kojem smo se
sastajali do 6. ožujka kada smo imali u Lužnici
sastanak ministara vanjskih poslova. To je pre-
krasan barokni dvorac u vlasništvu Sestara
milosrdnica, pa kada su ti ministri vidjeli da
imamo NSK (suvremen prostor), imamo povi-
jesne građevine što pripadaju ne samo hrvat-
skoj, nego i europskoj, kršćanskoj baštini, dakle
imamo spoj starog i novoga, bili su zadivljeni.
Međutim, 11. ožujka (pet dana nakon toga) sve
se zatvorilo, nije bilo fizičkih kontakata, a onda
je 22. ožujka bio i potres...
Nisam mogao biti ministar koji bi htio odrediti
neki novi smjer u smislu obavljanja posla.
Važni su nam djelatnici u kući ‒ svaki ima
pravo na vlastiti naprjedak, na promaknuće,
poštovanje. Radi se zapravo o nekim sastav-
nicama u ustroju koje bi možda trebale odra-
žavati neko novo zdanje, novu Hrvatsku, prila-
gođenu drukčijem vremenu. Evo, uskoro su iz-
bori ‒ vidjet ćemo kako će biti. Vjerujem opet u
pobjedu ove Vlade, HDZ-ove Vlade na čelu s
Andrejem Plenkovićem. Ali kako god bude si-
gurno je da će služba vanjskih poslova, koja je
uvijek bila uzorna u tijelima državne uprave, to
i dalje biti. Uvijek, kada se kaže Ministarstvo
vanjskih poslova (MVP), to izaziva poštovanje.
Uvjet za ulazak u MVP bio je poznavanje dvaju
stranih jezika. Služba je razmjerno dobro pro-
lazila, ali nikada nije bila imuna na kritiku. A
bilo je i takvih kritika kada je bio nuždan velik
Stranica 25
Glasnik HDK
utrošak vremena i truda za dokazivanje nečega
što je očito.
Diplomacija je uvijek pod reflektorima. Nije
jednostavno biti diplomat ‒ morate 24 sata biti
uglađen, biti kak se šika (reklo bi se u Zag-
rebu), jer predstavljate vlastitu zemlju. Preko
vas percipira se vaša zemlja. Za Hrvate se kaže
da su lijepo odjeveni, da se lijepo ponašaju ‒ to
je onaj prvi dojam. Ali prvi je dojam najvažniji.
Mislim da je, gledajući grosso modo, hrvatska
diplomacija u ovih 30 godina bila uspješna. A i
u doba predstavništava, u doba kada je djelo-
vao Republički komitet, pa nismo mogli imati
diplomatsko-konzularnu mrežu nego samo
predstavištva, bili smo uspješni. Kada pak
govorimo o međunarodnome priznanju, uspo-
mene su prekrasne. Kada je RH bila među-
narodno priznata, 15. siječnja 1992. ja sam bio
u Visokoj ulici. Dolazili su faksovi. Ministar
Šeparović bio je u New Yorku, a Antun Babić
bio je predstojnik njegova ureda. Uglavnom,
dva su generalna konzula (gk) došla osobno.
Bili su to Andreas Berlakovich, austrijski gk i
Gábor Bagi, madžarski gk. koji su došli s puno
emocija. Oni su osobno predali diplomatske
note o priznanju. Trebalo bi naći madžarsku
notu koja je sadržavala puno baroknih lijepih
riječi zahvale hrvatskom narodu za okretanje
spomenika banu Jelačiću. Jer, kada je spomenik
ponovno postavljen 16. listopada 1990. nismo
ga okrenuli onako kako je bio ranije okrenut
nego prema jugu. Sjećam se, supruga i ja pot-
pisivali smo u Švicarskoj peticiju da se spo-
menik vrati. Na žalost, nisam uspio naći u pis-
mohrani tu notu.
3. Potaknuo me Đuro16 svojim komentarom ‒ on
bi htio da se osnuje Muzej hrvatske diplo-
macije. Mislim da je to malo preambiciozno.
Ali Arhiv bi svakako trebao
biti sređen kao institucija
puno jača nego što je to
sada. Mi smo kao Klub
pruzeli obvezu čuvati memo-
riju, pa povijest hrvatske di-
plomacije zvuči sasvim pri-
rodno. Mislim da gotovo
svaki od nas ima gomilu dokumenata koja
zapravo nama osobno više ne će služiti, ali bi
poslužila upravo u ovakvim situacijama ‒ da se
pronađu određeni dokumenti i da se piše
16
Vidmarović (ur. op.)
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
povijest. Ja sam upravo prije nastupa ove
korone predao Vašim ljudima 1 m3 papirā. To
nije malo. Uvjeren sam da mnogi od nas imaju
također dokumente koji bi puno korisniji bili
negdje unutar zgrade Ministarstva ili koje druge
institucije koja bi sustavno sređivala i obra-
đivala to gradivo. Kada sam predao to gradivo
bio sam sretan jer ne mogu i da hoću upo-
trijebiti ga na neki koristan način. Mi kao Klub
ne možemo organizirati ni svoj vlastiti arhiv, a
kamo li sudjelovati u sređivanju arhiva Mini-
starstva, ali apeliram da se pokušaju uspostaviti
kontakti i suradnja. Znam da nemate dovoljno
ljudi ‒ uvijek je to problem. Nema dosta arhi-
vista, ali mislim da je krajnje vrijeme da se na
tome počne nešto sustavno raditi i da se ta
pismenost širi jer postoje negdje papiri u kojima
ima puno kvalitetnih dokumenata za koje mi ne
znamo kome bismo ih predali.
4. Držim da se s hrvatske strane premalo ustra-
javalo na upoznavanju svjetske javnosti s geno-
cidom u Srebrenici, a
pogotovo s činjenicom da je,
zahvaljujući hrvatskoj vojno-
redarstvenoj operaciji Oluja,
spašen Bihać, a time i iz-
bjegnut još jedan genocid
znatno većih razmjera17.
5. Nadam se da ste čuli prijedlog g. Šunjića, pred-
sjednika NO-a HDK-a. Rekao je da je zamisao
koju je iznio g. Vidmarović
malo preuzetna. Osvrnuo se
na jedan vid čuvanja i arhi-
viranja dokumentacije MV-
EP-a. Držim da je to dobra
zamisao, ali i da HDK nije
kadar to učiniti sâm. Na-
ravno, mislim da je to duž-
nost MVEP-a. Možda su oni
koji su sudjelovali u pisanju tekstova za niz
knjigā pod naslovom Sjećanja i prilozi za po-
vijest diplomacije RH (ističem: ne hrvatske dip-
lomacije nego diplomacije RH) naišli na sličnu
poteškoću kao i ja. Naime, kada sam pisao tekst
2011. godine i tražio suglasnost da konzultiram
dokumentaciju iz Veleposlanstva u Parizu za
one četiri godine kada sam bio veleposlanik RH
u Francuskoj, nisam mogao naći dobar dio te
17
Prof. Kačić nehotice je isključio uređaj za snimanje govora pa nje-
govo izlaganje ne prenosimo doslovce, ali je bît sadržana u gornjoj
rečenici. Uostalom, profesorov istup nije bio u izravnoj svezi s Da-
nom hrvatske diplomacije. (ur. op.)
Stranica 26
Glasnik HDK
dokumentacije. Uvjeren sam da ili nije bila
prenesena ili nije dobro sačuvana u MVEP-u u
Zagrebu i da bi bilo dobro da se ta doku-
mentacija sredi i čuva te da bude dostupna
svakomu tko bude želio vidjeti na koji je način
diplomacija RH djelovala u tim i kasnijim vre-
menima. Sâm sam se suočio s takvim proble-
mom, a vjerujem da su i neki među vama koji
su pisali tekstove za Sjećanja i priloge. Mislim
da bi to bilo dobro i vjerujem da bi to trebalo
biti u ingerenciji MVEP-a. Ono je naša matična
kuća. Mi smo samo bili njezini eksponenti u
pojedinim točkama kugle zemaljske. Vjerujem
da će se ministar osvrnuti na ovu zamisao.
6. Pozivam okupljene da pogledaju preslik pisma
pape Ivana VIII. upućena knezu Branimiru. Pre-
dočen je preslik izvornika te prijedvod na
hrvatski i engleski jezik.
Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru
5. Ovdje je transkript na hrvatskom i engleskom
jeziku pisma što ga je papa Ivan VIII. uputio
knezu Branimiru. A zapravo je on uputio tri
pisma (ja sam to malo dublje pročeprkao).
Jedno je upućeno Teodoziju koji je bio biskup u
Ninu. Nin je u to doba bio sjedištem hrvatskoh
knezova. Drugo je upućeno knezu Branimiru, a
treće ‒ hrvatskom narodu18.
7. Upravo sam, neposredno prije ove svečanosti,
imao četiri sata predavanja na Diplomatskoj
18
Čitatelj se upućuje na potanje obavijesti o ovome u djelu: Anđelko
Mijatović (1996): Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Školska
knjiga, Zagreb.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
akademiji (DA) pa me je ova rasprava potak-
nula da Ti se javim. Naime, i muzej i arhiv i
ovo što je govorila kolegica
o kulturnoj suradnji, a da i
ne govorim o tome što sam
vi-dio i viđam u zadnje
vrijeme kada dolazim u DA,
svjedoči o tome da nedostaje
intelek-tualne potke u
Ministarstvu. Ta je
akademija u žalosnu stanju.
To je moj dojam ‒ ispravi me ako griješim.
Počeo sam raditi na DA-u s dvoje, troje ljudi, a
kada sam odlazio nakon dvije godine bilo ih je
četvero uza me. Izdavali smo stručne
publikacije, priredili smo onaj poznati skup pod
pokroviteljstvom Pred-sjednika Tuđmana o
dubrovačkoj diplomaciji. Izdali smo zbornik na
hrvatskom i engleskom jeziku. Ciljano sam
tražio od ljudi za koje sam držao da imaju što
reći o diplomaciji da napišu priloge o
određenim temama tako da naši dip-lomati
uzmu taj zbornik i nađu gradivo što ih zanima:
konzularna pitanja, gospodarstvo, kul-tura itd.
Toga danas, koliko ja vidim ‒ nema. Pa nije DA
ubožnica za višak kadrova nego bi jed-nostavno
trebala obuhvatiti u svojim preda-vanjima... ‒
Ti to sve dobro znaš, ne moram Ti govoriti, ali
upravo zato što si i Ti nastavnik, činim ovo.
A nastava je „smotanaˮ (da tako kažem): jedan
predaje jedno, drugi drugo, a treći opet svoje ‒
nema nikakve sustavnosti. Bilo je to sve ras-
podijeljeno, ali to su sve razmrdali kada je bila
ona Vlada (ne ću spominjati imena). Imalo je to
i neku političku pozadinu. Uglavnom, bilo je
pet kategorija: Hrvatska (društveno-politički su-
stav, povijest, kultura). Možeš ići i u grčku
akademiju, ali ne ćeš dobiti gradivo o Hrvat-
skoj. Prema tome, svaka civilizirana država ima
svoje institucije koje se bave izobrazbom dip-
lomata ‒ to je ono cjeloživotno obrazovanje za
diplomaciju. Jučer je bio NATO, pa EU, pa
Schengen, pa će biti euro itd. Obrazovanje u
diplomaciji vrlo je bitno i mora biti konti-
nuirano. To je širok opseg djelatnosti i stalno
dolaze nove stvari. Tome treba pristupiti na
jednoj intelektualno visokoj razini, a mislim da
to nedostaje. Ako sam u krivu, ispravi me, ali u
svakom slučaju Akademiju treba voditi jedna
respektabilna osoba sa zvanjem veleposlanika,
kao što je to u mnogim zemljama.
Stranica 27
Glasnik HDK
Vi znate da sam bio u hrvatskoj diplomaciji od
prvog dana; služio sam na trima kontinentima u
sedam mandata. U svakoj od tih zemalja, od
Čilea, Španjolske, Švedske, bez obzira na to
kako se ta institucija zove, polažu veliku po-
zornost na izobrazbu diplomata. Nama to nedo-
staje. Kada vidim profil, kakvo je znanje i ovo
sve što se govori... Tamo su „zmiksaliˮ one koji
dolaze izvana i one koji rade u Ministarstvu i
sada: koju im težinu dati? Jedni znaju nešto,
drugi ne znaju ništa i to je dosta problematično.
A nije teško to poboljšati ‒ ima velikih poten-
cijala da se to napravi. Evo, čisto da Ti kažem
da sam malo i razočaran.
8. Htio sam reći nešto faktično, tim više što ste Vi
bili veleposlanik u Njemačkoj, pa bih Vam po-
stavio pitanje: jeste li kada, razgovarajući s
Nijemcima, postavili pitanje
jesu li Hrvati narod ili ple-
me? Stjecajem okolnosti ja
sam '90-ih godina bio glavni
tajnik HDZ-a. Imao sam pu-
no prijatelja u Njemačkoj,
među ostalim i saborske zas-
tupnike u Bonnu. A imao
sam dosta prijatelja i među župnicima. Htjeli su
da dođem u Njemačku i to na određene točke i
da se nađem s određenim ljudima iz stranaka.
Te su tri točke bile München, Stuttgart i Bonn.
Prvi je sastanak bio u Münchenu s glavnim
tajnikom CSU-a. Drugi je bio u Stuttgartu s
gradonačelnikom. Treći je bio u Bonnu s tajni-
kom za politička pitanja CDU-a. Namjerno su
bila izabrana ta mjesta. Izgleda da se nešto bilo
počelo „šuškatiˮ po Njemačkoj kakav je odnos
Njemačke prema Hrvatskoj, a znalo se da je
Hrvatska bila prošla kroz određena teška stanja
(bila je to 1990. godina).
U Münchenu bilo je vrlo jednostavno ‒ tamo mi
je prijatelj bio član Bundestaga. Dobro organi-
zirano, rastumačio sam što hoćemo itd. Ja sam
rekao da kanimo imati vlastitu državu u bilo
kojem obliku: zajednica državā, labava konfe-
deracija ili samostalna država. Oni su ipak imali
određenne informacije, pa je postavljeno pitanje
hoće li doći do rata i drugo, hoćemo li kao
država gospodarski opstati. Odgovorio sam ka-
ko mislim da do rata ne bi smjelo doći jer je
opasan za sve. Na drugo pitanje odgovorio sam
kako mislim da ćemo gospodarski moći izdržati
jer Hrvatska pripada među razvijenije u Jugo-
slaviji, a od BDP-a dajemo u saveznu riznicu 8
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
%. To je velik novac i dostatan nam je za
funkcioniranje države. Oni su nas poduprli i
odmah nakon toga, najesen, organizirali su
sastanak Gospodarske komore Bavarske s Hr-
vatskom gospodarskom komorom.
Slično smo prošli i u Stuttgartu, ali kada sam
došao u Bonn, makar je bio najavljen moj dola-
zak, na sastanak je došao politički tajnik CDU-a
s još dvjema osobama. Jedna je vodila Balkan, a
druga Jugoslaviju. Razgovor je trajao sat i ne-
što. Kada je došao na red odnos Njemačke i
Hrvatske i kada sam rekao što otprilike hoćemo,
na moje neugodno iznenađenje, taj čovjek (koji
je kasnije postao veleposlanikom SR Njemačke
u RH, a zove se Bernd Fischer) rekao mi je:
Znate, ne će to tako lako ići jer vi ipak niste
narod nego ste jedno balkansko pleme. Vi kao
balkansko pleme hoćete imati svoju državu! To
je bio strašan udarac. Nisam htio posezati za
nekim argumentima koji su općenito poznati
nego sam htio povezati kulturu s političkom
situacijom.
A na to me je gđa Weber potaknula da o tome
govorim ovaj čas i namjerno ističem da sam kao
argument da mi jesmo netko u svijetu izabrao
jednu snažnu kulturnu činjenicu. Rekao sam što
mi jesmo općenito: odakle smo, koliko nas ima
itd. ali što se kulture tiče i značenja u kulturnom
svijetu, posebno u Srednjem vijeku, rekao sam:
Nemojte zaboraviti, g. Fischer, da su Hrvati,
poslije Italije, na drugome mjestu (dakle ispred
Njemačke) po broju inkunabula u odnosu na
broj stanovnika (a to je mjerilo kulture po svjet-
skim standardima). Tada smo završili naš raz-
govor. Bio sam ljut (a on je to vidio) iako je
razgovor tekao jednostavno, argumentirano, sa-
držajno itd. Njegovi pomoćnici za Balkan i
Jugoslaviju znali su više o Hrvatskoj nego on,
ali bio je pravnik i dugo je bio visoki dužnosnik
u političkoj službi. I upravo je on kasnije došao
za veleposlanika Njemačke u Hrvatskoj, da bi
odavde otišao u New York i tamo je još uvijek.
Dakle hoću reći da sam upotrijebio kulturološki
argument da kažem što mi jesmo i to na jedan
vrlo neuobičajen način pa je to tako lijepo
završilo. Taj je isti gospodin tri mjeseca kasnije
došao u Hrvatsku, nenajavljeno, a Njemačka se
upravo bila ujedinila ‒ možda je to bio razlog.
Ali kada vam on kaže da ste pleme, to se ne
zaboravlja. Došao je početkom prosinca i rekao:
G. Žagar, što god vam bude trebalo, stojimo na
raspolaganju. Sjajno!
Stranica 28
Glasnik HDK
Drugo, bio sam veleposlanik RH u Sloveniji
1992-'96. Godina 1995. bila je osjetljiva. Htio
sam diplomatima akreditiranima u Sloveniji po-
kazati što Hrvatska jest i da mi u kulturi ipak
nešto predstavljamo, pa sam organizirao izlet u
Dalmaciju. Specijalni brod dočekao nas je u
Opatiji i išli smo u dalmatinske gradove koji u
kulturi Mediterana jako puno znače. To su
Opatija, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dub-
rovnik. Sjajan izlet; oni svi zadovoljni, a naj-
veći je autoritet bio američki veleposlanik koji
je bio jako oduševljen jer nikada u životu takvo
nešto nije doživio. Iako se već „šuškaloˮ što će
se dogoditi (bilo je to 1. svibnja) ‒ Bljesak ‒ ja
to nisam znao, a neki su znali, pa su polako
odustajali (bilo nas je oko 100). Kada smo bili u
Dubrovniku, pita me američki veleposlanik: Što
se to događa u Vas? Odgovaram: Ništa. A bio
je i naš ministar turizma u Dubrovniku ‒ on mi
je rekao. Onda sam i ja morao reći svima:
Nisam znao, ali dogodilo se to i to. Nama je
bilo lijepo. Hoću reći: dalmatinski gradovi sa
svojim kulturnim spomenicima nešto su jedin-
stveno. Dakle ne samo Dubrovnik nego i ostali
gradovi. Šteta je što nismo otišli i u Trogir, ali
svi ti gradovi govorili su o Hrvatskoj kao o vrlo
snažnoj, kulturološki izgrađenoj zemlji; doduše
povezanoj s Italijom, jer da nije bilo Mletačke
Republike Turci ne bi ostali samo na kopnenom
pojasu nego bi zauzeli i obalu i pitanje je što bi
bilo danas.
Još jedna stvar: u Ljubljani sam bio samac,
nisam imao svojega kućanstva, pa sam prire-
đivao koncerte u Veleposlanstvu i kupio sam
nov koncertni glasovir. Svaki mjesec imali smo
koncert u našem Veleposlanstvu. Nastupali bi
studenti zagrebačke Glazbene akademije. Sve je
stručno vođeno i imalo je izvrstan odjek. Ja sam
se šalio: nemam kuhinje za objede i večere, ali
zato ću im dati duhovnu hranu ‒ glazbu. Još
smo jednu stvar imali: koncerte u slovenskim
crkvama dva puta godišnje s nastupima vrhun-
skih zborova. Dakle pokušao sam kulturom
djelovati ukazujući na značenje Hrvatske kao
male, kakti beznačajne države i to se dobro
primilo.
9. Dvije kratke napomene i jedno pitanje g. mini-
stru. Čuli smo mnogo o značenju kulture, a
budući da i ja dolazim iz sfere kulture ne bih o
kulturi premda podupirem sve što je rekao ko-
lega Vidamrović i naš bivši rektor Šunjić. Mož-
da je paradoks što ne govorim o prošlosti prem-
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
da sam profesionalno stručnjak za prošlost,
nego o sadašnjosti. Ne sjećam se, a ovdje ima
mnogo iskusnijih od mene pa će me možda
ispraviti, da je neki od hrvatskih veleposlanika
kao veleposlanik, a ne ako je uz put bio nešto
drugo (npr. ministar), dakle ne sjećam se da je u
zadnjih 10-ak godina koje bolje pratim ‒ ne
pripadam ovoj zlatnoj generaciji veteranā ‒ do-
bio neko odličje RH. To sam jednom spomenuo
i na Pantovčaku, a jednom i u Banskim dvorima
i zapravo mi je neizravno potvrđeno da je to
tako. A onda mi je pomalo žovijalno (bio je to
neformalni razgovor), jer ja sam rekao: to ništa
ne košta da se čovjeku dâ neko priznanje, re-
čeno da to isto košta i da to odličje ima jednu
vrijednost u kunama.
Osobito u zemljama gdje je
protokol važan (a ja sam bio
na odredištu gdje je protokol
‒ gđa Milada zna ‒ iznimno
cijenjen, počev od odorā pa
dalje). Bio sam, usprkos to-
me što sam do danas naj-
dulje služio kao veleposlanik
RH na toj destinaciji, na neki način „hen-
dikepiranˮ jer sam stjecajem okolnosti u sve-
čanim prigodama kada se veleposlanici „kiteˮ,
„zaostajaoˮ za kolegama. Naime, ja sam, zah-
valjujući minulom radu kao arheolog i pov-
jesničar imao neka vrlo visoka talijanska i
francuska odličja, pa i jedno malo ‒ hrvatsko.
Kolege bi me pitali koje je koje i najčešće su
mislili da je ono najveće ‒ hrvatsko. Obično bih
govorio da je upravo ono najmanje hrvatsko. To
je bila Danica s likom Marka Marulića koju
sam dobio kao arheolog od Predsjednika Tuđ-
mana. Evo, to sam želio napomenuti. Neki dan
je u ovome gradu dodijeljena jedna velika na-
grada postumno. Načelno ne volim postumne
nagrade. Držim da nagrade i odličja idu živim
ljudima, a postumno neka se nazove ulica, neka
se podigne spomenik ili prozove škola po ne-
kome tko je to zaslužio.
A sada pitanje. Vi ste maloprije rekli da su bila
četiri nadnevka u igri za Dan hrvatske diplo-
macije. Nedavno su se, zbog ovih kontroverzā
koje su bile, spominjali neki nadnevci koji su
bili ili bi mogli biti u igri za Dan državnosti.
Pročitao sam jedan intervju s Lukom Bebićem
iz kojeg sam naslutio nešto (možda bi to Mišo19,
19
Munivrana (ur. op.)
Stranica 29
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 3

koji je dosta bio s Lukom, znao) odnosno čuo patisch, kroatisch. Kroaten sind ein Volk, eine
jedanput. Bebić je u tom intervjuu rekao: Kada Nation. O tome nema dvojbe.
se je trebao sastati Sabor 30. svibnja (to je ovaj Bilo mi je vrlo ugodno što smo se ovako susreli
nadnevak koji opet imamo) on je u pripremama i porazgovarali. Puno vas je pozdravio premijer
za to došao Predsjedniku Tuđmanu (s još nekim Plenković. [pljesak]
ljudima koji su ga podupirali) i predložio da se
Sabor prvi put sastane ovog nadnevka koji mi * * * * *
slavimo kao Dan hrvatske diplomacije. Govorio
je Predsjedniku Tuđmanu: To bi bilo idealno ‒
Sabor se ponovno sastaje na dan kada se
uspostavlja sveza s prošlošću i to bi bio najbolji
Dan državnosti. Po Luki Bebiću, međutim,
stvari su išle kako su išle. Znate li Vi možda
nešto o tome? Ili možda netko drugi od nazoč-
nih?
Svakako je genocid u Srebrenici koji se dogodio
11. srpnja ubrzao potpisivanje Splitske dekla-
racije 23. srpnja, a dao je vjetra i svim akci-
jama koje su uslijedile. Sigurno je Srebrenica
velika blamaža UN-a čime je on izgubio kredi-
bilitet, a tzv. Sigurnosna zona koju su štitili Predsjednik Šimac uručuje sveske Sjećanja i prilogā
nizozemski vojnici nije imala nikakva značenja. g. ministru
Ne znam što bi se više moglo napraviti na tu Predsjednik Šimac zatim je darovao g. ministru pet
temu. U svakom slučaju na Bošnjacima je poči- svezaka Sjećanjā i prilogā, a gđici Silviji Pleše
njen genocid, a BiH je kasnije podijeljena tako cvijeće. Zatim je, nakon uobičajene snimke vod-
da je u Republici Srpskoj od oko 145.000
Hrvata ostalo svega njih oko 5.000 nakon 25
godina.
Apsolutno se slažem da je nužno srediti Arhiv
MVEP-a i slažem se da bismo mi trebali biti
nositelji tih aktivnosti. Mora postojati memorija
da se vidi što smo radili i kako smo radili.
Nadam se da će nakon 5. srpnja biti onako kako
bi trebalo biti.
Slažem se, Svjetlane, s Tobom da bi Diplo-
matsku akademiju trebalo srediti. Mislim na to,
ali ne stignem sada. Predsjedanje Vijećem EU- Cvijeće gđici Silviji Pleše
a bila je velika odgovornost. Sada postupno
ulazimo u normalnost nakon korone. Imali smo stva HDK-a s predavačem, pozvao sve okupljene
i potres. Doživjeli smo veliki rebalans Prora- na uvriježeno druženje uz čašu vina.
čuna ‒ svi su pogođeni tako da je sigurno da će
to utjecati na sve oko nas. Ništa ne će biti kako
je bilo. DA zapravo zaslužuje osobitu pozornost
‒ to je jedan poseban izazov za cijelo Mini-
starstvo.
Vaša sjećanja, g. Žagar vrlo su zanimljiva ali
bih rekao kako nas Nijemci percipiraju. Jedan
Bundestagsabgeordnete iz CDU-a rekao mi je:
klug, sympatisch, kroatisch. Govorio je u Hege-
lovim triadama. Počeo je s francuskom: liberté,
égalité, fraternité, pa s njemačkom: klug, sym- Skupna snimka s g. ministrom

