Cards 2005 Modul 8

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 92

Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tu`iteljsko vije}e Bosne i Hercegovine


Visoki sudski i tu`ila~ki savjet Bosne i Hercegovine
High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tu`ilaca u F BiH


Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tu`itelja u F BiH
Javna ustanova centar za edukaciju sudija i tu`ilaca u F BiH
Public Institution Center for Judicial and Prosecutorial Training of the FBIH

Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tu`ilaca u RS


Javna ustanova centar za edukaciju sudija i javnih tu`ilaca u RS
Javna ustanova centar za edukaciju sudaca i tu`itelja u RS
Public Institution Center for Judicial and Prosecutorial Training of the RS

MODUL 8
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U
GRA\ANSKIM STVARIMA

Voditeljica modula:
[ida Ja{arspahi}, sudija Suda Bosne i Hercegovine
Konsultant:
Janko Nini}, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske
Recenzenti:
Nevenka Mitri}, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci
Milan God`irov, sudija Op}inskog suda u Tuzli

Sarajevo, 2007. godine


PREDGOVOR

Edukativni modul koji se nalazi pred Vama rezultat je nastavka podr{ke koju Evropska
komisija pru`a Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u Bosne i Hercegovine i Centrima za
edukaciju sudija i tu`ilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u cilju na
unaprije|ivanja edukacije nosilaca pravosudnih funkcija. Praksa izrade edukativnih modula
koji bi trebali na cjelovit i kvalitetan na~in dati prakti~ni prikaz odre|enih zakonskih rje{enja
se pokazala veoma uspje{nom.
Imaju}u u vidu sugestije i prijedloge profesionalne zajednice Upravni odbori Centara za
edukaciju sudija i tu`ilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su odabrali 8
tema, koje su predstavljene u 7 modula, na ~ijoj izradi su radili stru~njaci iz razli~itih oblasti.
Ovdje `elimo odati priznanje i zahvalnost ekspertima, konsultantima i recenzentima,
ukupno njih 17 iz cijele Bosne i Hercegovine. Oni su svojim radom na izradi ovog edukativnog
materijala, pokazali da pravosu|e Bosne i Hercegovine svojim stru~nim kapacitetima mo`e
odgovoriti potrebi nosilaca pravosudnih funkcija za kvalitetnim prakti~nim priru~nikom u
svakodnevnom radu.
Sa nadom da je cilj obezbije|ivanja prakti~nog alata u svakodnevnom rada pravnih
stru~njaka, ostvaren realizacijom ovih edukativnih modula, Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e
Bosne i Hercegovine i Centri za edukaciju sudija i tu`ilaca Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske, zahvaljuju Evropskoj komisiji na finansijskoj podr{ci pru`enoj kroz real-
izaciju projekta CARDS 2005, bez kojeg izrada ovih edukativnih modula ne bi bila mogu}a.

Branko Peri} Biljana Mari}


Predsjednik Direktorica

Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a Centra za edukaciju sudija i tu`ilaca


Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj

[ahbaz D`ihanovi}
Direktor

Centra za edukaciju sudija i tu`ilaca


u Federaciji Bosne i Hercegovine
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 5

SADR@AJ

OP[TE NAPOMENE ..............................................................................................................7


Metodologija izrade presude u parni~nim stvarima..................................................................10

PODMODUL I - Uvod presude ............................................................................................11


Sudska praksa............................................................................................................................13

PODMODUL II - Izreka presude..........................................................................................19


Sudska praksa............................................................................................................................20

PODMODUL III - Obrazlo`enje presude – zna~aj ............................................................39


Relevantni propisi ....................................................................................................................40
Navodi tu`be i tu`benog zahtjeva te odgovora na tu`bu ..........................................................40
Sudska praksa............................................................................................................................43
Dokazi i ocjena dokaza ............................................................................................................49
Sudska praksa............................................................................................................................52
Pravno obrazlo`enje presude ....................................................................................................60
Sudska praksa............................................................................................................................62
Obrazlo`enje ostalih presuda ..................................................................................................68
Pravna pouka ............................................................................................................................68

PODMODUL IV - Jezik sudskih odluka ..............................................................................71


Sudska praksa............................................................................................................................72

PISANJE PRESUDE ..............................................................................................................94


METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 7

OP[TE NAPOMENE

Kategorije Modul pod nazivom Metodologija izrade presude u gra|anskim stvari-


ma odnosi se na materiju koja je regulisana odredbama ~lanova i to:
- 191. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slu`bene novine FBiH", broj 53/03)
- 191. Zakona o parni~nom postupku Republike Srpske
("Slu`beni glasnik RS", broj 58/03, 85/03 i 74/05)
- 268. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BDBiH", broj 5/00, 1/01, 6/02,
11/05 i 20/06 )
- 158. Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 36/04)
Navedenim propisima gotovo na identi~an na~in odre|en je
sadr`aj izra|ene presude u pisanoj formi, koja mora imati: uvod,
izreku i obrazlo`enje.
Modul se sastoji od ~etiri podmodula i to:
- PODMODUL I - Uvod presude
- PODMODUL II - Izreka presude
- PODMODUL III - Obrazlo`enje presude
- PODMODUL IV - Jezik sudskih odluka
Trajanje Za obradu modula Metodologija izrade presude u gra|anskim
stvarima potrebna su dva radna dana.
U~esnici Sudije koje se same opredijele za edukaciju iz ove oblasti. Grupa
ne bi trebala biti ve}a od 30 u~esnika. Sadr`aj Modula mo`e
poslu`iti kao obavezna obuka za sve sudije koje tek po~inju radi-
ti i kandidate koji se pripremaju za polaganje pravosudnog ispita.
Ciljevi edukacije Pojedina~ni:
- Sticanje i unapre|enje vje{tine pravilnog pisanja svih dijelova
pismenog otpravka presude u skladu sa va`e}im odredbama pro-
cesnih zakona koji se primjenjuju na podru~ju Bosne i
Hercegovine;
- Shva}anje zna~aja uvoda presude, pravilne formulacije poje-
dinih izreka presude, naglasak na skra}enju i jasno}i ~injeni~nog
i pravnog obrazlo`enja;
- Izbjegavanje uo~enih gre{aka iz dosada{nje sudske prakse.
Op{ti:
- Br`e i kvalitetnije izra|ivati prvostepene presude u skladu sa va`e}im
propisima iz oblasti procesnog prava koji reguli{u ovu oblast;
- Efikasno izvr{avanje zadataka iz nadle`nosti sudske vlasti u
za{titi povrije|enih gra|anskih prava;
- Stvaranje uslova za a`urno funkcionisanje pravne dr`ave na
podru~ju Bosne i Hercegovine i razvijanje osje}aja jednakosti
stranaka pred zakonom.
8 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Metodologija Izlaganje, diskusija, rad u malim grupama i upoznavanje sa rezul-
tatima rada svake od formiranih grupa.
POMAGALA: power point prezentacija radi lak{eg pra}enja
izlaganja i boljeg razumijevanja iznesenog sadr`aja, zatim
pripremljeni primjeri provedenog pripremnog ro~i{ta i glavne
rasprave da bi u~esnici seminara imali materijal na osnovu kojeg
}e napisati sadr`aj presude, flomasteri i tabla na kojoj }e biti
zapisane uo~ene dileme o iznesenom odre|enom stavu.
Kratak sadr`aj PODMODUL I - UVOD PRESUDE
pojedinih podmodula Uvod presude treba sadr`avati potpune podatke o identifikaciji
svih sudionika u postupku, zatim kratku oznaku predmeta
raspravljanja i vrijednosti spora.
Uvod ima poseban zna~aj za izvr{enje presude, jer }e stranke u
izvr{nom postupku biti odre|ene onako kako su navedene u
ovom dijelu sudske odluke.
Naj~e{}e manjkavosti u uvodu presude su: nenavo|enje prebi-
vali{ta ili boravi{ta stranaka, posebno kada imaju punomo}nika
ili zakonskog zastupnika za fizi~ki nesposobna lica, neoz-
na~avanje vrijednosti spora ili pogre{no navo|enje ove ~injenice,
neozna~avanje dana zaklju~enja glavne rasprave i prisustva
stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika na
glavnoj raspravi.
Istaknuti su i primjeri iz sudske prakse u kojim su uo~ene
nepravilnosti u sa~injenim uvodima presuda, te isti primjeri u
kojim je tekst uvoda napisan u skladu sa va`e}im propisima.
PODMODUL II - IZREKA PRESUDE
Izreka je glavni dio presude koji nakon pravosna`nosti postaje
individualni zakon za stranke u postupku. Bitno je pravilno for-
mulisati izreku presude koja treba biti jasna, odre|ena i detaljna
u tolikoj mjeri da je nesumnjivo kojem je provrije|enom pravu
pru`ena ili uskra}ena sudska za{tita.
Sadr`aj izreke ne mo`e biti identi~an u svim predmetima jer zav-
isi od vrste spora izme|u stranaka.
U izreku presude treba unijeti samo podatke koji su sadr`ani u stavu
3 svih navedenih zakonskih propisa iz oblasti parni~nog postupka.
U izreci ne treba navoditi utvr|ene ~injenice, odre|ena
obja{njenja i primijenjeno materijalno pravo niti se pozivati na
provedene dokaze, jer sve ove podatke treba sadr`avati obraz-
lo`enje presude.
I kada je odbijen tu`beni zahtjev, izreka presude mora imati
cjelovit sadr`aj kako bi bilo jasno o ~emu je sud odlu~ivao.
Navedeni su primjeri iz sudske prakse u kojim je izreka presude
nepravilno sa~injena i isti primjeri u kojim su ispravljene uo~ene
gre{ke.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 9
PODMODUL III - OBRAZLO@ENJE PRESUDE
Obrazlo`enje je najopse`niji dio presude ~iji je cilj jasno i ned-
vosmisleno racionalno ubje|ivanje stranaka o tome za{to je spor
rije{en na na~in kako je sud u~inio u odre|enom predmetu.
Ovaj dio presude po~inje izlaganjem sadr`aja tu`be i odgovora na
tu`bu koje sud iznosi prema navodima stranaka, i to na na~in da
rezimira samo relevantne ~injenice i pravna shvatanja.
Zatim slijedi navo|enje provedenih dokaza i njihova ocjena kao
stvarala~ka misaona aktivnost suda u skladu sa pravilima logike,
psihologije i `ivotnog iskustva uop{te.
Na kraju obrazlo`enja sud iznosi ~injeni~nu i pravnu premisu na
osnovu kojih izvodi zaklju~ak o pravnoj posljedici u odre|enom
sporu izme|u stranaka.
Naj~e{}i uo~eni propusti u obrazlo`enjima presuda su: nepravil-
na ocjena dokaza ili nedostatak ocjene dokaza, izostanak
uvjerljivih razloga, preop{irnost i nerazumljivost donesene
odluke, nepozivanje na konkretnu normu materijalnog prava,
nenavo|enje glasila u kojem je objavljen odre|eni zakon i sli~no.
Navedeni su primjeri obrazlo`enja presuda koji se odnose na
naj~e{}e tu`bene zahtjeve iz prakse sudova na podru~ju Bosne i
Hercegovine, a to su: zakonsko izdr`avanje, smetanje posjeda,
naknada neimovinske {tete, utvr|enje prava slu`nosti, utvr|enje
prava vlasni{tva i poni{tenje rje{enja o prestanku radnog odnosa.
PODMODUL IV - JEZIK SUDSKIH ODLUKA
U ovom podmodulu istaknut je zna~aj pravilno upotrijebljene
zakonske terminologije u sudskim odlukama, na~ina izlaganja
teksta i jasno}e re~enica.
Ukazano je na naj~e{}e gre{ke u jeziku sudskih odluka.
Edukatori Vode}i eksperti, konsultanti i ostali predava~i centara za edukaci-
ju sudija i tu`ilaca.
10 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA

METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U PARNI^NIM STVARIMA

Sadr`aj i oblik presude, izra|ene u pisanoj formi, gotovo na identi~an na~in odre|en je u
~lanovima: 191. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene
novine FBiH", broj 53/03), 191. Zakona o parni~anom postupku Republike Srpske ("Slu`beni
glasnik RS", broj 58/03, 85/03 i 74/05), 268. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BDBiH", broj 5/00, 1/01, 6/02, 11/05 i 20/06) i 158.
Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj
36/04).
Prema svim navedenim propisima, koji se primjenjuju na podru~ju Bosne i
Hercegovine, osim Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH, pismeno izra|ena pre-
suda mora imati uvod, izreku, obrazlo`enje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka
protiv presude.
U odnosu na ranija pravila parni~nog postupka postoji razlika u tome {to se uputstvo na
podno{enje pravnog lijeka unosi u sadr`aj presude, kao njen sastavni dio.
Izuzetak je odredba ~lana 268. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta
Bosne i Hercegovine u kojoj nije navedeno da je i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog
lijeka sastavni dio sadr`aja presude.
[to se ti~e uvoda presude, izuzetak je odredba ~lana 158. stav 1. Zakona o parni~nom
postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine. Naime, u ovom dijelu prvostepene odluke samo je
Sud Bosne i Hercegovine du`an navesti ime i prezime predsjednika vije}a i ~lanova vije}a, jer
je zadr`ano zborno su|enje u prvostepenom postupku.
Uvod presude, koja se donosi na podru~ju Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, raz-
likuje se i po tome {to po~inje konstatacijom da se presuda izri~e u ime Br~ko Distrikta Bosne
i Hercegovine.
U nastavku ovog teksta detaljno su obra|eni svaki od posebnih dijelova pismeno
izra|ene presude, to jest njeni uvod, izreka i obrazlo`enje.
Radi potpunijeg razumijevanja izra`enih stavova o konkretnim situacijama iz oblasti
procesnog prava, navedeni su primjeri iz prakse sudova na podru~ju Bosne i Hercegovine.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 11

