ZARUBICA MILICA DIPLOMSKI RAD (1) .Docx Ispravka

UNIVERZITET CRNE GORE
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO KOTOR
PRIMJENA KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

NA PRIMJERU SEKTORA ISHRANE I PIĆA HOTELA
»POLAR STAR«
>> SPECIJALISTIČKI RAD <<
Predmet: Održivi razvoj turizma

Mentor: Prof. dr Aleksa Vučetić
Kandidat: Zarubica Milica

Smjer: Turizam
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Sadržaj
Sažetak
Uvod 4
1. Međunarodna hotelska industrija 5

1.1. Međunarodni hotelski brendovi i održivi razvoj 10-11
1.2. Hotelski sektor u Crnoj Gori i održivi 12-15
2. Indikatori održivog razvoja u hotelskoj industriji 15

2.1. Indikatori ekološke održivosti 16-17
2.2. Indikatori ekonomske održivosti 17-18
2.3. Indikatori socijalne održivosti 18-19
2.4. Indikatori kulturne održivosti 19-20
2.5 Indikatori zadovoljstva potrošača 20-21
3. Hotel ˃˃Polar Star ˂˂ 21

3.1. Osnivanje hotela 22-22
3.2. Ljudski resursi 23-26
3.3. Osnovna sredstva i oprema 27-30
3.4. Promet gosti hotela 30-32
3.5. Ostali podaci o hotelu 30-32
3.6 Lična karta hotela i SWOT analiza 32-38
4. Primjena koncepta održivog razvoja u sektoru 38

ishrane i pića hotela ˃˃Polar Star ˂˂
4.1. Šef kuhinje i održivi razvoj 39-40
4.2. Ostali zaposleni i održivi razvoj 40-42
4.3. Ekološka komponenta i održivi razvoj 42-44
4.4. Ekonomska komponenta i održivi razvoj 44-47
4.5. Socijalna komponenta i održivi razvoj 48-49
4.6 Kulturna komponenta i održivi razvoj 49-50
4.7 Zaštita potrošača i održivi razvoj 50-51
4.8 Ostali segmenti poslovanja i održivi razvoj 51-51
Literatura
Zaključak 53
______________________________________________________________________________
Mentor: Prof. dr Aleksa Vučetić 2 Kandidat: Milica Zarubica
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Sažetak
Turizam je više zavistan od sredine nego bilo koja druga industrija. Vidljivo je da nekontrolisani
razvoj turizma ima negativne efekte na životnu sredinu, što s druge strane povlači i rast svijesti o
potrebi njenog očuvanja i zaštiti. U ovom radu predstavljen je dostignuti nivo održivog razvoja
hotela Polar Star kroz sva tri neophodna aspekta (ekološkog, ekonomskog i socio-kulturnog). Pod
održivim razvojem podrazumijevamo upotrebu i eksploataciju današnjih izvora na takav način da
ovi izvori budu raspoloživi za korišćenje budućim generacijama. Crna Gora je zemlja koja ima u
vidu činjenicu da je zdrava životna sredina preduslov za uspješno bavljenje turizmom, zbog čega je
razvila nacionalnu strategiju razvoja turizma zasnovanu na konceptu održivog turizma. Menadžment
hotela „ Polar Star“ se trudi da na odgovoran način pristupa usvajanju ovakvog koncepta razvoja
turizma i očuvanja zdrave životne sredine.
Ključne riječi: Turizam, održivi razvoj, hotel „Polar Star“.
Abstract
Tourism is more dependent from environment than any other industry. It is evident that uncontrolled
development of tourism has negative effects on environment, which in turn implies the growth of
awareness of the need for its preservation and protection.In this paper is shown the attained level of
sustainable development of hotel „Polar Star“ , through all three necessary aspects (natural,
economic and socio-cultural). Under sustainable development we mean on use and exploitation
sources,in such way that these sources are available for the use of future generations. Montenegro is
a country that takes into consideration the fact that a healty environment is a prerequisite for
successfully dealing with tourism, because of that it has developed a national strategy for tourism
development based on the concept of sustainable tourism. Hotel company „Polar Star“ in a
responsible way adopt this approach to the concept of tourism development and preservation of
healty environment.
Keywords: Tourism, sustainable development, hotel „Polar Star“.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Uvod
Turizam je prolazio kroz različite faze u svom razvoju, pri kraju prošlog vijeka otpočeo je novu fazu
poznatu kao održivi turizam. Radi se o savremenom pristupu razvoja turizma koji podrazumijeva
uspostavljanje pozitivnog odnosa i veze između razvoja turizma i zaštite životne sredine odnosno,
održivi razvoj predstavlja integralni ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen sa
potrebama zaštite i unapređenja životne sredine, koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama
zadovoljenje njihovih potreba i kvaliteta života. Turizam se često spominje kao „žderač prostora“,
što ukazuje na to da nekontrolisanje turizma može da dovede do uništavanja životne sredine, što
svakako nije cilj kojem mi težimo.
Održivi turizam je jedini turizam koji može da obezbijedi stalno održavanje ravnoteže između
prirodne sredine i turističkog razvoja. Crna Gora ima potencijal da postane jedna od vodećih
destinacija u Evropi, na njenoj teritoriji nalazi se značajan dio preostalih netaknutih divljih predjela
Evrope, i to u neposrednoj blizini najvećih centara na starom kontinentu. Ima i Ustav koji, praktično,
zahtijeva održivi turizam kao razvojni model, kao i koaliciju javnog i privatnog sektora, koja je
spremna da podrži taj ustavni mandat.
Predmet ovog rada je razmatranje poslovanja hotela „Polar Star“, razmatranje prirodnih i hotelskih
resursa, poslovni rezultati i SWOT analiza. Hotel „Polar Star“ podržava održivi razvoj i ono što želi
da postigne u potpunosti je:
• Razvoj, u smislu obuke i odgovarajućih stimulansa u oblasti održivog turizma, koji će

težiti da ukomponuju 3 najvažnije kompetencije: gostoprimstvo svjetskog ranga,
najsavremenije poslovne prakse i najsavremenija dostignuća u oblasti očuvanja prirode.
• Dobijanje certifikata za rad hotela u skladu sa njegovom održivom praksom.
• Obezbijeđenje gostima nezaboravnih susreta sa prirodom kroz interpretacije ekosistema.
• Bolju zaštitu nacionalnog parka „Durmitor“, koji predstavlja osnov dolaska gostiju.
• Unapredjenje ekološke svijesti gostiju, kao i svih zaposlenih u hotelu.
Cilj ovoga rada je da se utvrde realne mogućnosti u kolikoj mjeri hotel „Polar Star“ može da
odgovori na potrebe održivog turizma, pri čemu će zadovoljiti i ekonomsku, i ekološku stranu.
Prilikom izrade rada koristila sam se brojnim metodama i instrumentima istraživanja. Podatke sam
dobila lično od zaposlenih, posmatranjem njihovog rada, kao i iz knjiga, naučnih časopisa i internet
izvora.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
1. Međunarodna hotelska industrija
Medunarodni turizam u čitavom periodu nakon Drugog svetskog rata bilježi izuzetno povoljnu
dinamiku razvoja, odnosno kontinuirani godišnji rast. Prema najnovijim podacima Svjetske
turističke organizacije (World Tourism Organization - WTO) u svetu je u prvih 8 meseci ove godine
putovalo čak 781 miliona stranih turista, što je za 36 miliona više u odnosu na isti period prošle
godine. Tim drastičnim porastom od čak 5%, međunarodni turizam nastavlja da jača i iznad
očekivanja Svjetske turističke organizacije, koja je za period od 2010 do 2020. planirala prosječnu
godišnju stopu rasta od 3.8%. Procjene Svjetske turističke organizacije su da bi do 2020. godine broj
turista koji učestvuju u međunarodnom turizmu mogao da iznosi čak i 1,6 milijardi.1
Pod uticajem turizma dolazi do transformacije prostora koja može biti pozitivna i negativna. U vezi
sa tim se u literaturi najčešće pominju kao pozitivni efekti turizma u prostoru: obnavljanje i
restauracija postojećih istorijskih mjesta, zgrada i spomenika, transformacija postojećih starih
zgrada i mjesta u turističke objekte, zaštita prirodnih resursa, donošenje raznih administrativnih i
planskih mjera za zaštitu pojedinih prostora, unapređenje dostupnosti prostora kao i stvaranje novih
turističkih prostora, izgrađivanje svijesti o životnoj sredini i drugi.
Uprkos različitim interpretacijama koje se u literaturi mogu naći, ovom konceptu danas pripada
centralno mjesto u razmatranju dugoročne perspektive opstanka i napretka čovječanstva. Održivost,
ili održivi razvoj, se javlja kao suštinski preduslov, tako i kao krajnji cilj efikasne organizacije
brojnih ljudskih aktivnosti na Zemlji. Sam pojam održivosti nije nov. Njegovi korjeni se mogu naći
u djelima klasične ekonomske nauke, u ranim pokušajima odgovora na pitanje kakva je perspektiva
razvoja ljudskog društva.2
Koncept održivog razvoja bila je ideja vodilja na Zemaljskom samitu u Rio de Žaneiru 1992.
godine. Konferencija Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju, takođe poznata i kao Samit u
Rio de Žaneiru ili Svjetski samit je bila međunarodna konferencija na najvišem nivou održana u Rio
de Žaneiru od 3. juna do 14. juna 1992. godine.
Rezultati samita bili su sledeći dokumenti:
• Deklaracija iz Ria o životnoj sredini i održivom razvoju;

• Agenda 21;
1
http://www.turizamiputovanja.com (27. 12. 2014.)
2
Kula E., (1998) History of environmental economic thought, London, str.31
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
• Konvencija o biodiverzitetu;
• Okvirna konvencija o klimatskim promjenama.
Agenda 21 predstavlja najvažniji dokument koji je usvojen u oblasti održivog razvoja, sadrži oko
500 strana i 40 poglavlja. To je dokument usvojen od strane vlada 182 zemlje na Konferenciji
Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju, odnosno na Zemaljskom samitu u Rio de Žaneiru
1992. godine. Kao logički nastavak u oblasti turizma, Svijetska turistička organizacija, Svjetski
savjet za putovanja i turizam i Zemaljski savjet usvojili su zajednički 1996. godine dokument -
Agenda 21 za turistčku privredu. Cilj ovoga dokumenta je da pomogne organima vlada nadležnim
za turizam, nacionalnim turističkim organizacijama, poslovnim udruženjima i preduzećima u oblasti
turizma da ostvare svoje potencijale u cilju dostizanja održivog razvoja na lokalnom, regionalnom,
nacionalnom i međunarodnom nivou.
Grafikon 1: Održivi razvoj
Izvor: World Commission on Environment and Development, (1987) Our Common Future
Održivi razvoj i unapređenje životne sredine su prioritetna pitanja koja se tiču ne samo ukupne
populacije već i svijetskog privrednog rasta. Tokom poslednje tri decenije, najviše pažnje je
posvećeno stalnom pogoršanju životne sredine, iskazanom kroz lokalno zagađenje vazduha,
smanjenje ozonskog omotača, krčenje šuma i drugih pojava. Ukoliko bi se ovo remećenje opšte
ekološke ravnoteže nastavilo, moglo bi da dovede u opasnost kvalitet održanja života na Zemlji i, na
kraju, da dovede do ekološke i ekonomske katastrofe.3
Turizam u funkciji održivog razvoja je onaj koji će ostvariti:

3
Stojanović V., (2006) Publikacija: Životna sredina i održivi razvoj, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo,
Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad, str. 4
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
1. Viziju ekonomskog razvoja, polazeći od potrebe ubrzavanja tog razvoja, uz uvažavanje

zahtjeva održivosti „ kroz integrisanje politike zaštite životne sredine i ekonomske
politike i kroz ublažavanje efekata ekonomskog rasta na životnu sredinu“;
2. Socijalnu viziju kroz smanjenje siromaštva i zaštitu najugroženijih grupa stanovništva i
pravičnije raspodjele ekonomske koristi od ekonomskog razvoja među svim segmentima
društva;
3. Ekološku viziju što podrazumijeva očuvanje životne sredine i održivog upravljanja
prirodnim resursima , vodeći računa o pravu budućih generacija na kvalitet života;
4. Etičku viziju koja podrazumijeva uključivanje svih subjekata u proces upravljanja
životnom sredinom (centralne vlasti, lokalne vlasti privatnog sektora i građanskog
društva) decentralizaciju odlučivanja putem pregovora, afirmaciju i sprovođenje propisa,
poštovanje ljudskih prava i prava na život u zdravoj životnoj sredini;
5. Kulturnu viziju, odnosno očuvanje kulturne raznolikosti i identiteta, suživota među
pripadnicima različitih kultura, nacija, vjera i religija.
Jedna od ideja koja treba da doprinese održivom turizmu svakako su „zeleni hoteli“. Oni
podrazumevaju i podstiču, između ostalog, racionalniju potrošnju vode i električne energije, kao i
reciklažu dijela smeća koje hotel proizvodi. Tu spada i korišćenje netoksičnih sredstava za čišćenje
i, uopšte, briga o zaštiti životne sredine. To se postiže tako što se, primjera radi, električni uređaji
automatski isključe kada gost izađe iz sobe, peškiri i posteljina se ne mijenjaju svakog dana, a
protok vode nad lavaboom se vremenski ograničava. Iako ankete pokazuju podršku potrošača za
ekološki i društveno odgovorni turizam, tu je i dokaz o „zelenom jazu“ između onoga što potrošači
kažu da će učiniti i njihovog stvarnog ponašanja.
• U SAD-u 80% turista kaže da je očuvanje okoline važno, a samo 14% pri odabiru pita da
li hotel vodi politiku zaštite životne sredine.
• U Njemačkoj više od 70% domaćih putnika smatra da je oznaka zaštite životne sredine
za turizam važna, ali samo 53% kažu da će koristiti eko-oznaku, ako je dostupna, pri
odabiru odmora.
4
Turistički planovi treba da obuhvate odgovarajuću obuku i izgradnju kapaciteta na
nacionalnom i lokalnom nivou, među zajednicama, kako bi se obezbijedilo da lokalni stanovnici
imaju pristup širokom asortimanu radnih mjesta u lokalnoj turističkoj djelatnosti. Nezamjenjivo
je angažovanje lokalnih zajednica u planiranju projekata.5 Istraživači upozoravaju da bez
4
Simpson K. (2001) Strategic Planning and Community Involvement Contributors to Sustainable Tourism Development,
Australia, str. 32
5
Godfrey K., Clarke J., (2000) The Tourism Development Handbook: A Practical Approach to Planning and Marketing,
London, str. 26
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
uvažavanja potreba, zahteva i želja lokalnog stanovništva, nije moguće planirati uspješan razvoj
turizma.6
Planiranje održivog razvoja turizma zahtijeva primjenu bottom-up (odozdo na gore) pristupa, kroz
proces subordinacije na različitim hijerarhijskim nivoima: mjesto, lokalna destinacija, region,
nacionalni i međunarodni nivo. Pri tome, ono treba da se obavlja uz saradnju brojnih agencija,
institucija i organizacija, sa različitim ciljevima i interesima, po mogućnosti i uz pomoć spoljnih
konsultanata. Kao garancija za uspjeh, moraju biti jasno utvrđene odgovornosti svakog nivoa
kontrole i uvedene procedure izvršenja obaveza i nadležnosti. Jedan od najvažnijih zadataka
planiranja razvoja turizma na destinaciji jeste uspostavljanje ravnoteže između različitih interesa
lokalnih učesnika, odnosno formulisanje strategija za osiguranje dobiti svih zainteresovanih strana, a
prevashodno lokalne zajednice. Posebno treba naglasiti sledeće aspekte:
1) kanali komunikacije između lokalne zajednice i turističkog sektora;