U Zagrebu, 20. lipnja 2020. Stranica 30

Glasnik HDK
SMILJAN ŠIMAC I MILADA PRIVORA
NA TV LAUDATO
Magna Carta hrvatske diplomacije sjećanje je
na povijesni događaj iz 879. godine kada je papa
Ivan VIII. uputio hrvatskome knezu Branimiru pis-
mo kojim ga izvještava da je u Rimu blagoslovio
njega i cijeli hrvatski narod, te priznajući mu „ze-
maljsku vlast nad cijelom Hrvatskomˮ. U to doba
bilo je to najviše međunarodno priznanje čime je, u
današnjem smislu, Hrvatska priznata kao suverena
država.
Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru
U povodu Dana hrvatske diplomacije, 7. lipnja,
koji je svečano obilježen u Palači Dverce u utorak
9. lipnja 2020. predsjednik Hrvatskoga diplomat-
skoga kluba (HDK), g. Smiljan Šimac i gđa Mi-
lada Privora, članica Upravnog vijeća HDK-a,
stručnjakinja za državni i diplomatskih protokol,
gostovali su iste večeri u posebnoj emisiji na TV
Laudato „Moja Hrvatska“, koju uređuje i vodi
poznata novinarka Nada Prkačin. Gđa Prkačin naj-
prije je predstavila goste opširnijim izvodima iz
njihovih životopisa.
Osobito je istaknula da je poslije trećesiječanjskih
parlamentarnih izbora 2000. i sječe 35-ero hrvat-
skih veleposlanika i generalnih konzula, odlukom
vlade RH (premijer Ivica Račan) u travnju 2000.
uz potpis mvp-a Tonina Picule g. Šimac razriješen
dužnosti pomoćnika ministra, a odlukom pred-
sjednika RH, Stjepana Mesića, u listopadu 2000.
razriješen i zvanja veleposlanika u Ministarstvu
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
vanjskih poslova (MVP) RH. Slijedila je vendeta
kroz koje su morali proći dotadanji hrvatski dip-
lomati samo zbog toga što su dužnost obavljali u
vrijeme predsjednika Tuđmana. G. Šimac šest je
mjeseci sjedio nezaposlen, odnosno izložen psiho-
loškoj torturi, u MVP-u, da bi mu se potom
smilovali i uputili ga na novu degradirajuću duž-
nost otpravnika poslova (ne veleposlanika!) u
veleposlanstvu RH u Maroku 2000-2002. otprav-
nika poslova u veleposlanstvu RH u Kanadi 2002-
2004. i opunomoćenog ministra u veleposlanstvu
RH u Mađarskoj 2004-2009. što je, najblaže re-
čeno, neuobičajeno s obzirom na međunarodne
diplomatske uzuse, te da je ranije obnašao dužnost
veleposlanika.
Gospođa Milada Privora je odlukom predsjednika
države, Stjepana Mesića, 2000. g. imenovana rav-
nateljicom Državnoga protokola i veleposlanicom
u MVP-u RH, te voditeljicom protokola pred-
sjednika RH radeći izravno s predsjednikom.
Sudjelovala je na međunarodnim konferencijama o
protokolu te na brojnim bilateralnim i multilate-
ralnim susretima u zemlji i inozemstvu. Pripremila
je mnogobrojne državne i radne susrete pred-
sjednika države s vodećim svjetskim državnicima.
Uprava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
imenovala ju je 2012. g. posebnom savjetnicom
Akademijine uprave za protokolarne, ceremoni-
jalne i organizacijske poslove Akademijinih prog-
rama.
Milada Privora i Smiljan Šimac
TV Laudato ovom je emisijom proširila krug tema
koje prikazuje. To je hvale vrijedna činjenica, a
prigoda je kazati kako niti jedna tzv. državna tele-
vizijska kuća nije učinila nešto slično, a bila je
prigoda i bila je potreba za to. To pokazuje još
uvijek stanovitu distancu koju naši mediji imaju
prema Hrvatskome diplomatskom klubu. Kako za
to ne postoji nikakav razlog, jedino možemo zak-
ljučiti kako je ova distanca nasljeđe vremena na-
Stranica 31
Glasnik HDK
kon 2000. godine kada su iz diplomatske službe
izbačeni gotovo svi veleposlanici i generalni kon-
zuli pod „optužbom“ da su „Tuđmanov kadar“.
Predsjednik HDK-a Smiljan Šimac u emisiji vrlo
je smireno i razložno objasnio što je to Hrvatski
diplomatski klub i koja je svrha njegova posto-
janja. Novinarka koja je vodila ovu emisiju, gđa
Nada Prkačin, postavljala je vrlo konkretna ali
intelektualno razložna pitanja. Iz tih pitanja i od-
govorā predsjednika Šimca široka je javnost kona-
čno dobila obavijest o našem klubu, njegovoj važ-
nosti zbog toga što ga čine ljudi koji su stvarali
hrvatsku diplomaciju kao dio borbe za suvremenu
hrvatsku državu i njezino međunarodno pozicio-
niranje.
Milada Privora na vrlo je zanimljiv način, sa sta-
novitom distancom, objašnjavala sadržaj i smisao
državnog i diplomatskog protokola. Nažalost, naša
šira javnost, ali i brojni intelektualni krugovi, ne-
maju potrebne obavijesti o protokolu i zbog toga
dolazimo često u smiješne situacije, a novinari
pišu pogrješke. Iz osobnog iskustva znadem koliko
puta su dužnost kulturnog izaslanika (atašea) sta-
vili na prvo mjesto u diplomatskom rangu. Isto
tako kod inauguracije predsjednika države i poče-
tka zasjedanja Sabora, državni protokol je vrlo
značajan. Gospođa Privora na jednoj visokoj dip-
lomatskoj školi drži studentima kolegij o toj temi.
Mišljenja sam kako bi emisijā poput ove trebalo
biti više, ne radi reklame ili autoreklame već radi
objektivnog informiranja javnosti. Možda ne bi
bilo na odmet predložiti TV Laudato ili nekoj od
drugih TV kuća seriju emisija o početcima hrvat-
ske diplomacije nakon međunarodno-pravnoga
priznanja RH. Poput gospodina Šimca mnogo je
naših veleposlanika u miru koji su baštinici bogate
povijesne memorije i čije bi izlaganje bilo zanim-
ljivo i korisno za najširi krug hrvatskoga gleda-
teljstva.
Đuro Vidmarović
SVEČANOST PRIMOPREDAJE
HRVATSKE KRAVATE I RUPCA -
SIMBOLĀ HRVATSKOGA
PREDSJEDANJA VIJEĆEM EU-A
Svečanost primopredaje hrvatske kravate i rupca,
simbola hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske
unije, održana je u Palači Dverce 16. lipnja 2020.
Događaj je organiziran u suradnji Ministarstva
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
vanjskih i europskih poslova i Academie Crava-
tice, središnje svjetske institucije posvećene prou-
čavanju, čuvanju i promicanju kravate kao hrvat-
ske i svjetske baštine. Suorganizatori su do sada
već ostvarili nekoliko zajedničkih projekata za
vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU,
poput: vezivanja kravate na spomenike, ustanove i
poprsja velikanā koji su obilježili našu nacionalnu
i svjetsku povijest; uređenja prostorija diplomat-
skih misija i konzularnih ureda plakatima koji ocr-
tavaju povijest kravate te priređivanje raznih izlo-
žaba. Potporu događaju dali su i Hrvatski diplo-
matski klub na čelu s predsjednikom velepo-
slanikom Smiljanom Šimcem te Klub za javnu
diplomaciju Hrvatskoga društva za Ujedinjene
narode (na čiji je poticaj pokrenuto imenovanje
veleposlanika kravate).
Svečanost je uveličala i počasna satnija Kravat-
pukovnije, čiji su pripadnici odjeveni u replike
odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata
u 17. stoljeću, svojim programom aktualizirali
povijesne početke kravate, jedinstvenoga hrvat-
skog prinosa svjetskoj kulturnoj baštini.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan
Grlić Radman u svojem je obraćanju naglasio
važnost kravate kao nezaobilaznog simbola i svjet-
ski prepoznatljivog dijela hrvatske baštine, koji
utjelovljuje eleganciju, dostojanstvo, svečanost i
poslovnu izvrsnost ‒ odlike zbog kojih je kravata
uključena u protokolarne darove hrvatskoga
predsjedanja Vijećem EU-a. U svojem govoru
podsjetio je i na prvi dan preuzimanja predsjedanja
Vijećem EU-a, u povodu kojeg je s balkona
hrvatskog veleposlanstva u Beču spuštena velika
kravata, čime je dodatno naglašena uloga kravate
kao simbola Hrvatske.
Ministar je simbolično uručio te iznimne pro-
tokolarne darove – kravatu i rubac, izrađene za
Stranica 32
Glasnik HDK
prvo hrvatsko predsjedanje Europskom unijom –
organizatoru, ravnatelju Academie Cravatice Ma-
rijanu Bušiću. Sudionici skupa istaknuli su važnost
kravate kao nezaobilaznog simbola i svjetski pre-
poznatljivog dijela hrvatske baštine koji Hrvatska
sve uspješnije promovira.
Marijan Bušić uručuje g. ministru kravatu i rubac.
Desno: g. Nikola Albaneže
Academia Cravatica također je prigodnim sveča-
nostima, vezivanjem kravata na zagrebačke spo-
menike početkom siječnja 2020., obilježila poče-
tak hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske
unije. Kravatom, kao europskim i svjetskim sim-
bolom diplomacije, dostojanstva i ravnoteže ova
jedinstvena institucija posvećena proučavanju, ču-
vanju i promicanju kravate kao hrvatske i svjetske
baštine podsjetila je cijelu Europu na činjenicu da
je upravo Hrvatska domovina kravate, a Zagreb
prijestolnica kravate.
Filip Naglić, suradnik Academie Cravatice
ČESTITKA
U povodu Vaše obljetnice želimo Vam u
prvom redu dobro zdravlje kako biste još
dugo uživali u plodovima svojega rada,
djelatno sudjelujući u raznovrsnim djelat-
nostima Hrvatskog diplomatskoga kluba.
Uredništvo Glasnika HDK-a
Sljedeći/e su članovi/ice HDK-a u ovome dvomje-
sečju napunili/e okrugao broj godina života:
Krešimir Žnidarić 70 (27. svibnja)
Zdenka Weber 70 (17. lipnja)
Višnja Starešina 60 (18. lipnja)
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
RAZLIČITE VIJESTI, RAZGOVORI I OSVRTI
U zadnjih nešto više od godinu dana glasnogovornik
MVEP-a gotovo redovito šalje na adresu HDK-a razli-
čite obavijesti svrstane u dvije skupine: Jutarnji pre-
gled tiska i Popodnevni pregled tiska, a u ovoj drugoj
skupini redovito su vijesti iz DKP-ā RH. Tu zna biti
važnih vijesti iz zemalja iz jugoistočnoga susjedstva
RH koje se tiču tamošnjih Hrvata, zatim razgovorā s
istaknutim hrvatskim političarima, ali i s onima iz ino-
zemstva, te intervjua hrvatskih dužnosnika za inozemne
medije. Tu su i kulturni događaji iz zemalja u kojima
živi hrvatska manjina (Crna Gora, Italija, Madžarska,
Vojvodina). Zato sam počev od 3. broja Glasnika 2019.
počeo prenositi odabrane vijesti iz spomenutih obavi-
jesti. Držim da će to biti zanimljivo i poučno čitate-
ljima.
GOVOR MRŽNJE U BIH I LIKOVANJE
NAD ŽRTVAMA KORONAVIRUSA20
Sarajevski iskompleksirani minder traži makar i
mrvicu povoda da demonstrira ‘mržnju’ prema
čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, čak i više
nego prema odavno označenoj meti Miloradu Do-
diku. Niti strašna kriza stvorena pandemijom ko-
rona-zla i ljudska potreba za solidarnošću, poniz-
nošću i nužnom dozom morala nije ugasila žeđ
pojedinih bošnjačkih čelnika da nasrnu na vođu
HDZ-a, ali i, što je jako opasno i uznemirujuće, i
na ustavno pravne tekovine i prava jednog ili dva-
ju naroda i na povijesno-pravne činjenice.
Sijanje mržnje
U Ahmićima kod Busovače, gdje se i po presudi
Međunarodnog suda dogodio strašni zločin nad
bošnjačkim pučanstvom, bošnjački član Predsjed-
ništva Šefik Džaferović i njegov politički mentor
Bakir Izetbegović slali su zastrašujuće poruke pre-
ma Hrvatima koje ne pridonose pomirenju i po-
boljšanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Inače,
Džaferović je već obilježen kao dokazani hrvato-
fob koji cijeli HVO proglašava zločinačkom voj-
nom formacijom. Nije onda nimalo čudno što tako
napumpani i iskompleksirani sarajevski javni pro-
stor ne može progutati gorku pilulu da im režim
Bakira Izetbegovića nije sposoban urediti institu-
cije i olakšati tegobe u jeku pandemije korona-
virusa pa na neljudski način sije govor mržnje,
šalju se poruke na rubu fašizma i čak jadno likuje
20 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 20. travnja.
Stranica 33
Glasnik HDK
što je, eto, više zaraženih od COVID-a 19 na hr-
vatskim i srpskim prostorima.
Kolika je ta opsjednutost i nacionalistička zadoje-
nost ostrastila neke krugove dokazuje neshvatljiva
podjela novca od MMF-a i za bošnjačke županije.
Umjesto zahvale iz Tuzle, Zenice, Goražda, Biha-
ća ili Travnika, jer se i za njih izborio u prego-
vorima s ‘njihovim’ Bakirom Izetbegovićem da i
oni dobiju novac, stožerniku se sarajevska čaršija
uporno pokušava narugati. Broje se ‘krvna zrnca’ i
izračunava koliko će jadno od MMF-a dobiti Hr-
vati, a načelnik Goražda Ramović traži i dobiva
pomoć od Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije.
„Epidemija COVID-a19 razotkrila je vjerojatno
najdulje čuvanu javnu tajnu u našoj zemlji: naime,
Dragan Čović i HDZ BiH su prevladani i potpuno
nepotrebni. Sposobnost Vlade Federacije BiH i
njezinih tijela, poput Kriznog stožera, da donose
odluke onako kako to rade sva tijela izvršne vlasti
pokazala je da su Čović i HDZ ništa drugo nego
relikt, atavizam, iz vremena kada je većina u BiH
u trenutku povijesno gledano, vjerojatno najveće
slabosti pristala na kakav-takav mir po cijenu
apartheida. Činjenica da je Čović na kraju, u naj-
boljoj tradiciji hercegovačkih marksista (vidi pod:
Mate Boban) pristao da ostane kratkih rukava tije-
kom pregovora o aranžmanu s Međunarodnim mo-
netarnim fondom u potpunoj uzaludnoj nadi da će
tako sačuvati Milorada Dodika, odnosno entitet
RS, to vrlo zorno demonstriraˮ, ratoborno govore
Emir Suljagić i Reuf Bajrović iz Građanskog sa-
veza.
Njihov govor mržnje i nasrtaj na ustavnu ravno-
pravnost i poruke političkog istrjebljenja sažete su
i u sljedećim fašističkim pozivima.
„Međutim, isto je tako činjenica da su Čović i
HDZ u trenutku kada ljudi u ovoj zemlji umiru na
dnevnoj osnovi – uključujući i višu stopu smrt-
nosti u županijama u kojima je na vlasti HDZ,
koje su se pritom pokazale najslabijom točkom
cijelog sustava javnog zdravstva – pokušali da se
ponašaju kao što se HVO ponašao od 1992. do
1995. godine: dvije trećine oružja za HVO, jedna
za Armiju BiH. Stoga stranke sa sjedištem u Sara-
jevu – osobito sada kada Središnje izborno pov-
jerenstvo konačno više nije pod nadzorom osovine
Čović-Dodik – imaju na idućim Općim izborima
samo jedan imperativ: mudrost u sastavljanju
županijskih lista i preuzimanje entitetskog Doma
naroda.ˮ
Dvostruka mjerila
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
I na nekim drugim sarajevskim portalima pročitat
ćete ružne grubosti kao primjerice da banjolučki
Klinički centar vodi ‘Dodikov poltron’, mostarsku
Kliničku sveučilišnu bolnicu ‘Čovićev kočijaš’
dok je na čelu sarajevskoga KCUS-a prof. dr. Se-
bija Izetbegović, dakle ‘čista kao suza’ bez pogr-
dne etikete. Ovakve političke spodobe najbolje je
ubijati argumentima iz njihova institucionalnog i
političkog brloga.
„Vlada županije Sarajevo donijela je na zadnjoj
sjednici Odluku o davanju suglasnosti na Spora-
zum o dodjeli potpore Gradu Novi Pazar (‘mrska
agresorska Srbija’) u iznosu od 50.000 KM. Kako
je ovom prilikom podcrtao premijer Mario Nena-
dić, u vremenu kada se svi borimo s pandemijom,
izazvanom kornavirusom, „smatram da je naša ob-
veza da pomognemo Gradu Novi Pazar koji je u
Republici Srbiji prepoznat kao jedno od žarišta
koronavirusa“. Ta ista Vučićeva Srbija je, umjesto
Izetbegovića, Džaferovića i Novalića, poslala do-
naciju u Goražde.
„Kao što je prethodnu vladu ‘šestorke’ bio glas da
je najbolja, tako građani već govore kako je ova
najgora do sada i mi u SDP-u se u potpunosti sla-
žemo s tom ocjenom. Nama ne trebaju ljudi koji se
boje svoje sjene, poput premijera Nenadića i mini-
stra Mesihovića, a pogotovo nam ne trebaju ljudi
koji se boje Sebije Izetbegović koja je povratkom
SDA-ove Vlade skoro potpuno dotukla zdravst-
veni sustav u Sarajevskoj županijiˮ, ustvrdio je
Damir Mašić, šef SDP-a na području glavnoga
grada u državi. Pridružio se Mašiću i sindikat
zdravstva koji ne krije ‘ljubomoru’ zbog darovnica
u RS-u. „Paradoks je da u vremenu ovakve opas-
nosti po građane, Vlada i županijski zastupnici
ignoriraju one kojima građani ovih dana, ponekada
i uz kritike, upućuju i masovne javne čestitke. Dok
se u jednom dijelu BiH isplaćuju nagrade, i stimu-
lacije od 1.000 KM, u susjednoj zemlji povećava
plaća za 10 % uz dodatne nagrade, a u trećoj uvodi
obvezno plaćanje prekovremenog rada, u Sarajevu
vlada muk na zahtjeve radnika u zdravstvu.“ Da-
pače, perjanica SDA-a u Središnjoj Bosni, župa-
nijski premijer Lendo, suludo prijeti umanjiva-
njem plaća ‘herojima u bijelom’.
„Koliko je ‘dobar’ sustav u Federaciji i koliko je
‘sređeniji i učinkovitiji’ od onoga u RS-u najbolje
je na primjeru zaraze u SIPA-i oslikala razočarana
zastupnica Sabina Čudić. Radi se o tome da se za-
poslenici SIPA-e iz Republike Srpske testiraju, a
oni iz Federacije BiH ne. Tako, na primjer, od
Stranica 34
Glasnik HDK
dvoje najbližih suradnika zaraženog, testiran je su-
radnik iz RS-a, dok suradnik iz Federacije BiH
nije. Ovo nas i ne čudi u toj mjeri, uzimajući u
obzir činjenicu da RS dnevno testira i do deset
puta više građana nego FBiH, ali je posebno po-
razno da se ovdje radi u instituciji koja samo u
zgradi u kojoj radi zaraženi, radi još preko 400
ljudi. Činjenica da su pojedini zaposlenici iz RS-a
u izolaciji, dok su instrukcije koje dolaze iz FBiH
u potpunom raskoraku i rasulu ne ulijeva povje-
renje niti jednom građaninu u FBiH.ˮ Ona smatra
da je ovo još jedan dokaz neorganiziranosti i ra-
sula zdravstvenog sustava u BiH, a posebno u
Federaciji.
Uostalom, i državni ministar sigurnosti Fahrudin
Radončić javno je optužio mjerodavne da u sara-
jevskom zdravstvu postoji ‘bermudski trokut’ koji
ždere oboljele ljude i lociran je u propuhu između
Domova zdravlja i dviju najvećih bolnica. „Država
smo meda i mlijeka, kojom vladaju Fadil i Sekaˮ,
poruka je jednoga razumnog sarajevskoga intelek-
tualca koju bi trebali pročitati i razumjeti svi oni
koji za šaku ‘kaem-a’ (tako domaću valutu iz nez-
nanja naziva jedan Suljagićev i Bajrovićev politi-
čki istomišljenik), služe da bezočno nasrću i mrze
druge.
Dnevni list, Mostar
BIH – KANDIDATSKI STATUS TEK ZA
DVIJE GODINE 21
status tek za dvije godine
Teško da će BiH biti u stanju ispuniti dostatan dio
od 66 prioriteta u reformskom programu koji je
EU dogovorila s domaćim vlastima u BiH kako bi
dobila pozitivan signal na summitu EU – zapadni
Balkan u Zagrebu u svibnju pod hrvatskim pred-
sjedanjem za nastavak europskih integracija. Nai-
me, sastanak održan nedavno u Bijeljini trebao je
poslužiti kao pregled do sada ispunjenih obveza i
dogovor u svezi s onim što treba završiti do sum-
mita u svibnju, ali da je većina stranih diplomata,
iako javno govore da je sastanak bio uspješan, za-
brinuta što bi se moglo dogoditi s BiH nakon svi-
banjskog summita.
„U proteklih godinu dana ispunjeno je manje od
10 %, a na ovom je sastanku trebalo dogovoriti
ispunjavanje preostalih obveza do svibnja Među-
21 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 3. ožujka.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
tim u ovom stanju u kojem se zemlja nalazi nitko
ozbiljno ne računa da će se nešto značajno dogo-
diti”, rekao je sudionik sastanka. Prvu packu BiH
bi mogla dobiti već ovog mjeseca na summitu EU-
a, ako do tada ne bude bilo naznake da se stvari
kreću naprijed.
Iako sastanak ne će donijeti nikakve konkretne od-
luke o BiH i drugim zemljama u regiji, on će
poslati signal skeptičnim zemljama članicama EU-
a o spremnosti ili nespremnosti kandidata i poten-
cijalnih kandidata za EU za nastavak europskih
integracija. Strahuje se, naime, da bi nedostatak
napretka mogao učvrstiti uvjerenje skeptičnih čla-
nica EU-a da BiH ne treba dobiti kandidatski sta-
tus u dogledno vrijeme, što može značiti još dvije
godine čekanja do dobivanja toga statusa, a što bi
se za BiH moglo pokazati katastrofalnim.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih zna-
nosti u Ljubljani, također strahuje da bi se nedo-
statak napretka u BiH mogao pokazati štetnim za
zemlju. Kočan također drži i da se interes Amerike
za BiH smanjuje, što je još jedan element koji je
ranije tjerao BiH da se kreće naprijed. On osim
toga strahuje da bi EU sve više mogla promatrati
BiH kao sigurnosni, nego kao politički problem.
„Procjenjujem da se EU više ne će baviti isklju-
čivo pitanjima u vezi s demokratizacijom, vlada-
vinom zakona, ljudskim pravima, nego će se još
intenzivnije usmjeriti na izgradnju sigurnosnih ka-
paciteta. Ova vrst logike krajnje je problematična
jer na neki način slabi civilno društvo i pod izgo-
vorom 'lokalnog vlasništva' prvenstveno jača ka-
pacitete političkih elita”, kaže Kočan.
Što se tiče samog summita, on predviđa da će se
govoriti o ispravku pogrješaka u svezi sa Sjever-
nom Makedonijom i Albanijom, posebno u kon-
tekstu da je, kako tvrdi, Sjeverna Makedonija na-
pravila više iskoraka u odnosu na Srbiju, a nalazi
se iza nje u pregovaračkom procesu. Osim toga,
smatra da bi i Srbija i Crna Gora mogle prihvatiti
novu metodologiju, te da je sad izvjesno da Špa-
njolska ne će bojkotirati summita zbog prisutnosti
Kosova.
„Vjerujem da je primarni cilj summita jasno staviti
do znanja zemljama zapadnog Balkana da obnov-
ljena metodologija pruža novi entuzijazam i veću
dinamiku politike proširenja EU, s jasnim poten-
cijalom za punopravno članstvo u EU”, ističe
Kočan.
Stranica 35
Glasnik HDK
Podsjećanja radi, reforme koje EU želi vidjeti do
svibnja jesu reforma javnih poduzeća i uprave, po-
većanje transparentnosti, stvaranje boljeg poslov-
nog okruženja, unaprjeđenje zapošljavanja i obra-
zovnog sustava i jačanje pravne države.
Dejan Šajinović
ISTOK EU BOLJI OD ZAPADA ‒
SEDAM PUTA MANJE IZLOŽEN
KORONAVIRUSU22
Jednom je bolji Istok! Zanimljiv fenomen primje-
ćuje se u Europi: gotovo sve zemlje istoka Eu-
ropske unije koje su nekada bile dio socijalistič-
koga svijeta s ovom zdravstvenom krizom nose se
bolje od bogatijih i općenito organiziranijih zema-
lja na zapadu EU-a. To je lako dokazati brojkama:
u Poljskoj je broj umrlih na milijun stanovnika 13,
u Rumunjskoj 30, u Hrvatskoj 12, u Češkoj 20, a u
Slovačkoj samo troje. S druge strane u Danskoj je
ta brojka 70, u Švedskoj 213, u Austriji 60, a u
Nizozemskoj 250. Pogleda li se pet od šest zema-
lja osnivačica EU (Luksemburg smo izostavili jer
je mala država) ‒ Njemačku, Francusku, Nizozem-
sku, Belgiju i Italiju, prosječan broj zaraženih na
milijun stanovnika je 2496. U zemljama Više-
gradske skupine, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i
Poljskoj, taj je broj 352 ljudi, dakle sedam puta
manje.
Oprez: važan je i broj testova
Prve novinarske analize uzroka tih razlika navode
na zaključak ‒ istočna je Europa reagirala brže,
uvela je strožije karantene, a na početku joj je po-
moglo i to što si manje stanovnika može priuštiti
daleka putovanja. Usto, te zemlje imaju i bolje
zdravstvene sustave nego im se priznaje. Dok su
zemlje Zapada crpile razloge za možebitno bloki-
ranje gospodarstva iz svoje prošlosti ili razvoja
svojeg ustavnog uređenja, istok EU-a mnogo je
više slušao što se događa u njima susjednim zem-
ljama ili pak u onima najviše pogođenima. Zbog
toga je reagirao brže. Češka je 12. ožujka zatvorila
svoje škole i granice, a Slovačka je tog istog dana
proglasila izvanredno stanje, samo šest dana nakon
registriranja prvoga zaraženog. Tog istog dana bri-
tanski je premijer Boris Johnson pak rekao svojim
građanima da mogu nastaviti posjećivati sportske
događaje. Sljedećeg dana i Poljska je zatvorila
22 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 27. travnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
granice, kafiće i restorane. Kako se koronavirus
širio, pisao je u svojoj analizi američki Wall Street
Journal, Nijemci su organizirali karnevale, Tali-
jani su posjećivali nogometne utakmice, a Britanci
koncerte. Među zemljama na istoku EU-a koje su
reagirale brzo i pravodobno, konsenzualni je zak-
ljučak stručnjaka, jest i Hrvatska. Kafići i restorani
zatvoreni su 19. ožujka kada je bilo zabilježeno
nešto više od 80 zaraženih.
Zemljama na istoku Europe na samom početku
epidemije također je pomoglo i to što su ‒ manje
bogate. Osim što su njihovi građani imali manje
novca za odlazak u zimskim mjesecima na skija-
nje, manje stranih radnika zaposleno je, primje-
rice, u hrvatskim nego u talijanskim lukama i ma-
nje je ljudi avionom putovalo iz istočne Europe u
Kinu ili SAD nego sa zapada Starog kontinenta.
Valja ipak biti oprezan: jedno je tumačenje zašto
je na istoku EU-a toliko manji broj zaraženih nego
na zapadu to što su ovi prvi jednostavno testirali
manje ljudi. Osim toga, treba imati na umu da,
kada govorimo o zdravstvenom sustavu u istočno-
europskim zemljama, činjenice nisu uvijek u skla-
du s općom percepcijom. Za to je uputno pogledati
Eurostatovu tablicu broja bolničkih kreveta na 100
tisuća stanovnika u europskim zemljama. Vodeća
je Njemačka s 823 kreveta, no Njemačku slijedi
šest zemalja nove Europe (Litva, Bugarska, Ma-
đarska, Rumunjska, Poljska i Češka), iza kojih su
Belgija i Francuska, nakon koje je Hrvatska na
solidnom 10. mjestu s 591 krevetom na 100 tisuća
stanovnika. Bogate zapadne zemlje u donjem su
dijelu tablice, a slična se priča ponavlja i kada se
pogleda broj kreveta na intenzivnoj njezi.
Cjepivo protiv tuberkuloze
Kada se tome pridoda činjenica da su zemlje koje
su napustile cijepljenje BCG-om koje štiti od tu-
berkuloze, ali vjerojatno i od drugih zaraza pluća,
a uglavnom je riječ o bogatim zapadnim zem-
ljama, neusporedivo teže pogođene epidemijom od
onih koje su cijepljenje BCG-om zadržale, a riječ
je o istočnim zemljama, pandemija koronavirusa
pokazuje da novac i razvijenost ne jamče auto-
matski i zaštitu od koronavirusa.
Dino Brumec i Denis Romac
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST
diplomaCIJE REPUBLIKE
HRVATSKE!
Stranica 36
Glasnik HDK
SREBRNA REMI NAGRADA FILMU
„OPERATION STORM”23
Dokumentarni film „Operation Storm” po scena-
riju dr. Dorothy McClellan i dr. Miroslava Međi-
morca, bivšega redivitoga člana HDK-a, u režiji
hrvatskog redatelja Nikole Kneza, koji već godi-
nama stvara dokumentarne filmove u SAD-u i
redovito osvaja nagrade za svoje filmove na Svjet-
skom festivalu dokumentarnog i animiranog filma
u Houstonu (među ostalima i za dokumetarni film
Sunčica po knjizi Marije Slišković i scenariju
Miroslava Međimorca te Bleiburg, Titova dozvola
za genocid) osvojio je na 53. WorldFest-Houstonu
Srebrenu Remi nagradu u konkurenciji od više od
4500 filmova u svim kategorijama.
- We are delighted to inform you that your entry
"OPERATION STORM" has been selected to win
a Silver Remi Award! (…)There were more than
4,500 total category entries for 2020...
Dokumentarni film Operation Storm na engles-
kom jeziku prikazan je već u nizu mjesta u SAD-u
23 Preuzeto (uz neznatne preinake) s portala Hrvatskoga kulturnog
vijeća od 2. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
i Kanadi (New York i Vancouver). Redatelj Ni-
kola Knez kaže o tom iskustvu:
„Film sam prikazao u Američkom Kongresu pa je
to prvi hrvatski film, hrvatskog autora koji je do-
bio tu čast u Americi. Dobilo ga je oko 150 kon-
gresnika na ruke i službeno je zaprimljen u Pen-
tagonu te u State Departmentu. Prikazan je na US
Lexingtonu, nosaču aviona iz II. svjetskog rata.
Bilo je više od 500 američkih veterana koji su svi
ustali nakon filma i pljeskali 10 minuta, te velika
većina došla i čestitala, stiskala ruku. Osobno sam
ga pokazao na 11 kampusa diljem Amerike koji
pripadaju Texas A&M Universityju. Sjajan interes
studenata čijim sam poznavanjem Oluje doista bio
ugodno iznenađen. Film je poslan na više od 200
fakulteta i to profesorima koji izučavaju povijest
kao i ratne doktrine. Ući će uskoro i u Vojni muzej
SAD-a te čekam notifikaciju American Libraryja.ˮ
Pripremljena je i inačica filma na hrvatskom je-
ziku, no njezin se završetak oduljio zbog nedo-
statka novca. Možda će ova nagrada pomoći da se
ona prikupe.
ALEMKA MARKOTIĆ: ZARAZNE
BOLESTI MIJENJALE SU SVIJET,
POVIJEST, DIKTIRALE ŽIVOT I SMRT24
Pandemija COVID-a 19, koja vlada na našem pla-
netu, bila je povodom za razgovor s glasovitom
znanstvenicom, ravnateljicom
zagrebačke Klinike za infekti-
vne bolesti „Dr. Fran Miha-
ljević“, prof. dr. Alemkom
Markotić. Razgovor što ga je
vodila novinarka mostarskoga
Dnevnog lista prenosimo u
cijelosti.
Svjedoci smo ovih dana popuštanju brojnih mjera zabrane u
nizu zemalja, uvedenih tijekom borbe protiv COVID-19. Mis-
lite li kako se to događa prerano? Njemačka kancelarica An-
gela Merkel i sama je izjavila kako smo još na početku pan-
demije, i kako ništa nije gotovo…?
Definitivno smo svi oprezni i pratit ćemo kako će
popuštanje mjera utjecati na epidemiološku situa-
ciju vezanu uz COVID-19. Kako su mjere pos-
tupno i promišljeno uvedene, tako je planirano i
24 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 5. svibnja.
Stranica 37
Glasnik HDK
njihovo postupno popuštanje uz pažljivo praćenje
rezultata koje će to popuštanje dovesti. Potrebna je
suradnja svih: stručnjaka epidemiologa koji će
mjere osmisliti kao i cjelokupnog stanovništva u
racionalnom provođenju tih mjera te pridržavanja i
dalje mjera higijene i socijalne distance.
Što je po Vašem mišljenju uzrok ukidanju brojnih mjera za-
brane? Koje su države na najbolji način pristupile borbi s
COVID-om19?
Postupno ukidanje mjera predviđa se u većini ze-
malja u kojih dolazi do poboljšanja epidemiološ-
koga stanja te smanjenja broja oboljelih i premi-
nulih. Zemlje koje su promišljeno, ali na vrijeme
počele provoditi epidemiološke mjere uspjele su
staviti epidemiju pod nadzor i smanjiti broj obo-
ljelih i preminulih. Hrvatska je definitivno među
uspješnim zemljama i nadamo se da će tako ostati
i nakon svih faza popuštanja mjera.
Kakvim ocjenjujete pristup Švedske, što se dogodilo u Italiji i
Španjolskoj, gdje su u svemu tome na ljestvici Hrvatska i
BiH?
Švedska je imala svoj pristup koji je rezultirao
dosta visokim brojem oboljelih i preminulih na
milijun stanovnika, no koliko vidim i dalje ne odu-
staju od njega. Italija i Španjolska dijelom su zaka-
snile s mjerama i shvaćanjem opasnosti situacije.
Na odluku o vrsti mjera i načinu njihova uvođe-
nja, međutim utječe cijeli niz i socioloških, demo-
grafskih, ekonomskih, okolišnih i drugih uvjeta.
Trebat će više godina da bi se provele detaljne
analize i zaključilo što je gdje i zašto krenulo krivo
ili dobro, da bismo u nekoj sličnoj situaciji znali
bolje reagirati.
Jeste li očekivali da bi u 21. stoljeću ovakva pandemija mogla
poharati svijet?
Od zaraznih bolesti možete uvijek i sve očekivati.
One su mijenjale svijet, povijest, diktirale život i
