Professional Documents
Culture Documents
Deadjektivne Imenice Kao Sredstvo Nominaliyacije
Deadjektivne Imenice Kao Sredstvo Nominaliyacije
UDC 811.163.41'367.622
¡. UVOD
1 Prvobitna verzija ovog teksta predstavqa magistarsku tezu pod istim naslovom,
odbrawenu na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, 10. juna 2004. godine. Ovaj tekst sa-
drÿi izmene koje su unesene zahvaqujuãi dragocenim sugestijama prof. dr Ivane Anto-
niã, prof. dr Milorada Radovanoviãa i prof. dr Jovana Jerkoviãa.
298 NATAŠA BUGARSKI
sti idu u tri pravca. Tako predstavnici jednog pravca u svom nastoja-
wu da definišu prirodu dubinskih struktura u jeziku paÿwu posveãuju
subordiniranim nereåeniånim površinskim sintaksiåkim elementi-
ma tipa „komplementizator" (npr. infinitiv, gerundi, deverbativna
imenica, i sl.), koje u dubinskoj strukturi zastupaju subordinirane
klauze odreðene vrste. S druge strane, oni se posebno okreãu prouåava-
wu nominalizovanih iskaza i transformacijama koje prevode dubinske
reåeniåne strukture u površinske nominalne, a ustanovqava se i op-
šti pojam nominalizacije, kao vaÿan teorijski konstrukt. Zatim, iz
logike preuzimaju pojam presupozicije (= pretpostavke), koji, kada se
odnosi na jezik, podrazumeva nereåeniåne jeziåke elemente kao povr-
šinske eksponente dubinske reåeniåne presupozicije. Kada je pak reå
o prouåavawu deadjektivnih imenica, istiåu se radovi P›emysla Adame-
ca (1973, 1973a), Z. Vendlera (1968), F. Boweresa (1969) i J. S. Bowersa
(1975).
Zanimqiv pristup prouåavawu deadjektivnih imenica u okvirima
kategorijalne gramatike postoji u monografiji pod naslovom Categorial
Grammar and Word-Formation: The De-adjectival Abstract Noun in English
(Reichl 1982). Iako je veã iz naslova jasno da je u središtu paÿwe mor-
fološka analiza deadjektivnih imenica, derivacija deadjektivnih ime-
nica dovedena je u vezu sa wihovom funkcijom kao sredstvom nomina-
lizacije, i pri tom su posmatrane osobenosti deadjektivnih imenica
kao delova leksikona jednog jezika.
Kada je u pitawu prouåavawe procesa kondenzacije u srpskom odno-
sno srpskohrvatskom jeziku, moÿe se konstatovati da su pojedini pro-
blemi u potpunosti rasvetqeni. Tako su opisane karakteristike dever-
bativnih imenica: Imenica u funkciji kondenzatora ¡, ¡¡ (Radovanoviã
1977a: 63—144, 1977b: 81—160), O „kondenzaciji reåenice" kao jeziåkom
postupku, O „nominalizaciji" kao jeziåkom postupku, O znaåewu reåi i
gramatiåkom tumaåewu „nominalizovanih iskaza", O „nominalnom i ver-
balnom stilu" u jeziku (Radovanoviã 1990: 13—50),2 Nominalizacija i ne-
gacija (Radovanoviã 1990a: 407—416), On nominal and verbal style: cultu-
res and languages in contact? (Radovanoviã 2001: 41—48), Iskazivawe
agensa uz deverbativne imenice (Tanasiã 1996: 79—87), O nominalizaciji
i nasleðivawu strukture argumenata (Rakiã 1998: 15—33), i verbidi,
odnosno infinitiv: Problematika srpskohrvatskog infinitiva (Iviã
1972: 115—138), Infinitiv u srpskom i maðarskom jeziku (Zvekiã-Duša-
noviã 2001: 25—95),3 i glagolski prilozi, prošli i sadašwi: O srp-
skohrvatskim gerundima (Iviã 1995: 153—174), Prilog vremena sadašweg
u delima Dobrice Ãosiãa (Vukoviã 1969: 61—79), Znaåewe i funkcija gla-
golskih priloga u romanu „Usta puna zemqe" Branimira Šãepanoviãa (Su-
To nije zato što neko ÿeli da trenira strogoãu nad sopstvenim na-
rodom; Al Xama je svojevremeno preuzela odgovornost za pokušaj ubistva
Gadafija 1996. godine; Tek kada su u mraånom skrovištu obe ruke ulisiåe-
ne, izveden je na svetlost dana; … treba da pokušamo da, u granicama svojih
moguãnosti, u Srbiji proizvedemo deo ili komponentu…
8 O ovom problemu pisao je Tvrtko Prãiã (1997) u svojoj kwizi Semantika i prag-
matika reåi u poglavqu 5. Secifiånosti znaåewa polimorfemskih leksema.
9 O ovome videti u najnovijoj kwizi Ivana Klajna (2003) Tvorba reåi u savremenom
srpskom jeziku. Drugi deo. Sufiksacija i konverzija.