2) stvaranje dohotka za zaštitu i upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima;
3) uključenost lokalne zajednice u donošenje odluka i uključenost u turističke aktivnosti;
4) procjena obima i uspjeha saradnje među učesnicima.
Planiranje projekata održivog turizma na destinaciji treba da uključuje iniciranje institucionalnih

oblika saradnje i partnerstava, zajedničkih poduhvata, strateških alijansi i kooperacija, odnosno
mreža i klastera. Radeći sa partnerima iz javnog i nevladinog sektora, sa iscrpno urađenom studijom
izvodljivosti i poslovnim planom, turistički preduzetnici će biti na dobrom putu stvaranja prihoda po
standardima ekonomske, društvene i ekološke održivosti.7
Savremene hotelske lance karakteriše jaka marka, prepoznatljiva na turističkom tržištu, primjena
zajedničkih standarda, visok nivo kvaliteta i slično. Najveće hotelske grupe razvijaju više marki.
Marke se često vezuju za ime jednog lanca, a svaki od njih ukazuje na vrstu, kategoriju ili namjenu
objekata koje obuhvata. Time se istovremeno prezentuje vrsta i kvalitet usluga u odgovarajućoj
grupi objekata konkretnog hotelskog lanca. Procesi i mehanizmi globalizacije su takvi da zahtijevaju
brzo i stalno prilagođavanje hotelskih lanaca.
Nastanak i razvoj međunarodnih hotelskih lanaca predstavljaju pokretački motiv, koji je otvorio put
ekspanziji i globalizaciji hotelijerstva širom planete. Hotelski lanci su postali sinonim hotelijerstva, i
to za veoma kratko vrijeme, međutim, ujedno su i doprinijeli njegovoj popularizaciji i
internacionalizaciji.Lanci hotela su i direktno uticali na diverzifikaciju najmodernije industrije i
procjenjuje se da će u bliskoj budućnosti postati jedna od najprofitabilnijih djelatnosti na svijetu.
6
Kotler P., Bowen J., Makens, J. (1996) Marketing for hospitality and tourism, New York, str. 52
7
Jegdić V., Škrbić I., Milošević S., (2013) Specifičnosti planiranja održivog turizma, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad,
str. 161
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Postoji novi toplotni sistem „HVAC”, prekidači u gostinskim sobama, kontrola svijetla,
frekvencijski regulatori u kuhinji i perionici hotela. Na taj se način štedi energija tako što se svijetlo
automatski gasi čim nema nikoga u sobi ili voda sa slavine prestaje da teče posle određenog
vremena. Takođe je uvedena i reciklaža za sve otpadne materijale koji se koriste u hotelu, kao i
korišćenje recikliranog materijala za sve štampane materijale. Ovi hoteli nijesu koncipirani da
povećaju broj turista,ali pojedina istraživanja ukazuju na to da su turisti voljni da plate čak i više u
potrazi za takvim hotelima. Iako su u početku potrebna određena ulaganja u ovaj projekat, on se
posle nekog vremena višestruko isplati.8
Slika 1: ” Zeleni hotel ”
Izvor: http://www.cdm.me (10.04.2017.)
1.1. Međunarodi hotelski brendovi i održivi razvoj
Hotelska preduzeća prolaze kroz različite faze rasta i razvoja. Ona se, po pravilu, prolagođavaju
promjenama u okruženju sopstvenog djelovanja. Kao i u drugim industijama nekada se dešavaju
skokovite transformacije u organizacionom, tehničkom i tehnološkom pogledu. Jedna od takvih
skokovitih promjena jeste prerastanje nacionalnih hotelskih kompanija u međunarodni hotelski
lanac. Uvijek joj prethodi razvojna etapa konsolidacije hotelijerstva na nacionalnim relacijama
pojedinih država ili regiona.
8
http://www.blic.rs (20.04.2014.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Postoji veoma veliki broj raznovrsnih faktora i činilaca koji prate ove transformacije. Svi oni, manje
ili više, doprinose novim i originalnim oblicima hotelskog poslovanja.
Autori koji izučavaju ove transformacije akcenat stavljaju na okruženje, baveći se njegovom makro i
mikro analizom. Po njima, okruženje hotelske industrije može da se posmatra dvojako- kao spoljno i
unutrašnje.
Autori, poput Ingrama, tvrde da je teško, gotovo nemoguće, upravljati hotelskim lancem u internom
okruženju kakvo je postojalo u prethodnim vremenima. Za uspešnost poslovanja hotelskih lanaca
neophodne su promjene u samoj djelatnosti. Ingram i njegovi sljedbenici ih klasifikuju u šest
segmenata. To su :9
 Promjene radnog okruženja

 Pojava profesionalnih menadžera
 Razvoj modernih kontrolnih sistema
 Primjene tehničkog okruženja – posebno računovidstva i menadžmenta informacionih
sistema
 Promjene u metodama transporta i putnih modela i
 Pojava franšizing koncepta poslovanja.
Početak internacionalizacije poslovanja predstavlja drugu etapu razvoja hotelskog preduzeću. Ona
se ogleda u angažovanju posrednika na ciljnom inostranom tržištu-otvaranjem filijale izvan matične
zemlje. Hotelska kompanija pokušava da oblike sopstvenog modela poslovanja nametne na
inostranom tržištu. Čini nužne promjene radi prilagođavanja inostranim uslovima privređivanja.
Promjene u sistemu poslovanja se, prije svega, odnose na marketing i menadžment. Izvoz postaje
sve značajnija komponenta poslovne aktivnosti.
Ukoliko ostvari uspjeh na inostranom tržištu, hotelsko preduzeće prelazi u treću, višu fazu razvoja.
Težište poslovanja prenosi na novoosvojene pozicije u drugim državama. Time se apsorbuje
prošireno ciljno tržište. Tek tada hotelsko preduzeće prerasta u međunarodnu hotelsku kompaniju.
Pokušava da se prilagodi internacionalnom tržištu, koristeći više raspoloživih resursa. Inicira nužne
promjene na organizacionom, marketinškom i poslovnom nivou. Pošto se ovakvi poduhvati
dešavaju često u više zemalja istovremeno, nužne su nove kompleksne strategije hotelskog
preduzeća. Vrši se izbor i postavljanje odgovarajućeg menadžmenta, koji može omogućiti
maksimalno korišćenje lokalnih uslova privređivanja. Ponekad se formilišu pojedinačne strategije za
svaku zemlju u kojoj se posluje. U ovoj fazi uobičajeni su oblici poslovnih udruživanja sa različitim
nosiocima turističkog biznisa. Pošto su hotelskoj industriji neophodna velika materijalna sredstva,
često se dešava da ovakve hotelske kompanije emisijom akcija ili saradnjom sa finansijskim ili
9
Ingram,H (2002): Hotelsko poslovanje, Zagreb, str.112
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
državnim institucijama iznađu neophodna ulaganja.Izlazak na svjetske berze pokazuje njihov

internacionalni domet u okviru hotelske grupe.
U četvrtoj etapi „evolucije“ , međunarodna hotelska kompanija apostrofira cijeli svijet kao ciljno
tržište. Globalna orijentacija poslovanja postaje bitna, a ne pojedinačni region ili država. 10 Održivi
razvoj, ni u kom slučaju nema za cilj da zaustavi razvoj turizma već da omogući njegov razvoj na
način da turisti vide i dožive ono što žele, ali da pritom ne unište same činioce koji su ih privukli. U
isto vrijeme, društvo, kultura i okruženje ljudi koji žive u turističkim destinacijama nisu uništeni niti
ugroženi. Turistička industrija treba da komunicira sa lokalnim zajednicama i da ih uključi u razvoj.
Danas se čovječanstvo suočava sa mnogim nejednakostima unutar i između nacija, sa povećanjem
gladi, siromaštva, bolesti i nepismenosti. Veliku prijetnju našoj budućnosti predstavljaju i ekološke
posledice smanjenja ozonskog omotača, promene klime, degradacije zemljišta, krčenja šuma,
gubitka biodiverziteta i zagađenja vazduha, vode i zemlje. Jaz u stepenu razvoja između
industrijalizovanih zemalja i zemalja u razvoju se produbio, a broj siromašnih se nije smanjio. Više
od milijardu ljudi u zemljama u razvoju živi bez odgovarajuće ishrane, medicinske njege,
obrazovanja i uslova stanovanja, dok ljudi u razvijenim zemljama koriste najveći dio svjetskih
resursa. Turizam, sa svojim položajem u svjetskoj privredi, ima moralnu odgovornost da preuzme
vođstvo u ostvarivanju prelaska na održivi razvoj. On ima i sopstveni interes u tome. 11
1.2 Hotelski sektor u Crnoj Gori i održivi razvoj
Uprkos raspoloživosti prirodnih resursa, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa, zeleni turizam
u Crnoj Gori nedovoljno je razvijen, čak i u zaštićenim prirodnim lokalitetima. Stoga u vladinoj
Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. "zeleno“ odnosno ''održivo'' je uvršteno među deset
razvojnih načela crnogorskog turizma. U Crnoj Gori do sada postoji šest sertifikovanih objekata.
Mnogi vlasnici hotela usled nedostatka pravih informacija nijesu spremni za dodatno investiranje u
cilju dobijanja ekološkog sertifikata. Ekosertifikacija omogućava bolje pozicioniranje na tržištu i
afirmaciju kroz nacionalnu i međunarodnu promociju.12
Strateški okvir za razvoj održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Core: Putokaz za
razvoj „divlje ljepote’’ predstavlja izuzetno dobar okvir za razvoj turizma u navedenim područjima.
Njime se promoviše koncept ekonomski, ekološki i socijalno izbalansiranog turističkog razvoja koji
treba podstaći ne samo u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore već i šire.
10
Svorcan, N.(2009): Hotelski lanci, Beograd, str.94
11
http://www.lovetravel.rs/zelena-planeta/odrzivi-razvoj-turizma (14.05.2014)
12
http://www.cdm.me (10.05.2016.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Pored teorijskih osnova održivog turizma, što je izuzetno važno za razumijevanje samog pojma i
suštine izabranog oblika turizma, u ovom dokumentu su obrađeni i svjetski trendovi i iskustva, od
onih koji upozoravaju do onih koji ohrabruju, što će nesumnjivo doprinijeti širenju domaćih
saznanja u ovoj oblasti. Značaj i vrijednost ovog dokumenta je prevashodno u tome što je u pravom
trenutku, kada se razvoj crnogorskog turizma nalazi na prekretnici, ukazao na one potencijale koji su
već značajno istraženi u domaćoj literature, ali nedovoljno afirmisani u praksi.13 Postojeći
nedostaci, u smislu infrastrukture u Crnoj Gori, predstavljaju, u nekim okolnostima, pravu
strukturnu slabost, koja onemogućava razvoj turizma. Poseban problem i vjerovatno najveću
prepreku predstavlja sakupljanje i prerada otpada – možda jedino pitanje koje se mora riješiti u
kratkom roku, kako bi ovaj okvir imao realnih šansi za primjenu.
Crna Gora već ima nekoliko hotela koji posluju ekološki, iako nemaju ekološki sertifikat među
kojima se ističu Hoteli Budva, Residence, Casa del Mare, Bracera, koji imaju ili planiraju ugradnju
solarnih panela, ili nude voće i povrće iz domaćeg uzgoja i kontrolisanog porijekla, upotrebljavaju
biorazgradiva sredstva za čišćenje, imaju LED rasvjetu i mnoge druge elemente zelenog turizma.
Hotel Rivijera u Crnoj Gori dobio je 2012. godine Green Globe Certificate, zbog podrške održivom
razvoju i zaštiti životne sredine. Tako je „Rivijera“ postala prvi „zeleni“ hotel u Crnoj Gori.
Slika 2: Hotel Aleksandar Budva
Izvor: http://www.rtvbudva.me (03.04.2017.)
Dok je Evropa bogata planinama i mogućnostima za planinsku rekreaciju i razgledanje, Crna Gora
nudi dosta rijetku mogućnost da se obiđu ekološki bogate i pristupačne planine i starinska sela, koja
još uvijek nijesu uništena modernim ljudskim razvojem. Ove nerazvijene prirodne i kulturne oblasti,
predstavljaju posebnu atrakciju tržišta, koje je predmet razmatranja ove analize. Divlja ljepota Crne
Gore leži u šumama, pećinama i ljetnjim selima (katunima) koja postoje u čitavoj unutrašnjosti
Vlada Republike Crne Gore (2004) , Strateški okvir za razvoj održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne
13
Gore: Putokaz za razvoj “divlje ljepote”, Podgorica
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
zemlje. To su proizvodi za koje su ljudi spremni dodatno platiti, što su pokazala iskustva tržišta u
drugim dijjelovima svijeta.
Očuvala je svoje naslijeđe i njeguje svoju tradiciju, koja proizilazi iz tri velike kulture. Brend i
tvrdnju „Crna Gora – Wild Beauty“ ne opravdava samo time što posjetiocima pruža pogled na
netaknutu izuzetnu prirodu. Podjednako nudi raznolikosti i visoki kvalitet, koji su usmjereni na
zadovoljavanje potreba svakog pojedinačnog gosta. Zadovoljavaju sve zahtjeve da budu atraktivni
ciljnim grupama tokom cijele godine.
Osim izuzetnih, atraktivnih plaža, Crna Gora je poznata po jedinstvenim nacionalnim parkovima i
parkovima prirode, kao i po širokoj mreži panoramskih puteva za posjetioce koji putuju
automobilima i po mreži staza u divljini za planinare i bicikliste. Ova mreža pokriva cijelu zemlju
čime posjetiocima pruža jedinstveno iskustvo, a lokalnim stanovnicima daje mogućnost ostvarivanja
dodatnih prihoda. Sofisticirani objekti za nautički, zdravstveni i wellnes turizam, zimskog sporta i
golf privlače visokoplatežne goste i jačaju međunarodni ugled.
Prema planovima navedenim u “Master planu Crne Gore za 2020”, smatra se da su potrebne neke
izmjene po pitanju smještajnih kapaciteta i njihove ponude. Kao uzrok sadašnjeg stanja jeste razvoj
tzv. “masovnog” turizma koji je najviše zahvatio primorje gdje su se izgradile brojne neadekvatne
kućice za odmor u privatnom vlasništvu, brojni hoteli nedovoljno visoko kategorizovani , čija se
ponuda zasniva na plažnom turizmu, što je sve dovelo do degradacije prostora uništavanjem pejzaža,
prenatrpanošću plaza turistima, odlaganjem odpada u prirodu i sl. Situacija na sjeveru je nešto
drugačija, zbog nedovoljne valorizovanosti sjevernog dijela u pogledu turizma, a koje ima brojne
potencijale za razvoj brojnih vidova turizma koji su vezani za boravak u prirodi. Međutim smještajni
kapaciteti na sjeveru su u veoma lošem stanju. Takođe jedan od problema jeste kategorizacija
hotela koja je opet na nedovoljnom nivou, jer većina hotela je sa tri zvjezdice, dok tek nedavno
izgrađeni hoteli imaju četiri zvjezdice.
Tabela 1: Kapaciteti smještaja na teritoriji CG
Ukupan broj Učešće Ukupan broj Učešće

kreveta (2008) (2008) kreveta (2020) (2020)
Hotelski 40000 125000
kreveti
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
5 zvjezdica 900 2.25% 19000 15.20%

(*****)
4 zvjezdice 7400 18.50% 43750 35%
(****)
3 zvjezdice 7450 18.63% 42750 34.20%
(***)
2 zvjezdice 21550 53.88% 18250 13.80%
(**)
1 zvjezdica 2700 6.75% 2.250 1.80%
(*)
Izvor: Strategija razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020
Na tabeli iznad prikazan je broj smještajnih jedinica 2008. godine prema podacima koji su uzeti iz
„Strategije razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020“, i broj smještajnih jedinica koje su planirane za
2020. godinu.
Prema Master planu predviđa se izgradnja hotela vise kategorije koja će nuditi širi asortiman ponude
koji će biti u skladu sa principima održivosti, tj. ne zagađivanje prirode i poštovanje nosivosti
kapaciteta prostora, a takođe i u kulturnom smislu, odnosno sadržaji koji će prezentovati kulturu i
tradiciju tog naroda, kao i edukacija posjetilaca ali i stanovništva. Takođe potrebno je postojeće
hotele obnoviti i prilagoditi novim standardima i uslovima održivog razvoja.
Planira se izgradnja resorta koji će predstavljati jedan mali lanac hotela na određenom prostoru, a
gdje će svi biti u autentičnom stilu, kako smještajna ponuda tako i ponuda u restoranima i dodatni
sadržaji.
2. Indikatori održivog razvoja u hotelskoj industriji
Mjerenje stepena sprovođenih aktivnosti organizacije na održiv način, može da bude veoma teško.
Razvoj održivog turizma zahtijeva takav proces planiranja i upravljanja koji će objediniti interese
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
različitih strana na održiv i strategijski način. To traži razumijevanje značenja održivog razvoja i
vodećih vrijednosti za promociju održivog turizma. Ukazuje se na značaj međusektorskih
partnerstava i uloge pojedinih interesnih grupa u planiranju projekta održivog turizma. Poseban
značaj se daje lokalnoj zajednici od koje se zahtjeva spremnost da razumije uticaje turističke
privrede kao i različite procedure za angažovanje u participativnom planiranju, izgradnji konsenzusa
i razriješavanje konflikata među zainteresovanim stranama. Turistički planovi mogu biti
procjenjivani na osnovu brojnih kriterijuma održivosti kako bi se odredio stepen u kom oni
nastavljaju da podrzavaju održivost.
Ključni kriterijumi obuhvataju: ekološki,socijalni i kulturni integritet, ekonomski doprinos,

pravičnost, učešće zajednice i zadovoljstvo potrošača. Održivost treba da bude kamen temeljac
razvoja turizma, pošto prirodna sredina predstavlja većinu od svojih primarnih resursa odnosno
osnovu. Štaviše, što je svijest veća kod turista i stanovnika, firme i vlade su pod pojačanim
pritiskom da preduzmu konkretne akcije za postizanje održivosti. U turističkom sektoru stručnjaci
kao i vlada pokušavaju da sprovedu koncept "održivog turizma", kao održivosti u komercijalnom
smislu tako da posao bude profitabilan i da opstane. Do sada, konkretne preduzete mjere od strane
preduzeća ograničene su na očuvanju energije i materijala, smanjenju otpada, što bi dovelo do
smanjenja njihovih troškova i time povećanja prihoda i profita. Firme takođe dijele zabrinutost
turista i stanovnika o tome da bi turizam trebao da bude odgovoran za životnu sredinu. Kako bi se to
i postiglo, takve firme moraju da budu upoznate i da posluju po usklađenim ekološkim propisima i
standardima. Međutim, ne postoji koherentna strategija o održivosti, zbog činjenice da su podsticaji
u prošlosti smo uticali na ekspanziju turizma. Zbog izdijeljene strukture turizma problem ostaje
složen i samo javni sektor ima potencijal da ga riješi.
Termin održivi turizam se nametnuo zbog sve veće ugroženosti prostora koja je izazvana ljudskim
faktorom i to kroz: neplansku izgradnju, nedostatak turističkog planiranja i turističke politike,
prekomjernog korišćenja prirodnih potencijala i sl. Turizam i održivi razvoj su međuzavisne i
međusobno uslovljene pojave. Turizam je najviše zainteresovan za očuvanje resursa, jer se njegov
razvoj i temelji na resursima. Koncepcija održivog razvoja turizma podrazumjeva zaštitu i održivost
svih turističkih resursa i temelji se na zadovoljenju potreba sadašnjih, ali i budućih generacija.14
Kada je riječ o hotelima kao najpoznatijim i najrasprostranjenijim objektima za pružanje usluga