smrt. Upravo zbog toga je nedavno izrađen Nacrt
istraživanja i razvoja („The R&D Blueprint“), od-
nosno globalna strategija i plan spremnosti koji
omogućuje brzo aktiviranje istraživačkih i razvoj-
nih aktivnosti tijekom epidemija. Njegov je cilj
ubrzati dostupnost učinkovitih testova, cjepiva i
lijekova koji se mogu koristiti za spašavanje života
i izbjegavanje kriza velikih razmjera. Uza Svjetsku
zdravstvenu organizaciju (WHO) kao organiza-
tora, široka globalna koalicija stručnjaka pridoni-
jela je tom nacrtu, a potječu iz medicinskoga,
znanstvenog i regulatornog područja djelovanja.
Države članice WHO-a pozdravile su izradbu tak-
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
va plana na Svjetskoj skupštini zdravlja u svibnju
2016. godine.
Što nas očekuje ovoga ljeta, a što sljedeće jeseni?
Nadamo se ovog ljeta smanjenu broju oboljelih,
ako se svi budemo i dalje držali osnovnih mjera
poput pojačanih higijenskih mjera i socijalne dis-
tance. U jesen je moguća ponovna pojava većega
broja slučajeva. No, kao što sam više puta istak-
nula, ovaj virus nas je iznenadio u mnogo situacija
pa su svi scenariji još uvijek otvoreni, od potpunog
iščezavanja virusa iz populacije do ponovne poja-
ve velika broja oboljelih.
Kada možemo očekivati početak sigurne primjene cjepiva
protiv COVID-a 19 i može li ono biti opasno za veoma imu-
nokompromitirane bolesnike?
Za razvoj novog, učinkovitoga cjepiva uobičajeno
je potrebno i po 10-15 godina. Po ubrzanom je
postupku, moguće da će cjepivo biti spremno kroz
oko godinu dana, moguće i kraće. Ipak, bit će
potrebno dulje vrijeme da se ocijeni njegova učin-
kovitost i sve moguće nuspojave. Uvijek je pot-
reban puno veći oprez pri ispitivanju primjene i
neškodljivosti cjepiva u imunokompromitiranih
bolesnika.
Što Vi u ovom trenutku savjetujete građanstvu, što javnom
zdravstvu, vlastima?
Više od dva mjeseca trudimo se prenijeti sve naše
znanje kako građanstvu tako i onima koji moraju
donositi odluke o uvođenju i ukidanju različitih
mjera. Svi se zajedno, i stručnjaci i građanstvo i
vlast, trebamo držati i u praksi na najbolji mogući
način provoditi propisane epidemiološke mjere.
To se pokazalo kao najbolji model.
Mogu li preventivne mjere, poput pravilne prehrane, uzimanje
određenih suplemenata itd. pomoći zaraženima da ozdrave?
Što se tiče COVID-19, za to nema za sada nika-
kvih jasno utemeljenih stručnih i zdravstvenih do-
kaza. Međutim, u svakoj bolesti, pa tako i u zara-
znim bolestima, pravilna ishrana može pridonijeti
bržem ozdravljenju.
Često čitamo u tisku kako je riskantno liječenje oboljelih pri-
ključivanjem na respiratore… Je li to točno?
Postoje propisane indikacije za priključivanje bo-
lesnika na respirator i to se obavlja prema pravi-
lima struke uz uvažavanje svih spoznaja koje se
pojavljuju vezano uz specifičnosti nove bolesti
kao što je COVID-19.
Može li nam pomoći povećavanje vlažnosti zraka u stanu,
izlaganje suncu…?
Stranica 38
Glasnik HDK
Normalna vlaga u prostoru omogućuje da naše slu-
znice dišnog sustava budu zdrave i otpornije i na
različite infekcije, redovito provjetravanje prostora
smanjuje možebitnu koncentraciju virusa u pros-
toru.
Očekuje li nas nakon corone najezda nekih novih virusa?
Ovisi li to i o našem ponašanju prema okolišu?
Uvijek možemo očekivati neke nove viruse, ali i
mogućnost da stari i već poznati virusi naprave
iznenađenja i postanu preko noći veliki javno-
zdravstveni problem. Slično je npr. bilo s virusom
Zika, koji je u Africi godinama uzrokovao blage
virusne infekcije, a nakon što se pojavio u zem-
ljama Južne Amerike, izazvao je brojne posljedice,
osobito tijekom trudnoće uz pojavu neuroloških
poremećaja i malformacija novorođenčadi.
Koliko će nevolja, nakon COVID-a19, donijeti snažan udar na
gospodarstvo u cijelom svijetu?
Nisam ekonomski ekspert, ali svi predviđaju veli-
ke ekonomske posljedice u cijelom svijetu. Na ža-
lost, ni to nije u povijesti, pa i novijoj ništa novo.
Ima analitičara koji najavljuju sumrak kapitalističkog sus-
tava…
Ne bih to mogla komentirati, nisam politički anali-
tičar.
Nazire li se, nakon svih grješaka koje čini, spas za ljudsku
vrstu?
Ljudska se vrsta kroz povijest susrela s brojnim
velikim i opasnim ugrozama. Mnoge je od njih
sama izazvala, mnoge je, kao zarazne bolesti,
priroda postavila. Zahvaljujući svojoj inovativno-
sti, uspjeli smo preživjeti sve to i uz to pokrenuti
daljnji napredak.
Razgovarala:Vesna Hlavaček
ŽIGMANOV TRAŽI POMOĆ HRVATSKE
VLADE OKO FINANCIRANJA I STATUSA
HRVATA U SRBIJI25
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvo-
dine (DSHV) Tomislav Žigmanov zatražio je u
ponedjeljak od Vlade RH da se kod srbijanskih
vlasti zauzme za financiranje hrvatske manjine i
njezin status u Srbiji, ukazavši na primjer finan-
ciranja srpske manjine u Hrvatskoj. Čelnik DSHV-
a u svojem se priopćenju pozvao na odluku Vlade
25 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 5. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
RH o raspodjelbi sredstava od 21. travnja, prema
kojoj je za srpsku zajednicu iz državnoga prora-
čuna opredijeljeno 11.931.000 kuna, odnosno više
od milijun i pol eura.
Subotica
„Ista je novčana svota, također, 20 % veća u od-
nosu na 2019., kada je s državne razine za potrebe
kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj izdvojeno
9.005.000 kuna“, naveo je Žigmanov pohvalivši
taj potez Vlade te navodeći da pozitivna ocjena
vrijedi i kada je riječ o društvenom položaju i pra-
vima građana srpske nacionalnosti u RH. Kako
ističe čelnik jedine hrvatske političke stranke u
Srbiji, takvu situaciju i takve trendove, nažalost,
„ne bilježimo u Republici Srbiji, kada je riječ o
odnosu spram financiranja kulturne autonomije
ovdašnjih Hrvata, a ako zanemarimo tijela Auto-
nomne Pokrajine Vojvodine – uopće ne registri-
ramo pozitivne trendove“.
Još uvijek nema službenih stajališta o iznosu fi-
nanciranja potreba Hrvata u Srbiji za ovu godinu,
premda su hrvatske institucije i organizacije nes-
lužbeno obaviještene da će se negativne posljedice
'koronakrize' odraziti i na financiranje kulturne
autonomije i na ostvarivanje manjinskih prava,
ističe prvi čovjek DSHV-a. Žigmanov stoga moli
Vladu RH i mjerodavna tijela da spomenutu
informaciju ozbiljno razmotre pri projekciji svojih
političkih aktivnosti u zauzimanjima za recipro-
citet, budući da, ako se takvo što dogodi, funk-
cioniranje institucija hrvatske zajednice i znatan
broj započetih aktivnosti mogu biti dovedeni u
pitanje.
Financiranje s državne razine Hrvata u Srbiji
podrazumijeva gotovo deset puta manja financij-
ska sredstva u odnosu na Srbe u Hrvatskoj, ističe
Žigmanov dodavši da samo Grad Zagreb iz svo-
jega proračuna izdvaja Srpskom narodnom vijeću
više sredstava nego cijela Republika Srbija Hrvat-
Stranica 39
Glasnik HDK
skom nacionalnom vijeću. Čelnik DSHV-a ukazao
je i na druge negativne trendove koji se bilježe
godinama. Tako je Srbija iz Proračunskog fonda
za nacionalne manjine 2019. dodijelila zajednici
Bunjevaca nehrvata, koja je četiri puta brojčano
manja od zajednice Bunjevaca koji se na popisu
stanovništva prepoznaju kao Hrvati, sedam puta
više novca za istu vrstu manifestacije koju imaju i
Hrvati, a koja predstavlja jedan od „temeljnih
identitetskih markera“ bunjevačkih Hrvata. Riječ
je o žetvenim svečanostima pod nazivom „Duži-
janca“, koju kao svoju promiče i zajednica Bu-
njevaca, nehrvata na sjeveru Bačke.
Uz to, supredsjedatelj Međuvladina mješovitog
odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti Hrvata u
Republici Srbiji i Srba u Republici Hrvatskoj sa
srbijanske strane Ivan Bošnjak više od četiri mje-
seca ne želi odgovoriti hrvatskim medijima u Sr-
biji na pitanja o ključnim problemima s kojima se
suočavaju pripadnici hrvatske zajednice, ističe ta-
kođer Žigmanov. On je stoga pozvao sve razine
vlasti u Hrvatskoj da, osim stalnog interesa za
društveni položaj Hrvata u Srbiji, osnaže i svoju
političku i financijsku potporu. Također ističe da
bi to trebala pratiti i snažnija potpora diplomatsko-
konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u
Republici Srbiji „a da ne izostaje i elementarna
komunikacija s predstavnicima legitimnih hrvat-
skih institucija i organizacija, kao što je trenutačno
slučaj“.
Tomislav Kristo
VELEPOSLANIK GLUNČIĆ SUDJELOVAO
U BEČU NA SVEČANOM OBILJEŽAVANJU
DANA EUROPE26
Daniel Glunčić, veleposlanik RH u Republici Aus-
triji, redoviti član HDK-a, sudjelovao je 8. svibnja
na svečanosti kojom je pod geslom „Sada hrabro
za više Europe“ Predstavništvo Europske Komisije
(EK) u Austriji obilježilo u Beču Dan Europe, 70.
godina „Schumanove deklaracije“, te 25 godina
članstva Austrije, Švedske i Finske u Europskoj
uniji. Počasni gost programa bio je austrijski pred-
sjednik Alexander Van der Bellen koji je u povodu
značajne obljetnice svim gledateljima uputio sve-
čanu video-poruku, izvijestilo je u četvrtak Vele-
poslanstvo RH u Beču. Isti izvor navodi da je zbog
26 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
mjera protiv COVIDA-19 svečanost održana on-
line, a veleposlanicima je uz strogo poštivanje
mjera zaštite bilo omogućeno zajedničko praćenje
svečanosti iz prostorija bečkog Europskoga doma.
Hrvatska je bila zastupljena kao zemlja koja u
prvoj polovici ove godine presjeda Vijećem Eu-
ropske Unije. U izvješću stoji kako je voditelj
Predstavništva EK-a u Austriji Martin Selmayer u
svojem pozivnom pismu upućenom veleposlani-
cima država članica, država kandidatkinja te drža-
va EGP-a istaknuo da i danas u vremenu krize
prouzrokovane pandemijom koronavirusa, Europa
mora kao i prije 70 godina, skupiti sve svoje snage
kako bi osigurala blagostanje, mir, jedinstvo i de-
mokratske vrijednosti.
Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
Danijel Glunčić na svečanosti
„Nije vrijeme za egoizam“, naglasio je M. Sel-
mayer u svojem obraćanju na početku svečanosti,
istaknuvši kako je potrebno „više Europe u glava-
ma i srcima“. I austrijski predsjednik Alexander
Van der Bellen u svojem je svečanom govoru
opetovano apelirao na zajedništvo istaknuvši kako
se veliki izazovi ne mogu riješiti samo unutar na-
cionalnih granica. Svojom jedinstvenom mješavi-
nom sposobnosti, temperamenta i iskustava upra-
vo smo predisponirani naći zajedničke odgovore
na sva velika pitanja današnjega vremena, istak-
nuo je austrijski predsjednik.
„Moramo naučiti misliti europski kao Talijani i
kao Nijemci, kao Nizozemci i kao Grci, kao Aus-
trijanci i kao Hrvati, ističući i, a ne ili, te uvaža-
vajući mišljenje drugoga i ojačavajući zajedniš-
tvoˮ, naglasio je austrijski predsjednik. „Europa,
nije savršena, ali na svima nama je da je učinimo
boljom te nastavimo raditi na ovom najvećem pro-
jektu mira, gospodarstva, solidarnosti i nade jer je
europsko ujedinjenje najbolja ideja koju smo ikada
imali.ˮ U svjetlu gesla „Više Europe“ veleposlanik
Daniel Glunčić, u naknadnom razgovoru sa sudio-
Stranica 40
Glasnik HDK
nicima svečanog obilježavanja u predstavništvu
EK-a, ukazao je i na zaključke s jučerašnjeg
Zagrebačkog susreta na vrhu kao središnjeg
događaja hrvatskoga predsjedanja s kojeg su jasno
razaslane poruke o poticanju europske perspektive
zemalja zapadnog Balkana te potrebi da se one,
kroz temeljne unutarnje reforme državnog sustava
i društva, približe europskim integracijama.
U ovogodišnjem programu, osim voditelja EK-a i
austrijskoga predsjednika, sudjelovao je i potpred-
sjednik Europskog Parlamenta, pučanin Othmar
Karas, a glazbeno je program uokvirio ansambl
nekadašnjih Bečkih dječaka VieVow s pjesmama
Austrije, Finske i Švedske koje zajedno obilježa-
vaju 25 godina članstva u EU-u. Dan Europe obi-
lježava se 9. svibnja, na dan kad je 1950. francuski
ministar vanjskih poslova Robert Schumann pred-
stavio tzv. „Schumanovu deklaraciju“, a koja je
bila temeljni dokument u stvaranju Europske zaje-
dnice za ugljen i čelik u koju su ušle nekadanje
suparničke zemlje Francuska, Zapadna Njemačka,
Belgija, Luksemburg, Nizozemska i Italija. „Ovo
udruživanje gospodarskih interesa navedenih ze-
malja smatra se prvim korakom prema ujedinjenoj
Europi i očuvanju miroljubivih odnosa“, istaknuto
je u priopćenju Veleposlanstva RH u Austriji.
Snježana Herek
KARDINALU PULJIĆU PRIJETE ULIČNIM
PROSVJEDIMA; HNS: OVO JE JOŠ JEDAN
U NIZU SUSTAVNIH NAPADA NA CRKVU27
Najava da će se, osim u Bleiburgu, komemoracija
za bleiburške žrtve organizirati 16. svibnja i u Sa-
rajevu i Zagrebu izazvala je histerične reakcije na
sarajevskoj političkoj sceni, piše Večernji.ba.
Tko prednjači u napadima
Nakon što je predsjednik Hrvatskog sabora, inače
pokrovitelja komemoracije, kazao da ne će biti
političkih govora, nego da će se komemorirati
žrtva, kao i da bi misu u Sarajevu trebao voditi
kardinal Vinko Puljić, koji je trebao predvoditi
misu u Bleiburgu da nije pandemije, uslijedili su
napadi samoproglašenih antifašista. Bespotrebnu
politizaciju pokrenuo je član Predsjedništva BiH
Željko Komšić poručivši kardinalu Puljiću da se
moli „za žrtve Jasenovca i Gradine, a ne za Lubu-
27 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
rićevu vojsku. Neka se sjeti zločina Crne legije
Jure Francetića, zločina Maksa Luburića u Sara-
jevu i pomoli se za duše tisuća nevinih civila,
uključujući i djecu pobijenu na najbrutalniji način
u Jasenovcu i Donjoj Gradini. Ili, ako neće, onda
radi sebe da makar pročita nešto o istim tim zlo-
čincima i njihovim zločinima, i da sam u sebi pri-
hvati da su ti za koje se želi moliti u sarajevskoj
katedrali počinili takve zločine kojima su se uža-
savali čak i njihovi nacistički gospodariˮ, izjavio
je Komšić.
Socijaldemokratska partija (SDP) BiH otišla je i
korak dalje, pozivajući građane Sarajeva na pros-
vjede zbog mise za Bleiburg te optužujući religij-
ske institucije i pozivajući ih da se „ograde i sup-
rotstave agresivnom neofašizmu koji promiču pri-
padnici njihovih vjerskih zajednica. Ako se misa
ipak održi, SDP će pozvati antifašiste da se u isto
vrijeme mirnim prosvjedima suprotstavimo revizi-
ji povijesti i veličanja fašizma te tako pokažemo
demokratskom svijetu kako u Bosni i Hercegovini
antifašizam živi”, naveli su iz SDP-a. SDP, kao i
oporbeni Nezavisni blok, iskoristili su ovaj povod
i za politički napad na gradonačelnika Sarajeva
Abdulaha Skaku jer „ne vidi ništa sporno u tome
da se održi misa onima koji su za vrijeme Drugoga
svjetskog rata i marionetske državice NDH pobili
veliki broj nedužnih građana Sarajeva. Našoj
stranci, koja se naziva liberalnom, zasmetala je
čak gradonačelnikova izjava da žrtve komunis-
tičkog režima imaju pravo na sjećanje. ” SDA se
pridružio "osudama", ali su barem priznali da ne
mogu zabranjivati mise.
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Vinko Kardinal Puljić
Potpora kardinalu
Slučajno ili ne, ni u jednoj od ovih reakcija ne spo-
minju se brojni civili, uključujući žene i djecu, koji
su ubijeni u Bleiburgu. Ovo je ujedno i najizrav-
nije političko upletanje u crkvene aktivnosti i ne-
Stranica 41
Glasnik HDK
zapamćen pritisak na Vrhbosansku nadbiskupiju i
kardinala Puljića osobno. Do sada barem nije bilo
pokušaja da se politički određuje kada će se i za
koga služiti mise u crkvama. Hrvatski narodni sa-
bor BiH oštro je osudio sve neprimjerene, zlona-
mjerne i gnjusne napade na uzoritog kardinala
Vinka Puljića u povodu organiziranja svetoga mis-
nog slavlja za komemoraciju nevinih žrtava blei-
burške tragedije.
Iz HNS-a upozoravaju da je ovo još jedan u nizu
sustavnih napada na Katoličku crkvu i Hrvate u
BiH.
„HNS upozorava da sveta misna slavlja nisu mje-
sto ni oruđe za osobne političke bodove i podsjeća
političke dužnosnike i opcije koji uporno naruša-
vaju temeljne ljudske, političke i demokratske
principe da nisu i ne mogu se pretvarati da jesu
moralna vertikala istog društva koje ugrožavaju
vlastitim neodgovornim ponašanjem i kontinuira-
nim poticanjem političke netrpeljivosti i nestabil-
nosti. HNS izražava potpunu potporu uzoritom
kardinalu Puljiću u svetom misnom slavlju na spo-
men nedužno položenih života bleiburških žrta-
vaˮ, poručeno je iz HNS-a.
Konačno, dužnosnici Hrvatskoga narodnog sabora
pozivaju sve dužnosnike i opcije koji su se oglasili
po pitanju navedenog svetoga misnog slavlja da
se, u vremenu kada stanovnici Bosne i Herce-
govine ispaštaju od posljedica globalne pandemije,
umjesto misnim obredima bave pitanjima za so-
cio-ekonomsku stabilizaciju i nadilaženje trenu-
tačne krize.
Dragan Jurić
ČOVIĆ ODRŽAO VIDEO-SASTANAK S
MINISTROM VANJSKIH I EUROPSKIH
POSLOVA HRVATSKE28
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup-
štine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović
održao je 11. svibnja, putem video-konferencije,
sastanak s ministrom vanjskih i europskih poslova
Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radma-
nom, redovitim članom HDK-a. Sastanku su
pribivali i državni tajnik Središnjeg državnog ure-
da za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, te državna
tajnica za političke poslove u Ministarstvu vanj-
skih i europskih poslova R H Zdravka Bušić. Oku-
28 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
pljeni sugovornici izrazili su zadovoljstvo uspje-
hom Zagrebačkog sastanka, koji je 6. svibnja oku-
pio države članice Europske unije i zemlje jugo-
istočne Europe. Održani sastanak, 20 godina na-
kon prvog Zagrebačkog susreta na vrhu, pono-
vno je istaknuo jedan od prioriteta hrvatskog
predsjedanja Vijećem EU-a ‒ pitanje europske
perspektive regije i proširenja EU-a, rečeno je u
tijeku video-sastanka. Pozdravljena je poruka
predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića o važ-
nosti jednakopravnosti svih triju konstitutivnih
naroda u praksi na temelju Ustava BiH, kao i o
europskom putu i reformskim naporima BiH.
Foto: Twitter ‒ Vijesti.ba
Ministar Grlić Radman na video-sastanku.
Lijevo: Zvonko Milas i Zdravka Bušić
Predsjedatelj Doma naroda PSBiH istaknuo je da
je Bosna i Hercegovina na održanom summitu do-
bila posebnu vidljivost i visoko mjesto na dnev-
nom redu uslijed zalaganja hrvatskih predstavnika
za njezin europski put i temeljne odrednice BiH,
odnosno jednakopravnost i legitimno predstavlja-
nje konstitutivnih naroda. Ministar Grlić Radman
osvrnuo se na ovotjednu video-konferenciju Ujedi-
njenih naroda o 57. izvješću visokoga predstav-
nika o provedbi mirovnog sporazuma za BiH, na
kojoj je Hrvatska pozvala na promjenu Izbornog
zakona, istaknula potporu europskom putu BiH, te
naglasila važnost legitimne zastupljenosti Hrvata u
institucijama BiH. Sugovornici su razmijenili i mi-
šljenja o poduzetim mjerama i aktivnostima u bor-
bi protiv pandemije koronavirusa, s naglaskom na
humanitarnu pomoć koju je Hrvatska prošli tjedan
uputila Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz Ureda
predsjedatelja Doma naroda PSBiH Dragana Čo-
vića.
Vijesti.ba / FENA
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
Stranica 42
Glasnik HDK
GORDAN GRLIĆ RADMAN: PRIJETNJE
PULJIĆU GOVORE O POLOŽAJU HRVATA
U BIH29
„Javna osuda i prijetnje linčem vrhbosanskom
nadbiskupu, kardinalu Vinku Puljiću, zbog plani-
rane mise za blajburške žrtve u Sarajevu sugeriraju
da položaj hrvatskog naroda u BiH nije onakav ka-
kav bi trebao bitiˮ, ocijenio je u četvrtak u Zag-
rebu hrvatski ministar vanjskih i europskih pos-
lova. Gordan Grlić Radman, redoviti član HDK-a,
rekao je novinarima da je izrazio potporu nadbis-
kupu Puljiću, čovjeku koji je za vrijeme rata ostao
u Sarajevu i „svijetli je primjer suživota, multi-
kulturalnosti”. „Ta javna osuda, linč, na neki način
sugerira zapravo da i položaj hrvatskog naroda u
BiH nije takav kakav bi trebao biti”, ocijenio je
ministar.
On je telefonom razgovarao s kardinalom Pulji-
ćem i podržao služenje mise u sarajevskoj kated-
rali u sklopu obilježavanja 75. obljetnice Blajbur-
ške tragedije. Najava te mise predviđene za 16.
svibnja naišla je na niz osuda u BiH. „Dao sam
podršku jednom duhovniku, visokom crkvenom
dostojanstveniku koji je dva puta doveo Papu u
BiH, koji je…. uvijek bio za mir, za suživot, poš-
tivao je druge. To je bio moj čin podrške njemu i
dakako položaju hrvatskog naroda.”
Najavu održavanja mise za blajburške žrtve osudio
je velik broj političara u BiH, uključujući sva tri
člana Predsjedništva BiH, gotovo sve veće politi-
čke stranke čije je sjedište u Sarajevu, a oštro su
reagirali i Židovska zajednica BiH, Pravoslavna
crkva te veleposlanstvo Izraela u BiH. Oni smat-
raju kako je misa zapravo krinka za rehabilitaciju
NDH i ustaša koji su tijekom Drugog svjetskog
rata počinili brojne zločine u Sarajevu u kojemu je
od 1941. do 1945. godine ubijeno više od deset
tisuća njegovih građana. Iz Vrhbosanske nadbis-
kupije odbacili su optužbe da pokušavaju rehabili-
tirati ustaški režim poručivši kako je misa is-
ključivo čin molitve za pokojne temeljen na krš-
ćanskom nauku koji poziva i na molitvu za one
koji su bili na strani zla da im Bog oprosti grijehe.
„Svatko ima pravo na misu, na molitvu, to je
duhovni čin”, rekao je Grlić Radman. Istaknuo je
da bi u BiH vjerske slobode trebale biti demo-
kratske vrijednosti i načela. Kardinala Puljića za-
jednički su odabrali biskupi iz Hrvatske i Bosne i
29 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
Hercegovine za predsjedatelja euharistije blajburš-
kim žrtvama.
Počasni bleiburški vod u travnju je otkazao ovo-
godišnju središnju komemoraciju žrtvama komu-
nističke odmazde nad pripadnicima vojske ustaške
NDH i civilima u Bleiburgu. Umjesto toga, kome-
moracija će se odvijati na trima mjestima. Na
groblju u Unterloibachu bit će molitva voditelja
Hrvatske katoličke misije u Klagenfurtu, a kod
spomenika na Bleiburškom polju položit će se vi-
jenci. Na zagrebačkome groblju Mirogoju u 11
sati bit će molitva i dova te će se položiti vijenci u
ime državnih izaslanstava. Molitvu će predvoditi
vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, a dovu imam
zagrebačke džamije Mersad ef. Kreštić. Nadbiskup
vrhbosanski kardinal Vinko Puljić predvodio je u
katedrali u Sarajevu misu zadušnicu s početkom u
12.15 sati u skladu s epidemiološkim propisima za
vjerske zgrade u BiH.
Blajburškom tragedijom naziva se stradanje više
desetaka tisuća ustaških i drugih vojnika NDH i
civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati sa-
vezničkim snagama, ali ih je britanska vojska vra-
tila jugoslavenskoj. Nekoliko desetaka ih je ubi-
jeno na Bleiburškom polju, a desetci tisuća ostalih
stradali su u Sloveniji i idućih mjeseci u marše-
vima od Maclja do Gevgelije, danas poznatima
kao ‘križni putovi’.
Hina
POČELO SKLAPANJE BUDUĆEGA
KOLNIKA PELJEŠKOG MOSTA30
Gradilište Pelješkog mosta ovih je dana iznimno
živo. Za razliku od ostalih gradilišta koja trpe pos-
ljedice koronakrize, u Komarni i Brijesti kineski
radnici tvrtke China Road and Bridge Corporation
(CRBC) na izgrađene stupove budućeg mosta koji
strše iz mora postavljaju rasponski sklop po kojem
će se moći prometovati već od 31. srpnja 2021.
godine, ako ne bude znatnijih problema u dopremi
gradiva za gradnju iz Kine.
Riječ je o početnom odsječku kolničkoga sklopa
dugom 10, a širokom oko 23 m, ukupne težine 250
tona, koji je s drugim odsječcima brodom dop-
remljen iz Kine krajem veljače. Stupovi na koje se
postavlja kolnički sklop visoki su oko 55 m kako
30 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 25. svibnja.
Stranica 43
Glasnik HDK
bi osigurali slobodan plovni prolaz prema Neumu,
pa tako visoki izgledaju još grandioznije usred
Neretvanskoga kanala.
Prema planovima, prvi putnici preko Pelješkog
mosta trebali bi prijeći krajem srpnja iduće godine.
Tako su rekli investitori Hrvatske ceste i kineski
izvođači radova, državna tvrtka CRBC, na samom
početku izvođenja radova u srpnju 2018., kad je
prihvaćen zadani rok za dovršetak radova od 36
mjeseci. Vjerojatno bi tako i bilo da se nije dogo-
dila koronakriza u Kini, gdje su tvornice koje pro-
izvode dijelove čeličnoga sklopa za most mjese-
cima bile zatvorene. Sada je realno očekivati da bi
se taj rok mogao produljiti za nekoliko mjeseci, no
o tome nitko na gradilištu ne želi nagađati. Naime,
tvornice u Kini počele su raditi i u tijeku je proiz-
vodnja 47 čeličnih odsječaka za rasponski sklop
teških oko 200 t, koji bi za oko tri mjeseca, ako ne
bude nepredviđenih okolnosti vezanih uz pande-
miju koronavirusa, trebali stići u Luku Ploče.
U tvrtki CRBC, čiji radnici grade most, nadaju se
da do znatnijih zastoja ne bi trebalo doći jer su
kineske čeličane koje izrađuju dijelove za ras-
ponski sklop u punom pogonu. Ne očekuju se ni
problemi sa zdravstvenim stanjem radnika na gra-
dilištu jer se oko 600 Kineza pridržava strogih
uputa epidemiološke službe.
Za razliku od Pelješkog mosta, koji se radi od
jeseni 2018., radovi na pristupnim cestama otpo-
čeli su tek potkraj prošle godine. Neposredno pre-
ko puta gradilišta mosta radi se čvor Duboka, dok
je na pelješkoj strani najzahtjevnija građevina tu-
nel Debeli brijeg ukupne duljine 2467 m, koji se
nastavlja na dionicu ceste koja vodi od izlaska s
mosta prema Stonu (Duboka ‒ Sparagovići/Zara-
deže). Na ovom gradilištu u Dančanju angažirano
je stotinjak radnika, a vrijednost radova je 478,3
milijuna kuna bez PDV-a. Tako bi se ova zah-
tjevna dionica pelješke ceste dovršila u kolovozu
2022., dakle godinu dana nakon planiranog roka
za dovršetak samoga pelješkog mosta. Stonska bi
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
se obilaznica trebala završiti u ožujku 2022., od-
nosno osam mjeseci nakon planiranog roka dovr-
šetka pelješkog mosta 31. srpnja 2021.
* * * * *
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković rekao je
u ponedjeljak u Komarni da Pelješki most, kao
strateški bitna investicija ove Vlade, poprima svo-
je obrise i jednom će zauvijek riješiti pitanje teri-
torijalne povezanosti Hrvatske, a zbog koronakrize
radovi bi se mogli produžiti 2-3 mjeseca. Na Pe-
lješkom mostu počelo je postavljanje rasponskoga
sklopa. Na samom gradilištu je oko 600 radnika te
još 200-tinjak na pristupnim cestama. Sve zasad
ide prema planu. Iz HC-a poručuju kako su spre-
mni na sve scenarije. Ako do 31. srpnja 2021.
ceste ne budu gotove, most će se svejedno spojiti s
kopnom.
Predsjednik Vlade Plenković popodne je obišao
radove na Pelješkom mostu i ocijenio da bi se
planirani rok za dovršenje Pelješkog mosta zbog
koronavirusa mogao produljiti za dva do tri mje-
seca.
„Rok je bio 31. srpnja 2021., no zbog korona-
virusa i nemogućnosti naših stručnjaka da odu u
Kinu i vide kako se proizvode pojedini dijelovi
mosta, moglo bi doći za oko dva do tri mjeseca
produljenja toga rokaˮ, rekao je Plenković prili-
kom obilaska gradilišta. Dodao je kako su pred-
stavnici CRBC-a, kineske tvrtke za izgradnju cesta
i mostova, spremni uložiti dodatne napore, a i na
političkoj se razini može tražiti da se stvari ubr-
zaju. Ističe kako dio pristupnih cesta koji je dobio
Strabag ide dobro i u rokovima, a dio koji je dobio
grčki Avax nešto kasni s početkom, ali bi kroz
idućih mjesec dana i tu trebalo sve biti kako treba.
Naglasio je kako je Pelješki most, projekt vrijedan
520 milijuna eura, jedna od najvažnijih i strateški
najbitnijih infrastrukturnih investicija koja u man-
datu njegove Vlade polako poprima svoje obrise, a
Stranica 44
Glasnik HDK
cilj je da se u cijelosti završi. „To je projekt koji će
jednom zauvijek riješiti pitanje teritorijalne pove-
zanosti Hrvatske, za sve nas, osobito za kolege i
prijatelje iz Dubrovačko-neretvanske županije on
znači ravnopravan status te županije u čitavom su-
stavu i teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvat-
skeˮ, rekao je premijer Plenković.
(Hina) Stanislav Soldo i Tom Dubravec
,ANTIFAŠISTI’ I VJERSKI VOĐE
UJEDINJENI PROTIV KATOLIKĀ SRUŠILI
MEĐURELIGIJSKO VIJEĆE31
U proteklom ratu sve su se vojske trudile nepri-
jatelju uništiti njegove svetinje. Srušile su 3200
katoličkih, muslimanskih i pravoslavnih zgrada u
BiH. Malo je bilo netaknutih crkava, džamija, gro-
balja. Čim su se vojne cijevi malo ohladile, vodeći
autoriteti vjerskih zajednica okupili su se kako bi
uspostavili Međureligijsko vijeće. Ideja njegova
utemeljenja, koje je pod takvim imenom 1997.
godine nastalo kao prvo u svijetu, bila je pomi-
renje među narodima u Bosni i Hercegovini. Us-
postavljeno je zalaganjem vrhbosanskog nadbis-
kupa kardinala Vinka Puljića, reisu-l-uleme Islam-
ske zajednice u BiH Mustafe ef. Cerića, mitro-
polita dabrobosanskog Nikolaja iz Srpske pravo-
slavne crkve te Jakoba Fincija, predsjednika Ži-
dovske zajednice BiH.
U praksi, to je tijelo pokrenulo brojne među-
religijske projekte i dijalog dajući dobar primjer
političarima, intelektualcima, medijima. Svih ovih
godina djeluje kao domaća, nevladina organizacija
koja nije nikakvo nadtijelo, nego, kako se pred-
stavlja, tijelo kroz koje se iskazuje dobra volja tra-
dicionalnih crkava i vjerskih zajednica da zajed-
ničkim snagama pridonesu izgradnji bh. društva u
dijelovima gdje je utjecaj crkava i vjerskih zajed-
nica neprijeporan. U zemlji s visokim stupnjem
religioznog stanovništva, gdje se pripadnost vjeri
gotovo potpuno poklapa s nacionalnim opredje-
ljenjem, uvijek se pozorno pratila svaka izgovo-
rena riječ i svaki načinjeni korak crkvenih pred-
stavnika, posebice najviših. Tako je i Međureli-
gijsko vijeće uspijevalo gasiti podmetnute nacio-
nalne i vjerske vatre. Ni jedan napad na crkvu ili
31 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 26. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
džamiju, povratnike i njihove svetinje nije prošao
bez reakcije Vijeća.
Kroz to tijelo, ali i pojedinačne istupe vjerskih
dužnosnika, vidjelo se koliko je velik i važan nji-
hov glas za mir, stabilnost, pomirenje i uzajamno
razumijevanje. Nažalost, svaki izostanak, zakaš-
njelu reakciju ili tešku riječ društvo u BiH skupo
