Mješovita srednja škola

„Hazim Šabanović“
Visoko

Predmet : Fizika
Predmetni nastavnik : Kolašinac Senad, prof.
Razred : I f

PRIPREMA
za izvođenje časa

Čas: 33.

Nastavna jedinica: Potencijalna energija i rad u polju Zemljine teže

Tip časa: Obrada novog gradiva

Nastavne metode: Monološka, dijaloška

Oblici rada: Frontalni, individualni

Cilj časa: Imenovati razne vrste energije. Objasniti pojmove energija, kinetička
energija. Znati da se radom izmjenjuje energija između tijela, da se
nergija pretvara iz jednog oblika u drugi.

Zadaci časa:

Obrazovni zadatak: Shvatiti energiju kao stanje tijela; svhatiti izmjenu oblika energije.

Odgojni zadatak: Povezivati novo s već spoznatim starim, razvijati ekološku svijest

Funkcionalni zadatak: Uočavati analogije, razvijati divergentni način razmišljanja

Literatura : Fizika za prvi razred srednjih škola“, dr Ahmed Čolić

„Zadaci i ogledi iz fizike za prvi razred srednjih škola“, dr. Ahmed
Čolić, Bego Mehurić
TOK ČASA

Uvodni dio (5 min.)

Pitam učenike da li su znali riješiti zadatke za domaću zadaću. Po potrebi pojašnjavam date zadatke.
Ukoliko neki od učenika želi, može na tabli riješiti zadatak, pri čemu može biti i ocijenjen. Zatim
učenicima postavljam pitanja za ponavljanje ranije naučenog:

Pitanje: Šta je energija?

Odgovor: Energija je sposobnost tijela da vrši rad.
Pitanje: Šta je rad?
Odgovor: Rad je proizvod sile i pređenog puta u pravcu sile.
Pitanje: Kako glasi formula za računanje rada?
Odgovor: Rad se može izračunati po formuli A  F  s , gdje je F sila koja djeluje na tijelo, a s je put
koji to tijelo pređe djelovanjem sile F.
Pitanje: Koja je mjerna jedinica za rad?
Odgovor: Mjerna jedinica za rad je džul ( 1N1m  1J ).
Pitanje: Kako se računa rad sile koja ne djeluje u pravcu puta?
Odgovor: Rad sile koja ne djeluje u pravcu puta računa se po formuli A  Fs  s , gdje je F komponenta
s
(dio) sile u pravcu puta.
Pitanje: Kada je rad sile pozitivan?
Odgovor: Rad sile je pozitivan kada sila djeluje u smjeru kretanja tijela.
Pitanje: Kada je rad sile negativan?
Odgovor: Rad sile je negativan kada sila djeluje u smjeru suprotnom od smjera kretanja tijela.
Pitanje: Šta je kinetička energija?
Odgovor: Kinetička energija tijela mase m koje se kreće brzinom v jednaka je radu potrebnom za
ubrzavanje tog tijela iz stanja mirovanja do brzine v.
Pitanje: Kako glasi formula za računanje inetičke energije tijela?
mv 2
Ek 
Odgovor: Kinetička energija tijela mase m koje se kreće brzinom v računa se po formuli 2 ,
gdje je m masa tijela a v brzina kretanja tijela.

Najavljujem novu nastavnu jedinicu i cilj časa. Na vrh table pišem naslov:

„Potencijalna energija i rad u polju Zemljine teže“

Glavni dio (35 min.)

Energija koju ima tijelo usljed kretanja ili međudjelovanja sa drugim tijelima zove se mehanička energija.
Energija međudjelovanja ili uzajamnog položaja naziva se potencijalna energija. Potencijalna energija
usljed sile teže jednaka je radu koji je izvršen pri dizanju tijela na neku visinu h i iznosi A  m g h . Taj rad
prelazi u gravitacionu potencijalnu energiju tijela
Ep  m g h

gdje je mg - sila teže, h - visina u odnosu na neki referentni nivo.