smještaja, treba reći da mnogi autori ističu posebnost usluga u hotelu, koje se prije svega odnose na
visok kvalitet usluge smještaja, personala i uređenja prostora, kao i na zadovoljavanje savremenih
zahtijeva putnika. Hotel predstavlja bazični i reprezentativni ugostiteljski objekat otvorenog tipa
koji se koristi za smještaj, namijenjen različitim kategorijama korisnika, koji posluje po
14
Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, (I. dio) – Upoznajmo normu ISO 9000, Oskar, Zagreb, 2002, str. 64.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
komercijalnom principima u tehničko-tehnološkom i organizaciono - kadrovskom smislu,

koncipiran na način koji obezbjeđuje pružanje dodatnih usluga smještaja, ishrane, pića i napitaka
(uključujući i pružanje usluga koje su funkcionalno povezane u integralni proizvod. 15Menadžment
hotela u toku svog razvoja i napretka mora da uspostavi i održava određeni balans između
prilagodljivosti i stabilnosti. Prilagodljivost tržišnim uslovima značajna je za obezbjeđenje
efikasnosti poslovanja, a stabilnost za obezbjeđenje efektivnosti poslovanja. Efikasnost i efektivnost
moguće je postići samo u odnosu na postojanje određenih poslovnih motiva.16
2.1 Indikatori ekološke održivosti
U organizacionom poslovanju, baza indikatora ekoloških performansi može da se podijeli na dvije

vrste mjera:
• Prva su indikatori ekološkog menadžmenta, koji se preduzimaju u okviru sistema

menadžmenta organizacije. Oni sadrže interne informacije o naporima organizacije na
smanjenju uticaja na životnu sredinu, ali ne i same informacije o zaštiti životne sredine. Na
primjer, neki od ovih indikatora su broj ekoloških audita, procenat zaposlenih koji imaju
obuku iz zaštite životne sredine, kao i broj ekološki podobnih dobavljača.
• Drugu čine indikatori ekoloških uslova. Njih čine eksterni indikatori, koji opisuju direktne
efekte i uticaje na životnu sredinu, na primjer, indikatori emisije vode na putevima u blizini
proizvodnog pogona. Ovaj set indikatora se obično primjenjuje od strane javnih institucija.
Oni su nacionalni indikatori, koje organizacija može da koristi pri izboru svog seta
indikatora.17
Indikatori moraju da predstavljaju sve važne probleme i pokrivaju sve relevantne aspekte. To znači
da indikatori moraju sistematski da sagledavaju interakciju između sistema i njihove životne sredine.
Indikatori treba da budu jasno definisani, reproduktivni, nedvosmisleni, lako razumljivi, praktični, i
osjetljivi na promjene koje mere. Indikatori moraju da odražavaju interese različitih interesnih
grupa. Dakle, proces pronalaženja seta indikatora mora da bude participativan, kako bi se osiguralo
da on obuhvata vizije i vrijednosti zajednice ili regiona i drugih geografskih jedinica za koje je
15
Lončar M., (2008) Osnovi hotelijerstva, Beograd
16
Kosar Lj., (2002) Hotelijerstvo – teorija i praksa, Viša hotelijerska škola, Beorad, str. 13.
17
Jasch, C. (2000). Environmental Performance Evaluation and Indicators. Journal of Cleaner Production, 8(1), str. 79-
88
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
razvijen. Na kraju, oni bi trebalo da pokažu trendove tokom vremena i usmjeravaju politike i odluke
na svim nivoima društva i svim nivoima njegovih institucija.
Indikatori ekoloških performansi mogu da budu znaci, statistike, mjere ili parametri, koji su
razvijeni i koriste se u informisanju i mjerenju promjena ekoloških komponenti, statusa, fokusa i
trendova. Ovi indikatori mogu da utiču na akcije upravljanja i vode ka ekološkom menadžmentu i
održivom razvoju. Oni treba da budu razvijeni tako da pružaju solidne osnove za donošenje odluka,
kao i da doprinesu samo-regulisanju integrisanih i razvojnih okruženja sistema. Indikatori ekoloških
performansi ne bi trebalo samo da nas obavijeste da li je ono što mi radimo dovelo do održivosti ili
nije, već takođe moraju da razvijaju i sintetišu naučne i tehničke podatke u korisne informacije za
donosioce odluka pri rješavanju sadašnjih i budućih političkih pitanja.
2.2 Indikatori ekonomske održivosti
Jačanje konkurentnosti domaće ekonomije (uključujući restrukturiranje i privatizaciju), stimulisanje

preduzetništva i privlačenje stranih direktnih investicija ostaju dominantna ekonomska pitanja.
Pored toga, u proces kreiranja i sprovođenja ekonomskih politika je neophodno uključiti zahtjeve
koji proizilaze iz principa održivog razvoja, a koji se prije svega tiču pravične raspodjele koristi od
ekonomskog razvoja, značajnijeg učešća javnosti u donošenju razvojnih odluka, jačanja socijalnih i
odgovornosti prema životnoj sredini kod ekonomskih subjekata i promociji i stvaranju «ekonomije
zasnovane na znanju».18
Koncepcija održivog razvoja turizma podrazumijeva:
• turistički proizvod visokog kvaliteta koji zadovoljava sadašnje potrebe turista, uz očuvanje
turističkih resursa za buduće generacije;
• unapređenje kvaliteta životne sredine i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa, dobara i
vrijednosti;
• ekonomski razvoj, očuvanje socijalnog integriteta i unapređenje kvaliteta življenja lokalnih
zajednica na turističkom području;
• afirmaciju i očuvanje kulturnog identiteta turističkog područja;
• ekonomski profit (direktan i indirektan) od turizma i u turizmu . Pasinović smatra da

„turizam treba prije svega shvatiti kao faktor ekonomskog razvoja određene regije,
društveno-političke zajednice, odnosno čitave države.“ Značaj turizma kao ekonomskog
faktora razvoja moguće je izraziti i na nižim nivoima (npr. opštine), kroz direktne prihode
18
Porter, M.E.: The Economic Performance of Regions, Regional Studies 37, 2003., str. 549-578.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
koji se ostvaruju iz boravišne takse i drugih oblika naplata usluga turistima kao i kroz
povećani prihod budžeta određene teritorijalno političke zajednice po osnovu povećanih
prihoda budžeta iz poreza na promet roba i usluga, povećane doprinose na zarade sezonski
zaposlene radne snage i dr.19
2.3 Indikatori socijalne održivosti
Društveni aspekt turizma odnosi se prvenstveno na njegov politički aspekt i pozicioniranje određene
zemlje u svijetu. „Suština socijalne države proizilazi iz naglašavanja shvatanja da problemi s kojima
se ljudi u društvu suočavaju nisu samo pitanja koja treba da rješavaju pojedinci i njihove porodice,
nego da zahtijevaju i angažovanje države. Problemi zemalja u tranziciji su u tome što prelaz na
tržišnu ekonomiju dovodi do povećavanja stope nezaposlenosti, novih oblika siromaštva i socijalnog
isključivanja različitih društvenih grupa pogođenih promjenama.“ Zato je problematiku održivog
turizma potrebno sistemski rješavati, uz angažovanje na lokalnom i državnom nivou. Sve više ljudi
je uključeno u putovanja , pa „kako putovanje gubi atribut novine, mi tražimo druga zadovoljstva,
tražimo nešto što je autentično-pokušavamo da uočimo ono što drugi oko nas ne uspijevaju da vide.
Pojmovi autentičnosti postaju suštinski i krucijalni u reklamiranju odmora“.
Za prostor Crne Gore se može reći da je autentičan i jedinstven po pejzažima i prirodnim ljepotama,
po planinskom masivu, nacionalnim parkovima i ljubaznosti lokalnog stanovništva. Identitet
određene turističke destinacije gradi se, prije svega, na njenoj kulturnoj raznolikosti i očuvanju svih
onih vrijednosti koje duhovno obogaćuju, a koje su u prethodnim vremenima ljudska ruka i um
stvarali. Bogatstvo i raznolikost kulturnoistorijske baštine Crne Gore čini bogat i raznovrstan
spomenički fond koji sadrži brojne arheološke i sakralne spomenike kulture, utvrđene gradove i
fortifikacije, etnološke spomenike kulture i dr.To se ogleda kroz ostatke kulturno-istorijskog i
duhovnog nasljeđa ovog kraja, tj. kroz sačuvane spomenike kulture, umjetnička djela i duhovnu
baštinu (istorijske priče, pjesme, predanja, običaji, anegdote, legende). Ovo nasleđe uz prirodne
resurse i pejzažne karakteristike, može osmišljenim uključivanjem u turističku ponudu doprinijeti
boljem imidžu i pozicioniranju Crne Gore.20
2.4. Indikatori kulturne održvosti
19
Pasinović M., (1988) Osnovi turizma- turizam i okruženje, Univerzitet Crne Gore, Podgorica
20
Cogoy, M.: The consumer as a social and environmental actor, Ecological Economics, No. 28, 1999., str. 385–398
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Kulturni turizam štiti kulturnu baštinu, pri čemu je stavlja u funkciju različitih muzičkih, plesnih ili
pozorišnih događaja. Takođe, kulturna dobra se koriste, bilo za kulturne potrebe ili događaje, koji su
primarni razlog posjete ili za neka druga dešavanja, a posjetioci kulturnih atrakcija su često označeni
kao kulturni turisti, bez obzira na motiv njihove posjete. Važnost kulturne baštine, kao turističke
atrakcije je u tome što pruža mogućnost privlačenja posjetilaca, te je prema tome njen značaj
nedvosmislen. Kulturna baština se razlikuje prema tipu kulturnog zadovoljstva i potreba koje
zadovoljava, kao i prema sposobnosti privlačenja koju posjeduje. Kulturni turizam ne uključuje
samo kulturu, nego i zabavu, krajolik, gastronomiju, visokokvalitetne prehrambene proizvode i
rukotvorine, događaje, ture i izlete.
U tom kontekstu se javljaju turističke manifestacije kao vid turističke ponude, čiji je sadržaj blisko
povezan sa lokacijom održavanja, zbog čega su, kao turistička vrijednost postale najbrže rastuća
turistička atrakcija i najrasprostranjenija vrsta turističkih događaja . One se izdvajaju po svojoj
specifičnosti, edukativnom sadržaju, posebno kada se radi o obilježavanju istorijskih događaja od
lokalnog značaja i značaju za ostvarivanje turističkih efekata i ciljeva, kao i sposobnosti da kreiraju
pozitivan imidž destinacije i doprinesu nivou turističke atraktivnosti, medijske pokrivenosti i opšte
promocije mjesta i destinacije. Festivali i događaji su elemanat tradicije jedne zajednice, a njihov
broj i vrste stalno rastu. Pri tome, oni su jednoznačno povezani sa turizmom. Takođe, događaji
privlače strane posjetioce, koji su od velike važnosti za lokalnu zajednicu, u čemu se i ogleda uloga
lokalnih događaja. Kao takve, turističke manifestacije predstavljaju veoma značajan činilac u
vezivanju turista za jednu destinaciju, u prenošenju znanja i iskustava i stvaranju dobrih
međuljudskih odnosa, kao i potpunijem upoznavanju jedne destinacije kroz interpretaciju kulturne
baštine. Drugim riječima, turisti žele da razumiju i saznaju o svemu što se nalazi jednoj teritoriji,
konzumirajući mješavinu navedenih elemenata, umjesto gole destinacije.21
2.5 Indikatori zadovoljstva potrošača
Naglašene odrednice kvalitete upućuju na uobičajne neopozive kriterijume kvaliteta koji su za

turistu od životne važnosti, bez obzira na kategoriju i klasu proizvoda, ustanove ili sofisticiranosti
usluge. Te odrednice ustanovljavaju minimalni nivo zaštite turiste. Kada se propusti zadovoljavanje
takvih odrednica, značajno pada kvalitet turističke usluge.
21
Ceron J.P. i Dubois, G. (2003). Tourism and sustainable development indicators: The gap between theoretical
demands and practical achievements. Current Issues in Tourism, 6 (1): 54-75.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Zaštita i sigurnost kao ključna odrednica kvaliteta podrazumijeva da turistički proizvod ne smije
predstavljati opasnost po život, ne smije ugrožavati život ili bilo koje vitalne interese i integritet
korisnika (čak i kada govorimo o avanturističkom turizmu). Standardi zaštite i sigurnosti
ustanovljeni su zakonima (npr.protivpožarne mjere). Smještajni kapaciteti moraju biti sigurni i čisti,
jer takvi zahtjevi nisu važni samo višoj klasi turista. Prehrambeni standardi koji su najčešće
zakonom ustanovljeni moraju se poštovati i biti uobičajni za svako ugostiteljsvo, od objekata brze
hrane do luksuznih restorana. Pristupačnost je odrednica koja podrazumijeva da moraju biti
uklonjene fizičke, komunikacijske i uslužne prepreke, bez diskriminacije, koje bi mogle spriječiti
dostupnost turističkih proizvoda bilo kojoj kategoriji turista, bez obzira na njihove prirodne ili
stečene razlike, uključujući i ljude s posebnim potrebama. Transparentnost je ključni element koji
treba zadovoljiti u odnosu na očekivanja i zaštitu turista. Podrazumijeva istinite informacije o
karakteristikama i sadržaju proizvoda, ali i o njegovoj ukupnoj cijeni. To uključuje stanje i sve ono
što cijena pokriva, ali napominje i ono šta nije u turističkoj ponudi. Autentičnost je odrednica koja
se najteže postiže.
Lojalnost klijenata je najsnažnije oružje svakog preduzeća jer predstavlja konstantan izvor tražnje za
njegovim proizvodima ili uslugama. Preduzeća u turizmu se susreću sa velikom konkurencijom,
posebno kada se uzme u obzir da danas nema nijedne ozbiljne kompanije koja nema razvijen neki
program lojalnosti. Satisfakcija je glavni preduslov lojalnosti kvalitetne usluge utiče na dugoročnu
satisfakciju potrošača, koja je glavni preduslov pune lojalnosti. Lojalnost(pravih) potrošača znači i
porast profita, što sve naravno utiče na satisfakciju i lojalnost zaposlenih u služnom preduzeču.
Kada preduzeće ima motivisane i zadovoljne radnike, od linije usluživanja do menadžerskih
pozicija, krug isporuke kvaliteta i satisfakcije se nastavlja.22
3. Hotel „Polar Star“
Hotel „Polar Star“ se nalazi u gradu Žabljak koji se nalazi na sjeverozapadu Crne Gore, u srcu
durmitorskog područja, na visini od 1450 metara nadmorske visine i predstavlja najvisočije urbano
naselje na Balkanu. Smješteno je u podnožju Durmitora i okruženo sa 23 planinska vrha od preko
Kurtz, J.C., Jackson, L.E., Fisher, W.S. (2001). Strategies for Evaluating Indicators Based on Guidelines from the
22
Environmental Protection Agency’s Office of Research and Development Ecological Indicators 1, str. 49-60
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
2200 metara, sa 18 planinskih jezera i kanjonom rijeke Tare, najdubljim u Evropi. Danas u Žabljaku
i okolini živi preko 4500 stanovnika.23
Žabljak se gradio i izgrađivao i postao centar zimskog turizma u Crnoj Gori. Jedinstvena i raznolika
prirodna bogatstva, na ovako malom prostoru, preporučili su Žabljak za ekološku prijestonicu prve
ekološke države na Svijetu. Poslanici Skupštine Crne Gore, opijeni svježim planinskim zrakom, na
vanrednoj sjednici, odžanoj pod vedrim nebom, donijeli su odluku o proglašenju Crne Gore za prvu
ekološku državu i jednoglasno izabrali Žabljak za njenu prijestonicu.
Zbog svih svojih karakteristika, turistička sezona na Žabljaku traje čitavu godinu, a podjednako su
razvijeni i ljetnji i zimski turizam. Uključujući sve elemente urbanog naselja, na njemu se nalazi
žičara, ski staza, desetak hotela raznih kategorija sa širokim asortimanom usluga, više desetina
privatnih kuća predviđenih za smještaj turista, dva auto-kampa, veliki broj restorana i drugih
ugostiteljskih objekata. Kao atrakcija, izdvajaju se najsavremenije opremljeni bungalovi u vidu
brvnara strmih krovova, koji se savršeno uklapaju u cjelokupni planinski ambijent. Boravkom u
njima, uz pucketanje kamina u neponovljivom etno-ambijentu osjetićete prave čari planinskog
života.
„Polar Star“, nalazi se u naselju Borje, na 4 km od centra Žabljaka, pored puta ka Pljevljima.
Dizajniran je u tradicionalnom planinskom stilu, koja odiše kućnom atmosferom, okružen
netaknutom prirodom, livadama i planinskim masivima, i predstvalja pravo mjesto za odmor i
poslovne skupove. Hotel „Polar Star“ nudi svojim gostima pristup brojnim aktivnostima kao što su –
skijanje, hiking, rafting na Tari, raznovrsni izleti. Komforni apartmani, konoba, bar, seminar sala,
kutak za djecu, čine jedan od razloga zašto da boravite u Polar Staru.
U nastavku rada riječ će biti o prirodnim i hotelskim resursima, o poslovnim rezultatima koje hotel
ostvaruje. Biće odrađena takođe i SWOT analiza, koja će najbolje prikazati slabosti i prednosti, kao
i mogućnosti i prijetnje u vezi sa hotelom.
3.1. Osnivanje hotela
Hotel je poceo da se gradi u aprilu 2008. a otvoren je 15.07.2010. godine. Bruto povrsina hotela je
1607 m2 a povrsina parcele (hotelskog kompleksa) je 2556m2. Procjenjena tržišna vrijednost u
2014. godini je 2.892.381 €.
23
https://durmitor.wordpress.com (15.06.2009.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Slika 3: Gradnja hotela Polar Star
Izvor: Foto arhiva hotela ''Polar Star''
Hotel Polar Star**** i Durmitor čine pravo mjesto da pobjegnete od gradske gužve i upoznate
ljepote jednog od najljepših djelova Crne Gore. Uz smještaj u kvalitetnim sobama, apartmanima i
bungalovima, nudimo vrhunsku tradicionalnu kuhinju, besprekornu čistoću i nenametljivu
ljubaznost osoblja. Hotel Polar Star smešten je u impresivnoj planinskoj oblasti Durmitora, na
granici 2 nacionalna parka pod zaštitom Uneska.
3.2 .Ljudski resursi
Danas, u vremenu globalizacije i sveopštih reformi, kada se favorizuje kapital, pouzdano se može
reći da je glavni pokretač privrednog razvoja produktivnost rada, koja se zasniva na znanju,
inovacijama, pronicljivosti, to jest na razvoju ljudskog kapitala. Pa, razumijevanje procesa
individualnih i društvenih transformacija, koje nose temeljne promjene u načinu života organizacije,
od velike su važnosti, jer njihov intenzitet i obuhvatnost dosežu razmjere fundamentalnih promena u
ustrojstvu društva. Zato, transformacija ljudskih resursa treba da se doživi u napredovanju, da bi se
učinio i ostvario projekat eventualnog dobrog društva u budućnosti. Pri tom znanje postaje
najvažniji oblik imovine (preduzeća, odnosno privrede) nove ekonomije, koja se zasniva na visokim
informacionim tehnologijama, nasuprot materijalnim faktorima, koji su činili dominantnim udio
kapitala u industrijskoj ekonomiji.
U hotelu Polar Star, prema riječima menadžera usmjereni su pružanju najbolje usluge svojim
gostima i dostizanju najviših standarda poslovanja u turizmu, kako bi zadovoljili potrebe i
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
najzahtjevnijih gostiju. U tom smjeru okupljaju motivisane i ambiciozne stručne osobe željne novih
izazova i rada u dinamičnom okruženju u kojem svaki pojedinac ima priliku iskazati svoje talente,
umijeća i ideje. Razvijaju najbolje prakse upravljanja ljudskim potencijalima, podupiru jednake
mogućnosti profesionalnog napredovanja te ulažu u personalizirani razvoj kompetencija svojih
radnika koji su njihova najveća vrijednost i konkurentna prednost u sve izazovnijim uslovima
poslovanja. Za njihov uspjeh u prvom su redu zaslužni njihovi zaposleni. Temelj priče je njihova
motivacija, kompetentnost i zadovoljstvo. Stoga, prema menadžeru je posebno značajno njihovo
usavršavanje i razvoj.Veliku energiju ulažu u obuku mladih zaposlenih. Nakon uspješnog okončanja
obuke nude dobre mogućnosti za nastavak posla, čime mladi ljudi dobijaju šansu za uspješnu
budućnost. Podsticanje talenata i menadžerskih osobina kod njih je jednako važno kao i stalno
stručno usavršavanje zaposlenih. Zahvaljujući njihovom opsežnom internom programu obuke,
njihovom osoblju se otvaraju izgledne perspektive za budućnost. Angažovani zaposleni mogu
ciljano razvijati svoje kompetencije te na pr. napredovati sve do vodećih položaja.24
3.3 Osnovna sredstva i oprema
Hotel „Polar Star“ je jedan od novijih hotela na području Žabljaka, kategorizovan je sa 4 zvjezdice
kao „Apart-hotel Polar Star“. Hotel je počeo sa radom 15. jula 2010. godine. Nalazi se u vlasništvu
DOO „Arco- Iris“ iz Podgorice.
U svojoj smještajnoj ponudi hotel raspolaže sa 25 smještajnih jedinica od čega je 12 apartmana i 8