10 U prvom primeru imenica duÿnost izvedena je od prideva duÿan upotrebqenog
ovde u znaåewu koje se u reåniku SANU navodi kao drugo znaåewe pod b: „2.b. koji iz neke
304 NATAŠA BUGARSKI
3.4. Iako morfološka analiza nije ciq ovog rada, ipak je za neka
daqa prouåavawa deadjektivnih imenica vaÿan podatak o sufiksima
pomoãu kojih se izvode deadjektivne imenice u sluÿbi reåeniånih kon-
denzatora. Svakako najfrekventniji sufiks jeste -ost (mladost, nezavi-
snost), u znatno mawem broju sluåajeva pojavquju se imenice izvedene
sufiksima -ina (brzina, teÿina), -stvo (zadovoqstvo, siromaštvo), -oãa
(masnoãa, teškoãa), -ota (dobrota, åistota), -izam (primitivizam, neu-
tralizam), -ilo (crnilo, slepilo), -cija (kompetencija, elegancija), a kao
sufiksi kojima je izvedena samo jedna imenica u korpusu pojavquju se
sufiksi -luk (bezobrazluk), i -ica (krivica). Osnove na koje se dodaju
ovi sufiksi mogu biti: neizvedeni jednosloÿni i višesloÿni pride-
vi (bahatost, blagost, brzina, lukavstvo), pridevi sa sufiksom -(a)n/
-ni (zavisnost, leÿernost, neminovnost), osnova radnog glagolskog pri-
deva (radoznalost), osnove trpnih glagolskih prideva na -n i -t (veza-
nost, zapawenost, ganutost, zategnutost) ili od skraãenih pridevskih
osnova (bezobrazluk).13
3.4.1. Ovome bih dodala jednu vaÿnu napomenu. Naime, imenice iz-
vedene od trpnih glagolskih prideva, kao što je reåeno, ubrajaju se u
deadjektivne imenice, buduãi da trpni glagolski pridevi imaju sve
osobine pravih prideva. S druge strane, ako se pogleda upotreba trpnog
glagolskog prideva, uoåava se da on moÿe biti u leksiåkom jezgru kopu-
lativno-participskog predikata u reåenicama sa pasivnom dijatezom
N = imenica
NDeadj = deadjektivna imenica
NDev = deverbativna imanica
V = glagol
Vtranz = tranzitivni glagol
Vcomplex. tranz = kompleksno-tranzitivni glagol
Adj = pridev
Adv = prilog
S = reåenica
P = predikat
Cop = glagolska kopula
Lex = leksiåko jezgro kopulativnog predikata
ODet = obavezni determinator
Nom = nominativ
Gen = genitiv
Dat = dativ
Acc = akuzativ
Instr = instrumental
Loc = lokativ
Ø = odsustvo odreðene jeziåke jedinice u površinskoj
reåenici
[¬ …] = rekonstruisana semantiåka baza na dubinskom nivou
17 U ovom radu spojeve (to) da, (to) što, (to) kad, (to) koliko, i sl. uslovno ãu na-
zivati vezniåki spojevi.
18 O kojim se taåno dodatnim informacijama radi, biãe reåi prilikom same ana-
lize primera.
19 Deadjektivna imenica moÿe se pojaviti u ulozi subjekta i u reåenicama sa re-
fleksivnim i u reåenicama sa participskim pasivom. Pošto je i pasiv jedno od sintak-
siåko-semantiåkih sredstava za postizawe anonimizacije iskaza, upotreba deadjektivne
imenice samo pojaåava taj efekat.
308 NATAŠA BUGARSKI
21 Ovakva distribucija vezniåkih spojeva (to) da i (to) što ista je u svim prime-
rima u kojima se rekonstruiše subjekatska klauza.
22 Prilikom transformacije površinskih reåenica u kojima se u poziciji subjekta
pojavquje deadjektivna imenica, na dubinskom nivou rekonstruišu se dve korelativne
predikacije. Pri tom predikat upravne reåenice dobija obeleÿja impersonalnosti: treãe
lice jednine sredweg roda (sredwi rod je obeleÿje sloÿenih glagolskih oblika koji se
grade od radnog glagolskog prideva i trpnog glagolskog prideva, odnosno, kada se radi o
kopulativno-imenskom predikatu åije leksiåko jezgro popuwava pridev), uz odsustvo kon-
gruencije izmeðu predikata i gramatiåkog subjekta, namesto koga se realizuje subjekatska
klauza.
23 Ovo je samo jedno od mnogobrojnih znaåewa imenice moguãnost.
310 NATAŠA BUGARSKI
2.1.3. Drugu veliku grupu primera åine oni kod kojih deadjektivna
imenica imenuje neku osobinu ili stawe koji se mogu pripisati qudi-
ma uopšte, odnosno kod kojih je nosilac imenovane osobine ili stawa
uopšteno, neodreðeno mnoštvo. U dubinskoj stukturi, stoga, nosilac
svojstva ili stawa moÿe biti ekspliciran imenicom qudi (moguãe je da
se pojavi i imenica åovek koja oznaåava neodreðenog pojedinca kao no-
sioca osobine) ili uopšteno mnoštvo biva iskazano upotrebom prvog
lica mnoÿine.26 Buduãi da su deadjektivne imenice u ovim primerima
upotrebqene nereferencijalno, dubinske reåenice se uvode vezniåkim
spojem to da, ili, ukoliko je impliciran neki vremenski period ili
eventualno kondicionalnost, pojavquje se vezniåka struktura to kad.
kama, agresivnost nije toliko usmerena prema wima koliko prema kultur-
noj eliti… [¬ to da su qudi agresivni nije toliko usmereno prema wima
koliko prema kulturnoj eliti] (Republika, 33); Neki misle da je odanost
„narodu" ono što definiše populizam. [¬ to da su qudi odani „narodu" /
biti odan „narodu" [jeste] ono što definiše populizam] (Republika, 21);
…, u prvi plan istiåu društvene okolnosti u kojima nastaje usamqenost.
[¬ u prvi plan istiåu društvene okolnosti u kojima nastaje to da su qudi
usamqeni] (Politika, ¡); …, ministar spoqnih poslova Jap de Hop Šefer
primetio je da su, kao i za baletsku umetnost, i za jaåawe bezbednosti i
saradwe potrebne umešnost i preciznost. [¬ za jaåewe bezbednosti i sa-
radwe potrebno [je] to da su qudi umešni i precizni / biti umešan i pre-
cizan] (Vreme, 47); Nezaposlenost u Hrvatskoj je opšta kategorija, ali ipak
je mnogo teÿe pripadniku nacionalne mawine da doðe do posla. [¬ to
što su qudi nezaposleni / biti nezaposlen u Hrvatskoj je opšta kategorija]
(N. telegraf, 19); Brutalnost je karakteristika eliminacije suparnika…
[¬ to kad su qudi brutalni / biti brutalan je karakteristika eliminacije
suparnika] (Republika, 31); Mladost je ipak doba kad se stvari lakše pod-
nose, ÿelim da verujem u to. [¬ to kad su qudi mladi je ipak doba kad se
stvari lakše podnose] (Jefimija, 116); Popularnost se teško „nosi" kada
je neko za wu nepripremqen iako je o tome verovatno godinama sawao. [¬
to kad je åovek popularan teško [se] „nosi"] (Jefimija, 30).
adjektivna imenica vrši funkciju površinskog gramatiåkog subjekta. Ostaje za neka da-
qa istraÿivawa da se ispitaju uslovi pod kojima je ovakva transformacija moguãa. Ono
što se, meðutim, odmah uoåava jeste to da u pasivnim reåenicama, u semantiåkoj bazi dea-
djektivne imenice u poziciji subjekta ne moÿe da se naðe infinitiv.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 313
35 Milka Iviã iznela je tipologiju uzoroånog zaåewa u dva svoja dela: Uzroåne kon-
strukcije s predlogom ZBOG, OD, IZ u savremenom kwiÿevnom jeziku (1954) i Znaåewa srp-
skohrvatskog instrumentala i wihov razvoj (1954a).