plaća – novim tenzijama, krizama. Zato je bosan-
skohercegovačke katolike, Hrvate, pa i samog kar-
dinala Vinka Puljića, zaboljelo što se u političko-
medijsku hajku protiv njih zbog služenja svete
mise za žrtve Križnog puta uključio vrh Srpske
pravoslavne crkve i Židovske zajednice BiH.
Napadi samoproglašenih antifašista, medija, pa i
političara, na kardinala i Crkvu možda se i mogu
opravdati neznanjem, nepoznavanjem crkvenog
učenja i prakse. No, pravoslavni i židovski auto-
riteti sigurno znaju da mise nisu nikakvi „skupovi”
ili „pokušaji rehabilitacije” te da, ni po njihovu
vjerovanju, nikome na zemlji, pa ni svećenicima,
nije prepušteno presuđivati o dušama umrlih. To je
teže prihvatiti da su se tako lako odrekli kardinala.
Međureligijsko vijeće 23 je godine odolijevalo, a
onda palo na važnom ispitu. Kardinal i Katolička
crkva ostali su na vjetrometini raznih udara, ovoga
puta i bez ohrabrenja pojedinih velikodostojnika
drugih religija. Izuzetak je bio glas reisa Huseina
ef. Kavazovića koji je upozorio na neprihvatljivost
napada na kardinala Puljića i Katoličku crkvu te
njihovo pravo da i u Sarajevu služe misu. Iako ga
mnogi muslimani nisu poslušali, ostat će upam-
ćeno kako je reis Kavazović svojim ponašanjem
vrata međureligijskog dijaloga i suradnje u BiH
ostavio barem odškrinutima. Unatoč nekim dru-
gima, koji su se svojski trudili zalupiti ih, možda i
zauvijek.
Danas, kada je dijalog među vjerama na iskušenju,
a budućnost Međureligijskoga vijeća upitna, više
nego ikada razvidno je koliko je važno tko su oso-
be koje predvode crkve i vjerske zajednice. Poli-
tičari donose odluke i određuju budućnost BiH, ali
pokaže li se da „ljudi od vjere” nisu u stanju
razumijevati jedni druge, koračati putovima koji-
ma se drugi ne usuđuju i biti zaštitnici morala i
tolerancije, BiH će kao država i društvo izgubiti
bitku za opstanak i bez „pomoći” politike. Pos-
ljednji udar na Crkvu i katolike vjerojatno će kod
mnogih poljuljati spremnost da ostanu u ovoj zem-
lji, a svaki taj odlazak, baš kao i svaka riječ me-
đureligijskog nerazumijevanja, udarac je budućno-
sti Bosne i Hercegovine.
Stranica 45
Glasnik HDK
Kampanja protiv kardinala i mise za žrtve Križnog
puta ubijene bez suda još jednom je pokazala kako
u „antifašistima“ i danas živi rigidni komunizam.
Prosvjedi u Sarajevu bili su u funkciji povratka
jednoumlja i ograničavanja vjerskih sloboda, izraz
straha kako bi misa, odnosno „kopanje” po proš-
losti, moglo početi razotkrivati strašne zločine ko-
munista. Drugim riječima, mogao bi se srušiti ste-
reotip kako su najveće zločine počinili Hrvati pod
raznim kapama i u raznim ratovima. Upravo je to
poveznica ateista – komunista i dijela članova
prvih ljudi Pravoslavne crkve. Njihova „istina” o
Bleiburgu jača je od svih međureligijskih vijeća,
demokracija i ovozemaljskih zakona. Razumljivo
je stoga zašto su u Sarajevu ateisti i vjerski pog-
lavari postali saveznici u borbi i protiv Božjih su-
dova. Sinergija „antifašista” i „ljudi vjere” uspjela
je srušiti čak i Međureligijsko vijeće.
Jozo Pavković
TRI PITANJA HDUN-A32 ZA DRŽAVNU
TAJNICU MVEP-A ZDRAVKU BUŠIĆ33 U
POVODU OBILJEŽAVANJA 28.
OBLJETNICE ČLANSTVA RH U UN-U
1. Dana 22. svibnja 1992. Republika Hrvatska primljena je u
članstvo Ujedinjenih naroda. Koje su Vaše prve asocijacije
na taj dan?
Primanje Republike Hrvatske kao samostalne, su-
verene i međunarodno priznate države u članstvo
Ujedinjenih naroda bio je veliki uspjeh novouspo-
stavljene hrvatske države. To je bila kruna među-
narodne potvrde hrvatskoga
suvereniteta i državnosti. Taj
čin je bio posebice važan jer se
dogodio tijekom velikosrpske
agresije na Hrvatsku, kada je
dio hrvatskoga državnog terito-
rija bio pod okupacijom.
Predsjednik Republike Hrvat-
ske dr. Franjo Tuđman predvodio je tom prigodom
hrvatsko državno izaslanstvo u New Yorku te
održao govor pred Općom skupštinom UN-a, u
kojem je naglasio da je ulazak Hrvatske u svjetsku
zajednicu ravnopravnih i neovisnih država naj-
važniji događaj za hrvatski narod. Od toga se dana
hrvatska zastava slobodno vijori pred zgradom
Ujedinjenih naroda u New Yorku i svuda po
32
Hrvatsko društvo za Ujedinjene narode
33
Pridružena članica HDK-a
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
svijetu, kao simbol suvereniteta hrvatske države.
Nakon povratka iz New Yorka, na zagrebačkom
Trgu bana Jelačića, predsjednika Tuđmana doče-
kalo je mnoštvo razdraganog hrvatskoga puka koji
je došao izraziti svoje veliko oduševljenje tim
važnim povijesnim događajem. Predsjednik im je
tada uzvratio: „Imamo svoju Hrvatsku i znat ćemo
je sačuvati“! Bio je to dan za pamćenje!
2. Kako ocjenjujete ulogu RH u sustavu te organizacije?
Uloga RH unutar UN-a značajna je, što se može
vidjeti kroz njezino aktivno djelovanje u organi-
zaciji tijekom 28 godina članstva. Kroz svoje član-
stvo RH je postala aktivna i ravnopravna sudionica
u provedbi reformā i ključnih odluka u političkim
tijelima UN-a, kao što su Vijeće sigurnosti (SC),
Gospodarsko i socijalno vijeće (ECOSOC), Komi-
sija za izgradnju mira (PBC) i Vijeće za ljudska
prava (HRC) te u raznim odborima i komisijama.
Hrvatska je krajem prošle godine završila svoje
(prvo) trogodišnje članstvo u HRC-u (Ženeva),
koje ima mandat raspravljati o svim tematskim i
geografskim pitanjima vezanima za ljudska prava
koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajedni-
ce. Za vrijeme svog mandata u SC-u od 2008. do
2009. godine, fokus je bio stavljen na obranu
nacionalnih interesa, protuterorističkom djelova-
nju i neširenju oružja za masovno uništenje, a
članstvo u ECOSOC-u obilježeno je radom na
izgradnji mira i sprječavanju sukoba te jačanju
koordinacije unutar sustava UN-a. Uloga Hrvatske
prepoznata je unutar svih tijela UN-a, o čemu
najbolje govore razne pohvale koje dobivaju hr-
vatski diplomati te pripadnici vojnih i redarstvenih
snaga. Danas se ističe i raznim kandidaturama u
svrhu nastavka aktivnog djelovanja, pa su tako
predstavljene hrvatske kandidature za ponovno
članstvo u SC-u, ECOSOC-u i PBC-u te kandi-
datura dr. sc. Maje Seršić za Međunarodni sud
(ICJ). Kao relativno mlada država članica, svojim
je trudom i proaktivnim pristupom od države pri-
mateljice međunarodne pomoći, postala država
koja aktivno sudjeluje u provedbi temeljnih načela
UN-a i mirovnim misijama. Temeljni je cilj djelo-
vanja RH unutar UN-a postizanje mira i blago-
stanja, koji je ključan za sigurnost na globalnoj
razini. Hrvatski put od kandidata za članstvo pa do
danas bio je dug i nimalo jednostavan, ali se sa
sigurnošću može zaključiti kako je Hrvatska puno
naučila u posljednjih 28 godina te da svakodnevno
i aktivno primjenjuje naučeno u sklopu aktivnosti
unutar UN-a. Članstvo RH u UN-u otvorilo je put
i prema članstvima u brojnim drugim multilate-
Stranica 46
Glasnik HDK
ralnim organizacijama. Među ostalim, Hrvatska je
danas punopravna članica EU -a i NATO-a te ak-
tivno pridonosi iznalaženju rješenja za brojne suv-
remene izazove.
3. Kako gledate na djelovanje UN-a u današnje vrijeme? Jača
li ili slabi njegov utjecaj te kakva mu je budućnost?
Uloga i djelovanje UN-a danas je neupitna. Up-
ravo sada, kada se svijet suočava s brojnim iza-
zovima i prijetnjama, njegov utjecaj jača. Glo-
balne teme, kao što su geopolitičke napetosti, kli-
matske promjene, ljudska prava, borba protiv tero-
rizma, hibridne prijetnje, održivi razvoj te trenu-
tačna pandemija koronavirusa (SARS-CoV-2),
glavni su izazovi za cijeli svijet. UN, kao multi-
lateralna organizacija koja se bori za očuvanje
mira i sigurnosti te poštivanje i promicanje ljud-
skih prava, temelj je borbe u rješavanju navedenih
izazova. Kako bi se uspješno radilo na navedenim
temama, bitan je jedinstven i kolektivni pristup na
međunarodnoj razini, u kojem svaka država čla-
nica igra važnu ulogu. Potreba za zajedničkim dje-
lovanjem pri postizanju mira i blagostanja glavna
je smjernica kojom se vode temeljna načela rada
UN-a. Poštivanje suvereniteta i ravnopravnosti
svake države unutar UN-a te zajedničko i multi-
lateralno djelovanje ključ su za sigurniju buduć-
nost. Agendom 2030 za održivi razvoj postavljeno
je 17 ciljeva za bolju budućnost, čije ostvarenje
ovisi o svakoj pojedinoj članici odnosno nje zinim
zalaganjima za postizanje mira i sigurnosti. Kroz
razne povijesne događaje, vidljivo je kako je up-
ravo djelovanje UN-a bilo ključno u tom pogledu.
Svojim radom i aktivnostima, UN pokazuje da je
okosnica u postizanju mira kada je najpotrebnije.
MISA ZA DOMOVINU U ZEMUNU34
U povodu Dana državnosti RH u Zemnu je 30.
svibnja održana Misa za Domovinu i kulturno
umjetnički program. Misu u crkvi Uznesenja Bl.
Djevice Marije predvodio je vlč. Ivica Damja-
nović, predstojnik Ureda za mlade MBK sv. Ćirila
i Metoda u zajedništvu sa zemunskim župnikom
preč. Jozom Dusparom i vlč. Petrom Taševom iz
beogradske Župe Sv. Petra. Misi su nazočili vjer-
nici Zemunske župe i gosti iz beogradskih župa te
veleposlanik Hidajet Bišćević u pratnji supruge i
suradnikā.
34 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 1. lipnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
Preč. J. Duspara govorio je u homiliji o zajed-
ništvu i o potrebi očuvanja vjere kao jedne od
najznačajnijih obilježja hrvatskog naroda na ovim
prostorima. Pozvao je vjernike da u miru i slozi s
većinskim narodom rade na dobro i prosperitet
države u kojoj žive i da jednako tako nastave s
očuvanjem svojega nacionalnog i vjerskog identi-
teta. Priredba je održana uz potporu Središnjeg
državnog ureda za Hrvate izvan RH i Velepo-
slanstva RH.
Veleposlanik H. Bišćević zahvalio je organizato-
rima na svemu što čine kako bi unatoč svim
teškoćama očuvali svoju tradiciju, vjeru i običaje.
Veleposlanik je podsjetio gdje je HR bila prije 30
godina. Ocijenio je kako se može uspjeti tamo
gdje postoji volja, energija i vjera. Istaknuo je
kako će osobno i sa suradnicima, uime Vlade RH i
uz pomoć RH, kroz dijalog s Republikom Srbijom
i u suradnji s udrugama hrvatske zajednice u
Vojvodini i cijeloj Srbiji nastojati i učiniti sve da
se položaj hrvatske zajednice unaprijedi. Nakon
mise, koja je zbog pandemije Covid-19 održana uz
poštivanje svih propisanih mjera, održan je kon-
cert sopranistice i orguljaša duhovnih pjesama.
Kulturni program nastavljen je uz domjenak u
župnom dvoru.
NOVI VELEPOSLANIK HRVATSKE U
SRBIJI: 'INTERES NAM JE DA SRBIJA
BUDE ČLANICA EU-A'35
Novi veleposlanik Hrvatske u Srbiji Hidajet Biš-
ćević izjavio je u ponedjeljak 1. lipnja u Subotici
da je interes Hrvatske pri-
druživanje Srbije Europskoj
uniji, te da će on nastojati
oživiti "stagnirajuće" odnose
dviju država. „Interes nam je
da Srbija bude članica EU, zato
obje strane moraju učiniti da
otvorena pitanja ne budu zap-
rjeka“, rekao je veleposlanik poslije razgovora s
predstavnicima hrvatske manjine u Subotici, na
sjeveru Vojvodine. Oni su mu ukazali kako je u
Srbiji rašireno antihrvatsko raspoloženje, da nai-
laze na brojne zaprjeke u ostvarenju prava na
obrazovanje, informiranje, službenu uporabu hr-
35 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 1. lipnja.
Stranica 47
Glasnik HDK
vatskog jezika, ali prije svega na zastupanje u
parlamentima i državnim tijelima.
Veleposlanik je u izjavi hrvatskim medijima u
Vojvodini rekao kako je mehanizam za rješavanje
tih problema Međudržavni sporazum o zaštiti ma-
njina koje su potpisale dvije zemlje. „Ne vidim
međutim da se on u jednakoj mjeri primjenjuje u
objema državama. Znači, treba diplomatski i poli-
tički djelovati, i naći argumente da se institucije
Srbije uvjere u potrebu većega angažmana“, rekao
je Bišćević. Tim više, dodao je, što neka od pitanja
povezanih s položajem hrvatske manjine u nekoj
doglednoj perspektivi mogu biti povezana i s pre-
govaračkim procesom Srbije s EU-om. „Mi ne bis-
mo željeli doći u situaciju u kojoj neriješena pita-
nja iz područja ostvarenja njihovih prava mogu
otežati ili usporiti pregovore Srbije s EU-om“,
poručio je.
Veleposlanik RH u Srbiji je rekao da uz potporu
vlade Hrvatske, a u suradnji s hrvatskom zajed-
nicom, želi „dinamizirati hrvatsko-srpske odnose“.
„Odmaknuti se i učiniti korak više od stagnira-
jućeg razdoblja koje je za nama. Prije svega jer su
se međunarodne okolnosti promijenile i što je je-
dan dio prostora oko Hrvatske još uvijek u 'nedo-
vršenom miru'. Hrvatska zato ima interes da se sve
zemlje jugoistočne Europe uključe u europske
integracije, kako bi dijelile iste političke vrijed-
nosti, istu spremnost na demokratski razvoj, kao i
na vladavinu prava i ljudska prava“ izjavio je
Bišćević. On je istaknuo da želi uložiti novu, veću
energiju u rješavanje preostalih otvorenih pitanja
iz ranijega razdoblja, od pograničnih pitanja,
preko nestalih i prava hrvatske manjine. Dodao je
kako za Hrvatsku Srbija ostaje zanimljivo emiti-
vno tržište, ne samo za turizam već i za radnu
snagu. „Prošle godine je oko 15.000 radnika iz
Srbije bilo angažirano tijekom ljetne sezone na
Jadranskoj obali. Nema razloga da ta brojka bude
manja“, rekao je on u kontekstu otvorenosti hrvat-
ske granice za srpske državljane.
Biščević je u organizaciji Generalnoga konzulata
RH u Subotici bio gost hrvatske manjine, sa čijim
se predstavnicima susreo u povodu Dana držav-
nosti RH. Predsjednica Hrvatskog nacionalnog
vijeća u Srbiji Jasna Vojnić rekla je kako mnogo
očekuje od novoga veleposlanika.„Hrvatska diplo-
macija može nam pomoći na svim razinama. Od
problema s udžbenicima, preko rješavanja pitanja
hrvatskoga školskog centra, do osiguravanja pros-
tora za udruge kulture u Beogradu… Očekujemo
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
da diplomacija otvara vrata hrvatskoj zajednici ka-
ko bismo onda skupa rješavali probleme“, zaklju-
čila je. Čelnik Demokratskog saveza Hrvata u
Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov istaknuo
je da pozitivno ocjenjuje prve korake koje je uči-
nio veleposlanik Bišćević. „Poruke koje smo od
njega danas čuli za nas su ohrabrujuće, i želimo da
u jednom partnerskom odnosu nastavimo uspješno
razrješavati naše, kao i probleme u hrvatsko-srp-
skim odnosima“, rekao je Žigmanov.
Prije susreta s predstavnicima hrvatske manjine
veleposlanik Hidajet Bišćević razgovarao je u sje-
dištu subotičke mesne samouprave s gradonačel-
nikom Bogdanom Labanom. U priopćenju izdanu
poslije sastanka navodi se da je bilo riječi o srp-
skoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u
Srbiji, kao mostu suradnje između dviju država, te
unaprjeđenju ekonomske suradnje grada Subotice
s hrvatskim općinama, gradovima i županijama.
PICULA IMENOVAN IZVJESTITELJEM
EUROPSKOG PARLAMENTA ZA ODNOSE
SA SAD-OM36
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu To-
nino Picula imenovan je za stalnog izvjestitelja
Foto: Ured Tonina Picule Europskog parlamenta
za odnose sa Sjedinje-
nim Američkim Drža-
vama. Riječ je o duž-
nosti u kojoj će Picula
u ime Europskog par-
lamenta (EP), u ovom
mandatu, pokrivati sve
teme koje se tiču od-
nosā Europske unije i
Sjedinjenih Država, te
će u tim odnosima predstavljati i Odbor za vanjske
poslove Europskog parlamenta i svoju parlamen-
tarnu grupaciju Socijalista i demokrata. Među pri-
oritetnim temama kojima će se zastupnik Picula
baviti bit će i jednakost građana svih članica
Europske unije u odnosima s SAD-om, što se u
hrvatskom slučaju odnosi posebno na pitanje uki-
danja viza za putovanje u SAD, kao i ukidanje
dvostrukog oporezivanja, dvije teme na kojima će
se posebno angažirati.
36 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 3. lipnja.
Stranica 48
Glasnik HDK
„Kolegice i kolege u EP-u ukazali su mi veliko
povjerenje ovim imenovanjem, jer odnosi s SAD-
om su jedna od najvažnijih europskih tema ovog
mandata. Gledajući konkretni trenutak, val oprav-
danih prosvjeda protiv rasističkog nasilja koji su
od prošlog tjedna preplavili SAD, brutalnost poli-
cije prema prosvjednicima i medijima koji svje-
doče o ugrožavanju demokratskih standarda u toj
zemlji dokazuju kako je odnosima s tom zemljom
potrebno pristupiti s dužnom pažnjom, posebno
kad EU i sama vodi borbu s antidemokratskim
snagama u nekim od svojih članica“, komentirao
je Picula.
Piculine će obveze na ovoj dužnosti uključivati i
izradu svih izvješća vezanih uz SAD, koje Odbor
za vanjske poslove EP-a odluči realizirati u ovom
mandatu. Govoreći o širem kontekstu odnosa Sje-
dinjenih država i Europske unije, Picula je istak-
nuo: „Svjedoci smo golemog porasta neizvjesnosti
u međunarodnim odnosima, koja je u velikoj mjeri
posljedica već neko vrijeme prisutnih, gotovo im-
perijalnih ambicija geopolitičkih takmaca Europ-
ske unije. To su zemlje koje ne promoviraju demo-
kratske standarde i vladavinu prava. Štoviše, radi
se o zemljama u kojima su u tijeku procesi slab-
ljenja demokratskih institucija. Uz novonastalu
ekonomsku krizu kao posljedicu pandemije koro-
navirusa, ali i neizvjesnu budućnost starih part-
nerstava, Europska unija mora pronaći svoj vanj-
skopolitički put koji će pomiriti unutarnje odnose
u Uniji i artikulirati svoju novu ulogu pametne
sile, tzv. smart power, što je od presudne važnosti
za našu zajedničku europsku budućnost“.
Odnosi Europske unije i Sjedinjenih Američkih
Država, gospodarski, politički i sigurnosni, ušli su
u najneizvjesnije razdoblje u šezdesetogodišnjoj
povijesti Unije, prije svega zbog nepredvidivosti
poteza trenutne američke administracije i otvore-
nog rezultata predsjedničkih izbora u toj zemlji u
studenom ove godine. Upitna je i budućnosti mul-
tilateralnog poretka, koji zbog pritiska snažnih
geopolitičkih igrača zahtijeva novo promišljanje
od strane Europske unije, stoji u priopćenju.
Vecernji.hr
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST
diplomaCIJE REPUBLIKE
HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
HRVATSKA ZAJEDNICA FORMIRALA
ZAKLADU SPOMEN DOM BANA JELAČIĆA
U PETROVARADINU37
Hrvatska zajednica u Srbiji formirala je Zakladu
Spomen dom bana Josipa Jelačića u Petrovara-
dinu, a za prvog upravitelja imenovan je vijećnik
Hrvatskoga nacionalnog vijeća (HNV) Goran Ka-
urić, objavili su u četvrtak vojvođanski mediji.
Zadaća Zaklade, čije će sjedište biti u rodnoj kući
hrvatskog velikana, bit će očuvanje i prezentiranje
tradicijske i suvremene kulture Hrvata Petrovara-
dina i Novoga Sada, kao i zaštita kulturnopovi-
jesnog nasljeđa hrvatske nacionalne manjine kroz
afirmiranje lika i djela bana Josipa Jelačića.
„Ova zaklada i kuća imaju veliku obvezu sačuvati
povijest Hrvata s ovih prostora, kao i cijele zajed-
nice. Također, oni će biti njihovo važno mjesto
susretā, ali i turističko odredište, napose gostiju iz
Hrvatskeˮ, izjavio je nakon imenovanja na sjednici
Upravnog odbora Zaklade G. Kaurić. Po njegovim
riječima, među prvim zadaćama bit će unutarnja
adaptacija kuće, koja je, unatoč dobru vanjskom
izgledu, iznutra u lošu stanju i nefunkcionalna.
Cilj je „da ona bude pravi reprezent hrvatske zaje-
dnice, naše kulture, tradicije i povijestiˮ, naveo je
Kaurić. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je
da je Petrovaradin za hrvatsku zajednicu iznimno
važan, „ne samo radi čuvanja uspomene na našega
bana, njegov lik i djelo, već i kao nova jezgra koja
će biti stjecište i okupljalište ponajprije mjesnih
Hrvata“.
Hrvatska zajednica odnedavno je u posjedu dijela
rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu pokraj
Novoga Sada. Njezino vodstvo godinama je tražilo
da im se kuća dodjeli kako bi ju pretvorili u spo-
men kuću i sjedište hrvatske manjinske zajednice.
Do pomaka je došlo poslije posjeta Aleksandra
Vučića Zagrebu u veljači 2018., kada je tijekom
razgovora o položaju hrvatske manjine u Srbiji
dogovoreno rješavanje statusa te kuće. Na povi-
jesno značenje kuće u Petrovaradinu, izgrađene
1745., ukazuje spomen ploča obnovljena u listo-
padu 2001. u povodu obilježavanja 200. obljetnice
rođenja najpoznatijega hrvatskog bana.
Petrovaradin je drevni vojni grad koji je bio važna
točka otpora Austrougarske prodoru turske vojske
u 17. stoljeću, kada se ovdje naseljavaju Hrvati.
Početkom 19. stoljeća Hrvati su činili više od 90
37 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 4. lipnja.
Stranica 49
Glasnik HDK
% ukupnoga stanovništva, no danas čine tek ne-
punu desetinu cjelokupnoga pučanstva gradića.
Hina
MINISTAR GRLIĆ RADMAN
ZADOVOLJAN STATUSOM HRVATSKE
MANJINE U CRNOJ GORI38
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman,
redoviti član HK-a, sastao se u četvrtak 4. lipnja u
Kotoru i Tivtu s predstavnicima Hrvata u sklopu
dvodnevnog posjeta Crnoj Gori, izrazivši tom pri-
likom potporu Crnoj Gori na europskom putu i
zadovoljstvo statusom hrvatske nacionalne manji-
ne u toj zemlji. U Tivtu se susreo s predsjednikom
Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvoni-
mirom Dekovićem i predsjednikom Hrvatske gra-
đanske inicijative (HGI) i parlamentarnim zastup-
nikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem.
„Hrvatska autohtona zajednica bokeljskih Hrvata
ovdje čuva hrvatski identitet, povijest, zajedničku
prošlost. Oni su ovdje jedan dragulj koji doprinosi
boljem razumijevanju i multikulturalnosti, suži-
votu na što smo jako ponosni, jačaju raznolikost
Crne Gore. Ovim posjetom želio sam se osvje-
dočiti o njihovu radu i aktivnostimaˮ, rekao je
Grlić Radman. „Jako podupiremo Hrvate u Crnoj
Gori i njihove zastupnike u parlamentu Crne Gore.
Hrvati na ovim prostorima primjer su kako mo-
žemo raditi zajedno i možemo biti čimbenicima
europskih vrijednosti koje je Hrvatska članstvom u
Europskoj uniji ostvarila. Hrvatska koja predsje-
dava EU-om snažno i iskreno zagovara europski
put Crne Goreˮ, naglasio je hrvatski ministar.
Hina
MICHEL ZAHVALJUJE PLENKOVIĆU
NA PREDANOM RADU TIJEKOM
HRVATSKOGA PREDSJEDANJA39
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel za-
hvalio je u utorak 16. lipnja premijeru Andreju
Plenkoviću za predani rad tijekom šest mjeseci
hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a. Michel je
toga dana uputio čelnicima država članica pozivno
38 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 5. lipnja.
39 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 17. lipnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
pismo za sastanak na vrhu koji će se putem video-
veze održati u petak. Predsjednik Europskog vije-
ća najavio je da će na početku summita, koji po-
činje u 10 sati i koji je zadnji sastanak Europskog
vijeća za vrijeme hrvatskoga predsjedanja, premi-
jer Plenković održati kratku prezentaciju rezultata
postignutih u proteklih šest mjeseci. „Počet ćemo
sastanak kratkom prezentacijom premijera Plenko-
vića o rezultatima hrvatskoga predsjedanja Vije-
ćem. Želio bih mu vrlo toplo zahvaliti za njegov
naporan rad i predanost u posebno izazovnom
trenutkuˮ, stoji u Michelovu pismu.
Charles Michel i Andrej Plenković
Središnja tema summita bit će Višegodišnji finan-
cijski okvir (VFO) i plan za oporavak. Bit će to
prva rasprava na razini šefova država ili vlada o
paketu koji je Komisija predložila 27. svibnja.
Michel ističe da bi sastanak u petak trebao biti
„ključni korakˮ prema dogovoru koji bi se trebao
postići na sljedećem sastanku na koji bi čelnici
država trebali osobno doći u Bruxelles. Europska
komisija (EK) predložila je 27. svibnja plan za
oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan
750 milijardā eura te Višegodišnji financijski ok-
vir od 1100 milijardā eura. Plan oporavka nazvan
„EU sljedeće generacijeˮ sastoji od 500 milijardā
eura bespovratne pomoći najteže pogođenim drža-
vama članicama i sektorima te 250 milijardā koje
bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno
za VFO i instrument za oporavak i otpornost pred-
laže se 1850 milijardā eura. Plan oporavka naišao
je na veliku potporu u većini država članica, dok
je manji dio protiv ili je skeptičan. Najveće protiv-
ljenje tom prijedlogu pokazala je tzv. štedljiva čet-
vorka ‒ Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska,
a još neke zemlje poput Mađarske i Poljske iska-
zuju određene pridržaje.
Michel u svojem pismu navodi točke oko kojih se
nazire konsenzus. Prva je razumijevanje da EU
treba imati izvanredan odgovor sukladan veličini
Stranica 50
Glasnik HDK
izazova u ovoji krizi, kakva nikada do sada nije
zabilježena. Nije sporno ni da se oporavak finan-
cira zaduživanjem Komisije na financijskim tržiš-
tima, za što će trebati podići gornju granicu vlas-
titih sredstava, odnosno proračunskih prihoda. Od-
luka o podizanju gornje granice vlastitih prihoda
europskoga proračuna mora se ratificirati u svim
zemljama članicama. Kao sljedeću točku oko koje
se nazire konsenzus Michel navodi da pomoć treba
biti usmjerena na najteže pogođene sektore i zem-
ljopisne dijelove Europe. Osim toga, navodi da
sljedeći VFO za razdoblje od 2021. do 2027. mora
uzeti u obzir sadanju krizu i da je neodvojiv od
plana za oporavak te da ukupni paket ne treba biti
samo odgovor na neposrednu krizu, nego se treba
iskoristiti za reforme gospodarstva i transforma-
ciju prema zelenoj i digitalnoj budućnosti.
Michel također navodi i elemente oko kojih pos-
toje razilaženja. To su ukupni iznos i trajanje plana
za oporavak, pitanje kako najbolje alocirati pomoć
te treba li pomoć biti bespovratna, kao povoljni
zajmovi ili kombinacija bespovratne pomoći i
zajmova. Slijedi pitanje uvjetovanja pomoći, veli-
čine VFO-a i njegova sadržaja, financiranja te
pitanje rabata, umanjenja doprinosa europskom
proračunu na koje pojedine zemlje imaju pravo
kako ne bi previše uplaćivale. „Naš je konačni cilj
postići dogovor što je prije moguće. Još je dug put
do dogovora tako da ćemo morati naporno raditi
idućih dana i tjedana. Uspjet ćemo ako uđemo u
razgovore s osjećajem odgovornosti i htijenja da
izađemo iz ovoga velikog izazova ujedinjeni i sna-
žniˮ, kaže se u Michelovu pismu.
Hina
HRVATI NA IZBORIMA U SRBIJI: U SJENI
MEĐUSOBNIH OPTUŽABA, ODNOSA
MEĐU DRŽAVAMA I ŠEŠELJA40
Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji s dvojakim
osjećajima iščekuje nove parlamentarne izbore u
ovoj zemlji. Politička borba vodi se i među stran-
kama unutar hrvatskoga nacionalnog tijela. Hrvati
u Srbiji, a prije svega u pokrajini Vojvodini gdje
su najbrojniji, imat će svoje predstavnike na pred-
stojećim parlamentarnim, pokrajinskim i mjesnim
izborima. I nad ovim izborima visi sjena teme
40 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 17. lipnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
protjerivanja Hrvata iz Vojvodine tijekom devede-
setih godina 20. stoljeća, koja je u Srbiji i dan-
danas tabu. S druge strane, tu su i optužbe na
račun najstarije hrvatske stranke u Srbiji, Demo-
kratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), da je
monopolizirao ukupan društveni život hrvatske na-
cionalne zajednice, što u DSHV-u poriču.
„Ranjena zajednicaˮ
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a od
2015. godine, za Deutsche Welle (DW) kaže da
zbog specifičnoga društvenog položaja hrvatske
zajednice, koja je „ranjena zajednicaˮ, ta stranka
nije imala „luksuz” bojkota izbora niti da ide u
saveze s onima koji su Srbiju doveli u ovakvo
stanje „nekonsolidirane demokracije”. DSHV je
dio koalicije Ujedinjena demokratska Srbija (Sr-
bija 21, Vojvođanski front, Građanski demokratski
forum, Stranka moderne Srbije), na izborima za
parlament Srbije, a u Vojvodini, na mjesnoj i po-
krajinskoj razini, uglavnom izlaze kao dio Voj-
vođanskoga fronta (Liga socijaldemokrata Vojvo-
dine, Zajedno za Vojvodinu, Vojvođanska partija,
DSHV, Crnogorska partija, Demokratski blok).
„Ušli smo u savez s onima koji su bili okrenuti
demokratskim vrijednostima, s onima koji su ned-
vosmisleno za Europsku uniju, za vladavinu prava,
ali i koji su oduvijek uvažavali političku i naci-
onalnu pluralnost Srbije i osobito Vojvodine. Riječ
je o ljudima koji su pridonijeli tomu da se Hrvati u
Srbiji počnu institucionalno razvijati kao nacio-
nalna zajednica i da se počnu uvažavati njihova
prava. S druge strane, svjesni smo da u društvu
vlada velika apatija, da su ljudi razočarani, ali že-
limo ih ohrabriti”, kaže Žigmanov.
DSHV i „etno biznisˮ
Tomislav Stantić, predsjednik Hrvatskoga građan-
skog saveza, pak, za DW ocjenjuje da je dosa-
danja, tridesetogodišnja dominacija DSHV-a u
ovom trenutku pod znakom pitanja, jer ne izlaze
samostalno na izbore, dok se s druge strane pojav-
ljuju neke nove političke snage Hrvata na sjeveru
Vojvodine. „U ovom se trenutku prije svega u Su-
botici pojavio Hrvatski demokratski forum (HDF),
s ljudima koji su dugo bili prisutni u hrvatskoj
zajednici. Mislim da će borba biti dosta ravno-
pravna, pa će građanski korpus prije glasovati za
HDF, a desnije opredijeljeno biračko tijelo više će
biti za DSHV. Ali, dobro je da se u hrvatskoj
zajednici poslije duljeg vremena osjeća neko giba-
nje i ljudi su se zainteresirali tko se to novi poja-
Stranica 51
Glasnik HDK
vio. Je li to kratkotrajna zainteresiranost ili nosi
težinu, vidjet ćemo. Ali, dobro je da postoji opcija
građanske provenijencije unutar zajednice koja će
biti naspram one koja uvijek govori samo o
sukobima i ugroženosti, trudeći se da sabije nacio-
nalne zajednice u torove”, smatra Stantić, koji je
optužio DSHV da umjesto politike vodi „etno-
biznis”. „Svatko novi tko je imao bilo kakve druge
ideje bio je proglašavan sumnjivim. Nije tu riječ o
nekakvu velikom hrvatstvu, već prije svega o
zadovoljenju materijalnih interesa uskoga kruga
ljudi, još od početka devedesetih. A državi je jako
zgodno da tako radi s nacionalnim manjinama, da
se ne miješa u poslove manjinskih političkih elita,
gdje su uglavnom stalno jedni te isti ljudi, koji se
mijenjaju na dužnostima”, ocjenjuje Stantić.
Šešelj kao državna prijetnja Hrvatima
Tomislav Žigmanov odbacuje ovakve optužbe i
kaže da se politikom može baviti svatko tko je u
hrvatskom nacionalnom korpusu, ali je problem u
tome što se ljudi plaše javnog istupanja i zalaganja