soba, i kao pomoćni objekti pored hotela 8 vila (bungalova). U hotelu postoje 52 ležaja, kao i
pomoćni ležajevi i krevetac za djecu, 6 dupleks apartmana, 4 klasik apartmana, 2 suita i 8 soba. Svi
apartmani i sobe su delux opremljeni, na prostoru od 30 x 40 m², imaju kuhinju, sony, LCD, DVD,
besplatan internet. Vile bungalovi sadrže dva kupatila, trpezariju, kuhinju. Hotel ima ugrađen lift,
posjeduje od ostalih sadržaja wellness centar (saune, parna kupatila, masaže), salu za seminare koja
ima 50 mjesta, igraonice za djecu unutar hotela, kao i dječje igralište ispred hotela. Hotel ima svoj
parking koji je za goste besplatan, a osim toga i svaka vila ima svoj poseban parking.
24
Butler, R.W. (1993) Tourism – an evolutionary perspective, u: Nelson, J. G. Butler, R. W. Wall, G. (Ur.). Tourism and
sustainable development: Monitoring, planning, managing. Waterloo: University of Waterloo
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Slika 4: Polar Star - izgled hotela
Izvor: http://www.polarstar.me (22.09.2012.)
Od dodatne ponude u hotelu još se izdvaja i iznajmljivanje bicikala, organizacija izleta po

Durmitoru i okolnim mjestima, rafting ture, džip ture, paraglajding. Restoran hotela ima 50 mjesta,
aperitiv bar posjeduje 40 mjesta. U pogledu gastronomije karakterističan je po služenju nacionalnih
jela, a u svom vinskom asortimanu nudi vina sa različitih meridijana. Klijentela ovog hotela u sezoni
su najviše porodice sa djecom, a van sezone individualcu, kao i poslovni ljudi (organizovanje
kongresa).
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Slika 5: Restoran hotela „Polar Star“
Izvor:
http://www.polarstar.com (23.08.2015.)
Iznajmljivanje soba se vrši najviše preko on-line rezervacija, preko kanala za prodaju kao što su
„Booking.com“ i preko „Expedie“. Osim toga hotel sarađuju sa agencijama, kao i direktno
bukiranje. Svoje marketinške aktivnosti vrši preko internet stranice www.polarstar.com , preko
bilborda, brošura, seminara, facebooka, instagrama i sl.
Hotel se nalazi na lijepoj i mirnoj lokaciji okruženoj prirodom. Udaljen je 4 km od grada, na putu od
Žabljaka prema Pljevljima. Dobitnik je nagrada: „Zlatna medalja za kvalitet sa novosadskog sajma“
i „Montenegro wild beauty- za najbolji novi hotel u kontinentalnom dijelu Crne Gore“.
Hotel raspolaže sa:
 9 soba (7 dvokrevetnih + 2 sa francuskim krevetom)

 8 junior apartmana ( 5 dvokrevetnih + 2 sa francuskim krevetom + 1 kombinovani)
 6 studio apartmana (4 dvokrevetna + 2 sa francuskim krevetom)
 2 apartmana (dvokrevetna).
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Slika 6: Izgled apartmana
Gostima je na raspolaganju besplatno korišćenje saune i parnog kupatila, kao i iznajmljivanje

motornih sanki.
Hotel daje takodje popuste grupama, ali minimalan broj noćenja ne može biti manji od dvije noći.
Smještaj koji nude je na bazi polupansiona ( doručak i večera u vidu bogatog švedskog stola).
Slika 7: Izgled saune i parnog kupatila
3.4 Promet gostiju hotela
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Poslovanje preduzeća je dobro kada se troškovi proizvodnje smanjuju, a obim povećava. Za jedan
hotel uspješno poslovanje se može mjeriti brojem rasprodatih soba, odnosno brojem gostiju, zatim
brojem noćenja, a isto tako brojem izdatih porudžbina u restoranu hotela.
Glavna specifičnost hotelskih finansija je u planiranju i praćenju odgovarajućih parametara

poslovanja, kontroli postavljenih ciljeva i brzoj reakciji na eventualna odstupanja. Preduzeće mora
znati i kako da upravlja troškovima. Cilj upravljanja troškovima je da se u dugom roku maksimizira
dobitak.
Prema riječima menadžera hotela Nikole Radulovića, hotel dobro posluje, što mu obezbjeđuje stalne
posjete gostiju kako u sezoni, tako i van nje. Popunjenost je naravno najbolja za vrijeme ljetnje i
zimske sezone. Hotel je najpopunjeniji za vrijeme novogodišnjih praznika, kada je popunjenost
maksimalna.
Grafikon 2 : Popunjenost smještaja tokom čitave godine
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Zima Proljeće Ljeto Jesen
Prvi dio Drugi dio Treći dio
Izvor: Samostalni rad kandidata
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
U strategiji razvoja hotela ključni element je kvalitet hotelskog proizvoda, odnosno ono što hotel
nudi, a što se zasniva na hotelskim standardima. Standardi i kvalitet su ključ uspjeha svakog hotela,
pa je istraživanje hotelskih standarda kontinuirana potreba i korist. 25 Kada pričamo o hotelu „Polar
Star“ možemo reći da su standardi u potpunosti zadovoljeni.
Postoje tri osnovna principa za utvrđivanje uspješnosti poslovanja: principi ekonomičnosti,

rentabilnosti i produktivnosti. Ekonomicnost predstavlja ekonomski princip poslovanja koji
obezbjeđuje maksimalni proizvodni ucinak uz minimalno trošenje komponenata proizvodnje.
Rentabilnosti (profitabilnost) govori o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govori o tome u kojoj
se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju. Produktivnost je odnos između količine
proizvoda ili usluga i količine bilo kojeg činioca koji je učestvovao u proizvodnji ili uslužnom
procesu. Kod hotela „Polar Star“ sva ova tri principa su pozitivna najviše u toku sezone.
Tabela 2: Cjenovnik sa uslugama hotela
Tip sobe Broj Zimska sezona Van-sezone Pred Sezona Ljetnja sezona
soba Single Double Single Double Singl Doubl Single Double
e e
Soba 9 70 e 90e 80e 100e 60e 80e 70e 90e
Apartman 2 110e 80e 90e 110e
(1 soba)
Junior Suite 8 130e 90e 110e 130e
Studio 6 170e 120e 140e 170e
Apartman
Ovo su cijene koje su bazirane prema osnovnim ležajevima na bazi noćenja sa doručkom.
Dodavanje extra kreveta je moguće u svim apartmanima. Svi gosti imaju na raspolaganju besplatno
korišćenje parkinga, WiFi, Saune i Turskog kupatila.
Tabela 3: Cjenovnik za vile
Vile Zimska sezona Van sezone Pred sezonu Ljetnja sezona

Dvosobna vila 280e 200e 220e 250e
Trosobna vila 350e 260e 280e 320e
Cijene su po vili, međutim doručak nije uključen u cijenu. Ako gosti žele i doručak to se dodatno plaća 4e po
osobi.
25
Radosavljević G., (2007) Kvalitet u funkciji unapređenja poslovanja hotelskih preduzeća, Kragujevac, str.3
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Svi gosti su dužni da doplate svoju boravišnu taksu.
Hotel „Polar Star“ nudi B&B usluge (bed and breakfast) , kao i posluživanje hrane bazirano na a-la-
carte meniju. Meni je zasnovan uglavnom na nacionalnoj kuhinji..
Hotel „Polar Star“ ima dobre mogućnosti za preorjentisanje svog poslovanja na „zeleni hotel“. A
takvo poslovanje bi moglo da doprinese ostvarenju boljih poslovnih rezultata hotela, jer su gosti
spremni da plate veću cijenu za manje komforne usluge, ako znaju da hotel radi u skladu sa
održivim razvojem.
Grafikon 3: Rezervisanje smještajnih jedinica
Prodaja
Turističke agencije Booking

Direktno Ostalo
Finansijsko - računovodstveno odjeljenje je služba koja je veoma bitna i na osnovu njenih izvještaja
možemo utvrditi koji sektori ostvaruju koliko troškova, a koliko prihoda, na osnovu čega se
ostvaruju najveći troškovi i sl. A na osnovu ovih informacija moguće je sprovesti neke mjere i uvesti
neke promjene koje bi smanjile te troškove.Ovaj odjel bi mogao da sprovede održivi razvoj samo po
osnovi kancelarijskog materijala , uštedi papira, čuvanju podataka na diskovima, kako bi koristili
manje papira, korišćenju svoje laptopova umjesto kompjutera koji moraju stalno biti priključeni na
struju. Nakon razgovora sa menadžerom utvrdila sam da je hotel poslovao zadovoljavajuće. U 2015.
godini hotel je ostvario pozitivan poslovni učinak sa ostvarenom dobiti od 15651 euro. Na
godišnjem nivou je potrošen iznos od oko 42000 eura na plate radnika i ovo predstavlja najveće
troškove hotela. Nakon razgovora sa osobljem osim zaključka da su zadovoljni platama, došla sam i
do zaključka da u ovom hotelu vladaju normalni i prijateljski odnosi između zaposlenih, što je po
mom mišljenju jako bitno da bi neka zajednica mogla funkcionisati.Osim plata radnika tu su još i
troškovi nabavke, troškovi smještaja i brojni drugi. U 2012. godini hotel „Polar Star“ je bio apart
hotel, koji je imao 20 smještajnih jedinica .Radio je kao ugostiteljski objekat za smještaj u kojem su
sve smještajne jedinice apartmani. U 2014. godini hotel raspolaže sa 14 smještajnih jedinica, i radi
na principu malog hotela. A od 2015. godine hotel ima 25 smještajnih jedinica i radi na pricipu
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
hotela. Sve ove razlike bile su uzrokovane rekonstrukcijom hotela. On je znači prvo bio apart hotel,
pa mali hotel, i tek je od 2015. godine hotel.
U toku 2016. godine hotel je imao 726 domaćih (1731 noćenje) i 2595 stranih gostiju (4149
noćenja). U 2014. godini hotel je imao 653 domaćih (1562 noćenja) i 1978 stranih gostiju ( 3623
noćenja). Dok je u 2013. godini imao 692 domaćih (1762 noćenja) i 2089 stranih gostiju ( 3969
noćenja). Kao što vidimo iz priloženog hotel je prošle godine ostvario mnogo veći broj noćenja nego
prethodnih godina. Pa su i poslovni rezultati mnogo bolji u ovoj godini.
Tabela 4: Broj gostiju u poslednje tri godine
Godina Domaći gosti (noćenja) Inostrani gosti (noćenja)

2015. 726 2595
2014. 653 1978
2013. 692 2089
Izvor: Interna dokumentacija hotela „Polar Star“
Svi podaci navedeni u sklopu poslovnih rezultata su provjereni i uzeti od menadžera hotela „Polar
Star“ Nikole Radulovića.
3.5 Ostali podaci o hotelu
Kao osnovu na kojoj počiva poslovanje ovog hotela možemo navesti prirodne resurse kojima je
okružen. Hotel „Polar Star“ se nalazi u naselju Borje koje je udaljeno od grada oko 4 km. Nalazi se
na teritoriji NP Durmitor.Durmitor je najvjerovatnije dobio naziv, mada nije pouzdano utvrđeno, od
keltske riječi ''dormire'' sto u prevodu znači „spava”, Nalazi se na sjeveru Crne Gore a sačinjavaju ga
tri planinske opštine: Žabljak, Plužine i Šavnik. Planinski masiv Durmitora čini prostrana visoravan,
koja leži na 1500 m n.v, ispresjecana dubokim kanjonima i dolinama, sa koje se uzdižu impozantni
planinski vrhovi, od kojih je četrdesetak preko 2000 m nadmorske visine, a dominira Bobotov kuk
(Ćirova pećina) sa 2523 m n.v.
Slika 8: Pogled sa Durmitora
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Izvor: https://durmitor.wordpress.com (15.04.2017.)
Pored specifičnog reljefa, u njegove najveće znamenitosti i prirodne vrijednosti, ubrajaju se

dvadesetak glečerskih jezera, poznatija kao ”gorske oči”, prosuta po čitavom durmitorskom
području. Kao najljepša, a ujedno i najveća, mogu se izdvojiti Crno, Zminje, Trnovačko, Sušicko,
kao i Veliko i Malo škrčko jezero. Najveće i najpoznatije je svakako Crno jezero, smješteno u
četinarskoj šumi u samom podnožju vrha Međed, nadomak Žabljaka. Prirodni fenomen vezan za
ovo jezero je takozvana bifurkacija, to jest, oticanje vode u dva suprotna pravca, u dvije reke, Pivu i
Taru.26 Blizina kanjona rijeke Tare, koji predstavlja pravu atrakciju ove oblasti, takođe je od velike
važnosti za ove prostore. Nazvana „suzom Evrope”, rijeka Tara ima najdublji kanjon na svijetu,
odmah posle Kolorada. Smaragdne boje, nepredvidive ćudi, nepristupačnih obala, raznih podvodnih
prepreka, predstavlja najveći izazov za avanturiste, ribolovce, ljubitelje raftinga, splavarenja i
kajaka. Ovu činjenicu potkrepljuje i prisustvo mnogobrojnih turista, mahom iz inostranstva.
Slika 9: Kanjon rijeke Tare
Izvor: https://durmitor.wordpress.com (15.04.2017.)
3.6 Lična karta hotela i SWOT analiza
26
http://www.polarstar.me (22.04.2017)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Tabela 5: Lična karta hotela Polar Star
Godina osnivanja hotela 2008