36 Detaqnije o tome videti u ¢¡ poglavqu ovog rada koje govori o deadjektivnim
imenicama sa uzroånim znaåewem.
37 Deverbativne imenice u ovoj funkciji Milorad Radovanoviã (1977b: 128) posma-
tra u okviru semantiåkih dopuna uz trpne glagolske prideve. Ovaj autor smatra da se u
wihovoj semantiåkoj bazi nalaze dopunska, subordinirana, klauza sa veznikom time što
(kako). Takoðe, isti autor deverbativne imenice u instrumentalu u pasivnim konstruk-
cijama koje se mogu zameniti nominativom subjekta, odreðuje kao konstrukcije sa znaåe-
wem uzroka odnosno sredstva, buduãi da u wihovoj semantiåkoj bazi rekonstruiše klauze
tipa Zato // Time što (1977a: 141).
38 O tome da li konstrukcija Cop + part. pass. predstavqa participski pasiv ili se
radi o kopulativno-imenskom predikatu u åijem se leksiåkom jezgru nalazi trpni glagol-
ski pridev koji se ponaša kao pravi pridev, videti u radovima Ksenije Miloševiã
(1972, 1973, 1974, 1978) i Srete Tanasiãa (1982).
39 U ovom i u narednom primeru pasivna reåenica je u površinskoj strukturi redu-
kovana.
318 NATAŠA BUGARSKI
3. Drugu grupu primera åine oni kod kojih leksiåko jezgro kopula-
tivnog predikata zauzima deadjektivna imenica, a poziciju subjekta po-
vršinske reåenice popuwavaju zamenice: demonstrativne zamenice to
i ono i odnosne zamenice koji ili što (odnosne zamenice koji i što
istovremeno imaju i funkciju veznika relativnih klauza). U semantiå-
koj bazi ovih deadjektivnih imenica nalaze se klauze, koje takoðe popu-
wavaju poziciju leksiåkog jezgra predikata. U zavisnosti od sadrÿaja na
koji zamenice upuãuju, imenski predikati vrše razliåite funkcije.
Pogledajmo najpre primere u kojima je subjekat zamenica to:
54 Prvi deo ovog vezniåkog spoja ne moÿe se izostaviti. Videti o vezniåkom spoju
nešto što u ovom poglavqu u § 2.2.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 325
OD + ODet + NDeadj(Gen)
U + NDeadj(Loc)
sti sa tvrdwom da je ideal ÿenskog tela uvek isti, a odnos izmeðu struka
i bokova stabilan", tvrdi istraÿivaåki par. [¬ rezultati su suprotni
tvrdwi] (Nin, 8); Koštuniåina izjava je u saglasnosti sa wegovom politi-
kom koju ameriåka vlada ocewuje kao „uznemiravajuãu". [¬ Koštuniåina
izjava je saglasna sa wegovom politikom] (N. telegraf, 3).
U + NDeadj (Loc)
U + NDeadj(Loc)
Gde da ide Sadam kad je svaka zemqa koja ga primi u opsanosti od mo-
guãih teroristiåkih akcija,… [¬ kada je svaka zemqa … u opasnoj situaciji]
(Nin, 46); Tako su ishodišta, na primer: dete u smrtnoj opasnosti, ali to
izraÿeno korpulencijom telesno odraslog åoveka, ili dete imitira zlu
odraslu osobu i postaje zlo… [¬ dete [je] u smrtno opasnoj situaciji] (Re-
publika, 60); Kada se proåuje da spava sa nepopularnom debequcom, koja
ÿivi dva sprata iznad wega, Viktor je u opasnosti da postane glavna tema
viceva u svom kraju. [¬ Viktor je u opasnoj situaciji] (Jefimija, 156); Li-
deri DOS-a su, u stvari, i tokom samih izbora bili u velikoj neizvesno-
sti. [¬ lideri DOS-a … su bili u veoma neizvesnoj situaciji] (Nin, 51).
Gluposti! (Vreme, 15); Porodiåan åovek, otac dva sina, od kojih se je-
dan (kakva sluåajnost!) aktivno bavi košarkom, ne boluje od „zvezdane bo-
lesti", iako je ostvario pravi ameriåki san. (N. telegraf, 25).
A) Gramatiåkosemantiåke dopune:
a) dopune objekatskog tipa
B) Leksiåkosemantiåke dopune:
a) dopune semikopulativnim glagolima
b) dopune semikopulativnim glagolima u konstrukcijama nasta-
lim dekomponovawem predikata
70 Milka Iviã definiše obevezne determinatore kao jeziåke oblike koji se iz date
konstrukcije sa upravnom reåju ne mogu izbaciti bez relevantnih posledica na informa-
tivnom planu (1995: 178). O obaveznoj determinaciji u srpskom jeziku, kao i o literaturi
vezanoj za tu problematiku, pisao je i Milorad Radovanoviã u kwizi Spisi iz sintakse i
semantike (1990).
71 Znaåajan doprinos prouåavawu glagolskih dopuna predstavqa Reånik glagola sa
dopunama (Petroviã, Dudiã 1989).
72 Deadjektivne imenice tipa nomina attributiva, buduãi da oznaåavaju osobu koja ima
odreðenu osobinu, mogu imati funkciju dopunskog agentiva, ali, kao što je uvodnom delu
reåeno, ne mogu se pojaviti u ulozi kondenzatora reåeniånog sadrÿaja.
73 Tipologija objekatskih znaåewa odnosno padeÿa u funkciji objekatke dopune pre-
uzeta je od Vladislave Petroviã. Videti fusnotu 75.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 333
A) Gramatiåkosemantiåke dopune
razliku izmeðu pojmova koreferencije i korelacije. Ova autorka termin korelativni upo-
trebqava za oznaåavawe suodnosa dve predikacije, jedne reåeniåne, determinativne, i
druge subordinirane, detereminatorne predikacije, odnosno za meðusobni odnos dve pro-
ste reåenice, jedne nadreðene i druge, woj podreðene, u okviru reåeniånog kompleksa. S
druge strane terminom koreferet oznaåena je reå u nadreðenoj reåenici åije se znaåewe
determiniše zavisnom klauzom.