za interese hrvatske zajednice. „Sama činjenica da
je onaj koji je osuđen za ratne zločine nad
Hrvatima u Vojvodini sjedio u parlamentu a da
njegova stranka bez problema izlazi na izbore
(Vojislav Šešelj), ujedno je i poruka i prijetnja pri-
padnicima hrvatske zajednice u Srbiji. Siguran
sam da su zbog toga Hrvati, u Srijemu posebno,
uplašeni. Ne možemo razumjeti kako u jednoj
državi može nesmetano politički djelovati osoba
koja je osuđena za ratne zločine. Podsjećam da je
u programu Srpske radikalne stranke i dalje otvo-
reno zalaganje za ‘veliku Srbiju‘. To je problem ne
samo za Hrvate u Srbiji, nego je i vrlo loša poruka
za cijelu regiju”, navodi Žigmanov. On izražava
nadu da će se nakon izbora promijeniti odnos
države prema Hrvatima i dodaje kako se nada da
će tome pridonijeti i izbori u Hrvatskoj, koji se
održavaju dva tjedna nakon srpskih izbora. „Od-
nosi između Srbije i Hrvatske veoma su važni i za
položaj hrvatske i srpske manjine u dvjema drža-
vama. Kada postoji normalna komunikacija izme-
đu država, svi od toga imamo koristi. Mi bismo
voljeli da naš položaj, da se naši legitimni interesi,
zadovoljavaju po automatizmu, a ne da ovise od
odnosa između dviju država, ne da budemo mo-
neta za poravnavanje računa u odnosima između
Srbije i Hrvatske”, poručio je Žigmanov.
Nepodobni građani
Željko Stantić iz nevladine organizacije Vojvo-
đanski građanski centar, koja je provela istraži-
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
vanje „Nepodobni građani” o protjerivanju Hrvata
iz Vojvodine, za DW kaže da je najteža stvar u
cijelom procesu bila pronaći ljude koji su voljni
podijeliti svoja traumatična iskustva. „Veliki broj
ovih obitelji danas ne živi u Srbiji, dok su članovi
onih koje su ostale uglavnom nevoljni govoriti
zbog straha koji i dalje osjećaju. Pored toga, sva-
kako je bilo izrazito teško krenuti gotovo od nule,
budući da je dostupnih podataka o opsegu ovih
događanja jako malo. Srbija se pitanjem protje-
ranih stanovnika hrvatske nacionalnosti, kao i dru-
gim pitanjima vezanima uz ratnu prošlost, gotovo
uopće ne bavi. Možda odnos institucija Republike
Srbije prema onome što se dogodilo Hrvatima u
Vojvodini najbolje oslikava prisutstvo Vojislava
Šešelja u prethodnom sazivu republičkog parla-
menta, a po svemu sudeći i budućem, iako je
pravomoćno osuđen na 10 godina zatvora pred
Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove,
upravo za progon i deportacije Hrvata i drugoga
nesrpskog stanovništva iz Vojvodine”, navodi
Stantić.
Prema njegovim riječima, pitanje odgovornosti za
protjerivanje dijela naših sugrađana praktično je
zaboravljeno od svih. O toj se temi eventualno
govori na godišnjicu okupljanja radikala u Hrtkov-
cima 1992. i govora Vojislava Šešelja o podob-
nim i nepodobnim građanima. Zato je odgovor-
nost organizacija koje se u Srbiji bave pitanjima
vezanima za događanja tijekom rata još veća i na
njima ostaje da ne dopuste da sjećanje na ove
događaje potpuno nestane”, smatra Stantić. Inače,
u Hrtkovcima je Šešelj 2018. godine kupio kuću.
„Hrtkovački sindrom” je izraz poznat kao meta-
fora za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine, tijekom
devedesetih godina prošloga stoljeća. U toj je kući
prošle godine održan i kongres radikala, na kojem
je Šešelj ponovo izabran za predsjednika stranke.
„Trebaju nam neke nove generacije koje ne će
mrziti”
Marija Šeremešić iz Udruge građana „Urbani Šok-
ci” iz Sombora kaže za DW da se u rad te udruge
ne unosi politika i dodaje da svi imaju pravo na
slobodno mišljenje, ali nitko nema pravo nametati
svoju volju ili uvjerenje. „Svaka osoba ima pravo
izići na izbore, ako ne remeti i ako ne vrijeđa, ako
ima konstruktivno mišljenje, neka ‒ i treba izlaziti.
Ja, međutim, ne podržavam rasprave između više
stranaka unutar jedne nacionalne manjine, ne po-
državam tu mržnju, te teške riječi. Meni je to
strano. Nisam zadovoljna stanjem unutar hrvatske
Stranica 52
Glasnik HDK
nacionalne manjine jer smatram da nas ta taktika
‘zavadi pa vladaj' samo unazađuje. Trebalo bi sve
biti mnogo transparentnije, teritorijalno zastuplje-
nije, barem da se podnosimo između sebe…”,
kaže Marija Šeremešić.
Ona navodi da je zadovoljna podrškom koju im
pruža Grad Sombor i dodaje da ne osjeća bilo
kakve probleme u tome gradu. „Poštujemo državu
u kojoj živimo, a svugdje ističemo da smo to što
jesmo. S druge strane, uvijek ima onih koji žele da
mržnja prevlada. Napetosti će trajati jer, povijesno
gledano, ponavljamo iste pogrješke i slabo učimo
iz povijesti. Dok god nacionalnost bude glavni
razlog hoću li nekog voljeti ili ne, mržnja će se
prenositi na mlađe i uvijek će se vraćati. Neke
stvari se moraju ostaviti iza sebe. Jest teško,
sigurno je da je teško, nekome više, nekome ma-
nje. Ali, trebaju nam neke nove generacije koje ne
će mrziti”, poručuje Marija Šeremešić.
HIDAJET BIŠĆEVIĆ S ČLANOVIMA
HRVATSKOGA POSLOVNOGA KLUBA U
SRBIJI41
Hidajet Bišćević, veleposlanik RH u Republici Sr-
biji (RS), sastao se 18. lipnja s članovima Hrvat-
skoga poslovnoga kluba (HPK) u Srbiji radi upo-
znavanja s aktivnostima i planovima djelovanja
HPK-a, kao i o budućoj suradnji s Veleposlan-
stvom RH (VRH). Veleposlanik je naveo kako
unaprjeđenje obostrane gospodarske suradnje
predstavlja jedan od prioriteta djelovanja ovog
diplomatskoga predstavništva i njega osobno. Izvi-
jestio je o dosadanjim sastancima sa srbijanskim
dužnosnicima, naglasivši kako je obostrano iska-
zano zanimanje za jačanje trgovinskih i gospo-
darskih odnosa Hrvatske i Srbije. Sastanku odr-
žanu u VRH-u nazočili su predstavnici 20-ak tvrt-
kā, te Pero Mijakić, voditelj Predstavništva HGK-
a u RS-u.
Predsjednica HPK-a Marija Radulović upoznala je
s radom Kluba veleposlanika Bišćevića. Zahvalila
je VRH-u na potpori radu HKP-a i spremnosti da
se u svakom trenutku uključe u rješavanje prob-
lema s kojima se pojedine članice HPK-a susreću
na ovom za hrvatske gospodarstvenike zahtjevnom
i važnom tržištu, te izrazila nadu da će ta suradnja
i dalje biti nastavljena. Veleposlanik Bišćević po-
41
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 24. lipnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
novio je kako RH iskreno podupire eurointegra-
cijske procese RS-a, i kako je svoju odgovornost
prema zapadnom Balkanu i njegovu europskom
putu pokazala tijekom HR PRES-a. Rekao je kako
bi rješavanje važnih otvorenih pitanja pridonijelo
postizanju toliko potrebne sinergije političke i gos-
podarske sastavnice bilateralnih odnosa. Spome-
nuo je i nekoliko značajnih infrastrukturnih proje-
kata čijim bi se pokretanjem pridonijelo snaženju
dvaju gospodarstava. Naglasio je kako se kroz
suradnju VRH-a, predstavništva HGK-a u Beo-
gradu i HPK-a može osigurati potrebita sinergija
hrvatskoga gospodarstva i zaštita interesa naših
tvrtkā u RS-u. Nakon uvodnih izlaganja održano je
predstavljanje tvrtkā uz niz konkretnih prijedloga
za suradnju.
MILENIJSKI SASTANCI
Pok. veleposlanik Tvrtko Andrija Mursalo, uteme-
ljitelj i prvi predsjednik HDK-a, bio je uveo jedan
lijep običaj neformalnoga druženja članova užega
vodstva HDK-a. Kako su sastanci održavani u kava-
ni Millenium u šali su prozvani milenijskima. Na
žalost, nisu, sve do nedavno, vođene bilješke o tim
sastancima, pa su otišle u vjetar brojne vrijedne za-
misli i poticaji. Kako bi čitatelji stekli predodžbu o
ozračju što vlada na njima, niže donosimo bilješku o
trećem postpandemijskom sastanku. Možda će to
potaknuti i druge članove/ice Kluba da se okupe
oko zajedničkih tema.
Prizor s jednog od prijašnjih sastanaka. S lijeva: Gj. Deželić,
Đ. Vidmarović, pok. T. A. Mursalo i Z. Marić
Treći postpandemijski (predraspustni) MILENIJ-
SKI SASTANAK članova i prijateljā HDK-a odr-
žan je u kavani Millenium u Bogovićevoj ulici u
Zagrebu 18. lipnja 2020. s početkom u 10 sati.
Odazvali su se (abecednim redom): Franjo Blaže-
vić, Gjuro Deželić, Zvonimir Marić, Marijan Šu-
Stranica 53
Glasnik HDK
njić, Đuro Vidmarović i Zdenka Weber. Ispričali
su se Svjetlan Berković, Mišo Munivrana, Jelena
Perleta i Ljerka Šimunić, a bili su još pozvani
Mladen Juričić, Zdenko Karakaš, Emilio Marin,
Smiljan Šimac i Vera Tadić.
Uz uobičajene ćakule o svemu i svačemu, pri
čemu je u početku prevladavao osvrt na izvan-
redno dojmljivu proslavu 70. rođendana gđe Zden-
ke Weber upriličenu večer prije ovoga Milenij-
skog sastanka (a u kojoj su sudjelovali Gj. Deže-
lić, Z. Marić, M. Munivrana, Lj. Šimunić i Đ. Vid-
marović /koji je tom prigodom izrekao sjajan pri-
godni govor/) ovoga su puta osobitu pozornost
zavrijedile ove teme:
- Nužno je imenovati istaknute umjetnike, knji-
ževnike i uopće kulturne djelatnike na položaje
izaslanikā za kulturu (kulturnih „atašéāˮ) u važ-
nim europskim i svjetskim prijestolnicama. Nai-
me, zbog štednje na krivome mjestu u zadnje je
vrijeme znatno smanjen broj takvih djelatnika, a
to će se neminovno nepovoljno odraziti na ugled
RH u svijetu, jer još ni izdaleka nije dovršena
borba protiv pogubnih učinaka velikosrpske pro-
midžbe. U tom je smislu naveden primjer doka-
zanoga hrvatskoga prijatelja, Nizozemca (hrvat-
skog zeta) koji je za vrijeme Domovinskog rata
osobno dopremio u RH i BiH 112 tegljačā („šle-
perāˮ) prvorazredne robe (hrane, odjeće, obuće,
lijekova, ortopedskih pomagala i drugih nužnih
potrepština), a koji je zabrinuto izjavio kako Ja-
senovac zauzima neslavno drugo mjesto po broju
umorenih Židova i pripadnikā drugih narodā ‒
odmah nakon Auschwitza!
- Izneseni su i hvalevrijedni primjeri zauzeta dje-
lovanja pojedinih bivših kulturnih izaslanika/ca,
među kojima poimence Željke Lovrenčić, Tuge
Tarle i Zdenke Weber (sve su tri pridružene
članice HDK-a). Z. Weber iznijela je i primjer
višegodišnjega upornoga djelovanja akademika
Mladena Machieda na razbijanju predrasuda o
Hrvatima u Italiji koje je ipak urodilo plodom.
- Moraju se osigurati novčana sredstva za osniva-
nje kulturnih predstavništava RH u važnim eu-
ropskim i svjetskim metropolama (poput Goethe
Instituta, British Councila, Alliance Françaisea i
sl.). Z. Weber iznijela je podatak da među člani-
cama EU-a samo Portugal i RH nemaju takvih
predstavništava u inozemstvu. S druge strane u
RH djeluje 51.256 različitih udruga među kojima
golema većina ne radi ništa društveno korisno, a
siše novac iz Državnoga proračuna.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
- Državne ustanove RH najčešće ne pružaju do-
ličnu, dostatno snažnu, potporu novoosnovanim
katedrama za proučavanje hrvatskog jezika i kul-
ture na sveučilištima u svijetu. Za to je zoran
primjer katedre na Sveučilištu u Poznańu koja je
osnovana početkom stoljeća nakon višegodiš-
njega zauzetog nastojanja pok. profesorice Łucje
Danielewske. Rektor Sveučilišta žestoko se opi-
rao naumu, a kada je uvidio da mora popustiti
uvjetovao je otvaranje te katedre istodobnim ot-
varanjem katedre za srpski jezik. Kada su osno-
vane obje katedre na hrvatsku se je javilo 60-ero
studenata, a na srpsku ‒ šestero. Međutim, iz Be-
ograda je odmah stigla pošiljka od 200 darovanih
knjiga, a iz Zagreba ‒ ništa. Profesorica Danie-
lewska snalazila se je kako je znala i umjela,
ponajviše dobivanjem darovanih knjiga od osob-
nih prijatelja.
- I ovoga su puta oživljene uspomene na sramotno
smjenjivanje 35 veleposlanikā i generalnih kon-
zula 2000. godine kao i na bahato ponašanje
tadanjih izbornih pobjednika u MVP-u koji su
smijenjene diplomate raspoređivali na radna
mjesta uz ponižavajuće radne uvjete, nezamislive
u civiliziranoj zemlji.
- Dotaknuto je i pitanje svjetonazorskih razlika
među članstvom HDK-a i istaknuta nužnost ja-
čanja tolerancije. Pritom je spomenut slučaj na-
puštanja HDK-a od strane veleposlanika Miro-
slava Međimorca zbog primanja Vesne Cvjetko-
vić u članstvo. Ona se je naime nakon smjene
vlasti 2000. godine isticala u neljudskom pona-
šanju prema smijenjenim diplomatima. U rasp-
ravi je ocijenjeno kako je Međimorčev postupak
načelno etički ispravan, ali da je s druge strane
nanio štetu HDK-u jer je Klub tako izgubio izni-
mno vrijedna člana, a odjek njegova postupka
izvan užega kruga upućenih ostao je zanemarivo
slab.
Ipak, najvažniji zaključak ovoga sastanka bila je
zamisao o pokretanju projekta JAČANJE KUL-
TURNE DIPLOMACIJE RH. Zato će se taj pri-
jedlog podastrijeti Upravnom vijeću na prvom
jesenskom sastanku toga tijela.
AKTIVNOSTI ČLANSTVA HDK-A
U Glasniku HDK redovito izlaze vijesti o vrijednim
postignućima članova HDK-a na polju diplomatske
aktivnosti i/ili djelovanja s međunarodnim dosegom.
Međutim, time se zacijelo ne izvješćuje o svemu što
Stranica 54
Glasnik HDK
naši agilni članovi čine u javnosti – do sada se uglav-
nom izvješćivalo o onome za što je urednik ili koji
drugi član UV-a saznao. Pojedinim je članovima, izgle-
da, neugodno davati vijesti o svojim javnim nastupima
ili objavljivanju knjige „na velika zvona“, ali za tu
samozatajnost nema pravog razloga. Zato UV moli čita-
telje da dostavljaju vijesti o osobnim uspjesima, a i
onima drugih članova, pa će one biti objavljivane u
Glasniku. U zadnjem su pak dvomjesečju naši/e člano-
vi/ice bili/e izvanredno aktivni/e, što se vidi iz sljedećih
priloga.
DR. SRĐAN MATIĆ U PRAGU O COVIDU-
19 I AKTIVNOSTIMA WHO-A42
Ljiljana Pancirov moderatorica
Video izlaganje dr. Srđana Matića, predstavnika
Svjetske zdravstvene organizacije (SZO-a) i vodi-
telja Ureda SZO-a u Češkoj, na temu najnovijih
kretanja vezanih uz Covid-19 i aktivnosti SZO-a u
tom području održano je u organizaciji Vele-
poslanstva RH u Češkoj Republici 21. travnja.
Iako je aktivnost pod okriljem hrvatskog predsje-
danja EU-om, odziv nazočnih predstavnika država
bio je širi: uz države EU-a i države kandidatkinje
pozvane su Norveška i Švicarska, a odazvali su se
i predstavnici češkog Ministarstva zdravlja. Izla-
ganje je moderirala veleposlanica Ljiljana Panci-
rov, redovita članica HDK-a. Svi pozvani uključili
su se u sustav i raspravu koja je uslijedila nakon
power-point predstavljanja tematskih sadržaja: po-
datci SZO-a o prijavljenim slučajevima zaraženih
Covidom-19 u svijetu, i ostalo. Prema znanstvenim
aspektima Covida-19 i gripe uočavaju se sličnosti i
različitosti. Navedena su tri cilja javnoga zdrav-
stva u odgovoru na zarazu Covidom-19; mjere za
smanjenje prijenosa virusa; tri predviđena rezul-
tata; priprema novih testova, mjera liječenja i cje-
piva, te financiranje svjetskog odgovora u borbi
protiv Covida-19.
Nakon predstavljanja dr. S. Matića uslijedilo je niz
pitanja veleposlanikā, uz zahvalu na sadržajnu pre-
davanju koje donosi nove poglede na Covid-19 u
odnosu na one koji su poznati u dnevnoj komu-
nikaciji, a njegovi su odgovori vezani uz sljedeće
teme: obveza nošenja maskā; „Smart quarantine“ i
praćenje osoba u izolaciji; Američka administra-
cija prema SZO-u; WHO nije bio vidljiv u Češ-
42
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 13. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
koj. Potporu organizaciji video predstavljanja
SZO-a dale su M. Tichá (lokalna djelatnica) i D.
Žeravica (konzularna djelatnica). Sudionicima su
podijeljeni primjerci nove strategije SZO-a za Co-
vid-19 od 14. travnja.
VIDEOKONFERENCIJA HRVATSKO I
NJEMAČKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM
EU-A 2020.43
Gordan Bakota uvodničar
Veleposlanstvo RH u SR Njemačkoj priredilo je
videokonferenciju Hrvatsko i njemačko predsje-
danje Vijećem EU-a 2020: koje teme možemo
zajednički unaprijediti, gdje se vidimo u EU na
kraju 2020? u Berlinu 22. travnja. Na konferenciji
su sudjelovali,uz saveznog ministra gospodarstva i
energije SRNJ Petera Altmeiera, i C. Dör-Voβ, dr-
žavna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i ener-
gije, S. Sorg, povjerenica za bilateralne odnose dr-
žava članica (dč) EU-a u Upravi za Europu, te
veleposlanici dč-ā EU-a i zemalja kandidatkinja.
Uvodno je veleposlanik Gordan Bakota, redoviti
član HDK-a, zamolio saveznog ministra Altmei-
era da predstavi novosti iz područja gospodarstva
u svezi s ublažavanjem posljedica krize izazvane
koronavirusom, i dr. Izrazio je i zahvalnost Nje-
mačkoj, kao i nekim drugim dč -ama, na pruženoj
pomoći u povodu potresa u Zagrebu. Također je
zamolio ministra Altmeiera da izloži planove nje-
mačkoga predsjedanja Vijećem EU-a. G. Altmeier
zahvalio je Hrvatskoj na dobru predsjedanju Vije-
ćem EU-a. Izrazio je žaljenje što nisu održani
neformalni sastanci Vijeća EU-a, osobni kontakti i
brojna planirana događanja u RH za vrijeme nje-
zina predsjedanja.
U središtu ministrova izlaganja bila je kriza izaz-
vana koronavirusom, uloga EU-a u svladavanju
posljedica krize i njemačko predsjedanje u drugoj
polovici 2020. (zdravstveni sustav, slobodno druš-
tvo, tržišno orijentirano gospodarstvo, snaga ino-
vacija, digitalizacija,...) Naglasio je da će njema-
čko predsjedanje snažno obilježiti prevladavanje
krize izazvane koronavirusom, Prioriteti će biti
gospodarski oporavak, rast i konjunkturni program
u Europi. Državna tajnica Dör-Voβ rekla je da se
njemačka strana zauzima za nastavak razgovora o
43
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 13. svibnja.
Stranica 55
Glasnik HDK
daljnjem sklapanja sporazuma o slobodnoj trgo-
vini s drugim državama, ali je ukazala na potrebu
da se pregovori stave u realni vremenski okvir.
Oko pitanja otvaranja unutarnjih EU granica, reče-
no je „što se više budemo pridržavali mjera, brže
će se moći otvoriti granice između država, osobito
unutar šengenskoga prostoraˮ.
VIDEOKONFERENCIJA GENERALNIH
KONZULA S POKRAJINSKIM MINISTROM
HERRMANNOM U MÜNCHENU44
Vladimir Duvnjak sudjelovao
Videokonferencija generalnih konzula s pokrajin-
skim ministrom za savezne i EU države dr. F.
Herrmannom održana je 30. travnja. Odabrani su
samo pojedini generalni konzuli bez počasnih
konzula. Bili su predstavnici država: SAD, Velike
Britanije, Italije, Rumunjske, Češke, Austrije i
RH. Uvodno je ministar Herrmann opisao stanje u
Bavarskoj kao i mjere koje se poduzimaju vezano
uz pandemiju. Razgovaralo se i o suradnji s ba-
varskim službama, oko repatrijacije stranih građa-
na kao i o ulascima sezonskih radnika u Njema-
čku.
Generalni konzul Vladimir Duvnjak, redoviti član
HDK-a, u svojem je izlaganju opisao stanje u
Hrvatskoj gdje se „nadležne službe dobro i pro-
fesionalno nose sa širenjem koronavirusa tako da
smo imali daleko manji broj i oboljelih i umrlih u
odnosu na države u susjedstvu.ˮ Istaknuo je dobru
suradnju s pograničnom i saveznom policijom.
„Ove turističke sezone pripremamo se u novim
okolnostima i tu računamo i na brojne bavarske
turiste koji svake godine dolaze na Jadran.ˮ
Ministar Herrmann zaključio je kako je dobio do-
datan pregled situacije u drugim državama, s na-
dom da ćemo se uskoro svi zajedno ponovno
susresti u normalnim okolnostima.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST
diplomaCIJE REPUBLIKE
HRVATSKE!
44 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 15. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
SASTANAK VELEPOSLANIKĀ DRŽAVĀ
ČLANICĀ EU-A U BERNU45
Andrea Bekić sudjelovala
Putem video konferencije održan je sastanak vele-
poslanikā državā članicā EU-a u Bernu 7. svibnja
na kojem je kao poseban gost u povodu Dana
Europe sudjelovao državni tajnik (dt) za Europu u
Ministarstvu vanjskih poslova Švicarske Konfede-
racije (ŠK) Roberto Balzaretti. On je govorio o
funkcioniranju Švicarske za vrijeme pandemije
Covida-19, o predstojećem referendumu tj. narod-
nom izjašnjavanju (popular vote) o ograničavanju
načela slobode kretanja 27. rujna, te o nastavku
komunikacije s EU-om o obostranom Institucio-
nalnom okvirnom sporazumu (IFA). Voditelj Iza-
slanstva EU-a (EUDEL), veleposlanik Michael
Matthiessen je podsjetio na neka otvorena pitanja
između EU-a i ŠK-a koja se rješavaju ili su „od-
gođena”.
Veleposlanica RH dr. sc. Andrea Bekić, redovita
članica HDK-a, navela je dosad nezabilježen utje-
caj koronakrize na predsjedanje Vijećem EU-a, te
na prioritete hrvatskoga predsjedanja (HR PRES).
Istaknula je sudjelovanje Švicarske na dosadanjim
neformalnim ministarskim sastancima i u nizu vi-
deo-konferencija koje je sazvalo HR PRES na
temu Covida-19 u raznim konfiguracijama Vijeća.
Švicarska je također na poziv HR PRES-a uklju-
čena u mehanizam IPCR (Integrated political cri-
sis response), a dobra suradnja EU-a i ŠK-a
ostvarena je u repatrijacijama. Potvrđena je dosad
jedinstvena suradnja između EU-a i Švicarske u
okviru ove krize, što je dobro iskustvo za obje
strane. Veleposlanica je također izvijestila o virtu-
alnom sastanku na vrhu EU ‒ zapadni Balkan (zB)
6. svibnja, koji je održan zahvaljujući naporima
HR PRES-a, te o sadržaju usvojene Deklaracije.
Dt. Balzaretti zahvalio je Hrvatskoj na informaciji
o rezultatima summita EU ‒ zB, naglasivši interes
Švicarske za to područje, otkud je pristiglo oko
500.000 useljenika. ŠK na tom području vodi pro-
aktivnu vanjsku politiku, te sudjeluje u mirovnim
misijama na Kosovu i u BiH. Također, dt. Bal-
zaretti zahvalio je i na suradnji s HR PRES-om.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
45 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 20. svibnja.
Stranica 56
Glasnik HDK
TELEFONSKI RAZGOVOR NEVENA
PELICARIĆA S MONS. WACHOWSKIM46
Telefonski razgovor o sastanku post-EU/zapadni
Balkan (zB) veleposlanik Neven Pelicarić, redoviti
član HDK-a, s podtajnikom za odnose s državama
u Državnom tajništvu Svete Stolice, mons. Miro-
sławom Stanisławom Wachowskim, obavljen je 7.
svibnja, jer je tajnik za odnose s državama (mini-
star vanjskih poslova) nadbiskup mons. Paul Ric-
hard Gallagher otputovao. U dogovoru s vele-
poslanikom Vladimirom Drobnjakom, savjetni-
kom predsjednika Vlade RH, preneseni su Svetoj
Stolici detalji o summitu, a nakon razgovora dos-
tavljena je i Zagreb Summit Declaration.
Mons. Wachowski je objasnio kako je „Sveta
Stolica uvijek bila 'in favorem' proširenja EU na
zemlje zB-a, jer „EU znatno pridonosi stabilnosti i
demokratizaciji ove još uvijek nestabilne i demo-
kratski fragilne regijeˮ. Izrazio se pohvalno o
Hrvatskoj koja „kontinuirano i konzistentno ima
čvrste stavove koji su u potpunom suglasju sa
stavovima Svete Stolice... Europa leži na srcu i
Svetom Otcu, koji ju često spominjeˮ.
Mons. Wachowski čestitao je Hrvatskoj na ovom
uspjehu, jer „u situaciji u kojoj se čitav svijet
našao, i kada su svi usredotočeni na sadašnjost,
…ˮ Sveta Stolica će s pomnjom proučiti Dek-
laraciju, a naglaske ovog razgovora i njihovu ana-
lizu mons. Wachowski će proslijediti „hijerarhijiˮ
(kardinalu Parolinu i nadbiskupu Gallagheru). Za-
ključno, mons. Wachowski je zahvalio što je Sveta
Stolica o ovom događaju tako brzo i detaljno
informirana, što „govori o bliskosti suradnje s
Hrvatskomˮ.
ZBIRKA PRIČA DIPLOMATI UJEDINJENI
U IZOLACIJI OBJAVLJENA U
PODGORICI47
Veselko Grubišić jedan od auktorā
Zbirka priča Diplomati ujedinjeni u izolaciji obja-
vljena je u izdanju 'EU Info Centra' u Podgorici
27. svibnja. Zbirku 14 pripovijedaka napisali su 13
veleposlanika država članica EU-a i g. Aivo Orav,
voditelj Izaslanstva EU-a u Crnoj Gori, dok je
46 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 26. svibnja.
47 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 26. svibnja.
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
predgovor napisao dr. Srđan Darmanović, ministar
vanjskih poslova Crne Gore. Zanimljive priče do-
čaravaju stvarne životne situacije i razmišljanja
veleposlanikā u vrijeme krize izazvane korona-
virusom. U zbirci pomalo duhovitih priča, vele-
poslanik Veselko Grubišić napisao je priču Misli i
prijateljstva (Thoughts and friendships) kojom
prenosi svoja razmišljanja o kolegama, Crnoj Gori
i stanju u vrijeme pandemije.
BIO SAM S PAPOM NA SAMOM KRAJU
Razgovor s Emilijem Marinom za sarajevski
mjesečnik Svjetlo riječi
Akademik Emilio Marin, dopredsjednik HDK-a,
razgovarao je s fra Vjekom Eduardom Tomićem,
članom Franjevačke provincije Bosne srebrene
(FPBS), župnikom župe Vijaka kod Vareša u
srednjoj Bosni, u prigodi 100. obljetnice rođenja
Pape sv. Ivana Pavla II. i 15. godišnjice njegove
smrti. Uvodno sugovornik dosta opsežno pred-
stavlja životopis E. Marina, njegov plodni znan-
stveni rad, a glavnina je posvećena njegovu dje-
lovanju kao veleposlanika RH pri Svetoj Stolici.
Razgovor je objavljen u svibanjskome broju sara-
jevskoga mjesečnika Svjetlo riječi, službenoga
glasila FPBS-a, na str. 42-47. Preslik cjelovitog
razgovora donosimo u Prilogu I ovoga broja.
POSJET HRVATSKIH DUŽNOSNIKA
NATO-VOJ BAZI TORREJΌN U
ŠPANJOLSKOJ48
Nives Malenica sudjelovala
Posjet hrvatskih dužnosnika NATO-voj bazi Tor-
rejόn i svečanost podizanja zastave u povodu Dana
državnosti RH održani su na poziv zapovjednika
NATO-ve baze u Torrejónu (Combined Air Ope-
ration Center, CAOC) generala R. G. Serverta 12.
lipnja. Priprema za posjet NATO-voj bazi Torre-
jόn provedena je s gg. Milom Tomićem iz Službe
za bilateralnu obrambenu suradnju MORH-a i Du-
jom Ančićem, načelnikom Odjela za NATO, MV-
EP-a. Posjet je i ove godine organizirao hrvatski
časnik za vezu Hrvatskog ratnoga zrakoplovstva u
CAOC-u satnik Siniša Golubić. Tijekom sveča-
nosti podizanja zastave nazočan je bio po jedan
48 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 24. lipnja.
Stranica 57
Glasnik HDK
predstavnik iz svih država članica NATO saveza.
General Servert govorio je o nadgledanju zračnoga
prostora u nadležnosti Centra te predstavio dva
nedavna incidenta u zračnom prostoru RH. Pono-
vio je žurnu potrebu donošenja odluke u RH o po-
stizanju sporazuma o suradnji u području vojnoga
zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti s nekom
od susjednih zemalja, ukazujući na prisutne rizike.
Spomenuo je i višedržavni sporazum u okruženju,
kao i važnost snaženja zajedničke europske obrane
i razvoja europske vojno-obrambene industrije.
U tijeku svečanosti podizanja hrvatske zastave u
povodu Dana državnosti gđa Nives Malenica, ve-
leposlanica RH u Kraljevini Španjolskoj, redovita
članica HDK-a, osvrnula se na 11. godišnjicu
članstva RH u NATO-u i doprinos pripadnika
hrvatskih Oružanih snaga stabilnosti i izgradnji
održive sigurnosne arhitekture Saveza. U znak za-
hvale za suradnju kojoj je osobni doprinos dao
general Servert, gđa Malenica darovala je generalu
'Vučedolsku golubicu'.
HoMs VIDEOKONFERENCIJA U
VELEPOSLANSTVU RH U PRAGU49
Ljiljanan Pancirov voditeljica
U organizaciji HR PRESS-a organizirana je 17.
lipnja u Veleposlanstvu RH (VRH) HoMs50 video-
konferencija (države članice (dč) EU-a, kandi-
datkinje i Ured Europske komisije u Pragu). Sas-
tanak je vodila i moderirala veleposlanica Ljiljana
Pancirov, redovita članica HDK-a, te izvijestila o
hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a. Glavna
gošća bila je državna tajnica za europske poslove
u Uredu češkoga premijera Milena Hrdinková koja
je predstavila češke stavove vezane uz rasprave na
Vijeću EU-a 19. lipnja. Najavljen je i prvi „fizi-
čki“ HoMs sastanak dč-ā EU-a 24. lipnja koji bi
zaokružio hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a.
Gost je češki premijer Andrej Babiš. Organizaciju
video sastanka HoMs-a putem aplikacije 'Skype
for business' vodilo je VRH.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
49 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 25. lipnja.
50
HoMs kratica je za Heads of Missions (ur. op.)
U Zagrebu, 20. lipnja 2020.
Godina XVIII., broj 3
II. SUSRET DIPLOMACIJE NA TEMU
UKLJUČIVANJA OSOBA S
INVALIDITETOM U MADRIDU51
Uvodno izlaganje gđe Nives Malenica
U Madridu je 18. lipnja održana videokonferen-
cija II. susret diplomacije na temu uključivanja
osoba s invaliditetom u organizaciji Grupo Social
(GS) ONCE i Akademije za diplomaciju (Acade-
mia de la Diplomacia, AD) te pod pokrovitelj-
stvom Veleposlanstva RH u svojstvu Predsjedava-
juće Vijećem EU-a. Potporu u realizaciji iskazao
je i veleposlanik Francisco Fonseca, voditelj Pred-
stavništva Europske komisije u Madridu. Projekt
je proveden u suradnji s Nacionalnom zakladom
za razvoj civilnoga društva i Zajednicom saveza
osoba s invaliditetom, uz potporu Ministarstva za
demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
RH. Susret je ostvaren uz 40-ero uzvanika iz
državā članicā EU-a, Južne Amerike i institucija.
Namjera je pridonijeti većoj vidljivosti ove teme
tijekom HR PRES-a i dati joj kontinuitet.
Na Susretu su uvodnim izlaganjem uz velepo-
slanicu Nives Malenica, redovitu članicu HDK-a,
nazočne pozdravili Santiago Velo, predsjednik
AD-a i Alberto Durán, prvi potpredsjednik GS-a
ONCE. Nakon pokrovitelja skup je otvorio M.
Muñoz, španjolski državni tajnik za globalnu Špa-
njolsku MVP-a koji je dao širu sliku političke
frakture usred krize i naglasio značenje svjetskog
sporazuma, itd. Gđa Malenica istaknula je da RH
društvenom uključivanju osoba s invaliditetom
pridaje značenje smatrajući da je to horizontalna
tema za koju je nuždan pristup kako bi pitanja
osoba s invaliditetom bila vidljiva kroz sve poli-
tike. Iskazala je uvjerenje da će ova video kon-
ferencija, organizirana u okviru HR PRES-a prido-
nijeti jačanju komunikacije između diplomatskih
misija i razvoju modela u kojemu će invaliditet
biti prepoznat kao još jedan čimbenik u diplomat-
skim odnosima.
Dopredsjednica Saveza invalidnih osoba RH (SO-
IH) Marica Mirić spomenula je kako je SOIH akti-
van na međunarodnom planu, a što potvrđuje či-
njenica da je trebao organizirati međunarodnu
konferenciju o evaluaciji invaliditeta i financiranju
organizacija za invalidne osobe tijekom svibnja u
Zagrebu, što je zbog pandemije bilo odgođeno.
Ravnateljica Nacionalne zaklade za razvoj civil-
nog društva Cvjetana Plavša-Matić svojim je više-
godišnjim iskustvom također s velikim entuzijaz-
mom preuzela na sebe znatan udio u sudjelovanju
51 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 25. lipnja.
Stranica 58
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 3