Gravitaciona potencijalna energija tijela mase m na visini h iznad

površine Zemlje jednaka je radu potrebnom za podizanje tog tijela sa
površine Zemlje na visinu h.
E p  mg h
 m
1kg 1 1m  1N 1m  1J
Mjerna jedinica za gravitacionu potencijalnu energiju je džul. s2
Mi ne moramo potencijalnu energiju uvijek računati u odnosu na Zemljinu površinu. Kažemo naprimjer
mgh1 mgh 2
da kreda ima potencijalnu energiju u odnosu na podnožje table (slika 1), a u odnosu na pod .

h1
h2
h3

Slika 1.

Prema tome, nulti nivo potencijalne energije, tj. h  0 , stvar je izbora, bira se u zavisnosti od uslova
zadatka. To može biti nivo mora, površina Zemlje na nekom mjestu, površina stola ili pod učionice itd.
Kada rad sile zavisi samo od položaja početne i krajnje tačke puta, takve sile se zovu potencijalne sile.
Kada govorimo o gravitacionoj sili, onda nije bitno iznad koje geografske širine i dužine se nalazi tijelo
na koje djeluje gravitaciona sila, već samo rastojanje tog tijela od centra Zemlje. Zato je gravitaciona sila
primjer potencijalne sile, a gravitaciono polje je potencijalno polje, odnosno polje potencijalne sile. Pri
kretanju materijalne tačke u polju potencijalnih sila uvodi se pojam potencijna energija preko čije se
razlike određuje rad sile. Naprimjer sila trenja nije potencijalna sila.
Elastična opruga ima takođe potencijalnu energiju kada je istegnemo ili sabijemo za neku vrijednost x
(slika 2.). Ona je jednaka radu koji se izvrši da se opruga istegne ili sabije. Elastičnu potencijalnu energiju
ima naprimjer opruga časovnika i ona može vršiti rad.
F

O 1 x

Slika 2.

Elastična opruga, koja je istegnuta ili sabijena za iznos x, posjeduje potencijalnu energiju, a to je
potencijalna energija elastične opruge.

Potencijalna energija elastične opruge konstante k jednaka je radu

potrebnom da se ta opruga istegne ili sabije za iznos x.
 k x2
Ee 
2
gdje je k – konstanta (krutost) opruge, x – iznos (veličina) istezanja ili sabijanja.
Ako se neko tijelo ravnomjerno podiže na visinu h onda se pri tome mora savladati sila teže G, te je rad
jednak proizvodu te sile i prijeđenog puta h,
AGh  mgh
Ako pustimo tijelo s iste te visine, sila teže će izvršiti isti rad.
Ako na isto to tijelo pri podizanu djeluje sila veća od težine G (F > G), onda će rezultujuća sila (sila koja
se dobije kao vektorski zbir file podizanja i težine tijela) uzrokovati obrzano podizanje tijela. U tom
slučaju, tijelo će se podizati sa nekim ubrzanjem
F G
a
m
Dakle, ako želimo da tijelo mase m podižemo sa nekim ubrzanjem a, onda na njega moramo djelovati
silom F većom od težine tijela G. Tu silu možemo izračunati na sljedeći način:

F G  ma

F  G ma
odnosno
F  m g  ma
ili
F  m  g  a
Rad koji se pri tom izvrši je jednak
A  m g h F h  m g h m a h

A  m  g a  h
Primjer 1.

Gravitaciona potencijalna energija tijela koje se nalazi 12 m iznad Zemlje iznosi 360 J. Kolika mu je
masa? (g = 9,81 m/s2)

Rješenje:
h  12 m
E p  360 J
m
g  9,81
s2
m?
Ep  m g h
Ep
m
mh
360 J
m
m
9,81 2 12 m
s
m  3, 06 kg

Primjer 2.
Dizalica podiže teret mase 100 kg vertikalno uvis na visinu 20 m. Koliki rad izvrši motor dizalice ako se
teret podiže:
a) stalnom brzinom
b) ravnomjerno ubrzano sa ubrzanjem a = 0,5 m/s2?

m  100 kg
h  20 m
m
a  0,5 2
s
a) A  ?  ravnomjerno 
b) A '  ? (ubrzano)
m
a) A  F  s  mgh  100 kg  9,81  20 m  19 620 J  19, 62 kJ
s2
 m m
b) A '  F  s   mg  ma  h  m  g  a  h  100 kg   9,81 2  0,5 2   20 m  20 620 J  20, 62 kJ
 s s 