80 Pošto u radu nije raðena semantiåka kategorizacija glagola koji zahtevaju obje-
katsku dopunu, a takoðe nije bilo ni reåi o vrstama netipiånih objekatskih znaåewa, u
daqem izlagawu neãe se eksplicitno upuãivati na dodatne semantiåke sadrÿaje koje pre-
nose dopunske klauze uvedene onim vezniåkim sredstvima.
81 U korpusu je uoåen jedan broj primera u kojima se uz glagole iz grupe komunika-
tivnih glagola, koje inaåe karakteriše kompleksna rekcija, eksplicira samo direktni
objekat, kao što je to sluåaj u ovom primeru. Ovu pojavu moguãe je objasniti samo na ni-
vou teksta ili ako se uzme u obzir pragmatiåki aspekt ovog problema. Naime, kako obim
ovog rada to ne dopušta, primeri su navoðeni izvan konteksta, koji veoma åesto otkriva
podatak o tome kome se osoba, odnosno pošiqalac poruke, obraãa. [O komunikaciji i
elementima komunikacije pisao je Milorad Radovanoviã u kwizi Sociolingvistika (1986)]
Takoðe, pošto se radi o primerima ekscerpiranim iz publicistiåkog stila, i ako se
ima u vidu da su poruke koje odašiqe pošiqalac, u našem sluåaju novinar, namewene
åitaocima odnosno primaocima tih poruka, moÿe se pretpostaviti da je podatak o indi-
rektnom objektu, odnosno primaocu poruke, u pojedinim kontekstima buduãi potupuno
informaciono irelevantan izostavqen u površinskoj reåenici.
336 NATAŠA BUGARSKI
Dugo je grad bio miran, gotovo izolovan, jer su svi pristupi Menhet-
nu bili zatvoreni, što je doprinosilo nadrealnosti cele situacije. [¬
što je doprinosilo da cela situacija bude nadrealna] (Jefimija, 177);
(Vreme, 42); Pored toga što doprinose spektakularnosti i ludaåkom karak-
teru predstave — što su, inaåe, wene glavne vrednosti — ovakvi prostor-
ni odnosi imaju i izvesnu znakovitost… [¬ pored toga što doprinose da
predstava bude spektakularna] (Vreme, 42); Zato sam nešto o tom gaðewu i
napisao, masovnoj osvetniåkoj opijenosti uz nos. [¬ napisao [sam] onima
što su bili masovno opijeni [osvetom] uz nos] (Vreme, 33); …; protivi se
društvenoj i ekonomskoj nejednakosti koju izazivaju institucije kojima se
suprotstavqa; … [¬ protivi se tome da qudi budu društveno i ekonomski
nejednaki] (Republika, 22); Sloÿenosti ove dramske forme doprinosi i
Geteovo eruditno poigravawe raznim ÿanrovskim obrascima, … [¬ tome
da ova dramska forma bude sloÿena doprinosi i Geteovo eruditno poigra-
vawe].
Vtranz + NA + NDeadj (Acc)
B) Leksiåkosemantiåke dopune:
87 Prvi deo vezniåkog spoja obavezno se realizuje, kao i u vezniåkom spoju nešto
što (videti u § 2.2. u treãem poglavqu ovog rada).
342 NATAŠA BUGARSKI
Ÿivu ogradu smo zasadili još pre tri godine, ona je tek sad dostigla
pravu lepotu. [¬ ona je tek sad dostigla to da bude istinski lepa ¬ ona je
tek sad postala [istinski] lepa] (Dnevnik, 10); Nakon rata Holanðani su
ÿeleli da povrate svoje pozicije u tom delu sveta, ali je 17. avgusta 1945.
godine Indonezija dobila nezavisnost i prvog predsednika Sukarna. [¬
ali je 17. avgusta 1945. godine Indonezija dobila to da bude nezavisna ¬
ali je 17. avgusta 1945. godine Indonezija postala nezavisna] (Jefimija,
171); Stekla sam zrelost, mirnoãu i samopouzdawe. [¬ stekla sam to da sam
zrela, mirna ¬ postala sam zrela, mirna] (Jefimija, 50); Nove drÿavne
tvorevine nisu ostvarile punu suverenost, osim Slovenije; … [¬ nove dr-
ÿavne tvorevine nisu ostvarile to da budu poptpuno suverene ¬ nove dr-
ÿavne tvorevine nisu postale [potpuno] suverene] (Republika, 36).
V + NDeadj (Nom)
V + NDeadj (Acc)
Dakle, ako dospeju u prijatnu evropsku klimu, one tamo nikada ne šo-
kiraju jer su prosto odreðeni dodatak kulturnim vrednostima koje su tamo
bile, i koje i danas postoje. [¬ jer su prosto ono što se dodaje onome što
je kulturno vredno] (Politika, ¡¡¡); Biãe izuzetnih blokada politiåkoj nor-
malnosti jer ako se uðe u to stawe mnogih politiåkih aktera više neãe
biti u javnosti. [¬ izuzetno ãe blokirati ono što je politiåki normalno]
(Republika, 20).
NDev + KA + NDeadj (Dat)
šana nije dokazano] (Vreme, 28); Tu ne mogu biti od pomoãi, kao što nisu
bile ni ranije, nametqive priåe o fatalnoj istorijskoj nuÿnosti. [¬ kao
što nije bilo [od pomoãi] ono što [qudi] nametqivo priåaju da je fatal-
no istorijski nuÿno] (Republika, 39); „Ovo je velika qubavna priåa o stra-
sti i usamqenosti, orkestrirana izmeðu åetiri liånosti", kaÿe on, govo-
reãi o filmu „Habla con ella" („Govori s wom")… [¬ ovo je ono što [qu-
di] priåaju … o tome da su usamqeni] (Jefimija, 131);103 Istraÿivawa o
brojnosti homoseksualaca su nezahvalna jer mnogi od wih ne ÿele da se iz-
jasne o svojoj seksualnoj orijentaciji. [¬ to kako [qudi] istraÿuju koliko
su homoseksualci brojni nije zahvalno] (Vreme, 57).