PODMODUL I
UVOD PRESUDE

(^lan 191. stav 2. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, ~lan
191. stav 2. Zakona o parni~anom postupku Republike Srpske, ~lan 268. stav 2. Zakona o
parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i ~lan 158. stav 2. Zakona o
parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine)
U uvod presude sud je du`an unijeti sljede}e podatke: naziv suda, ime i prezime sudije,
odnosno predsjednika i ~lanova vije}a u slu~aju gdje je zadr`ano zborno su|enje, ime i prez-
ime, prebivali{te, odnosno boravi{te stranaka, njihovih zastupnika i punomo}nika, kratku
oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zaklju~enja glavne rasprave, naznaku strana-
ka, njihovih zastupnika i punomo}nika koji su bili prisutni te dan kada je donesena presuda.
Uvod presude ponekada nazivaju i glavom presude.
Sadr`aj uvoda presude ima poseban zna~aj u postupku izvr{enja pravosna`ne odluke.
Naime, u postupku izvr{enja stranke }e biti odre|ene na na~in kako je to u~injeno u uvodu
pravosna`ne presude u pogledu njihovih li~nih podataka i adresa. Ako su ti podaci ta~ni i pot-
puni, presuda }e biti izvr{ena bez ikakvih pote{ko}a.
Po{to se presude donose da bi se izvr{io sadr`aj pru`ene pravne za{tite povrije|enog ili
ugro`enog odre|enog gra|anskog prava, trebaju sadr`avati potpune podatke o identifikaciji
sudionika u postupku.
Ako u parnici u~estvuje vi{e lica, kao suparni~ara na strani tu`ilaca ili tu`enih, u uvodu
sud je du`an navesti ime, prezime, prebivali{te ili boravi{te za svakog od njih posebno.
Pogre{no je ozna~iti samo li~ne podatke za prvog suparni~ara, a za ostale upotrijebiti izraz "i
drugih", jer je takva presuda nejasna i nepodobna za izvr{enje.
U slu~aju kada sud rje{enjem odlu~i o dozvoljenosti spora o protivtu`bi, u uvodu presude
stranke treba ozna~iti prema njihovim strana~kim ulogama koje su imale u vrijeme podno{enja
tu`be, a to su tu`ilac i tu`eni.
Ne bi trebalo za istu stranku upotrebljavati oba zakonska termina, to jest za tu`ioca i pro-
tivtu`eni, a tu`enog i protivtu`ilac. Me|utim, prema postoje}oj sudskoj praksi u Bosni i
Hercegovini sudovi to naj~e{}e ~ine (na primjer obi~no na ovakav na~in: tu`ilac-protivtu`eni;
tu`eni-protivtu`ilac).
Postoji vi{e razloga zbog kojih bi ovakvo postupanje prilikom pisanja oznaka stranaka
trebalo izmijeniti. Prvi je {to obilje`avanje stranaka dvostrukim ulogama mo`e izazvati nejas-
no}e i zabune u shvatanju vrste donesene odluke i obima njome ostvarene sudske za{tite.
Zatim, sve {to je suvi{no upotrijebljeno prilikom pisanja otpravka presude, protivno je na~elu
procesne ekonomije.
Osim navedenog treba napomenuti i da termini protivtu`ilac i protivtu`eni nisu sadr`ani
ni u jednom od procesnih zakona koji se primjenjuju u gra|anskoj parnici na podru~ju Bosne
i Hercegovine.
Poseban zna~aj imaju podaci o zakonskom zastupniku u slu~aju kada poduzima radnje u
ime poslovno nesposobne osobe, jer se njemu dostavljaju pozivi suda, podnesci suprotne
strane, sudske odluke i nalozi za pla}anje takse.
12 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Imena zakonskih zastupnika privrednih subjekata nije potrebno unositi u uvod presude,
jer uglavnom nisu relevantna u parni~nom postupku. Kada ih treba saslu{ati u svojstvu stranke,
o tome ih po nalogu suda obavje{tava punomo}nik koji zastupa takvu pravnu osobu.
U ovakvom slu~aju u uvodu je dovoljno navesti podatke o punomo}niku privrednog sub-