Ukupan broj zaposlenih u sektoru ishrane i pića 40-50
VSSž=10 VšSS= VKV= SSS=15 OSS=5
Stručna sprema zaposlenih u sektoru ishrane i pića 5 5
Broj sjedišta u restoranima 360
Primjenjuju li se ekološki indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se ekonomski indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se socijalni indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se kulturni indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se indikatori zadovoljstva potrošača 1 2 3 4 5
SWOT analiza (akronim engleskih reči: Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) snage,
slabosti, prilike, prijetnje) je tehnika strategijskog menadžmenta putem koje se uočavaju strategijski
izbori dovođenjem u vezu snaga i slabosti preduzeća sa šansama i pretnjama u eksternom okruženju.
Autor ove metode je Albert Hamfri sa Stanford Univerziteta pri čemu je koristio 500 najjačih
kompanija na svetu.27
SWOT analiza je alat za upoznavanje situacije u preduzeću ili odeljenju. Pomoću nje možete
utvrditi:
 gde je preduzeće najjače tj. koje su mu vrline;

 gde je najslabije i koje su mu mane;
 koji potencijal ima tj. gdje postoji slobodan prostor za rast i razvitak i
 koje mu opasnosti prijete i u kojoj tački je najslabije.
SWOT analizu je uvijek dobro da radi više ljudi iz preduzeća ili odeljenja, za koji se radi analiza i za
nju treba izdvojiti dovoljno vremena jer analiza zahtijeva razmišljanje i više ljudi će obično biti
pametnije od jednog. Takođe, neophodno je da pristup u ovoj analizi uvek bude nepristrasan - nije
moguće da preduzeće nema mane ili opasnosti na koje treba da obrati pažnju. Analiza snaga (S) i
slabosti (W) predstavlja internu analizu preduzeća, dok analiza prilika (O) i prijetnji (T) predstavlja
eksternu analizu tj. analizu okoline u kojoj preduzeće deluje.
Radeći SWOT analizu preduzeća treba stalno imati na umu kako se i da li se određene slabosti
preduzeća ili pretnje iz okoline mogu pretvoriti u snage ili prilike, koje ono može iskoristiti za
postizanje konkurentske prednosti na tržištu.28 U nastavku ću ja pokušati da odradim što bolju
27
https://sh.wikipedia.org (04.11.2015.)
28
Gonan Božac M., (2008) SWOT analiza i TOWS matrica, Zagreb, str. 19
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
SWOT analizu poslovanja hotela „Polar Star“, sa svim njegovim prednostima, slabostima, manama
i prijetnjama.
Tabela 6: SWOT analiza hotela „Polar Star“
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Prednosti: Slabosti:
 Novi hotel, kategorisan sa četiri  Izražena sezonalnost poslovanja

zvjezdice  Neiskorišćenost prirodnog okruženja
 Dodatni smještajni objekti izvan hotela na adekvatan način
 Autentični stil gradnje (planinski tip  Cijene i ponuda prilagođene samo
hotela) visoko platežnoj klijenteli
 Renoviran hotel ( dizajniran po  Ne primjenjuju se mjere održivog
najvišim standardima) razvoja u pogledu energije i vode
 Lokacija izvan gradske sredine, ali na  Nesaradnja sa domaćim
svega 4 km od grada stanovništvom
 Saobraćajna dostupnost sa dvije strane-  Slaba saradnja sa internacionalnim
od Pljevalja i Mojkovca preko Tare, a agencijama
sa druge strane novim magistralnim  Nepostojanje strategije za povezivanje
putem od primorja, preko hotela sa principom održivog razvoja
Grahova,Nikšića i Šavnika, kao i putem
od Podgorice putem Nikšić- Šavnik-
Žabljak
 Prirodne vrijednosti koje ga okružuju
 Širok asortiman dodatne ponude
 Nacionalna kuhinja
 Mogućnost rezervacije preko interneta
 Visoko platežna klijentela
 Dvosezonalni karakter turističkog
mjesta
 Ljubaznost i gostoljubivost osoblja
Mogućnosti: Prijetnje:
 Proširenje dodatne ponude koja je u  Klimatske promjene (povećanje broja

skladu sa održivim razvojem kišnih dana, smanjenje sniježnog
 Primjenom mjera održivog razvoja pokrivača)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
mogućnost uštede na energiji i vodi,  Veliki odliv domaćeg stanovništva,

kao i očuvanje potencijala iz okruženja prije svega mladih obrazovanih ljudi
 Saradnja sa lokalnim stanovništvom  Sve manji broj ljudi koji proizvode
koja će doprinijeti kvalitetnoj ponudi u domaće proizvode
pogledu hrane i proizvodnje nacionalnih  Velika novčana ulaganja za promociju
jela na stranom tržištu, kao i za saradnju sa
 Zapošljavanje obrazovanih mladih stranim agencijama
kadrova, kao i stručnog osoblja koja će  Nestabilna politička situacija u zemlji
rukovoditiektorima u hotelu i u regionu
 Osim domaće, strana klijentela  Slabo funkcionisanje pravnog sistema
 Sve veći broj turista zainteresovanih za i nedovoljno definisani pravni propisi
posjetu prirodno očuvanim područjima
 Cijene prilagođene srednje platežnoj i
visoko platežnoj klijenteli
 Mogućnost proširenja ljetnje i zimske
sezone, proširenjem dodatne ponude i
regulisanjem cijena
 Povezivanje sa nacionalnim i
internacionalnim turističkim agencijama
 Interes brendiranih hotelskih lanaca za
Crnu Goru i razvoj kongresnog turizma
( Hilton)
Iz navedene SWOT analize ovog hotela vidimo da ovaj hotel ima mnogo više prednosti, nego
slabosti. Ovaj hotel je visoke kategorije što je jako bitno jer u Crnoj Gori postoji jako mali broj
hotela sa 4 ili 5 zvjezdica, a naročito na sjeveru. Prednost hotela je što je noviji i što je građen po
najvišim standardima. Hotel je građen u autentičnom stilu gradnje, planinskog tipa, rađen u drvetu i
kamenu, a unutrašnjost je uređena da odaje pravi utisak autentičnosti ovog mjesta. Hotel ima u
ponudi individualne kućice ili bungalove za one goste koji uživaju u miru. Svaka vila ili bungalov,
kao i hotel imaju parking mjesto. Ove vile su urađene u planinskom stilu, komforno su opremljene
na dva sprata, po želji klijenata sa dvije ili tri sobe i jako su primamljive za porodične ljude sa
djecom.
Iako se hotel nalazi izvan grada i u blizini glavnog puta nije bučno, a dostupnost do ovoga hotela je
laka i to u dva pravca, od Pljevalja sa jedne strane ili od Nikšića sa druge. Saobraćajna dostupnost je
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
jedan od najvažnijih faktora za poslovanje hotela. Jako bitno je i to da se nalazi u očuvanom

prirodnom okruženju, što mu daje mogućnost za upotpunjavanje svoje dodatne ponude, a i ovo je
jedan od važnijih faktora koji utiču na turiste. Dodatnu ponudu čini organizovanje aktivnosti u
prirodi, aktivnosti za ljubitelje ekstremnih sportova, rafting rijekom Tarom, planinarenje, a za
ljubitelje manje ekstremnih sportova tu su vožnje bicikla, džiping tura po Durmitoru, kanjoning u
kanjonu Komarnice- Nevidio i sl. Osim toga hotel još posjeduje i igraonicu za djecu, dječje igralište
ispred hotela, saunu, salon za masaže, kao i kongresnu salu kapaciteta do 50 mjesta.
Gostima je jako bitno da isprobaju nacionalna jela, a meni hotela „Polar Star“ je sastavljen u tom
maniru. Na meniju se nalaze nacionalna jela koja su važan dio tradicije jednog naroda, a neki od
naziva ovih jela su: meso na seljački način, durmitorski stek, jagnjetina ala Polar Star. Velika
prednost je mogućnost rezervacije preko interneta. Cijene hotela su prilagođene visokoplatežnoj
klijenteli što je svakako mnogo bolje za finansijske rezultate hotela. Prednost je i dvosezonalnost
turističkog mjesta u kojem se nalazi hotel, pa on posluje i ljeti i zimi. Ljubaznost i gostoprimljivost
osoblja u ovom hotelu je na visokom nivou.
Slabost ovoga hotela je što je sezona i ljeti i zimi kratka, što znači da bi hotel trebao da organizuje
svoju ponudu da bude primamljiva i u proljeće i jesen. Kao slabost sam navela i to da je hotel
orjentisan samo na visokoplatežnu klijentelu, regulisanjem cijena mogao bi privući i srednjeplatežnu
klijentelu, a možda i produžiti svoje poslovanje. Da bi se ispravile navedene slabosti moguće je
iskoristi prirodne potencijale, kojima okolina hotela obiluje. Jedna od velikih slabosti je što osoblje
nije kvalifikovano za rad u hotelu koji podržava održani razvoj. Međutim to je moguće ispraviti
održavanjem seminara za zaposlene na ovu temu.
Zatim klijentelu čine u najvećem broju domaći gosti, potrebno je privući strane turiste koji su
ekološki orjentisani, željni boravka u mirnoj ne zagađenoj sredini, a koji su spremni da plate visoku
cijenu za boravak. Osim toga slabo sarađuju sa lokalnim stanovništvom od kojeg bi mogli da
otkupljuje domaće proizvode i sl. Hotel bi mogao da poradi na slaboj saradnji sa internacionalnim
agencijama. Nepostojanje strategije za povezivanje hotela sa principom održivog razvoja još je
jedna u nizu slabosti ovoga hotela, kada bi ovaj hotel okrenuo svoje poslovanje ka održivom razvoju
to bi mu donijelo brojne koristi, kako koristi vezane za zaštitu prirodnih potencijala na kojima
počiva njegova ponuda, tako i ekonomske koristi.
Mogućnosti koje bi ovaj hotel mogao da iskoristi da poboljša svoje poslovanje su prije svega,
uvođenje mjera za održivi razvoj, kao što su mjere za uštedu vode i energije, korišćenje solarnih
panela, regulisanje odlaganja otpada i otpadnih voda, bolja saradnja sa lokalnim stanovništvom koje
na najbolji način prezentuje tradiciju i kulturu jednog naroda. Mogućnost korišćenja prirodnih
potencijala iz okruženja za kreiranje dodatne ponude hotela koja bi gostima upotpunila boravak.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Saradnja sa lokalnim stanovništvom u pogledu otkupa domaće hrane i radinosti od njih bila bi
poželjna za poboljšanje kvaliteta usluga.
Zapošljavanje mladih i obrazovanih kadrova koji bi pomogli u inoviranju i kreiranju ponude hotela,
čime bi se spriječio odlazak mladih ljudi sa Žabljaka. Angažovanje lokalnog stanovništva kao
turističkih vodiča kako u Nacionalnom Parku Durmitor, tako i za alpiniste. Turisti koji su ekološki
orjentisani i okrenuti prema zdravoj i očuvanoj prirodnoj okolini predstavljaju najbolju mogućnost
za dalji napredak u poslovanju ovog hotela. Osim toga to nisu samo domaći već i strani posjetioci,
koji čine srednju i visokoplatežnu klijentelu.
Orjentisanost ka održivom razvoju dovela bi strane turiste u hotel. Povezivanje sa nacionalnim i

internacionalnim turističkim agencijama bi svakako doprinijelo dolasku stranih turista. Mogućnost
proširenja poslovanja i vansezone, dobrom politikom cijena i kvalitetnom i raznovrsnom ponudom,
promotivnim ponudama, kao i ponudama last minute. U interesu hotela bila bi i saradnja sa
brendiranim hotelskim lancima, kao i njihovo interesovanje za Crnu Goru. Kongresna sala koju
hotel posjeduje mogla bi da doprinese razvoju kongresnog turizma.
Prijetnje iz okruženja su prije svega one na globalnom nivou koje su izvan kontrole ljudi, gdje je
riječ o klimatskim promjenama, koje je prouzrokovao sam čovjek štetnim djelovanjem na prirodu.
Ovdje se radi o problemu globalnog zagrijavanja koje može da prouzrokuje promjene u klimatskim
prilikama jednog područja, na primjer da umjesto sniježnih padavina zimi bude povećana količina
kišnih padavina koje bi negativno uticale na zimsku sezonu i sl.
Jedna od prijetnji je sve veći odliv domaćeg stanovništva zbog slabe šanse za rad i perspektivnih
poslova, a znamo da je lokalno stanovništvo veoma bitan faktor u prezentovanju kulture i tradicije
jednog mjesta. Osim toga sve je manji broj ljudi na seockim imanjima od kojih bi se mogla
otkupljivati zdrava organska hrana, mlječne i mesne prerađevine, a što je od velikog značaja za
hotel. Još jedna od prijetnji iz okruženja jeste i da su potrebna velika novčana ulaganja za promociju
na stranom tržištu posredstvom raznih medija i turoperatora. Nestabilna politička situacija u zemlji i
u regionu kao i slabo funkcionisanje pravnog sistema i nedovoljno definisani pravni propisi takođe
su jedne od prijetnji, koje bi mogle negativno da utiču na poslovanje hotela.
Hotel bi nakon sagledavanja postojeće situacije trebao da pokuša da savlada slabosti u svom
poslovanju, koristeći ove mogućnosti, da upotpuni svoje prednosti i da se izbori sa prijetnjama iz
okruženja.
4.Primjena koncepta održivog razvoja u sektoru ishrane i pića hotela „Polar Star“
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Heterogenost hotelskog proizvoda i uslovljenost njegove realizacije prostornim okvirima objekta,

njegovom opremom, uređajima, tipom, kapacitetom i kategorijom hotela, s jedne, i prisustvo
korisnika usluge, s druge strane, nameću različite organizaciono – tehničke modele poslovanja,
odnosno primjenu različitih organizacionih struktura, a samim tim i tehnika izvođenja poslovnih
operacija. Mada ne postoji jedinstveno rešenje, odnosno univerzalni model organizacione strukture
hotela, grupisanje strukturnih elemenata hotelskog proizvoda, odnosno dekomponovanje glavnog
hotelskog zadatka na manje organizacione djelove, predstavlja polazni okvir za strukturiranje
poslovnih operacija po sektorima rada. Osnovna funkcija sektora hrane i pića, gdje do punog
izražaja dolaze ključne specifičnosti ove djelatnosti, jeste da obezbjedi hranu i piće za hotelske goste
i druge posjetioce koji koriste usluge hotela. Uobičajeni naziv za ovaj dio poslova je hotelsko
ugostiteljstvo. Ranije, dok je u hotelima postojao mali broj prostorija za usluživanje sa ograničenim
brojem mjesta za goste, ovo je bio znatno jednostavniji zadatak. Danas je ovaj zadatak mnogo
kompleksniji. Veliki hoteli kao što je hotel Riviera imaju više restorana, više banket sala i veći broj
zasebnih prostorija u kojima se služi hrana i piće (snack – bar, room service, saloni i sl.). U ovom
sektoru postoje velike razlike u vrstama aktivnosti koje hotel obezbjeđuje, zahtijevajući istovremeno
široku lepezu stručnih znanja i vještina od svojih zaposlenih, što podrazumijeva da ovim poslovima
treba da se bave visoko-profesionalni stručnjaci (gastronomi, nutricionisti, tehnolozi prehrane i
dr.).29
Značaj službe ishrane najbolje se može sagledati iz podataka da u okviru cjelokupnog poslovanja