103 Ovaj primer pokazuje jedan od razloga zbog kojeg dolazi do nominalizacije iska-
za, a to je moguãnost preciznije determinacije imenice uz pomoã prideva, što nije mogu-
ãe kod glagolskog predikata. Upravo stoga rekonstruisana dubinska reåenica nije seman-
tiåki ekvivalentna površinskoj reåenici.
104 Videti o tome detaqnije u petom poglavqu u § 1.2.2.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 351
N + NDeadj (Gen)
Pa, ipak, nemar prema vrednostima koje imamo dotiåe se i wega, kao
i tolikih drugih. [¬ pa, ipak, nemar prema onome što je vredno … dotiåe
se i wega] (Politika, ¡¡).
N + KA + NDeadj (Dat)
N + ZA + NDeadj (Acc)
N + NA + NDeadj (Acc)
N + SA + NDeadj (Instr)
N + ZA + NDeadj (Instr)
N + O + NDeadj (Loc)
N + NDeadj (Gen)
N + OD + NDeadj (Gen)
111 U ovom primeru postoji dvostruka detereminacija imenice ideal, zapravo dea-
djektivnom imenicom vrši se identifikacija imenice ideal preko vremena u kojem je taj
ideal postojao. Ovo jasno pokazuje semantiåka baza deadjektivne imenice u kojoj se nalazi
relativna klauza åiji predikat je determinisan temporalnom klauzom.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 357
112 U ovom primeru, inaåe apstraktna, imenica uzor upotrebqena je kao konkretna
imenica koja se odnosi na osobe odreðenih kvaliteta.
113 Sintagma kolo radoznalosti neãe biti analizirana zbog svoje izuzetne metafo-
riånosti.
114 Imenica opasnost semantiåki je ekvivalentna sintagmi opasna situacija/stvar,
što se vidi na rekonstruisanom dubinskom nivou.
358 NATAŠA BUGARSKI
N + NDeadj (Gen)
N + ZA + NDeadj (Acc)
115 Kao korpus za daqa istraÿivawa rekcije prideva mogao bi posluÿiti Azbuånik
prideva u srpskoj prozi dvadesetog veka (Josiã Višwiã 1991).
116 Literaturu o dekomponovanom predikatu videti fusnotu 88 u § 4.
117 U ovom radu odvojeno se posmatraju dekomponovani predikati i perifrastiåni
predikati. Iako dekomponovani predikat predstavqa jednu vrstu perifrastiånog predi-
kata, buduãi da se oba tipa predikata sastoje iz sinsemantiånog glagola i nominalnog
dela, koji predstavqa wegovo semantiåko jezgro, oni se bitno razlikuju prema sposobno-
sti wihovog svoðewa na jednu glagolsku leksemu. To je kod dekomponovanog predikata mo-
guãe, a kod perifrastiånog takva moguãnost ne postoji jer glagol na odreðeni naåin mo-
difikuje dati izraz unoseãi u wega razliåite semantiåke komponente, npr. intenzifika-
ciju glagolske radwe: spopada ga gnev i sl.
118 U svojoj studiji o deverbativnim imenicama u funkciji kondenzatora Milorad
Radovanoviã, meðutim, semantiåke dopune uz dekomponovani predikat posmatra zapravo
kao dopune nominalnom delu predikata. Ovaj autor navodi da se u pojedinim sluåajevima
„u dominirajuãoj poziciji po pravilu javqa deverbativna imenica, oznaåavajuãi, tako,
korelativnu (dominirajuãu) predikaciju, pri tom åesto i u rezultatu wenog dekomponova-
wa. Tako ovi primeri postaju semantiåki srodni [istakla autorka ovog rada] onima u koji-
ma se glagolska leksema pojavquje kao eksponent dominirajuãe predikacije. U ovakvim
primerima, znaåi, ostvarena je jedna nominalizacija više, tj. procesom nominalizacije
zahvaãeni su eksponenti obe korelativne predikacije" (1977: 123).
119 O deadjektivnim imenicama u funkciji objekatske dopune bilo je reåi u ovom
poglavqu u odeqku 1) Semantiåke dopune glagolima.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 361
NDeadj (Gen)
Sada, kada mi je „pao s neba" mlaði sin, imam druga oseãawa, pre
svega oseãawe odgovornosti. [¬ oseãam [nešto drugo], pre svega da sam od-
govoran] (Jefimija, 42); Nemam oseãawe goråine ni kajawa, sve je lagano,
prijatno, saåuvaãe mi zdravqe i doneti sreãu. [¬ ne oseãam da sam gorak]
(Jefimija, 90).
OD + NDeadj (Gen)
I sama ÿivim od malog ekrana; i posle åetvrt veka staÿa imam zazor
od kamere, od odgovornosti, vagam teÿinu svake reåi, … [¬ zazirem od toga
da budem odgovorna] (Republika, 11); Na internetu je više od dvadeset sati
bez prekida provelo samo 2,15 odsto ispitanika, tako da nema straha od
neke masovne navuåenosti ovdašwih graðana na sajber ÿivot. [¬ tako da se
ne bojim od toga da ovdašwi graðani budu masovno navuåeni] (Vreme, 55).
Uvek sam imala realan odnos prema stvarnosti. [¬ uvek sam se real-
no odnosila prema onome što je stvarni [ÿivot]] (Jefimija, 192).
NDeadj (Dat)
Prethodna vlast je namerno odgajala narod koji voli kiå, ali se zato
sada nadam da ãe pravim vrednostima ponovo i iskquåivo biti posveãena
paÿwa. [¬ ali se zato sada nadam da ãe onome što je zaista vredno … biti
posveãena paÿwa] (Jefimija, 176).120
NDeadj (Acc)
ZA + NDeadj (Acc)
NA + NDeadj (Acc)
To su, bez sumwe, znali i drugi, ali nisu imali pravo na takvu otvo-
renost. [¬ ali nisu imali pravo da budu tako otvoreni] (Nin, 61).
SA + NDeadj (Instr)
O + NDeadj (Loc)
121 Ovaj primer pokazuje jedan od osnovnih razloga zbog kojeg dolazi do dekompono-
vawa predikata, a to je pre svega moguãnost dodatne detereminacije pomoãu prideva
(Iviã 1995).