na skupu. Ostali sudionici sastanka zahvalili su nove CG-a u cilju izlaska iz ekonomske i koro-
također suorganizatorima na nastavku ove vrijedne nakrize.
inicijative.

GOSPODARSKA DIPLOMACIJA U
SASTANAK VODITELJĀ DIPLOMATSKIH KNJIGAMA SJEĆANJA I PRILOZI ZA
MISIJA EU-A U PODGORICI52 POVIJEST DIPLOMACIJE REPUBLIKE
HRVATSKE ‒ PRVO DESETLJEĆE
Veselko Grubišić sudjelovao
Članak Ljerke Šimunić u ovome broju
Završetak HR PRES-a u Crnoj Gori obilježen je s Glasnika
nekoliko događaja, a prvi među njima je poseban
sastanak voditeljā diplomatskih misija država čla- Mr. sc. Ljerka Šimunić, pridružena članica HDK-
nica (dč.) EU-a (EU Heads of Missions, HoMs, a, analizira udio gospodarske diplomacije u sveu-
sastanak) u Podgorici 19. lipnja. kupnom korpusu uspomenā hrvatskih diplomata
objavljenih 50-ak tekstova u prvih pet svezaka Sje-
Predsjednik Crne Gore (CG) Milo Đukanović sud-
ćanja i priloga za povijest diplomacije Republike
jelovao je na radnom objedu kao poseban gost, a
Hrvatske ‒ prvo desetljeće. Radi se o uspomenama
bili su i rezidentni veleposlanici dč-ā EU-a; Aivo
na diplomatsko djelovanje u 20-ak europskih ze-
Orav, veleposlanik EU-a u CG i suradnici, kao i
malja, pa u Južnoafričkoj Republici i Maroku, za-
diplomati Veleposlanstva RH. Veleposlanik (vlp.)
tim u SAD-u i Kanadi, te u Čileu i Argentini i u
Veselko Grubišić, redoviti član HDK-a, naveo je u
još pet južnoameričkih zemalja i na kraju u Aus-
govoru postignuća HR PRES-a, s naglaskom na
traliji i na Novom Zelandu. Nakon osvrta na važ-
proširenje te otvaranje pregovora s Albanijom i
nost gospodarske diplomacije u jačanju utjecaja
Sjevernom Makedonijom; aktivnosti za vrijeme
RH u zemljama primateljicama, auktorica iznosi
koronakrize, kao i na europsku solidarnost u rje-
primjere djelovanja gospodarske diplomacije oči-
šavanju njezinih posljedica. Ponovio je mogućnost
tovane u sedam tekstova: Ivana Ilića (Njemačka i
održavanja sastanka Međuresorskoga koordinacij-
Ruska Federacija), Vere Tadić i Lj. Šimunić (Ge-
skog vijeća, ako bi sve dč. dale zeleno svjetlo na
neralni konzulat /GK/ u Hamburgu), Franje Bla-
poglavlje 8.
ževića (Čile), pok. Branimira Strenje (Kina), Miše
Predsjednik Đukanović započeo je iscrpno izla- Munivrane (GK u Los Angelesu) i Miljenka Žaga-
ganje riječima zahvale vlp. Grubišiću na njegovim ra (Slovenija).
aktivnostima u CG-u, kao i RH-u na svemu što je
Cjelovit članak donosimo u Prilogu II ovomu bro-
učinila za sve države zapadnog Balkana (zB) u
ju. Dobro bi bilo kada bi ovaj tekst potaknuo one
vrijeme svojeg predsjedanja. Podsjetio je na neda-
koji su služili u gospodarskoj diplomaciji RH, a
vni boravak mvep. Grlića Radmana i dolazak
nisu se još oglasili svojim uspomenama da to uči-
predsjednika RH Milanovića (22. lipnja) te zahva-
ne i da, zašto ne?, nastane poseban svezak Sje-
lio 'dragom susjedu i prijatelju' (Hrvatskoj) za po-
ćanja i priloga posvećen gospodarskoj diploma-
zornost koju posvećuje Crnoj Gori. Zahvalio je
ciji, te (opet: zašto ne?) možda i poseban svezak
svim dč-ama EU-a na pomoći u borbi s koro-
posvećen kulturnoj diplomaciji.
navirusom. Dakako, bilo je riječi i o društvenom i
gospodarskom planu. Uvjeren je kako je 'euro-
peizacija' zB-a put bez alternative za okruženje, a
OBAVIJESTI O RADU HDK-a
da se još vode strateške bitke u EU-u ili izvan nje.
Veleposlanik Orav rekao je da je RH-u to bilo Od izlaska prošloga broja Glasnika do zaključenja
prvo predsjedanje i u ovakvim okolnostima poka- ovoga održan je, zbog pandemije koronavirusa,
zala je odgovornost i uspješno vodila EU. Izrazio samo jedan redoviti sastanak Upravnog vijeća
je daljnju podršku CG-u kao i nadanje da će se HDK-a, prvi u novom sastavu, 4. lipnja. Valja reći
poglavlje 8 otvoriti do kraja HR PRES-a. U nas- da su i na ovom sastanku UV-a sudjelovala dva
tavku veleposlanici su predsjedniku Đukanoviću člana Nadzornog odbora (NO) HDK-a. Uz pitanja
postavljali pitanja koja su bila usmjerena na pla- sadržaja sljedećega broja Glasnika i mrežnih stra-
nica, prevladavale su ove tri teme:
52 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 22. lipnja.