hotela – 56.5% prometa otpada na usluge smeštaja, 40.8% na usluge ishrane i 2.7% na ostale usluge.
Služba ishrane treba podjednako da pruži usluge i domaćem i stranom gostu. Treba imati na umu
da strani turista uglavnom uvek više cijeni domaću, lokalnu kuhinju. Savremeni turista ne želi samo
da vidi destinaciju u koju je došao, on želi da je doživi, okusi, omiriše, osjeti i upozna svim svojim
čulima, a često su lokalni gastronomski specijaliteti najbolji način za to. Sa druge strane, domaći
turisti će uvek cijeniti napore hotela da u svoju ponudu uvedu elemente renomiranih
internacionalnih kuhinja. Hotel mora biti prepoznatljiv ne samo po usluzi smještaja, nego i po
dobroj hrani i kvalitetnim restoranima. Postoje hoteli koji su čak mnogo više poznatiji po svojim
restoranima nego po smeštaju koji nude. Takav primjer su čuveni Ritz hoteli. Služba ishrane (bar u
teoriji) obuhvata sedam radno procesnih odjeljenja: odjeljenje kuhinje, odjeljenje restorana,
odjeljenje kafane, odjeljenje etažnog servisa i barova, odjeljenje za organizovanje svečanih prijema,
odjeljenje perionice i odjeljenje kontrole.
29
http://www.turizamiputovanja.com/sluzba-ishrane-hotelu/ (29.03.2017)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
4.1 Šef kuhinje i održivi razvoj
Kuhinja je, naravno, samo jedna od karika u lancu poslovanja hotela ‘’Polar Star’’, ali veoma bitna
kad je riječ o tome kakav će utisak gost ponijeti iz kuće. Ako, na primjer, imaju isključivo poslovnu
klijentelu koja u hotelu samo prenoći i sjutradan nastavlja svoje putovanje, kuhinja definitivno igra
vrlo bitnu ulogu, pre svega u momentu kad gost stigne u hotel i želi nešto lagano da večera.
Poslednji pečat koji stiže iz kuhinje je doručak, koji pre svega mora da „odigra“ optičku ulogu, a
zatim i proizvodno-kvalitetnu. Upravo je to ono što zaokružuje sliku o ovom hotelu, uz sobu kao
osnovni proizvod. .30
Plan nabavki za hotelsku kuhinju je proizvod uske saradnje šefa kuhinje i osobe odgovorne za
nabavke. Šef kuhinje je taj koji primarno određuje parametre kvaliteta po kojima se vodi nabavka,
koje se namirnice, roba i količine poručuju, pošto je jedino on direktno uključen u proizvodnju.
Osoba koja rukovodi nabavkama zadužena je za njihovu realizaciju. Ona klasifikuje dobavljače na
tržištu rukovodeći se njihovom cijenom, odnosom cijene i kvaliteta robe, brzinom usluge i
sposobnošću dobavljača da poštuje standarde koji su bitni za naš proizvod, a to je da proizvodi
moraju da posjeduju HACCP.
U čemu je specifičnost organizacije? Ona prvenstveno zahtijeva izuzetno dobro planiranje. Hotelska
kuhinja dobija plan za narednu nedelju: koje su manifestacije planirane, koliki će im broj ljudi
prisustvovati, na koji će način biti služena hrana... To je bitno zbog poručivanja i organizacije robe,
ali i organizacije personala. Naime, hotelska kuhinja radi nekoliko stvari paralelno. Restoran ima
svoj a la carte doručak, što spada u redovno dnevno poslovanje, a sve to prate razne konferencije i
banketi koji se neprekidno održavaju. Tehnološka postavka hotelske kuhinje takođe je drugačija od
restoranske. Hotelske kuhinje raspolažu visokom tehnologijom koja dozvoljava određene
pretpripreme, da bi se s manjim brojem ljudi postigli veća efikasnost, volumen i kvalitet.
Magacinski kapaciteti i kapaciteti hladnjača mnogo su veći i raspolažu specifičnim inventarom,
recimo „paukom“ koji može da primi 120 ili 180 polupripremljenih tanjira, npr. salate koje su
garnirane, ali nemaju dresing, jer on ne može dugo da stoji. Tako polupripremljene salate održavaju
se na odgovarajućoj temperaturi i finaliziraju neposredno pred iznošenje.
Ostali, mnogo bitniji elementi, jesu doručak i banketna kuhinja. Banketna kuhinja sastoji se iz
raznolike proizvodnje za potrebe različitih događaja koji se u hotelu organizuju, bez obzira na to da
30
Kovačević, A. (1999), Ugostiteljstvo, Meridijan, Beograd, str.147
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
li je riječ o prijemima s malim kanapeima i toplo-hladno stojećim bifeima ili o prijemima s velikim
švedskim stolovima, set menijem itd. To je naročito izraženo u hotelima s velikim konferencijsko-
banketnim kapacitetima, koji se mere i hiljadama porcija. Sve to iziskuje ozbiljnu organizaciju i
infrastrukturu.
4.2 Ostali zaposleni i održivi razvoj
Ljudski resursi za jednu radnu organizaciju su, najpre, svi njeni zaposleni, ali se u njih mogu
ubrojati i svi oni koje organizacija može ili želi da privuče da postanu njeni zaposleni. U najkraćem,
uspješno upravljati ljudskim resursima znači osigurati da u svakom trenutku odgovarajući broj
zaposlenih, sa odgovarajućom strukturom kvalifikacija i sposobnosti bude raspoređen na radna
mjesta nužna za ostvarenje ciljeva, zadataka i misija radne organizacije. O značaju procesa
upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru govori i to što na troškove rada otpada najveći deo
javnih izdataka. U razvijenim zemljama ovaj postotak se kreće između 50% i 70%.31
Najprije, važan faktor je „potražnja“ za ljudskim resursima. Nju oblikuje bezbjedonosni kontekst i
način na koji državna strategija bezbjednosti interpretira ovaj kontekst i način na koji teži da
odgovori na njega.32
Turizam je u Crnoj Gori identifikovan kao privredna grana od strateškog značaja. To je više
potencijal ili aspiracija, nego pokazatelj postojećeg statusa, s obzirom da turizam trenutno
predstavlja 14,4% relativno malog BDP-a, a pored ostalog, ovoj privrednoj grani nedostaju
kvalitetni kapaciteti, diverzifikovani i prepoznatljivi turistički proizvodi/atrakcije i kvalifikovani
ljudi, kao neki od osnovnih preduslova za rast.
U Agendi ekonomskih reformi je glavni cilj, u oblasti razvoja turizma, definisan kao „održivi
turistički proizvod, koji će izazvati postepeni porast broja gostiju, brz rast dohotka i stvaranje novih
radnih mjesta“. Turizam, u fazi u kojoj je, tek treba da potpuno integriše prirodna i kulturna
bogatstva koja Crna Gora može da ponudi, radi stvaranja boljeg i raznovrsnijeg turističkog
proizvoda. Za sada, većina turista dolazi prvenstveno na primorje, da kratko posjeti crnogorske
plaže tokom ljeta, što predstavlja skromno zadovoljavanje njihovih rekreativnih potreba. Što se tiče
unutrašnjosti zemlje, turistička ponuda bi se mogla značajno poboljšati, a što bi omogućilo pomak
naprijed u lancu vrijednosti, odnosno unaprijeđenje kvaliteta turističke ponude.
Ovaj sektor trenutno dovodi oko 600,000 turista u Crnu Goru i generiše oko 190 miliona eura
prihoda, ali ima potencijal da obezbijedi Crnoj Gori i značajnija devizna sredstva. Postojeći nivo
31
Ingraham P., Joyce P., Donahue A., (2003) Government Performacne: Why Managemanet Matters, Baltimor, str. 12
32
Fluri P., Tagarev T., (2009) Defence Management, Geneva, str. 125
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
trošenja na ljetnji odmor je mali čak i za destinaciju u razvoju. Mnogi ljudi, koji rade u sektoru
turizma u Crnoj Gori, imaju osjećaj da bi mogli da rade mnogo bolje. Neki su svjesni i da je mala
vrijednost po ljetnjem turisti trenutno, rezultat masovnog priliva turista koji troše malo novca, i da je
potrebno ponuditi drugačije proizvode/usluge visokog kvaliteta, kako bi se ovi turisti zamijenili
onima koji mnogo više troše. Postizanje veće dodate vrijednosti i manjeg odliva novca u oblasti
turizma zavisi od jasnog i široko prihvaćenog poštovanja relevantnog skupa ciljeva. Ciljevi
latentnog crnogorskog turizma treba da budu koncentrisani na ponudu autentičnog crnogorskog
iskustva u svakom regionu Republike.33
Za održivi rast, efikasnost i zadovoljstvo zaposlenih, imperativ je imati dinamičnu i primenljivu

kadrovsku politiku, koja može stvoriti radnu atmosferu gde zaposleni mogu pružiti svoj maksimum,
a sve u skladu sa politikom hotela. Hotel „Polar Star“ ne obiluje kompetentnom radnom snagom
vezano za održivi razvoj, ali se upravljačka struktura trudi da podigne svijest kod svojih zaposlenih.
Potrebno je prvenstveno okrenuti svoje poslovanje u pravcu održivog razvoja, pa tek onda poraditi
na kompetentnosti ljudskih resursa.
U svim organizacijama je, pa tako i u hotelijerstvu, potrebno planirati, organizovati, voditi i

usmjeravati rad zaposlenih ka ostvarivanju postavljenih ciljeva. Mnogo se pričalo o raznim
resursima, ali niko nije spomenuo najvažniji deo svakog posla – a to su ljudi.34
Zaposleni su naši mravi, naše pčelice, koje neumorno rade. Oni su naša trava – trebaju nam, a
gazimo ih. Oni su naše cveće – uživamo u njihovoj lepoti, a zaboravljamo da zalivamo. Oni su naše
drvo – stablo našeg hotela.
Menadžment ljudskih resursa upravo brine o tim resursima, odnosno o ljudima. Sam menadžment
ovim odjeljenjem se može podijeliti na dva dijela: operativni i strateški.
Da bi se postigla bolja kompetentnost ljudskih resursa u domenu održivog razvoja potrebno je više
ulaganja u znanje ljudi. Država bi trebalo da poradi na nekoj strategiji koja bi poboljšala trenutno
stanje.Nešto sa čime bi trebalo da se počne po mom mišljenju je svakako obrazovanje. Stručno
obrazovanje podrazumijeva početno (formalno) stručno obrazovanje koje se stiče u srednjim
stručnim školama te cjeloživotno (kontinuirano) stručno obrazovanje za odrasle.Potrebno je raditi
više na obrazovanju, svakako treba početi od srednjih škola u obuci mlade radne snage na principu
održivog turizma, a zatim njihovu obuku podići na veći nivo obuke na fakultetima za turizam. Jedan
od bitnih problema je taj što se obučava veća radna snaga nego što je tržištu rada potrebno. U novije
vrijeme izražen je trend povećanja broja stručnih programa koje nude fakulteti i visoke škole.
Studenti koji završavaju te programe usko su specijalizirali za potrebe turizma i na taj se način
33
Vlada Republike Crne Gore, (2004) Strateški okvir za razvoj održivog turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne
34
http://www.ht.in.rs (18.02.2016.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
obrazuje mlada radna snaga osposobljena za pružanje specifičnih usluga u turizmu. Postoje naznake
o tome da poslodavci u turizmu smatraju kako su teoretski dio studijskih programa i stečena znanja
na zadovoljavajućem nivou, ali ukazuju na nedovoljno stečena praktična znanja i vještine. 35
Znanje o održivom turizmu kod nas trenutno nije na zavidnom nivou, odnosno sve je trenutno na
teorijskom znanju, ali praktični dio mnogo zaostaje. Postoje hoteli koji su okrenuli svoje poslovanje
u pravcu održivog turizma, ali ih je jako malo.
4.3 Ekološka komponenta i održivi razvoj
“Da li možemo da se uzdamo u to da će u kratkom roku uspeti da se promijeni dovoljan broj ljudi
kako bi se spasao savremeni svijet? Kako god da glasi, odgovor bi mogao dovesti do pogrešnih
zaključaka. Potvrdan do samodopadljivosti, a odričan do očajanja. Poželjno je da se traženje
odgovora ostavi po strani i da se usredsredimo na rad.” 36
Usvajanjem Deklaracije o Crnoj Gori kao ekološkoj državi septembra 1991. godine politički je jasno
artikulisana svijest o značaju prirodnih bogatstava i obaveza njihovog očuvanja. Ta svijest je kasnije
izražena i kroz ustavne norme, jer je Crna Gora definisana i kao “ekološka država”. Ovim je udaren
temelj za kasnija promišljanja na temu održivog razvoja, koja su krunisana izradom i usvajanjem
Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore i stvaranjem institucionalnih pretpostavki za njenu
primjenu.
Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore usvojena je u aprilu 2007. godine, kao prvi
strateški dokument dugoročnog razvoja Crne Gore. Usvojena je zajedno sa Akcionim planom za
period 2007 – 2012. godine, koji definiše strateške zadatke i pojedinačne mjere za 24 ključne oblasti
ekonomskog, ekološkog i socijalnog razvoja.
Zagovaranje koncepta održivog razvoja u Crnoj Gori, od donošenja Nacionalne strategije do danas,
odvijalo se u vidu različitih akcija i kampanja, poput projekta “Godina energetske efikasnosti”, „Ova
zemlja nam je dom. Crna Gora – moj dio planete“, “Posao za vas”, “Crna Gora – jedna kulturna
adresa” i drugih promotivnih akcija koje su sprovodila različita ministarstva Vlade Crne Gore. Iako
ove aktivnosti, po svojim ciljevima, spadaju u domen održivog razvoja, sam pojam održivog razvoja
se u njima eksplicitno ne pominje.
Evo nekih od ključnih nalaza istraživanja šta građani Crne Gore misle o održivom razvoju:37
35
Tomljenović R. (2015) Program jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu, Zagreb, str. 12
36
Marković D. (2005) Socijalna ekologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, str. 40
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
• Poznatost pojma održivi razvoj je dosta visoka (60%). To može da ukazuje da je

promovisanje imalo efekta, jer postoji svijest građana, bar na nivou prepoznavanja. Sa
druge strane, gotovo 40% izjavljuje da nije čulo za ovaj pojam.
• Za ostvarenje održivog razvoja građani najodgovornijom smatraju Vladu Crne Gore,
potom lokalne vlasti, Ministarstvo za ekonomski razvoj, same građane, kao i
Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine.
• Asocijacije, koje mogu da ukažu na emotivni kvalitet odnosa prema temi održivog
razvoja, su veoma pozitivne. Pojam «održivi razvoj» se vezuje za brži i bolji cjelokupan
razvoj Crne Gore, prvenstveno ekonomski, a veoma često za integraciju u EU.
• Kada je riječ o konkretnim ciljevima i principima OR, prioriteti su, prema mišljenju
građana Crne Gore, prije svega ekonomski razvoj, smanjenje siromaštva, očuvanje
kulturnog identiteta i zaštita životne sredine. Indeksi nezadovoljstva ukazuju da građani
opažaju neravnomjeran razvoj Crne Gore, i na individualnom i na regionalnom nivou.
• Posebno je važan podatak da (pored Vlade, lokalnih vlasti i ministarstava) građani i sebe
smatraju odgovornim za ostvarenje ideje održivog razvoja. Ovakav stav, praćen relativno
pozitivnim društvenim kontekstom, predstavlja dobru osnovu za sprovođenje planova u
djela - aktivno angažovanje građana u procesu usklađivanja ekonomskih, društvenih i
ekoloških potreba.
Turizam je kao industrija u mnogome imao negativnog uticaja na prirodu, najviše svojim vidom
„masovnosti“. Da bi se popravila sadašnja situacija radi se na podsticanju turističkih kretanja koja će
imati uticaj na širenje ekološke svijesti. Što se tiče Crne Gore planovi su da se sadašnji hoteli
preorjentišu sa onih namijenjenih masovnom tržištu koje zahtjeva i visok komfor smještajnog
objekta, na one koji ne traže mnogo, a pružaju dosta. Ovdje se misli na ekološki orjentisane
posjetioce, jer danas zbog sve manje slobodnog vremena ljudi su spremni da za uslugu visokog
kvaliteta, ali u smislu očuvane prirode i zdrave životne sredine, i malog komfora plate mnogo više
nego za visoko komfornu uslugu u nekoj destinaciji masovnog turizma.
Potencira se na izgradnji ograničenog broja smještajnih jedinica u sjevernom dijelu Crne Gore, jer je
smještajnih objekata malo, a ovaj region je izuzetno bogat i pogodan za one željne odmora, bogatih
iskustava, zdravog života. Dosadašnja primjena koncepta održivog razvoja je kao što sam već rekla
samo teorijskog karaktera, dok je praktični dio u zaostatku.
4.4 Ekonomska komponenta i održivi razvoj
37
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Agenda ekonomskih reformi Crne Gore jasno definiše ciljeve Vlade za zaštitu životne sredine i
turizam, a to je skup mjera koje izjednačavaju Crnu Goru sa globalnim trendovima, u smislu
odgovornog razvoja. Od posebnog interesa je harmonizacija sa politikom Evropske unije u toj
oblasti. U tom smislu, vrijedi razmotriti sadržaj Dodatka D, koji ponavlja „Principe globalnog
etičkog kodeksa za turizam“, koje je definisala Svjetska turistička organizacija.
Imajući ovaj skup principa na umu, lakše je razumjeti zašto bi Crna Gora trebalo da se potrudi da
ograniči uticaj velikog broja posjetilaca, uz maksimizaciju dohotka i zaposlenosti u sektoru turizma.
Održivost je važna ne samo u smislu ekonomskih koristi, već i u smislu socio-kulturne dobrobiti
zemlje. U pojedinim primorskim krajevima Crne Gore do skora je važila atmosfera „sve može“, uz
nekontrolisani razvoj odnosno gradnju, što je dovelo do nepopravljive štete na nekim lokacijama,
koje su samo prije nekoliko godina imale izvanredan potencijal za razvoj održivog ekskluzivnog
turizma38. Održivi turizam kao tripartitni pristup nudi alternativu. Kratkoročno posmatrano možda je
strateški bolje usmjeriti ograničene resurse na zaštitu crnogorskih dobara, umjesto na korišćenje tih
dobara za masovni marketing i ostale skupe promotivne aktivnosti, koje će izazvati veći broj
posjetilaca sa masovnog tržišta.
Trebalo bi se bazirati na razvijanju ideje o „divljoj ljepoti“, to je svakako jedinstvena prilika da se