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 363
ovi spojevi grade skalu koja ide od najslabijih kolokacija pa sve do naj-
kompaktnijih idioma — izreka. Buduãi da je osnovni zadatak ovoga rada
da se utvrde moguãa znaåewa kondenzovana upotrebom deadjektivnih ime-
nica, leksiåki spojevi koji bivaju semnatiåki dopuweni deadjektivnom
imenicom neãe biti precizno razvrstavani prema svojim semantiåkim
karakteristikama. A, za sve ustaqene skupove reåi biãe korišãen naj-
opštiji termin izraz.
11.1. Deadjektivne imenice ekspliciraju sadrÿaj upravnog izraza
koji uvek implicira neki specifiåan odnos ili relaciju u kojem se
nalazi sadrÿaj nominalizovan deadjektivnom imenicom prema sadrÿaju
åitave površinske reåenice ili nekog wenog dela. U ovim primerima
deadjektivne imenice kondenzuju dopunsku klauzu kojom se formalno vr-
ši eksplikacija sadrÿaja izraza. Meðutim, ove deadjektivne imenice
odnosno dopunske klauze åine jedinstvenu, semantiåki nerašlawivu
celinu sa samim izrazom i tako ih treba i posmatrati.
122 Videti u: Iviã 1954, Radovanoviã 1977, 1998, Miloševiã 1984—1985, 1985,
1986, 1986a, Kovaåeviã 1988.
364 NATAŠA BUGARSKI
Direktni uzrok ili aktivni prouzrokovaå jeste pojam koji samom svojom
pojavom izaziva vršewe radwe. Indirektni uzrok naziva se još i pa-
sivni uzrok, jer se radi o pojmu koji samo indirektno ima veze sa iza-
zivawem neke radwe, u smislu da je to poåetna pojava u nizu zbivawa
koje su dovele do vršewa radwe.
Podtip indirektnog uzroka jeste uzrok tipa razlog ili povod, koji
se pojavquje uz glagole sa znaåewem razliåitih psiholoških stawa ili
uz kopulativno-imenske predikate sa pridevom odgovarajuãe semantike
u leksiåkom jezgru.
Direktan uzrok daqe se deli na uzrok tipa efektor, što jeste
„radwa, akcija, proces ili stawe koji podstiåu ili izazivaju korela-
tivnu, automatsku odnosno 'nesvesnu', 'nevoqnu' radwu, akciju, proces
ili stawe", odnosno efekat koji iz wih proistiåe (Radovanoviã 1977a:
130), i uzrok tipa stimulator, koji predstavqa „unutrašwu pobudu koja
spontano podstiåe akciju 'svesnog', 'voqnog' tipa," odnosno wenu psi-
hiåku ili fiziološku motivaciju (Radovanoviã 1977a: 129).
1.2. U srpskom jeziku uzrok se izraÿava predloško-padeÿnim kon-
strukcijama ili uzroånim klauzama.123 Najåešãi padeÿ za izraÿavawe
uzroka u savremenom srpskom jeziku jeste genitiv, na šta jasno upuãuje
i graða koja saåiwava korpus ovog rada (od ukupno 25 primera upotrebe
deadjektivnih imenica u uzroånom znaåewu 18 je u genitivu). Osim u ge-
nitivu, u korpusu su uoåene deadjektivne imenice u sledeãim konstruk-
cijama sa znaåewem uzroka: za + NDeadj (Acc), Æ + NDeadj (Instr), pred + NDeadj (Instr),
u + NDeadj (Loc). U semantiåkoj bazi ovih deadjektivnih imenica rekon-
struišu se uzroåne klauze. Zanimqivo je to da veznici uzroånih klauza
nisu uslovqeni semantiåkim tipom uzroka, odnosno, jedan tip uzroå-
nog znaåewa moÿe se iskazati upotrebom više razliåitih vezniåkih
sredstava.124 Stoga se moÿe reãi da su veznici semantiåki nemarkirani
u odnosu na predloge, koji se pojavquju kao nosioci taåno odreðenih
tipova uzroånog znaåewa. Jedino se za veznike jer i kako moÿe reãi da
su markirani buduãi da je wihova upotreba uslovqena pozicijom uzroå-
ne klauze u reåeniånom kompleksu. Naime, veznik jer uvodi klauze koje
se ne mogu pojaviti u preponovanom poloÿaju u odnosu na nadreðenu re-
åenicu, dok uzroåne klauze sa veznikom kako uvek zauzimaju prepozi-
ciju.
Dakle, nismo hteli da dignemo ruke, pod izgovorom do smo svoje oba-
vili, pa da gledamo kako i naš trud propada zbog nesposobnosti drugih ili
zbog nekih wihovih zasebnih interesa. [¬ da gledamo kako i naš trud pro-
pada zato što su drugi nesposobni] (Vreme, 11); Svilanoviãeva ponuda Mi-
lutinoviãu da leti avionom savezne vlade gest je koji pokazuje ne samo za-
hvalnost vlasti za Milutinoviãevu postpetooktobarsku kooperativnost (…),
nego i nameru da mu pomognu koliko god mogu… [¬ gest je koji pokazuje ne
samo zahvalnost vlasti zato što je Milutinoviã bio kooperativan [posle
petog oktobra]] (Nin, 13);126 Meðu 35 vodeãih kritiåara zamera se ovom
filmu najpre zbog neoriginalnosti — … [¬ zamera se ovom filmu najpre jer
je [on] neoriginalan] (Vreme, 39).
125 Detaqnije o tome bilo je reåi u odeqcima 2. i 3. drugog poglavqa ovog rada.
126 U ovom primeru korelativne predikacije nominalizovane su deadjektivnim ime-
nicama.
366 NATAŠA BUGARSKI
U + NDeadj (Loc)
130 O temporalnim klauzama videti i radove Ivane Antoniã Jedan tip klauze s ve-
znikom KADA (1997), Neke promene u sistemu sentencijalnih formi za iskazivawe vremena u
standrdnom srpskom jeziku (1999), Aspekatska vrednost predikacije s faznim / modalnim
glagolom na primeru reåenice s temporalnom klauzom (2000).