Zadaci:

1. Koliki rad izvrši motor lifta čija je ukupna masa 320 kg, kad podigne lift na visinu 15 m?
2. Koliki rad izvrši sila Zemljine teže kada tijelo mase 750 g padne sa visine 60 cm?
3. Dizalica podiže teret mase 217 kg vertikalno uvis na visinu 486 cm. Koliki rad izvrši motor dizalice
ako se teret podiže:
a) stalnom brzinom
b) ravnomjerno ubrzano sa ubrzanjem a = 0,15 m/s2?
4. Teret se podiže vertikalno, ravnomjerno ubrzano. Masa tereta je 2 kg, visina na koju je podignut 10 m,
a izvršeni rad 240 J. Sa kolikim ubrzanjem se podizao teret?

Rješenja:
1.
m  320 kg
h  15 m
m
g  9,841 2
s
A?
Amgh
m
A  320 kg 9,81 15 m
s2
A  47088 J
2.
m  750 g  0, 75 kg
h  60cm  0, 6 m
A?
A  mgh
m
A  0, 75 kg 9,81  0, 6 m  4, 4 J
s2
3.
m  217 kg
h  486 cm  4,86 m
m
a  0,15
s2
a) A  ?
b) A '  ?
m
a) A  F  s  mgh  217 kg  9,81  4,86 m  10 345,82 J  10,35kJ
s2
 m m
b) A '  F  s   mg  ma  h  m  g  a  h  217 kg   9,81 2  0,15 2   4,86m  10 504 J  10,5 kJ
 s s 
4.
A  mg h
m
A  100 kg 9,81  20 m
s2
A  19620 J
A '  m(g  a ) h
m m
A '  100 kg (9,81 2
 0,5 2 )  20 m
s s
A '  20620 J
 m  2 kg
h  10 m
A  240 J
m
g  9,81 2
s
a?
A  m g h m a h
mah  A mgh
A mgh
a
mh
m
240 J  2 kg 9,81 10 m
a s2
2 kg10 m
m
a  2,19
s2

Završni dio (5 min.)

Ponavljam pojam potencijalne energije i formule za računanje rada u polju Zemljine teže, rad pri
ravnomjernom dizanju tereta i rad pri jednakoubrzanom dizanju tereta. Dajem zadatke za domaću zadaću:
m
g  9,81 2
1. Izračunati potencijalnu energiju tijela mase 6 kg na visini 25 m ( s ).
2. Izračunati rad potreban da se tijelo mase 18 kg digne ravnomjerno na visinu 8 m.
m
2 2
3. Izračunati rad potreban da se tijelo mase 18 kg podigne na visinu 8 m sa stalnim ubrzanjem od s
Plan table

Ep  m g h Potencijalna energija i rad u polju Zemljine teže

1.
Primjer 1. m  100 kg m  320 kg
kx 2
Ep  h  12 m h  20 m h  15m
m
2
E p  360 J m m
AGh  mgh a  0,5 2 g  9,81 2
h1
h2
s s
F G m
h3
a g  9,81 a) A  ?  ravnomjerno  A?
m s2
b) A '  ? (ubrzano) A mgh
F G  ma m? m
a) A  F  s  mgh
A  320 kg 9,81 15 m
F  G  ma Ep  m g h m s2
F A  100 kg  9,81 2  20 m
Ep s A  47088J
F  mg ma m
mh A  19 620 J  19, 62 kJ m  750 g  0, 75kg
2 F  m  g  a b) A '  F  s   mg  ma  h h  60 cm  0, 6 m
360 J
m
A  m g h F h m A'  m  g  a h A?
9,81 12 m
A A  m g h m a h s2  m m
A '  100 kg   9,81 2  0,5 2   20 m
A  mgh
A  m  g a  h m  3, 06 kg  s s  m
O 1 x A  0, 75kg 9,81  0, 6 m  4, 4 J
A'  20 620 J  20, 62 kJ s2