turisti koji podržavaju održivi razvoj, privuku u Crnu Goru. Model razvoja održivog turizma nudi
alternativu i kaže da aktivnosti moraju biti ekonomski održive, ekološki osjetljive i kulturno
prilagođene. Crna Gora, a pogotovo Žabljak je mjesto koje obiluje prirodnim ljepotama, i za razliku
od crnogorskog primorja mnogo je bolje očuvano. Dok je primorje prekriveno građevinama i još
uvijek je u razvoju, sjever Crne Gore je u zaostatku. Ministarstvo turizma je logična i legitimna
institucija, koja bi trebalo da obezbijedi održivost procesa turističkog razvoja, ne samo u centralnom
i sjevernom dijelu Republike, već i na primorju.
Razvoj hotela „Polar Star“ trebalo bi da ide u pravcu da postane eko-hotel, hotel koji neće uticati
negativno na okolinu. Hoteli koji nose eko oznaku s logotipom „srce sa listom“ priznati su kao
objekti koji vode najveću brigu o okolini na svom području. Eko certifikat potvrđuje da se u objektu
racionalno koriste energenti, sredstva za rad i da se njihova provjera vrši po točno utvrđenim
procedurama. Širenje ekološke svijesti među osobljem, gostima hotela i svima koji dolaze u dodir sa
njihovim uslugama cilj je kojem treba da teže svi hoteli.39
Uprkos raspoloživosti prirodnih resursa, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa, zeleni turizam
u Crnoj Gori nedovoljno je razvijen, čak i u zaštićenim prirodnim lokalitetima. Stoga u vladinoj
38
39
http://www.odrzivi.turizam.hr (11.12.2013.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. "zeleno“ odnosno ''održivo'' je uvršteno među deset
razvojnih načela crnogorskog turizma.40
Slika 10: Hotel Rivijera Petrovac (sertifikovani objekat)
Izvor: http://www.cdm.me (10.05.2016.)
U našoj zemlji su prisutne tri međunarodne sertifikacione šeme EU eko-znak, Travelife i Green
Globe. Ekološki sertifikat se dodijeljuje smještajnim objektima na osnovu provjere ispunjenosti seta
kriterijuma, kao što su politika zaštite životne sredine, energetska efikasnost, racionalno korišćenje
vode i sanitarija, očuvanje kvaliteta vazduha, održivi transport, propisno deponovanje otpada i
redukcija ambalažnog otpada. U Crnoj Gori do sada postoji šest sertifikovanih objekata.
Eko-sertifikacija povećava performanse smještajnih jedinica u smislu zaštite životne sredine. Proces
sertifikacije obično je povezan sa finansijskim investicijama, a takva investicija, nakon što se vrati,
vodi efikasnom smanjenju operativnih troškova. To posebno važi u zemljama sa visokom cijenom
električne energije, vode i uklanjanja otpada ili odlaganja. Eko-sertifikati uživaju visoku reputaciju
među potrošačima, iako na tržištu postoji veliki broj različitih ekoloških oznaka. Marketinške
prednosti eko-sertifikacije su nedvosmislene.41
Ministarstvo ekonomije Crne Gore u saradnji sa Programom zaštite životne sredine pri Ujedinjenim
nacijama (UNEP) i italijanskim Ministarstvom životne sredine, kopna i mora (IMELS)
implementiralo je projekat MONTESOL, koji ima za cilj uspostavljanje atraktivnog i održivog
finansijskog mehanizma za obezbjeđivanje kredita za domaćinstva za ugradnju solarnih kolektora.
Ova akcija ima za cilj podržavanje održivog razvoja i jedan je od prvih koraka Crne Gore ka
40
http://www.cdm.me (10.05.2016.)
41
http://www.cdm.me/ekonomija/turizam/zasto-je-vazno-da-crna-gora-ima-sto-vise-zelenih-hotela (10.05.2016.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
održivosti. Gradjani se podstiču da kupe solarne sisteme za zagrijavanje vode kojima će obezbijediti
značajne uštede u potrošnji električne energije.
Slika 11: Solarni paneli
Izvor: https://solarneelektrane.wordpress.com (26.02.2013.)
Hotel „Polar Star“ bi trebao da ugradi na svojim krovovima solarne panele, kako bi ušteđeli
električnu energiju. Međutim zagrijavanje vode na principu solarnih panela bi bilo moguće samo
ljeti, a zimi zbog obilnih količina padavina zagrijavanje vode bi ponovo moralo biti usmjereno na
zagrijavanje uz pomoć električne energije. Ipak kada bi hotel poslovao makar u ljetnjim mjesecima
na ovom principu to bi bilo takođe zadovoljavajuće.
Za održivost je jako bitno i odlaganje otpada, kao i njegova reciklaža. Potrebno je stvoriti osećaj
odgovornosti za postupanje sa otpadom na svim nivoima, osigurati prepoznavanje problema,
obezbijediti tačne i potpune informacije, promovisati principe, podsticajne mjere i partnerstvo
javnog i privatnog sektora u upravljanju otpadom. Inicijative imaju za cilj da podstaknu
stanovništvo na odgovorniji odnos prema otpadu i na postupanje sa otpadom na održiv način, kao
što je smanjenje otpada na izvoru, ponovna upotreba otpada, reciklaža, energetsko iskorišćenje
otpada i odlaganje otpada na bezbjedan način.42
Hotel „Polar Star“ bi trebao da u svojim objektima razmjesti kante za otpad čiji se sadržaj reciklira, i
da o tome obavijesti svoje goste. Sva sredstva za čišćenje i pranje trebaju biti biorazgradiva, a
šamponi i sapuni pH neutralni. Objekat bi mogao da napravi bazen za prikupljanje kišnice koju bi
mogao da koristi za zalivanje zelenih površina i pranje parkinga i prilaza ispred hotela. Hrana koja
42
Vlada Republike Srbije (2010), Strategija upravljanja otpadom za period 2010.-2019. godine, Beograd
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
se poslužuje u hotelu trebala bi da bude od domaćih proizvođača i kontrolisanog porijekla. U hotelu

je moguće uvesti centralizovani sistem „pametne sobe“ koji uključuje elektronsko zaključavanje
vrata, automatsko gašenje svijetla nakon izlazka gostiju iz sobe i mogućnost upotrebe LCD, TV i
VOD (video na zahtjev) uređaja. Terase je moguće obložiti refleksnim obojenim staklom. Rasvjeta
bi bila osigurana primjenom LED tehnologije, a upravljanjem klimom bi bilo centralizovano, kao i
ventilacijom čime bi bila postignuta znatna ušteda energije i osigurana udobnost. Navedenim
rješenjima objekat će proizvoditi više električne energije nego što je potrebno za rasvjetu objekta, a
bez štetnih ispuštanja CO2.43
Slika 12: Hotel sa zelenim krovom
Izvor: http://www.gradjevinarstvo.rs (27.05.2015.)
4.5 Socijalna komponenta i održivi razvoj
Održivost znači traženje novog smisla ekonomije i tehnologije kao vidova čovekove racionalne
prakse. To znači koncipiranje nove vizije ne samo ekonomije i tehnologije, već i kulture, politike,
medicine i odnosno nove vizije cjelokupnog nacina života i privređivanja. Održivi razvoj mora da
bude održiv: ekonomski, ekološki, socijalno, kulturno i politički.44
Očekivani socijalni efekti: bolji kvalitet života u gradu, realizacija u školama posebnih projekata
koje nude NVO, a odnose se na održivi razvoj i zaštitu životne sredine- ljudi postaju svjesni značaja
43
http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/zaba_u_akciji/financirani_projekti/zeleni_hotel
(22.10.2013.)
44
https://nsorcg.wordpress.com/odrzivi-razvoj/ (02.06.2015.)
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
koncepta održivog razvoja i zaštite životne sredine, unapređena kontrola zdravstvene ispravnosti
životnih namjernica i predmeta opšte upotrebe, kvalitet vode za piće i drugih parametara koji utiču
na zdravlje, usklađeno sa standardima EU.
Različiti sociološki činioci, specifični za ambijent ovog podneblja, uveliko su opredijelili odnos
prema turizmu, uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti i porodičnu tradiciju u Crnoj Gori. Kada se
turizam izučava sa društvenog aspekta, u prvom redu se ima u vidu njegov uticaj na psihofizičku
kondiciju i zdravlje stanovništva, kulturno i istorijsko nasljeđe određenog područja i bolje
razumijevanje među ljudima. Moglo bi se onda reći ,,funkcija tradicije jeste da stabilizuje i
kristalizuje kulturno iskustvo. U izvjesnom smislu, tradicija je samo drugo ime za poredak,
pravilnost i postojanost. Mada je utemeljena u dugotrajnom ponavljanju izvjesnih obrazaca
ponašanja, osnov njene snage i obaveznosti može biti samo u tome što zadovoljava neke ljudske
potrebe. Mogli bismo reći da je tradicija neophodni uslov čovjekovog života, da je tradicija u
izvjesnom smislu, nasušna ljudska potreba. Društveni aspekt turizma odnosi se prvenstveno na
njegov politički aspekt i pozicioniranje određene zemlje u svijetu.45
Grafikon 5: Očekivani efekti
Ekološki
Ekološki
efekti
efekti
Održivi
razvoj
Ekonom
Ekonom
Socijalni
Socijalni ski
ski
efekti
efekti efekti
efekti
Održivi razvoj turizma treba da doprinese poštovanju socio-kulturne originalnosti lokalnih

zajednica, da štiti njihovo graditeljsko nasleđe i tradicionalne vrijednosti i doprinosi međukulturnom
razumijevanju i toleranciji. Da bi hotel poštovao ovaj princip održivosti, prije svega treba voditi
računa da stil gradnje ovog hotela bude u skladu sa tradicionalnim stilom gradnje objekata na
Žabljaku.
Međutim ovaj hotel se dobro uklapa u svoj prirodni ambijent, tj. građen je u planinskom stilu
gradnje, odnosno od drveta i kamena. Takođe njegova unutrašnjost odiše lokalnim stilom
unutrašnjeg uređenja prostora, na primjer pod je rađen u kamenu, zidovi su kameni, dok
termoizolaciju čini drvo kojim su zidovi obloženi, a osim toga predstavlja izvrstan dekor tog
prostora. U malim drvenim drvenim kućicama, koje čine dodatne smještajne objekte nalaze se i
vunene prostirke, ručni rad tkalja sa žabljačkog prostora, onakav kakav se nekada radio.
45
Hall, C. M. (2008). Tourism planning: policies, practices and relationships, Harlow: Pearson, str.:217
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Ono što je takođe veoma bitno jeste i to što na meniju stoje jela nacionalne kuhinje, pripremljen po
tradicionalnoj recepturi, i služe se u drvenim posudama koje su se nekad koristile. Ono što je veoma
bitno kod ovog aspekta održivog turizma, jeste da lokalno stanovništvo bude zaposleno u hotelu,
kao i to da se od lokalnog stanovništva otkupljuju domaći proizvodi organske proizvodje.
4.6. Kulturna komponenta i održivi razvoj
Ova komponenta održivog turizma je usko povezana sa prethodnom, jer su socio-kulturne