131 Ovom prilikom upuãujem na kwigu Ivane Antoniã Vremenska reåenica (2001) ko-
ja zaista daje iscrpu sliku literature o ovoj problematici u dijahronijskoj i sinhronij-
skoj perspektivi.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 369
U + NDeadj (Loc)
SA + NDeadj (Instr)
141 Primarna radwa jeste ona koja je na površinskom nivou iskazana reåeniånom
strukturom, dok su u tom sluåaju radwa odnosno stawe, koji se paralelno sa wom pojavqu-
ju, iskazuju nekom nereåeniånom strukturom. O semantiåkim okolnostima od kojih zavisi
koja ãe radwa biti doÿivqena kao primarna videti u: Iviã 1995, 156—160.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 373
NA + NDeadj (Loc)
U + NDeadj (Loc)
PO + NDeadj (Loc)
UZ + NDeadj (Acc)
144 U ovom primeru konstrukcija radi zahvalnosti zapravo ima znaåewe da bih poka-
zao da sam zahvalan. Transformacija u namernu klauzu da bih bio zahvalan mawe je u duhu
srpskog jezika, iako nije nepravilna.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 377
krave koja daje mleko identiåno qudskom, pršuta je, takoðe, od goveda sa
iste farme, a pile iz ukusne åorbice „obogaãeno" je genom maåke, otpor-
nosti radi. [¬ a pile iz ukusne åorbice „obogaãeno" je genom maåke da bi
bilo otpornije] (N. telegraf, 22).
Ø + NDeadj (Instr)
146 Na ovaj problem ukazala je Vladislava Petroviã u svom radu Netipiåne poredbe-
ne i naåinske reåenice sa veznikom „kao što" (1986: 115).
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 379
NA + NDeadj (Acc)
Ø + NDeadj (Instr)
U + NDeadj (Loc)
147 Veznik kao da koristi se za nerealno poreðewe, a veznik kao što za realno po-
reðewe.
148U ovom primeru došlo je do redukcije upravne predikacije na površinskom nivou.
149U ovom primeru poredbenih klauza nosilac stawa ili osobine jednak je pojmu, u
upravnoj reåenici, koji se kvalifikuje poredbenom klauzom. Ukoliko identiånosti nema,
nosilac osobine ili stawa, iskazanih deadjektivnom imenicom, mora biti ekspliciran.
150 Kada se åitav prethodni reåeniåni sadrÿaj poredi sa stawem ili osobinom
imenovanim deadjektivnom imenicom, funkciju subjekta poredbene klauze vrši prosen-
tencijalizator anaforskog tipa.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 381
153 Za odnos upravne i uslovne klauze izuzetno je vaÿan odnos i raspored glagol-
skih oblika upotrebqenih u wima. Buduãi da je u korpusu uoåen samo jedan primer upo-
trebe deadjektivnih imenica sa znaåewem uslova, opširnije bavqewe ovim problemom ne
bi imalo i odgovarajuãu potvrdu u korpusu. Stoga se upuãuje na rad Milke Iviã (1995:
143—151) u kojem je ovaj problem detaqno obraðen.
154 U ovom primeru kontekst bitno utiåe na ovakvu interpretaciju semantiåke baze
deadjektivne imenice.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 383
Legenda:155
a) funkcija subjekta b) funkcija leksiåkog jezgra predikata
v) funkcija semantiåke dopune g) znaåewe uzroka
d) znaåewe vremena ð) znaåewe prateãe okolnosti
e) znaåewe osnova ili kriterija ÿ) dopusno znaåewe
z) znaåewe ciqa ili namere i) znaåewe sredstva
j) naåinsko-poredbeno znaåewe k) znaåewe suprotnosti
l) znaåewe uslova
155 Brojevi iskazani na grafikonu predstavqaju samo apstraktne klase åija je osnov-
na funkcija da se pokaÿu tendencije u frekvenciji pojavqivawa deadjektivnih imenica u
navedenim funkcijama i znaåewima.
DEADJEKTIVNA IMENICA KAO SREDSTVO NOMINALIZACIJE 387
ma, nikad nije dosta. [¬ to je ono što je prokleto]; Pored toga što do-
prinose spektakularnosti i ludaåkom karakteru predstave — što su,
inaåe, wene glavne vrednosti — ovakvi prostorni odnosi imaju i izvesnu
znakovitost… [¬ što je … ono što je kod we glavno vredno]). Ove klauze
uvode se sloÿenim vezniåkim spojem ono što, u kome prvi deo obavezno
mora biti iskazan. Ukoliko zamenica upuãuje na neki odreðeni pojam,
kopulativnim predikatom taj pojam biãe identifikovan (ono što mene
zanima u muzici nisu meðuqudski odnosi i qudska glupost. [¬ ono što
mene zanima u muzici nisu meðuqudski odnosi i to što su qudi glupi]), i
tada su moguãi vezniåki spojevi to što i to kako.
10.2. Deadjektivna imenica pojavquje se i u kopulativno-imenskim
predikatima u impersonalnim reåenicama razliåitih strukturnih ti-
pova. Meðutim, takve deadjektivne imenice nisu uvek i kondenzatori
reåeniånog sadrÿaja. Samo u sluåaju impersonalnih reåenica sa veza-
nim predikatima, tj. predikatima koji zahtevaju obavezno kombinova-
we sa odreðenim sintaksiåkim jedinicama, deadjektivne imenice biãe
upotrebqene kao sredstva nominalizacije: Sada je odgovornost na svim
politiåkim akterima da uåine sve da se izbori regularno završe,… [¬ sa-
da su svi politiåki akteri odgovorni]; Retkost je da se u jednom prevas-
hodno lirskom pesniåkom opusu mogu prepoznati toliki tragovi vremena
kao što je to kod Kostiãa sluåaj. [¬ to što je retko je[ste] da se u jed-
nom prevashodno lirskom pesniåkom opusu mogu prepoznati toliki tragovi
vremena]. U primerima prvog tipa logiåkom subjektu odnosno doÿivqa-
vaåu nekog stawa ili osobine pripisuje se neko psihofiziåko stawe
ili raspoloÿewe, dok se u primerima drugog tipa vrednuju sadrÿaji
ili pojave oznaåene dopunom odnosno dopunskom klauzom.