U Zagrebu, 20. lipnja 2020. Stranica 59

Glasnik HDK Godina XVIII., broj 3

- konstituiranje Upravnog vijeća i Nadzornog od-

bora HDK-a;
- osvrt na obilježavanje Dana hrvatske diplomacije
priređeno u Palači Dverce 9. lipnja 2020.;
- novčana pitanja.
Predsjednik Šimac otvario je konstituirajuću sjed-
nicu UV-a i NO-a HDK-a i iznio rezultate Izborne
skupštine HDK, koja se je ove godine, poradi
krize uzrokovane Corona virusom, održala elek-
troničkim putem. Glasovalo je 35-ero redovitih
članova HDK-a, a potreban broj glasova dobili su Glasnik HDK-a objavljuje se
kako slijedi: uz novčanu potporu
- Smiljan Šimac, predsjednik Ministarstva vanjskih i
- Emilio Marin, dopredsjednik europskih poslova
- Mišo Munivrana, tajnik i Grada Zagreba
- Krešimir Žnidarić, rizničar
- Milada Privora, članica UV-a
- Vera Tadić, članica UV-a
- Zvonimir Marić, član UV-a
- Mijo Tolušić, član UV-a
- Miljenko Žagar, član UV-a
Nadzorni odbor konstituirao se je ovako:
- Marijan Šunjić, predsjednik
- Đuro Deželić, član
- Ive Livljanić, član. Glasnik Hrvatskog diplomatskoga kluba
Izdaje Upravno vijeće HDK
U ovome je dvomjesečju upriličeno samo jedno
Izlazi dvomjesečno
mjesečno okupljanje članova i prijatelja HDK-a, u
Adresa nakladnika:
palači Dverce: 9. lipnja svečano je obilježen Dan
Petretićev trg 2, 10000 Zagreb
hrvatske diplomacije kojom je prigodom dr. sc.
Tel. (01) 4599 401, fax: (01) 4599 455
Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europ-
E-mail: hdk@mvep.hr
skih poslova RH održao predavanje Uspjesi hrvat-
Internet: http://www.hdk-cdc.hr
ske diplomacije u međunarodnoj afirmaciji RH,
Za nakladnika: Smiljan Šimac, predsjednik
1990-2020. Cjelovit prikaz ovoga predavanja kao i
HDK-a
rasprave nakon njega donosimo u ovom broju.
Uredništvo:
Odziv članstva HDK-a na ovo događanje bio je
Zvonimir Marić, član UV HDK-a, urednik
ograničen zbog mjerā poduzetih radi suzbijanja
Đuro Deželić, član NO HDK-a, član uredništva
zaraze ‒ prijatelji HDK-a i gosti nisu pozivani.
Marijan Šunjić, predsjednik NO HDK-a,
Zahvaljujući rizničarovu predanu radu Klub za sa- član uredništva
da nema poteškoća u podmirivanju novčanih ob- Žiro račun za uplatu članarine,
veza. IBAN: HR03 2340 0091 1100 9271 6

U Zagrebu, 20. lipnja 2020. Stranica 60

 PRILOG I
Prof. dr. sc. Emilio Marin:
BIO SAM S PAPOM NA SAMOM KRAJU
 PRILOG II
Ljerka Šimunić, pridružena članica HDK-a
GOSPODARSKA DIPLOMACIJA U KNJIGAMA „SJEĆANJA I PRILOZI ZA
POVIJEST DIPLOMACIJE REPUBLIKE HRVATSKE – PRVO DESETLJEĆE“

Hrvatski diplomatski klub tijekom svojeg dugogodišnjeg djelovanja u više je navrata posvetio pozor-
nost gospodarskoj diplomaciji, bilo kroz rasprave na sjednicama Upravnog vijeća (UV) bilo u vidu
organizacije predavanja na mjesečnim okupljanjima članova i zainteresiranih prijatelja Kluba. Vodstvo
HDK-a razmatralo je u lipnju 2014. mogućnost da u okviru svoje izdavačke djelatnosti u V. knjizi niza
pod naslovom „Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske ‒ Prvo desetljeće“, jedno
poglavlje posveti gospodarskoj diplomaciji. Međutim, već početne pripreme ukazale su na širinu ovog
područja, tako da je na sjednici UV-a u ožujku 2015. odlučeno da će se o tome objaviti posebna
knjiga. Izvršene su daljnje pripreme, predstavljen je koncept planirane knjige u pogledu sadržaja i
potencijalnih autora. Nakon toga daljnje aktivnosti na realizaciji ovog projekta nisu nastavljene.
Kao drugi vid iskazivanja zanimanja za područje gospodarske diplomacije HDK je u više navrata
stavio ovu temu na dnevni red svojih redovitih mjesečnih sastanaka. Izlaganja istaknutih članova i
razgovor pod naslovom „Gospodarska diplomacija“ održani su 6. svibnja 2015. Predavanje „Uloga
javnih politika u održivom razvoju“ održala je 5. travnja 2017. ravnateljica Hrvatskoga poslovnog
savjeta za održivi razvoj gđa Mirjana Matešić, a predavanje „Klimatska diplomacija ‒ izazovi za
budućnost“ održala je 25. rujna 2019. gđa Tanja Pujo-Tadić, predsjednica Međunarodnog instituta za
klimatsko djelovanje. Uloga gospodarske diplomacije problematizirana je u brojnim drugim izlaga-
njima i raspravama članova Kluba i njegovih gostiju.
Ovaj prikaz kratki je pregled sadržaja vezanih za djelovanje gospodarske diplomacije koji su uključeni
unutar pojedinih poglavlja do sada izdanih pet knjiga, a kroz izdvojene primjere predstavljeni su spe-
cifični pokazatelji funkcioniranja na određenim gospodarskim područjima u nekim zemljama.

Uvod
Gospodarska suradnja s inozemstvom važna je odrednica za pozicioniranje, utjecaj i vrjednovanje
države i u okruženju i u svjetskom okviru. Od državnog vodstva prepoznata je već početkom ustroj-
stva samostalne Republike Hrvatske kao jedna od ključnih poluga tadanjeg i budućeg razvoja zemlje.
Međutim, političke prilike, najprije ratni a zatim poratni uvjeti, odredili su ograničenja mogućnosti
uspostave i razvoja svih oblika gospodarskih odnosa, od vanjskotrgovinske razmjene, preko finan-
cijskih okvira, do investicija na svim razinama.
Gospodarska diplomacija danas se smatra ključnim područjem angažiranosti u bilateralnim i multi-
lateralnim međunarodnim odnosima. Početkom uspostave funkcioniranja države Hrvatske, unutar
novo organizirane diplomatske službe, gospodarska se diplomacija tek formirala, a njezin se sustavni
razvitak trebao ostvariti u skorom budućem razdoblju. Usprkos brojnim teškoćama koje je trebalo
rješavati prvenstveno političkom diplomacijom, organizirana je mreža gospodarskih kontakata i aktiv-
nosti s ciljem uspostave suradnje s nadležnim službama i gospodarskim subjektima u mnogim stranim
zemljama, bilo kroz funkciju voditelja diplomatskih predstavništava bilo imenovanjem gospodarskih
savjetnika. Tadanja zadaća gospodarske diplomacije temeljena je na dvjema razinama:
- na državnoj razini s ciljem ostvarivanja temeljnih diplomatskih odnosa i preduvjeta gospodarske
suradnje između RH i zemlje domaćina. Ove su aktivnosti u pravilu bile koordinirane i predvođene
od strane veleposlanikā.
- na razini organizacije preduvjeta i ostvarenja različitih vidova realne gospodarske suradnje. Ove su
aktivnosti uglavnom u nadležnosti generalnih konzula i gospodarskih savjetnika.
Na sustavni razvitak gospodarske diplomacije nije se moglo računati prije rješenja Domovinskog rata
kao prioritetnog cilja, a njezini uspostavljeni početci suočavali su se s brojnim teškoćama koje može
očekivati zemlja u kojoj vlada ratno stanje. I sljedećih pet godina nastavile su se i političke i
gospodarske teškoće, tako da ni u tom razdoblju još nisu ostvareni uvjeti za komplementarno
djelovanje političke i gospodarske diplomatske funkcije.

Struktura sadržaja
Do danas objavljenih pet knjiga u nizu „Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske
– Prvo desetljeće“ sadrže gotovo 1950 stranica napisanih od 43-oje autora, diplomata koji su vodili
diplomatska predstavništva Republike Hrvatske – veleposlanstva, generalne konzulate i inozemne
urede ‒ u 38 zemalja diljem svijeta u prvom desetljeću samostalnosti države. Sadržaj svakog od 50
poglavlja neprocjenjivo je vrijedan zapis o cjelokupnom djelovanju diplomatskih predstavništava, s
težištem na segmentima onih aktivnosti koje su prioritetno mogle biti zastupljene u ratnom i poratnom
vremenu.
Dokumentirano je i opisano, u većem ili manjem opsegu, djelovanje hrvatske diplomacije u 20
europskih zemalja: Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, pri Sv. Stolici, Austriji, Češkoj, Slo-
vačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Grčkoj, Sloveniji, Ukrajini, Švicarskoj, Albaniji, Šved-
skoj, Norveškoj, Danskoj i Islandu, kao i u Rusiji. Nadalje, posebna poglavlja prezentiraju ili navode
diplomatsku nazočnost u afričkim zemljama Južnoafričkoj Republici i Maroku, sjevernoameričkim
SAD-u i Kanadi, zemljama Latinske Amerike Čileu, Argentini, Venezueli, Urugvaju, Paragvaju,
Ekvadoru i Kubi, bliskoistočnima Turskoj i Izraelu, dalekoistočnima Japanu i Kini, te u Australiji i na
Novom Zelandu.
U promatranom razdoblju najbolje je bila organizirana diplomatska služba RH u europskim zemljama,
i po broju diplomatskih predstavništava kao i po opsegu njihovih aktivnosti. Stoga su i prikazi diplo-
matskoga djelovanja najopsežniji upravo za zemlje ovog područja. Najdetaljnije je prikazana diplo-
matska djelatnost u SR Njemačkoj; u osam poglavlja osam je auktora opisalo rad veleposlanstva i
generalnih konzulata u pojedinim pokrajinama. O svojoj poziciji i djelovanju pri Sv. Stolici svjedočila
su četiri auktora, a po trojica su objavili priloge za Francusku, Mađarsku i nordijske zemlje (Švedska,
Norveška, Danska, Island). Djelovanje i prisutnost u latinskoameričkim zemljama opisalo je petero
auktora. Po dvojica autora objavili su svoje priloge za SAD, Španjolsku, Ukrajinu, Sloveniju, Austra-
liju i Novi Zeland, dok je o diplomatskim aktivnostima u 15 zemalja svjedočio po jedan auktor.
U većini od ukupno 50 poglavlja obuhvaćenih u pet knjiga „Sjećanja i prilozi…“ uključeno je i
djelovanje gospodarske diplomacije, bilo da su navedeni inicijalni kontakti, bilo uspostava ili una-
prjeđenje i razvoj gospodarskih odnosa s državom domaćinom. Opsežnije i s više pojedinosti gos-
podarske diplomatske aktivnosti izdvojene su unutar 26 posebnih potpoglavlja, u kojima su detaljnije
navedeni kontakti i procedure na putu donošenja sporazuma, zakonskih i podzakonskih akata, osigu-
ranja državnih kredita i financijskih jamstava, uključivanja hrvatske dijaspore u gospodarske aktiv-
nosti, predstavljanja razvojnih planova i mogućnosti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Nadalje, pred-
stavljena je organizacija i održavanje: bilateralnih skupova između gospodarstvenika, prezentacije turi-
stičkih mogućnosti, sajmova na kojima su sudjelovali sa svojim proizvodima gospodarstvenici iz
Hrvatske, susreta na kojima su razmatrane mogućnosti proizvodne, tehnološke i znanstvene suradnje.
Također je navedena potpora gospodarskoj diplomaciji od strane hrvatskih institucija i organizacija:
ministarstava, gospodarskih i obrtničkih komora, turističkih zajednica, pojedinih poduzeća i znanstve-
nih ustanova. U 26 navedenih potpoglavlja djelovanje gospodarske diplomacije opisano je na 106 stra-
nica, što iznosi 5,5% sveukupnog teksta u objavljenih pet knjiga. Međutim, treba još jednom naglasiti
da su teme vezane za gospodarske kontakte i određene vrste suradnje spominjane unutar dijelova
tekstova i izvan izdvojenih potpoglavlja.

Gospodarska suradnja
Vanjskotrgovinska razmjena u ratnom i poratnom razdoblju u najvećoj je mjeri nastavak organizi-
ranoga robnog prometa s inozemstvom još iz razdoblja bivše Jugoslavije. Dominantno mjesto s
udjelom od 80-90 % u vanjskotrgovinskom poslovanju RH imale su europske zemlje, i to poglavito
članice tadanje Europske unije. Najveća je vrijednost robne razmjene s Italijom, Njemačkom, Slove-
nijom, BiH, Austrijom, Rusijom i Francuskom. Stoga je i najviše pozornosti i resursa usmjereno na
organizaciju gospodarske diplomacije prvenstveno u tim zemljama. U Njemačkoj je RH imala najra-
šireniju mrežu gospodarskih diplomata, u veleposlanstvu i u generalnim konzulatima saveznih pokra-
jina. Njihovo je djelovanje u knjigama „Sjećanja i prilozi..“ predstavljeno u čak sedam potpoglavlja na
30-ak stranica, pripremljenih od šest auktora.
Po opsegu sadržaja slijedi potpoglavlje od 10 stranica, jednog auktora, vezano za gospodarsku
suradnju s Ruskom Federacijom. Uz dosta pojedinosti prikazane su gospodarske suradnje s Mađar-
skom na 12 stranica, zatim sa Slovenijom na sedam, te Slovačkom na šest stranica.
O kontaktima, preliminarnim dogovorima i o ostvarenoj suradnji na području gospodarstva s latinsko-
američkim zemljama zapisano je na 12-ak stranica, i to od pet auktora. U više je navrata spomenuta
obitelj Lukšić kao jedna od važnih poveznica s gospodarskim krugovima na tim područjima, te kao
zainteresirani budući partner i investitor u RH.
Zemlje Sjeverne Amerike s aspekta gospodarskih odnosa prikazane su na osam stranica, a daleko-
istočne na pet stranica teksta. Po tri stranice predstavljaju gospodarske kontakte s afričkim državama,
te s Australijom i Novim Zelandom.
Treba naglasiti da tekstovi vezani za gospodarsku diplomaciju unutar pet objavljenih knjiga ne odra-
žavaju u cijelosti organizaciju i djelovanje hrvatske diplomacije na području gospodarstva u prvom
desetljeću postojanja Republike Hrvatske. Naime, za neke zemlje s kojima su u tom vremenu ostva-
rena važna vanjskotrgovinska razmjena i i iz kojih su ostvarena određena ulaganja u gospodarstvo
Hrvatske, kao što su Italija i Austrija, prilozi u knjigama nisu objavljeni.