osobenosti jednog mjesta povezane u jednu cjelinu. Pa tako, hotel osim što mora biti izgrađen u
autentičnom stilu, koji predstavlja tradicionalni stil gradnje stanovnika tog mjesta, i osim toga što
mora u ponudi imati jela nacionalne kuhinje, kojim će se dočarati još jedan mali dio kulture ljudi sa
tog područja, mora u svoju ponudu uvrstiti i neke edukativne sadržaje koji će posjetioce bolje
upoznati sa tim mjestom.
Na primjer hotel bi trebao da organizuje jednodnevne izlete koji bi sadržali posjetu kulturno-
istorijskim spomenicima Žabljaka, posjetu Nacionalnom parku Durmitor, u sklopu koga se nalazi
muzej gdje bi turisti mogli pogledati kratke filmove o prirodi NP, i životinjama u njemu, takođe bi
kao specijalnu ponudu hotel mogao organizovati u večernjim satima igranke na kojima bi lokalno
folklorno društvo igralo narodne igre i pjevalo pjesme, a isto tako bi se moglo organizovati
guslarsko veče i sl. Prenošenje pozitivnih navika i običaja iz jednih zemalja u druge može se takođe
svrstati u domen značaja turizma sa kulturnog i obrazovnog aspekta.Tako se uvećavaju i potrebe
ljudi za putovanjem u slobodno vrijeme i upoznavanje sa različitim kulturama i običajima. Pored
pozitivnih, postoje i negativni uticaji i pojave koje nastaju kao rezultat prometa turista na određenom
području kao što su: hazardne igre, razvoj nedozvoljene trgovine, pojava raznih vrsta droga i sl.
Ovdje još treba istaći i negativan uticaj turizma u domenu prihvatanja određenih navika svojstvenih
stranim turistima od strane lokalnog stanovništva, koje inače nisu u skladu sa normalnim navikama,
etičkim i ostalim principima svojstvenim stanovništvu date zemlje.Na osnovu toga „može se
konstatovati da koncepcija održivog turizma, kao forma, u osnovi podrazumijeva i aspiracije lokalne
zajednice ili zajednice šireg obuhvata u vezi sa turističkim razvojem, a koja bi trebalo da postane
odgovorna za tip, vrstu i tempo odabranog turističkog razvoja. Drugim riječima, planiranje održivog
turizma trebalo bi da prepoznaje prava i potrebe rezidenata (domaćina), uvažava njihove resurse
(fizičko okruženje), životni stil i kulturu, kao i pravo da isti utiču na sudbinu lokalnih resursa
(turističkih i drugih).46
46
Layard, R.: Human satisfactions and public policy. Economic Journal, No. 90 (360), 1980., str. 737-750
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
4.7 Zaštita potrošača i održivi razvoj
U turizmu je jako bitno to da turista bude zadovoljan ponudom, da se vrati u tu destinaciju, ali i da
proširi dobar glas o toj destinaciji. Smještajne jedinice su prvo sa čime se susreću gosti, pa bi
smještaj morao biti ugodan. Hotel „Polar Star“ pošto se nalazi na Žabljaku, koji je dio Nacionalnog
parka Durmitor treba da se okrene ka segmentu ekološoški orjentisanih posjetilaca , ljubitelja
prirode, i aktivnih sportova u vodi i prirodi. Sve ovo zajedno stvara kod gostiju sliku o lokalnom
stanovništvu.
Ono za čim teže svi nosioci turističke ponude jeste ostvarenje određene koristi. Da bi hotel ostvario
što bolji profit on mora planirati svoje poslovanje, u skladu sa održivim razvojem. Ovo se ostvaruje
na taj način što hotel treba da se pridržava određenih principa ekološke održivosti kao što je prije
svega smanjenje troškova struje i vode, korišćenje recikliranih materijala i sl. Ugradnjom dobrih
termoizolacionih materijala, smanjila bi se potrošnja struje za grijanje, ugradnjom solarnih panela bi
se proizvela dovoljna količina energije koja bi se koristila za grijanje vode. Zatim energija bi se
ušteđela sa smanjenjem količine vode i struje za pranje veša, tako što bi se posteljine u sobama
mijenjale svaki drugi ili treći dan, prali bi se samo upotrijebljeni peškiri. U kuhinji bi se koristilo
posuđe sa tanjim dnom u kojima se hrana brže kuva i da se koristi princip kuvanja pod poklopcem.
Na ovaj način se može uštedjeti određena novčana suma na potrošnju energije i vode.
Osim navedene uštede kroz racionalno poslovanje, hotel sa svojom ponudom može da obezbijedi
vansezonsko poslovanje. U blizini hotela postoji ogromno zemljište koje je moguće otkupiti i na
njemu napraviti na primjer hipodrom manjeg kapaciteta. Gosti hotela bi imali časove jahanja za
odrasle i za djecu, takođe bi se organizovala učešća na trkama koje se organizuju 13 jula u
Njegovuđi. Gosti bi mogli uživati u vožnji kočijama.
Finansiranje sistema zaštite životne sredine je prepoznato kao jedan od ključnih problema i prepreka
za implementaciju predviđenih ciljeva, a trenutno stanje ukazuje da će ovo biti problem i u
budućnosti, onda bi se ovoj temi trebala posvetiti posebna pažnja, kroz definisanje ciljeva i mjera
kojim bi se pronašli mehanizmi za obezbjeđivanje sredstava za implementaciju aktivnosti. To bi se
odnosilo na moderne i inovativne pristupe, kao što su plaćanje usluga ekosistema (PES), uvođenje
dobrovoljnih stimulansa itd.
Rad na podizanju svijesti po pitanjima životne sredine predstavlja jako bitan faktor uspješnosti
implementacije aktivnosti, a prema mnogim izvještajima koji se odnose na stanje i zaštitu Polazište
za izradu Nacionalne Strategije održivog razvoja 2014-2020. godina životne sredine u Crnoj Gori,
pokazuje da svijest kod građana je i dalje na nezadovoljavajudem nivou. Adekvatna komunikaciona
strategija bi trebala da prati i inoviranu NSOR. Obrazovanje ljudi po pitanju održivog razvoja je
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
svakako ono na čemu treba da poradimo kod ljudi, a sve to je moguće postići na različitim nivoima i
kroz različite segmente.
Vrlo je važno poznavanje svih prava i odgovornosti koje imamo kao potrošači, ali je jednako važno
poznavanje načina na koji ta prava i odgovornosti možemo ostvariti, odnosno na koji se način
možemo zaštititi ako su naša prava povrijeđena. Na raspolaganju su nam različite mogućnosti. U
slučaju da ste rezervisali hotelski smještaj u jednoj od država EU vaša prava i obaveze proizlaze iz
ugovora. Ponekad problemi nastaju pri dolasku ili tokom boravka: vaša soba je skuplja od
dogovorene cijene, soba nije prikladna ili čak nije dostupna. Ne morate prihvatiti ovakvu uslugu.
Potrošači svih uzrasta u svakoj su zemlji meta prevaranata koji žele iskoristiti ljudsko neznanje i
oteti im novac. Svi potrošači imaju prava, a s tim pravima dolaze i obaveze. To znači da svaki
potrošač treba odigrati “čvrstu” ulogu na tržištu da bi ohrabrio i razvio pravilne finansijske navike.
Svaki potrošač treba znati gdje i kako dobiti najbolju vrijednost za svoj novac te što napraviti ako
stvari krenu naopako.
Ponekad problemi nastaju pri dolasku ili tokom boravka: vaša soba je skuplja od dogovorene cijene,
soba nije prikladna ili čak nije dostupna. Ne morate prihvatiti ovakvu uslugu. Važno je znati: soba je
neprikladna ako ne odgovara onome što ste rezervisali. Primjer, balkon koji vam je obećan ne
postoji, soba ima tuš iako ste rezervisali kadu, tražili ste pogled sobe na more, a niste ga dobili i
slično. U slučaju da ste organizovali smještaj u okviru paket aranžmana, primjenjuju se posebna
pravila. Potrebno je da nedostatak prijavite odmah, u pisanom obliku, po mogućnosti direktno
turističkom vodiču, touroperateru ili putničkoj agenciji.47
4.8. Ostali segmenti poslovanja i održivi razvoj
Domaćinstvo hotela je važna organizaciona jedinica koja je direktno povezana sa svim djelovima
hotela, od recepcije do održavanja. Karakteristična je po fizičkom radu, velikom broju zaposlenih,
pretežno žena, niže stručne spreme, niskih primanja. Zbog toga za uspješnost hotelskog poslovanja
posebnu pažnju treba posvetiti ovom dijelu hotela od odabira osoblja- glavne domaćice i nadzornica
preko troškova i produktivnosti do motivacije i nagrađivanja. Velika se greška čini u smanjenju
broja osoblja pri racionalizaciji troškova. Broj osoblja može se smanjiti samo povećanjem
efikasnosti, ali ne na štetu kvaliteta, dok se visoka produktivnost može postići samo dobro
odabranim brojem i sposobnošću radnika.
47
Fraj, E., Martinez, E.: Ecological consumer behaviour: an empirical analysis, International Journal of Consumer
Studies, No. 31, 2007
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
Na primjeru hotela „Polar Star“ pokušala sam prikazati koji su to nedostaci ovog hotela, što bi
mogao uraditi po pitanju primjene održivog razvoja. Potrebne su brojne promjene jer hotel planski
nije najbolje odrađen, ali uz određena ulaganja situacija se može popraviti. Ovaj hotel ima dosta
potencijala za razvoj u skladu sa ekologijom, jer se nalazi u prirodnom okruženju koje je očuvano i
nije izgrađeno, jer ima mogućnost saradnje sa lokalnim stanovništvom u smislu otkupa domaćih
proizvoda od stanovništva koji su organske proizvodnje i sl. Mjere održivosti je potrebno što prije
sprovesti. S takvom politikom ovaj hotel je građen u autentičnom stilu, izolovan od gradske buke, i
sa domaćim proizvodima, okružen prirodom mogao bi postati vodeći po pitanju održivog turizma u
ovom regionu, a možda i šire.
Domaćinstvo gostu u hotelu mora osigurati ugodan boravak preko čistoće, udobnosti, sigurnosti i
privlačnosti hotelskog okruženja. Što je veći stepen kategorizacije, time su i više diferencirani
poslovi domaćinstva pa je i veći broj angažovanih zanimanja glavne domaćice, nadzornica soba,
sobarica, čistačica, aranžera, osoblja u vešeraju i hemijskoj perionici. Logično je stoga da je u većini
slučajeva odjeljenje domaćinstva hotela i najveće po broju zaposlenika. Možemo slobodno tvrditi
da je domaćinstvo „srce hotela“. 48 Hotelsko domaćinstvo mora utvrditi prioritetne poslove, postići
uštede na osoblju, osigurati kvalitetu izvršenja radnih zadataka, organizovanje izvršenja posebnih
poslova, kontrolisanje potrošnje materijala.
Zaključak
U ovom radu pokušala sam da prikažem realno stanje i odnos kako građana Crne Gore, tako i
vlasnika i zaposlenih u hotelu „Polar Star“ prema održivom razvoju. Prikazala sam realno stanje
stepena razvijenosti održivog turizma u Crnoj Gori i njegovu primjenjenost u hotelskoj djelatnosti,
kao i prirodne i hotelske resurse i poslovne rezultate koje hotel ostvaruje.
Nekontrolisana upotreba prirodnih izvora i zagađenje životne sredine radi ostvarivanja što većih
ekonomskih koristi dugoročno negativno utiče na čitavo čovječanstvo. Odgovornim ponašanjem
sadašnjih generacija se mogu umanjiti posljedice po buduće naraštaje. Održivi turizam je model
razvoja koji, prije svega, podrazumijeva jedno odgovorno ponašanje kada je u pitanju životna
sredina i korišćenje prirodnih resursa. Održivi razvoj turizma kao cilj sebi postavlja, prije svega
48
Sabol Opačić V. (2010) Značaj domaćinstva u hotelskom poslovanju, Čakovec, str 3.
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
očuvanje svih bitnih vrijednosti okruženja. kao djela turističkog proizvoda, i postizanja neophodne
ravnoteže u kojoj zadovoljavanje sadašnjih potreba turista neće ugroziti zadovoljavanje potreba
budućih generacija. Iz toga proizilazi da se koristi od održivog turizma protežu na dugoročne staze, i
da se nikako ne može govoriti samo o nekom kratkoročnom pozitivnom efektu.
Ono što je takođe veoma važno istaći jeste da je ovaj koncept podjednako prihvatljiv, kako sa
stanovišta interesa nosilaca turističke ponude, tako i nosilaca turističke tražnje. Ekološka osnova
tunstičke ponude je veoma značajna i za jedne i za druge. Interes nosilaca ponude u turizmu je
Iogičan i sasvim jasan, jer samo zdrava i oduvana životna sredina omogućuje uspješno bavljenje
turizmom na dugi rok. A sa druge strane činjenica je da u svijetu raste broj i uticaj potrošača koji
insistiraju na ekološkoj prihvatljivosti turističke ponude te se zahtjevi ovog dijela turističke tražnje
moraju sve više uvažavati.
Pri tome za uspešno sprovođenje održivog turizma u praksi je veoma značajno da lokalna zajednica
prepozna koristi koje će imati od toga i da se uspostavi neka vrsta partnerskog odnosa izmedu
privatnog sektora i lokalne zajednice. Upravo je jedna od bitnih razlika između starog i novog
koncepta razvoja turizma u tome što su u starom konceptu zainteresovane strane bile slabo
međusobno povezane, dok savremeni koncept razvoja podrazumijeva partnerstvo i međusobnu
povezanost svih zainteresovanih učesnika (turističkih preduzeća, lokainog stanovništva, turista).
Kao što smo vidjeli, održivi turizam zahtjeva napore svih zainteresovanih strana u razvoju turizma,
ali je garant očuvanja kako ekonomskih tako i ekoloških i kulturnih vrijednosti, a osim toga kako se
često ističe „ obezbjeđuje i zaštitu ekosfere, stabilan privredni razvoj i jednaku raspodjelu životnih
šansi“ te nam se čini da se radi o jedino mogućem prihvatljivom konceptu budućeg razvoja turizma
u svijetu.
Literatura
KNJIGE:
1. Fluri P., Tagarev T., (2009) Defence Management, Geneva: Centre for the Democratic
Control of Armed Forces, Geneva
2. Frgec A., (2014) Osnove hotelskog domaćinstva, Otvoreno učilište Oroslavlje, Oroslavlje
3. Godfrey K., Clarke J., (2000) The Tourism Development Handbook: A Practical
Approach to Planning and Marketing, London
4. Gonan Božac M., (2008) SWOT analiza i TOWS matrica - sličnosti i razlike, Zagreb
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
5. Ingraham P., Joyce P., Donahue A., (2003) Government Performacne: Why
Managemanet Matters, Johns Hopkins University Press, Baltimor, USA
6. Jegdić V., Škrbić I., Milošević S., (2013) Specifičnosti planiranja održivog turizma,
Fakultet za sport i turizam, Novi Sad
7. Kotler P., Bowen J., Makens J., (1996) Marketing for hospitality and tourism, Prentice
Hall, New York
8. Kula E., (1998) History of environmental economic thought, London
9. Marković D., (2005) Socijalna ekologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd
10. Radosavljević G., (2007) Kvalitet u funkciji unapređenja poslovanja hotelskih preduzeća,
34 Nacionalna konvencija o kvalitetu, Kragujevac
11. Sabol Opačić V., (2010) Značaj domaćinstva u hotelskom poslovanju, Čakovec
12. Simpson K., (2001) Strategic Planning and Community Involvement Contributors to
Sustainable Tourism Development, Australia
13. Tomljenović R., (2015) Program jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu,
Zagreb
ČASOPISI I ZBORNICI RADOVA:
14. Bošković T., (2008) Održivi turizam kao savremeni koncept razvoja turizma, Škola
Biznisa, naučno stručni časopis br. 4, Novi Sad
15. Stojanović V., (2006), Publikacija: Životna sredina i održivi razvoj, Departman za
geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad
16. Vlada Republike Crne Gore, (2004) Publikacija: Strateški okvir za razvoj održivog
turizma u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore: Putokaz za razvoj “divlje ljepote”,
Podgorica
17. Vlada Republike Srbije, (2010) Strategija upravljanja otpadom za period 2010-2019
godine, Službeni glasnik br. 29/10, Beograd
OSTALI IZVORI:
18. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore, (2008) Strategija razvoja
turizma u Crnoj Gori do 2020. godine, Podgorica
19. Turistička organizacija Žabljak (2015), Ankete turista
20. United Cities and Local Governments (2005) Culture: Fourth Pillar of Sustainable
Development, London
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
21. World Commission on Environment and Development (1987) Our Common Future,
Oxford University Press
22. WTO, WTTC, EC., (1997) Agenda 21 for the Travel and Tourism Industry
INTERNET IZVORI:
23. http://www.cdm.me/ekonomija/turizam/zasto-je-vazno-da-crna-gora-ima-sto-vise-
zelenih-hotela (10.03.2016.)
24. https://solarneelektrane.wordpress.com
25. http://www.gradjevinarstvo.rs
26. http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/zaba_u_akciji/financirani
_projekti/zeleni_hotel (22.10.2013.)
27. http://www.rtvbudva.me (03.04.2009.)
28. http://durmitor.wordpress.com (15.06.2009.)
29. http://www.polarstar.me (22.09.2012)
30. http://www.odrzivi.turizam.hr (11.12.2013.)
31. http://www.blic.rs (20.04.2014.)
32. http://www.ht.in.rs (22.11.2014)
33. http://www.turizamiputovanja.com (27.12.2014.)
34. https://nsorcg.wordpress.com/odrzivi-razvoj/ (02.06.2015.)
35. https://sh.wikipedia.org (04.11.2015.)
36. http://www.energetska-efikasnost.me/ee.php?v=75 (26.03.2016.)
37. http://www.cdm.me (10.05.2016.)
Spisak tabela, grafikona i slika
 Tabela 1: Kapaciteti smještaja na teritoriji CG strana 14

 Tabela 2: Cjenovnik sa uslugama hotela strana 28
 Tabela 3: Cjenovnik za vile strana 28
 Tabela 4: Broj gostiju u poslednje tri godine strana 30
 Tabela 5: SWOT analiza hotela „Polar Star“ strana 34
______________________________________________________________________________
»POLAR STAR«
______________________________________________________________________________
 Grafikon 1: Održivi razvoj strana 6

 Grafikon 2 : Popunjenost smještaja tokom čitave godine strana 27
 Grafikon 3: Rezervisanje smještajnih jedinica strana 29
 Grafikon 4: Hijerarhija hotelskih odeljenja strana 30
 Grafikon 5: Očekivani efekti strana 48
 Slika 1: ” Zeleni hotel ” strana 9

 Slika 2: Gradnja hotela Polar Star strana 13
 Slika 3: Hotel Aleksandar Budva strana 22
 Slika 4: Pogled sa Durmitora strana 24
 Slika 5: Kanjon rijeke Tare strana 25
 Slika 6: Polar Star - izgled hotela strana 26
 Slika 7: Restoran hotela „Polar Star“ strana 26
 Slika 8: Izgled apartmana strana 31
 Slika 9: Izgled saune i parnog kupatila strana 32
 Slika 10: Hotel Rivijera Petrovac (sertifikovani objekat) strana 45
 Slika 11: Solarni paneli strana 46
 Slika 12: Hotel sa zelenim krovom strana 47
______________________________________________________________________________

ZARUBICA MILICA DIPLOMSKI RAD (1) .Docx Ispravka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZARUBICA MILICA DIPLOMSKI RAD (1) .Docx Ispravka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO KOTOR

PRIMJENA KONCEPTA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

>> SPECIJALISTIČKI RAD <<

Predmet: Održivi razvoj turizma

Kandidat: Zarubica Milica

1. Međunarodna hotelska industrija 5

2. Indikatori održivog razvoja u hotelskoj industriji 15

3. Hotel ˃˃Polar Star ˂˂ 21

4. Primjena koncepta održivog razvoja u sektoru 38

Ključne riječi: Turizam, održivi razvoj, hotel „Polar Star“.

Keywords: Tourism, sustainable development, hotel „Polar Star“.

• Razvoj, u smislu obuke i odgovarajućih stimulansa u oblasti održivog turizma, koji će

1. Međunarodna hotelska industrija

Rezultati samita bili su sledeći dokumenti:

• Deklaracija iz Ria o životnoj sredini i održivom razvoju;

Grafikon 1: Održivi razvoj

Turizam u funkciji održivog razvoja je onaj koji će ostvariti:

1. Viziju ekonomskog razvoja, polazeći od potrebe ubrzavanja tog razvoja, uz uvažavanje

1) kanali komunikacije između lokalne zajednice i turističkog sektora;

Planiranje projekata održivog turizma na destinaciji treba da uključuje iniciranje institucionalnih

Slika 1: ” Zeleni hotel ”

Izvor: http://www.cdm.me (10.04.2017.)

1.1. Međunarodi hotelski brendovi i održivi razvoj

 Promjene radnog okruženja

državnim institucijama iznađu neophodna ulaganja.Izlazak na svjetske berze pokazuje njihov

1.2 Hotelski sektor u Crnoj Gori i održivi razvoj

Slika 2: Hotel Aleksandar Budva

Izvor: http://www.rtvbudva.me (03.04.2017.)

Gore: Putokaz za razvoj “divlje ljepote”, Podgorica

Tabela 1: Kapaciteti smještaja na teritoriji CG

Ukupan broj Učešće Ukupan broj Učešće

5 zvjezdica 900 2.25% 19000 15.20%

2. Indikatori održivog razvoja u hotelskoj industriji

Ključni kriterijumi obuhvataju: ekološki,socijalni i kulturni integritet, ekonomski doprinos,

Kada je riječ o hotelima kao najpoznatijim i najrasprostranjenijim objektima za pružanje usluga

komercijalnom principima u tehničko-tehnološkom i organizaciono - kadrovskom smislu,

2.1 Indikatori ekološke održivosti

U organizacionom poslovanju, baza indikatora ekoloških performansi može da se podijeli na dvije

• Prva su indikatori ekološkog menadžmenta, koji se preduzimaju u okviru sistema

2.2 Indikatori ekonomske održivosti

Jačanje konkurentnosti domaće ekonomije (uključujući restrukturiranje i privatizaciju), stimulisanje

Koncepcija održivog razvoja turizma podrazumijeva:

• afirmaciju i očuvanje kulturnog identiteta turističkog područja;

• ekonomski profit (direktan i indirektan) od turizma i u turizmu . Pasinović smatra da

2.3 Indikatori socijalne održivosti

2.4. Indikatori kulturne održvosti

2.5 Indikatori zadovoljstva potrošača

Naglašene odrednice kvalitete upućuju na uobičajne neopozive kriterijume kvaliteta koji su za

3. Hotel „Polar Star“

3.1. Osnivanje hotela

Slika 3: Gradnja hotela Polar Star

Izvor: Foto arhiva hotela ''Polar Star''

3.2 .Ljudski resursi

3.3 Osnovna sredstva i oprema

U svojoj smještajnoj ponudi hotel raspolaže sa 25 smještajnih jedinica od čega je 12 apartmana i 8

Slika 4: Polar Star - izgled hotela

Izvor: http://www.polarstar.me (22.09.2012.)

Od dodatne ponude u hotelu još se izdvaja i iznajmljivanje bicikala, organizacija izleta po

Slika 5: Restoran hotela „Polar Star“

Hotel raspolaže sa:

 9 soba (7 dvokrevetnih + 2 sa francuskim krevetom)

Slika 6: Izgled apartmana