10.3. Nešto specifiånija znaåewa prenose predikati u åijem lek-
siåkom jezgru je deadjektivna imenica u kosim padeÿima. Wima se ta-
koðe karakteriše (deadjektivna imenica u ovoj funkciji pojavquje se u
genitivu sa predlogom iz, ili u konstrukciji lokativa sa predlogom u:
Iako je poskupqewe u nadleÿnosti gradske vlasti, mogu da kaÿem da voda
neãe da poskupquje. [¬ iako je poskupqewe to za šta su nadleÿne gradske
vlasti]) odnosno identifikuje subjekatski pojam (deadjektivna imenica
je u lokativu sa predlogom u: Problem je u nepredvidivosti. [¬ problem je
u tome što je situacija nepredvidiva]), ali se moÿe izvršiti situaci-
ona determinacija subjekatskog pojma, odnosno moÿe se iskazati u ka-
kvoj se situaciji nalazi subjekat (Gde da ide Sadam kad je svaka zemqa
koja ga primi u opasnosti od moguãih teroristiåkih akcija,… [¬ kada je
svaka zemqa … u opasnoj situaciji]), ali tada deadjektivna imenica u
lokativu sa predlogom u nije upotrebqena kao sredstvo nominalizacije,
veã kao stilska vatijanta odgovarajuãe nominalne sintagme.
156 Zbog velikih teškoãa prilikom klasifikacije dopuna i odredbi, s jedne strane,
i obaveznih i neobaveznih determinatora, s druge strane, sve adverbijalne dopune i od-
redbe posmatrane su zajedno u okviru poglavqa o adverbijalnim determinatorima razli-
åitih znaåewa.
394 NATAŠA BUGARSKI
stojawe neke prateãe okolnosti, a drugi vezniåki spoj a da pri tom po-
javquje se u klauzama u kojima postoji dodatna informacija o nereali-
zovawu predikacije kao potencijalne propratne okolnosti u realizova-
wu korelativne predikacije, ali i suprotnosti date semantiåke situa-
cije prema oåekivanoj. Prvi semantiåki tip ovih reåenica na povr-
šinskom nivou ekspliciran je konstrukcijom instrumentala sa pred-
logom sa (Niko sa sigurnošãu ne zna koliko se dugo ova lopta od planete
vrti cilindriånom putawom beskraja. [¬ niko ne zna a da je pri tom si-
guran koliko se dugo ova lopta od planete vrti]), dok drugi reprezentuje
konstrukcija genitiva blokiranog predlogom bez (Tamo je, bez opasnosti
da bude proglašen za pristrasnog pro-Srbina, mogao da lobira. [¬ tamo je
a da pri tom nije bilo opasno … mogao da lobira]). Oba tipa reåenica sa
znaåewem prateãe okolnosti obavezno se nalaze u postpoziciji u odno-
su na korelativinu predikaciju.
Novi Sad
IZVORI
LITERATURA
Radovanoviã, Milorad (1990). Spisi iz sintakse i semantike. Sremski Karlovci — Novi Sad:
Izdavaåka knjiÿarnica Zorana Stojanoviãa — Dobra vest.
Radovanoviã, Milorad (1990a). Nominalizacija i negacija. Zbornik Matice srpske za
filologiju i lingvistiku HHH¡¡¡. Novi Sad: Matica srpska, 407—416.
Radovanoviã, Milorad (2001). On nominal and verbal style: cultures and languages in con-
tact? International Journal of the Sociology of Language 151 (= Serbian Sociolinguistics, eds. M.
Radovanoviã and R. A. Major). Berlin — New York: Mouton de Gruyter, 41—48.
Radovanoviã, Milorad (2002). Još o pojavi dekomponovawa jeziåkih jedinica. Zbornik
Matice srpske za filologiju i lingvistiku H£¢/1—2. Novi Sad: Matica srpska, 21—28.
Rakiã, Stanimir (1998). O nominalizaciji i nasleðivawu strukture argumenata. Ju-
ÿnoslovenski filolog £¡¢. Beograd: Institut za srpski jezik SANU, 15—33.
Reånik srpskohrvatskog kwiÿevnog i narodnog jezika. Beograd: Srpska akademija nau-
ka i umetnosti — Institut za srpski jezik.
Reichl, Karl (1982). Categorial Grammar and Word-Formation: The De-Adjectival Abstract
Noun in English. Tubingen: Niemeyer.
Simeon, Rikard (1969). Enciklopedijski rjeånik lingvistiåkih naziva. I—II. Zagreb: Matica
hrvatska.
Stanojåiã, Ÿivojin, Qubomir Popoviã i Stevan Miciã (1989). Savremeni srpsko-
hrvatski jezik i kultura izraÿavawa. Uxbenik za ¡, ¡¡, ¡¡¡ i ¡¢ razred sredwe škole. Novi
Sad — Beograd: Zavod za uxbenike.
Stevanoviã, Mihailo (19895). Savremeni srpskohrvatski jezik. (Gramatiåki sistemi
i kwiÿevnojeziåka norma). ¡. Uvod. Fonetika. Morfologija. Beograd: Nauåna kwiga.
Stevanoviã, Mihailo (1989a5). Savremeni srpskohrvatski jezik. (Gramatiåki siste-
mi i kwiÿevnojeziåka norma). ¡¡. Sintaksa. Beograd: Nauåna kwiga.
Subotiã, Qiqana (1977—1978). Znaåewe i funkcija glagolskih priloga u romanu „Usta
puna zemqe" Branimira Šãepanoviãa. Prilozi prouåavawu jezika 13—14. Novi Sad: Kate-
dra za juÿnoslovenske jezike Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 53—57.
Tanasiã, Sreto (1982). Pasivne konstrukcije sa trpnim pridjevom u srpskohrvatskom jeziku.
Sintaksiåko-semantiåka interpretacija. Sarajevo: Radovi instituta za srpski jezik i knjiÿevnost IX,
65—123.
Tanasiã, Sreto (1995). Dekomponovawe glagola i struktura proste reåenice. Juÿno-
slovenski filolog £¡. Beograd: Institut za srpski jezik SANU, 157—166.
Tanasiã, Sreto (1996). Iskazivawe agensa uz deverbativne imenice. Juÿnoslovenski
filolog £¡¡. Beograd: Institut za srpski jezik SANU, 79—87.
Feleszko, Kazimierz (1981). Srpskohrvatski priloški participi — neke karakteri-
stike. Nauåni sastanak slavista u Vukove dane 7. Beograd: Meðunarodni slavistiåki
centar, 139—146.
Nataša Bugarski
Rezyme