Primjeri
Kako bi čitatelji ovoga pregleda dobili približan uvid u sadržaje vezane za područje gospodarske
diplomacije opisane unutar objavljenih pet knjiga „ Sjećanja i priloga..“, u nastavku su izdvojeni
tekstovi iz nekoliko poglavlja. Izabrani su oni dijelovi koji predstavljaju različite vidove i osobite pris-
tupe, bilo u organizaciji ove službe bilo u pojedinim područjima interesa. Također, izdvojeni segmenti
ističu karakteristike, uvjete i okruženja unutar kojih su djelovali pojedini akteri. Kroz njih se može
sagledati različitost razina gospodarskih odnosa koje je trebalo tek uspostaviti ili dalje razvijati, ozra-
čja u kojem je hrvatska diplomacija zastupala državne gospodarske interese, međusobni utjecaj poli-
tičkih i gospodarskih veza prije osamostaljenja Hrvatske.
1. U poglavlju Početci hrvatske diplomacije u Bonnu u trećoj knjizi „Sjećanja i priloga…“ Ivan Ilić,
prvi izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH u SR Njemačkoj od 1992. do 1996, o ustroju i
sustavnoj organizaciji gospodarske diplomacije u toj zemlji govori kroz dva segmenta testa:
- Službe veleposlanstva ‒ Gospodarstvo
- Napori pojedinih služba veleposlanstva u Bonnu pri rješavanju diplomatskih zadaća – Organizi-
ranje gospodarske službe
U drugoj polovici 1993. održan je u Bonnu u organizaciji veleposlanika Ivana Ilića zajednički sastanak
gospodarskih savjetnika svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Njemačkoj, kojem su se prid-
ružili predstavnici nadležni za gospodarstvo iz drugih zemalja: Danske, Švicarske i Misije RH u EZ-u.
Gospodarstvo. Osnivanje gospodarske službe pratile su također početne teškoće. Tek nakon godinu
dana uspio sam g. Marka Šimata, dipl. ing. elektrotehnike, s dobrim poznavanjem njemačkog jezika i
radnim iskustvom u inozemstvu, privoljeti da se prihvati dužnosti savjetnika za gospodarstvo. Izvrsno
je organizirao gospodarsku službu Veleposlanstva sustavno gradeći veze s odgovarajućim instituci-
jama u SRNj, ali i organizirajući suradnju sa svojim kolegama iz generalnih konzulata (GK) RH
zaduženih za gospodarsku suradnju područja koje je pokrivao dotični GK. Time se osiguravala sinkro-
nizacija djelovanja gospodarske službe na razini veleposlanstva s djelovanjem gospodarskih službā
pojedinih GK-ā. U procesu stvaranja gospodarske službe Veleposlanstva isticala se težnja za uskla-
đenim gospodarskim djelovanjem ove službe u bonskom Veleposlanstvu sa svim gospodarskim
službama GK-ā. U tu svrhu organizacijski je predviđeno da voditelj ove službe u Veleposlanstvu (u
svojstvu savjetnika ili ministra savjetnika) s ostalih pet voditelja iz pojedinih GK-ā tvore gospodarsku
ekipu koju u njezinu djelovanju usmjerava veleposlanik.
Organiziranje gospodarske službe. U svrhu stvaranja što kvalitetnije gospodarske ekipe trebalo je od
samog početka posvetiti pozornost organizacijskim i stručnim svojstvima izabranika za tvorbu gospo-
darske službe u cjelini, tj. za cijelu SRNJ. Početni izbor voditelja gospodarske djelatnosti u Vele-
poslanstvu i GK-ima pretežito je ispunio postavljene uvjete. Postavljeni savjetnici, kako po stručnom
profilu, tako i po organizacijskim iskustvima, tvorili su tim polivalentnih svojstava.
- Marko Šimat, savjetnik u Veleposlanstvu, po osnovnoj je naobrazbi diplomirani inženjer elektro-
tehnike, a u dopunskoj izobrazbi inženjer računarstva i organizacije poslovanja.
- Slavko Begić, dipl. ekonomist, savjetnik u GK-u u Münchenu, s pretežitim iskustvom u području
organizacije sajmova i gospodarske promidžbe.
- Ljerka Šimunić, savjetnica u GK-u u Hamburgu, po osnovnoj je naobrazbi diplomirani inženjer
kemijske tehnologije, a prije nastupa u diplomaciji bila je direktor razvoja kozmetike u Plivi.
- Marijan Šimunić, savjetnik u GK-u u Stuttgartu, po osnovnoj je naobrazbi diplomirani inženjer
građevinarstva, s posebnim naglaskom na eko-
logiju, a prije nastupa u diplomaciji bio je direk-
tor vodoprivrede riječke regije.
- Drago Penić, savjetnik u GK-u u Frankfurtu.
- Vedran Konjevod, savjetnik u GK-u u Berlinu.
Iz popisa savjetnikā za gospodarstvo u početnim
godinama djelovanja hrvatske diplomacije u SRNJ
uočava se da su u pretežitu broju izabrani stručnjaci
različitih struka s velikim praktičnim i organizacij-
skim iskustvima.
Savjetovanje hrvatskih diplomata nadležnih za gospodarsku djelatnost u SRNj u lipnju 1995: Marijan Šimunić,
Ljerka Šimunić, Vera Tadić, Zdenko Karakaš, Marko Šimat, Slavko Begić, Ivan Šimek, Ivan Ilić i Marin Mihanović

2. Nastavno na prethodni tekst, izdvojen je dio poglavlja pod naslovom Generalni konzulat Republike
Hrvatske u Hamburgu iz pete knjige „Sjećanja i priloga…“, autoricā generalne konzulice Vere Tadić i
savjetnice za gospodarstvo Ljerke Šimunić. Potrebno je istaknuti da GK u Hamburgu ranije nije djelo-
vao, tako da su pripreme i početak njegova rada organizirani istovremeno s uspostavom gospodarskih
veza.
Uspostava gospodarskih odnosa. U usporedbi s drugim njemačkim pokrajinama, gospodarska surad-
nja s Republikom Hrvatskom bila je zastupljena u znatno manjoj mjeri, iako je potencijal sjeverno-
njemačkih pokrajina pružao brojne neiskorištene mogućnosti. Naša je zemlja bila prepoznata uglav-
nom kao turističko odredište, a znatnije poslovanje razvilo je tamo svega nekoliko hrvatskih tvrtkā:
Pliva, Končar, Jadroagent, Monting-Ingra, Tehnomont. Jedina hrvatska tvrtka koja je u Hamburgu već
niz godina imala predstavništvo bila je Pliva, što je dijelom vezano za izvoz Plivinih proizvoda u SAD
preko hamburške luke. Neke druge hrvatske tvrtke, kao što su Podravka, Kraš, Končar, Torpedo, zatim
proizvođači prehrambenih proizvoda i vina, metaloprerađivačkih te informatičkih proizvoda i tehno-
logija, kao i predstavnici hrvatskog turizma, ostvarili su poslove na području Sjeverne Njemačke bilo
iz svojih predstavništava u drugim njemačkim gradovima bilo izravno iz Hrvatske.
Potencijali za gospodarsku suradnju. Razgovori s predstavnicima brojnih institucija u Hrvatskoj, kao i
spomenute rasprave održane u Bonnu i Hamburgu, rezultirali su prepoznavanjem onih dijelova gospo-
darstva u kojima bi djelovanje gospodarske funkcije GK-a u Hamburgu bilo za Hrvatsku najzanim-
ljivije i najsvrhovitije. Prioritetnima su definirana sljedeća područja:
1. Ulaganje kapitala u procese privatizacije i restrukturiranja, uključujući prodaju raspoloživih turi-
stičkih objekata.
 2. Izvoz hrvatskih proizvoda, prvenstveno: a) prehrambenih i pića, b) farmaceutskih i kemijskih, c)
elektro- i strojarske industrije.
3. Ulaganje u razvoj i povezivanje malih i srednjih poduzeća.
4. Suradnja na području IT industrije i usluga povezivanjem malih i srednjih tvrtkā.
5. Turistička ponuda, uključujući gastronomiju i ponudu visokokvalitetnih vina.
6. Suradnja hrvatskih brodogradilišta s brodogradilištima u Hamburgu, Bremenu i Kielu.
7. Pomoć pri: a) organizaciji rada Luke Rijeka suradnjom s kontejnerskim terminalom luke Ham-
burg, b) uspostavi slobodnih carinskih zona, c) projektu prometnog povezivanja Hrvatske s
Europom.
8. Pomoć pri obnovi u ratu razrušenih hrvatskih gradova Petrinje i Dubrovnika.
9. Suradnja na području poljoprivrede, stočarstva i ribarstva: a) obnovom poljoprivrednih imanja i
sela u Hrvatskoj, b) nabavom rasplodne stoke, c) izvozom i preradbom ribe i plodova mora, d)
organizacijom veletržnica.
10.Prijenos znanja i tehnologija: a) suradnjom s
tehnološkim i sveučilišnim centrima, prvenstveno na
projektima tehničkih znanosti i poljoprivrede, b) or-
ganizacijom i opremanjem tehnoloških i inovativnih
parkova u Hrvatskoj, c) izobrazbom poljoprivred-
nika i malih poduzetnika.
Upravo je na ovako definirana područja stavljen
naglasak u budućem radu, bilo prilikom uspostave
novih ili nastavka već postojećih kontakata i surad-
nje“.

Degustacija hrvatskih vina i hrane u lipnju 1995.

3. Specifično ozračje prilikom početaka, kontakata i područja gospodarske suradnje predstavio je
Franjo Antun Blažević u poglavlju Veleposlanik u Čileu 1995-1998. u trećoj knjizi „Sjećanja i
priloga…“
Početci u Čileu. Posebno moram istaknuti veliku važnost koju je imala za razvoj gospodarskih odnosa
s čileanskim tvrtkama kvalitetna veza koju sam još od 1993. godine razvijao u Hrvatskoj s Andro-
nicom Luksicem Abaroaom i s njegovim prvim suradnikom Vladimirom Radicem Pirainom. Naime,
gospodin Lukšić dolazio je u Hrvatsku s namjerom ulaganja i u tijeku tih razgovora razvili smo jedan
prijateljski odnos, vjerojatno osnovan na nizu vrlo sličnih
iskustava koja smo doživljavali kao djeca hrvatskih
emigranata u sličnim južnoameričkim zemljama, što se je
njega posebno dojmilo.
O gospodarskoj snazi potomaka Hrvata u Čileu. Dana 23.
siječnja 2011. čileanski dnevnik El Mercurio u svojemu
nedjeljnom izdanju donosi naslov: Grupa Luksic raspolaže s
5,486 milijarda US dolara za investiranje, po izračunu WAC
Researcha. Tih nekoliko riječi govori o velikom potencijalu,
no ima i drugih Čileanaca hrvatskog podrijetla koji su
stvorili goleme tvrtke ili imaju u njima vrlo velike udjele. Za
nekoliko od njih računa se da im imovina premašuje stotine
milijuna dolara.
Andronico Lukšić čestita veleposlaniku Blaževiću na visokom čileanskom odličju
Seminar o hrvatskim brodogradilištima. Prigodom jednog druženja s vrlo istaknutim gospodarstve-
nicima upoznao me je Andronico Luksic Abaroa s dvojicom svojih dobrih prijatelja koji su se bavili
brodarskim prijevozom i tako sam došao u prigodu spomenuti tim ljudima jedan konkretan uspjeh
hrvatskih brodogradilišta (kada je jedan brod izgrađen u našima brodogradilištima dobio svjetsku
nagradu za najkvalitetniju izradbu). … U potrazi za najkvalitetnijim načinom da povežemo čileansku
potražnju s hrvatskom ponudom zapitali smo nekoliko tvrtkā bi li sudjelovale na seminaru na kojem bi
detaljnije bile prikazane kvalitete i mogućnosti hrvatskih brodogradilišta i dobili smo pozitivan odgo-
vor. To je bio početak projekta za organizaciju prvog seminara o hrvatskoj brodogradnji u Ame-
rici…Uspjeh tog seminara (.. koji se održao u Santiagu de Chile 26. i 27. lipnja 1997…) i cijelog rada
Crokomore dokazuje konkretna nabava brodova za čileanske brodare. Vrijednost svakog od tih bro-
dova bila je između 33 i 35 milijuna američkih dolara.
4. Već u prvim godinama uspostave samostane države Hrvatske NR Kina prepoznata je kao potenci-
jalno veliko tržište za hrvatske proizvode kao i mogući partner u mnogim drugim oblicima gospo-
darske suradnje. Veleposlanik pok. Branimir Strenja u drugoj knjizi „Sjećanja i priloga…“ u poglavlju
Narodna Republika Kina partner Republike Hrvatske opisao je poduzete aktivnosti, planove i
ostvarenja.
Među važne posjete ubraja se posjet ministra gospodarstva RH, Davora Šterna, sa skupinom gospodar-
stvenika (njih 25) u prosincu 1996. Izaslanstvo je imalo susret sa svojim domaćinima i održalo semi-
nare u Pekingu, Shangaju i Kumingu na temu: kako poslovati s gospodarskim subjektima u Republici
Hrvatskoj. Posjet i razgovori ocijenjeni su dobrima i korisnima. Kineski gospodarstvenici bili su zas-
tupljeni u znatnom broju na seminarima i izrazili su želju za konkretnom suradnjom. Zamjenik mini-
stra za vanjsku trgovinu i gospodarsku suradnju NR Kine uzvratio je posjet 1998. Imao je korisne
razgovore u Zagrebu, Rijeci i Puli. Održano je godišnje zasjedanje Međudržavnog odbora za gospo-
darsku suradnju.
Veleposlanstvo je uspostavilo veze s Ministarstvom javnog zdravstva NR Kine. Znajući za poteškoće
što ih ima Pliva iz Zagreba u NR Kini pri registraciji lijekova što ih distribuira na kineskom tržištu,
ocijenili smo kako je suradnja s ovim ministarstvom od velike važnosti. Potaknuli smo susret dvaju
ministara… Obostrano je dana potpora Plivi da nastavi širiti poslove na kineskom tržištu. Kineska
strana očekuje kako će Pliva naći interesa da ulaže u Kini u proizvodnju lijekova za potrebe velikog
kineskog tržišta. …Uspostavljena je suradnja između
gospodarskih komora. Potpisani su sporazumi o
suradnji i arbitraži. … Dva komorska izaslanstva iz
NR Kine, predvođena potpredsjednicima Komore, s
više gospodarstvenika, bila su u posjetu Hrvatskoj
1997. Upriličeni su susreti s našim gospodarskim
subjektima. Treba očekivati rast gospodarske sura-
dnje. …Narodna Republika Kina pojavila se prvi put
nakon ponovnog osamostaljenja Hrvatske na Zag-
rebačkom velesajmu 1996.
Ministar gospodarstva Davor Štern u Pekingu
5. U četvrtoj knjizi „Sjećanja i priloga …“ u poglavlju Sjećanja prvoga generalnoga konzula u Los
Angelesu, Mišo Munivrana opisao je kontakte s više hrvatskih iseljenika, uspješnih poslovnih ljudi,
zainteresiranih za poslovanje i suradnju na različitim projektima. Njihov interes bio je temeljen ne
samo na vlastitoj zaradi već i na emocionalnoj povezanosti s dalekim rodnim krajem njihovih obitelji.
Gospodarske aktivnosti. S g. Maglicom, …, mi iz Generalnoga konzulata dobro smo surađivali i
dovodili smo mu svako izaslanstvo iz Hrvatske. Osim toga, on je ulagao u svoj rodni otok Zlarin.
Među inim dao je izraditi spaljivaonicu smeća i otpremiti ju iz Kalifornije i instalirati na Zlarinu. …
Ideja g. Maglice bila je prikupiti sav otpad i smeće s otoka Zlarina, kao i susjednih otoka, spaliti ga u
njegovoj spaljivaonici, te na taj način očistiti otoke šibenskog arhipelaga. Za tu je ideju zaintrigirao još
jednog iseljenog Hrvata, koji se vratio, kupio brod za prikupljanje otpada i smeća s drugih otoka i
dovoženja u navedenu spaljivaonicu. U tu svrhu na sjevernoj strani otoka Zlarina izgrađeno je malo
pristanište za prihvat teretnoga broda s opisanim teretom. Međutim, nekoliko sam godina kasnije čuo
da od toga nije bilo ništa, jer su se stanovnici Zlarina pobunili i spriječili dovoz smeća i otpada s
drugih otoka.
Jedan od poduzetnika koji je prvi tražio susret s generalnim konzulom bio je g. Jure Devčić. On je
radio s arhitektonskim kamenom (mramorom, granitom). U razgovoru me je uvjeravao kako je to u
Americi veliki „business“, kako Talijani samo s arhitektonskim kamenom godišnje rade u SAD-u i do
šest milijardā dolara prometa. Želio je da se i mi Hrvati organiziramo, te kamen pripremljen za tržište
izvozimo, a ne da u Italiju izvozimo kamene blokove, a oni gotov proizvod u Ameriku. …U među-
vremenu sam upoznao još jednog poduzetnika vezanog za arhitektonski kamen, g. Ivana Tenžeru,
podrijetlom iz mojega rodnoga kraja, te sam s njim čak jednom, uz odobrenje MVP-a, poduzeo
desetodnevno putovanje u Hrvatsku kako bismo utvrdili stanje proizvodnje ovoga kamena. Na otoku
Braču posjetili smo kamenolom čuvenoga bračkog kamena. G. Tenžera posjetio je i Pazin i njihovu
proizvodnu liniju ukrasnog pazinskoga kamena. Nažalost, nismo uspjeli sklopiti ugovore o izravnom
izvozu hrvatskog ukrasnog kamena u SAD, što mi je i dan-danas žao.
... Radi se o Juri (Georgeu) Puhalovichu…inženjeru strojarstva, koji je sa svojom malom tvrtkom
radio na velikim projektima Parsonsa, Bechtela i ostalih velikih američkih tvrtkā. On je nudio niz pro-
jekata koji su mogli puno pomoći u razvoju parnih turbina, kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju
električne energije i pri izgradnji aerodroma. Prilikom
posjeta Los Angelesu, tada ministra i potpredsjednika
hrvatske Vlade g. Jure Radića, organizirao sam im
sastanak, ali to nije dalo nekog rezultata. Nakon toga
organizirao sam g. Puhalovichu posjet Vladi u Zagrebu
kako bi izložio svoje projekte koji su obećavali stotine
milijuna dolara uštede u energiji i tisuće novih radnih
mjesta, međutim, opet nije bilo sluha. Kasnije je,… g.
Puhalovich bio priman na najvišim razinama hrvatske
vlasti, ali opet nije bilo pomaka. Potaknut ovim slučajem
često sam razmišljao o tome kako nismo u stanju
iskoristiti taj „know how“ hrvatskih iseljenika. Koliko
smo mi takvih Puhalovicha propustili?“
U znamenitom podrumu Mikea Grgicha: Marija Munivrana,
M. Grgich te Mišo i Mislav Munivrana
6. U četvrtoj knjizi „Sjećanja i prilozi…“ u poglavlju Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici
Sloveniji (1992.-1996.) u potpoglavlju Gospodarski odnosi između Republike Hrvatske i Republike
Slovenije u razdoblju 1993-1996. veleposlanik Miljenko Žagar opisuje ozračje u kojem su se odvijali
složeni odnosi između dviju zemalja. „Premda bi bilo teško pobrojiti sve probleme koji su opterećivali
gospodarske odnose sa susjednom Slovenijom, navest ćemo najkarakterističnije s kojima smo se mi
susretali.
Vlasništvo u tvrtkama. Nakon demokratskih izbora, napušten je sustav društvenoga vlasništva pa su
tvrtke i njihove nekretnine prešle u državno vlasništvo. Iako je, pravno gledajući, novonastalo stanje
bilo jednako u objema državama, u praksi se to kod naših susjeda shvaćalo drugačije. Tako smo se po
dolasku u Ljubljanu susretali s neobičnim shvaćanjem novonastalog stanja. Navodimo nekoliko kon-
kretnih primjera. Grad Zagreb, koji je u svom vlasništvu imao dječje odmaralište u Kranjskoj gori,
izvijestio nas je da su djelatnici odmarališta (svi slovenski državljani) odlučili da oni postanu vlasnici
odmarališta – valjda kao pravi samoupravljači – te su pokrenuli postupak upisa u vlasničke knjige. Ista
stvar se dogodila s jednom poljoprivrednom zadrugom, koja je u vlasništvu imala farmu krava i
mljekaru, a bila je u vlasništvu Kraša. Zaposlenici su odlučili da su oni novi vlasnici. Djelatnici
knjižarske tvrtke Mladost iz Zagreba odlučili su da cjelokupna dobit tvrtke u Sloveniji pripada njima, a
ne vlasniku – tvrtki Mladost d.d. Zagreb. Ipak, najbolji primjer njihova razmišljanja o vlasništvu
hrvatskih tvrtkā u Sloveniji ogleda se na primjeru NE Krško.
Odnos medija i državnih službā prema hrvatski tvrtkama. Gotovo kontinuirano kroz slovenske tiskane
i elektroničke medije provlačila se negativna slika o hrvatskim tvrtkama koje posluju u Sloveniji.
Najbolji primjer je tvrtka Brodospas Koper u vlasništvu Brodospasa iz Splita, koja je pružala lučke
usluge u luci Kopar. Gotovo da nije bilo tjedna u 1994. i 1995. godini u kojem dnevnik „Slovenske
novice“ nije u negativnom tonu pisao o Brodospasu. Kada se tome dodaju i histerični napadi Zmage
Jelinčiča u Državnom zboru i u elektroničkim medijima, stječe se potpuna slika stanja.
Na području usluga – pogotovo turizma – hrvatska je ponuda bila izložena nevjerojatnom negativnom
publicitetu. Naime, redovito, svake godine na turističkom sajmu u Ljubljani, svi novinari su organi-
zirano skandalizirali mapu Hrvatske turističke zajednice na kojoj je (slikovita) granična crta povučena
sredinom Savudrijske vale.“
7. Specifične odnose i prilike u poglavlju Jednogodišnje diplomatsko iskustvo u Ruskoj Federaciji;
Moskva 1996./1997. u četvrtoj knjizi „Sjećanja i prilogā...“ opisuje veleposlanik Ivan Ilić . Ova je
zemlja u predratnom razdoblju bila pozicionirana kao jedan od vodećih vanjskotrgovinskih partnera
Hrvatske. Međutim, već krajem '80-ih političke i gospodarske promjene odrazile su se na smanjenje
robne razmjene sa svim zemljama bivšeg SSSR-a, a u ratnom razdoblju Rusija je na tek sedmom
mjestu razmjene RH.
Gospodarska suradnja. Veleposlanstvo je zasnovalo gospodarsku suradnju s odgovarajućim odjelom
MVP-a RF na uobičajen način, što je rezultiralo potpisivanjem niza ugovora bitnih za nesmetano
odvijanje međudržavne gospodarske suradnje. Mnogo je više truda, strpljenja i upornosti trebalo ulo-
žiti u suradnju sa šest ministarstava čije nadležnosti zadiru u gospodarsku sferu. Postalo je očito da
pomoć u intenziviranju gospodarske suradnje, što bi trebalo rezultirati povećanjem robne razmjene i
uslužne djelatnosti, uključujući i turizam, treba tražiti kroz suradnju s našim tvrtkama koje su dugo-
godišnji izvoznici u RF, ali na način koji je optimalan za svaku od njih, po njihovu izboru. U tijeku
prve godine boravka i djelovanja na području promocije hrvatskog izvoza roba i usluga u RF, posebnu
sam pažnju usmjerio na područje brodogradnje (Jadranbrod) i autoindustrije (ACM), s planovima
proširenja na područje komunikacija (Tesla), elektrotehnike (Končar), farmaceutike (Pliva), elektro-
strojogradnje i turizma (SAS), prehrambene industrije (Podravka, PIK ‒ Vrbovec i Kraš) te građevi-
narstva (Ingra).
Začetak Projekta „Družba Adria“. …Tema susreta (sredina 1997.): mogućnosti transporta nafte iz
zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza do tržišta na Jadranskom moru, odnosno Mediteranu. Ovim je
sastankom započeto planiranje transporta nafte iz područja Kaspijskog jezera, koristeći naftovode
Transnefta, smjerom Južna Družba preko Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, do luke Omišalj.
Gospodarstveno gledano, projekt Družba Adria, kako je već tada nazvan, godišnje bi hrvatskom gos-
podarstvu donosio preko 50 milijuna US$ čistog prihoda. Vrlo primamljivo. Početkom listopada u
Zagrebu je održan sastanak zainteresiranih tvrtkā, projekt je ocijenjen vrlo profitabilnim za sve sudio-
nike Družbe Adria, što je cijelom poslu dalo snažan vjetar u leđa. Ali, tijekom sljedećih godina, korak
po korak, uglavnom zbog ekoloških razloga, Hrvatska odustaje od realizacije zamamnog projekta, pa
Družba Adria pada u zaborav. Šteta!
Turizam. U vrijeme SSSR-a postojala je, zapravo, samo jedna (državna) agencija (Intourist) koja se
bavila turističkim poslovima. Nakon provedenih političkih
i društvenih promjena bitno se promijenio poslovni odnos
prema turističkoj privredi. Novi tržišni odnosi uvjetuju
odgovarajući pristup ruskom tržištu…Veleposlanstvo u
Moskvi usredotočilo se na rješavanje dviju temeljnih
zadaća vezanih za promicanje naše turističke ponude u
RF. Prva se zadaća nametnula sama od sebe. Konzularnu
službu, posebno s obzirom na izdavanje turističkih viza,
trebalo je pripremiti za ekspeditivno izdavanje dokume-
Predstavljanje proizvoda tvrtke Kraš u Moskvi 1997. g. nata mogućem urednom turističkom klijentu.
Drugu zadaću trebalo je mijenjati u hodu, dopunjavati, a odnosila se na traženje djelotvorna načina
postavljanja i provedbe turističke promidžbe. Turistički (godišnji) sajam u Moskvi dao je HTZ-u
priliku da se Moskovljanima približi hrvatska turistička ponuda.“

Pogovor
Ovaj bi članak mogao potaknuti čitatelje zainteresirane za početke i razvoj gospodarske diplomacije
RH na pažljivo pronalaženje i proučavanje dijelova knjiga u nizu „Sjećanja i prilozi za povijest diplo-
macije Republike Hrvatske – Prvo desetljeće“ posvećenih tom području. Naime, sadržaji koji obrađuju
gospodarsku djelatnost nisu sažeti u jednom određenom poglavlju, već su uključeni u posebna potpo-
glavlja za pojedine zemlje, a također su i raspršeni unutar tekstova u kojima se isprepliću s ostalim
temama. Stoga je za sveukupno i komparativno sagledavanje s aspekta teritorijalnog, sadržajnog i
organizacijskog funkcioniranja gospodarske diplomacije unutar cjelokupne diplomatske službe potre-
bno dosta pozornosti i vremena.
Zanimljivo je pratiti korelaciju gospodarskih veza i političkih odnosa između RH i pojedinih zemalja,
posebno za vrijeme Domovinskog rata. Nadalje, može se uočiti poveznica između gospodarskih inte-
resa u prvom desetljeću i današnje gospodarske suradnjom s pojedinim zemljama i na pojedinim gos-
podarskim područjima. U ne malom broju tada uspostavljenih kontakata ili započetih poslova prepo-
znaju se, nažalost propuštene, prilike koje nisu kasnije realizirane. Mnogi tadašnji projekti mogli bi se
svrstati u danas aktualna područja interesa za cjelokupno gospodarstvo i za međunarodnu gospodarsku
poziciju Republike Hrvatske.
I na kraju, može se zaključiti da bi za sveobuhvatnu analizu mogućnosti, sposobnosti i uspješnosti
gospodarske diplomacije u prvom desetljeću, koja bi uzela u razmatranje rezultate vidljive kroz dana-
šnju poziciju gospodarstva, trebalo prikupiti informacije i od drugih sudionika koji nisu do sada obja-
vili svoje priloge u knjigama. Cjelokupna prosudba podrazumijevala bi i ocjenu tadanjih mogućnosti
potpore diplomaciji od strane državnih institucija i nadležnih stručnih službā, što je bio preduvjet za
postizanje sinergije između svih karika u lancu uspješnog razvoja suradnje hrvatskoga gospodarstva s
inozemstvom.
Pripremila: mr. sc. Ljerka Šimunić