jekta kojeg je ovlastio zakonski zastupnik da u konkretnom sporu poduzima radnje u postupku u
granicama punomo}i. To mo`e biti advokat ili zaposlenik pravnog lica koji ima stru~no znanje.
Napominje se da, pored iznesenog, ima i suprotno shvatanje, a to je da u uvodu pre-
sude treba napisati i podatke o zakonskom zastupniku privrednog subjekta, jer to mo`e imati
prakti~an zna~aj (na primjer: da sud mo`e lako ispitati urednost punomo}ja, to jest da li ga je
izdalo ovla{teno lice).
Me|utim, u uvodu presude treba navoditi podatke o zakonskim zastupnicima dr`ave,
entiteta, Br~ko Distrikta BiH, organa uprave i drugih institucija BiH ili entiteta i to u nazivu
koji je odre|en zakonom.
Sudovi ne mogu ni{ta mijenjati u zvani~nom nazivu zakonskih zastupnika dru{tveno-
politi~kih zajednica, ali se doga|a da u~ine ovu gre{ku.
Prema Zakonu o Federalnom pravobranila{tvu ("Slu`bene novine FBiH", broj 2/95, 12/98
i 18/00) naziv dr`avnog organa koji preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne za{tite
imovine i imovinskih interesa Federacije Bosne i Hercegovine je Federalno pravobranila{tvo.
Za{tita Ustavom utvr|enih nadle`nosti, interesa i prava dr`ave Bosne i Hercegovine,
Zakonom o Pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/02, 10/02
i 44/04) povjerena je Pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine.
Zakonom o javnom pravobranila{tvu ("Slu`beni glasnik RS", broj 17/93, 14/94 i 32/94)
odre|eno je da Republi~ko javno pravobranila{tvo vr{i poslove pravne za{tite imovinskih
prava i interesa Republike Srpske, op{tine i njihovih organa u svim sudskim postupcima i
upravnom postupku.
Sve navedene nazive zakonskih zastupnika sudovi su du`ni pravilno upotrebljavati u svo-
jim odlukama.
[to se ti~e kratke oznake predmeta spora, sud ne mora u uvod presude doslovno unijeti
tu`io~eve podatke o ovoj ~injenici ve} ih mo`e preformulisati na na~in {to }e upotrijebiti
zakonski termin, ako je to propu{teno u~initi u tu`bi. Pri ovome sud ne smije promijeniti
su{tinu naznake spora, ali je ovla{ten ispraviti pogre{ku stranke o ovoj ~injenici.
Na primjer, u jednoj tu`bi tu`ilac je kao predmet spora naveo da je to utvr|enje vlasni{tva
od jedne osmine dijela. Sud je nekriti~ki prihvatio u konkretnom slu~aju tu`io~evu nepravilnu
formulaciju i istu unio u uvod presude koju je donio nakon provedenog postupka.
U ovakvoj situaciji sud je bio du`an ispraviti u~injenu pogre{ku u tu`bi na na~in {to }e u
uvodu presude ozna~iti da je predmet spora utvr|enje suvlasni~kog dijela, jer je to zakonski ter-
min u konkretnom slu~aju.
Ili u uvodu sudske odluke napisano je da je predmet spora izmjena odluke o dodjeli
djeteta, jer je tako navedeno u tu`bi. I u ovom slu~aju sud je trebao upotrijebiti zakonski ter-
min i napisati da je predmet spora izmjena odluke o povjeravanju mldb. djeteta na za{titu,
vaspitanje i izdr`avanje.
Pravilno ozna~ena vrijednost spora je bitna zbog primjene posebnih pravila parni~nog
postupka predvi|enih, na primjer, za sporove male vrijednosti, zatim prilikom odre|ivanja
visine dosu|enih tro{kova postupka, za naplatu sudske takse i za pravo na izjavljivanje revizije
protiv drugostepene presude.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 13
Ako su zahtjevi u tu`bi istaknuti protiv vi{e tu`enih, vrijednost spora se odre|uje prema
vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. Neki sudovi su u ovakvim predmetima u uvodu odluka
kao vrijednost spora ozna~avali zbir svih opredijeljenih zahtjeva, {to nije pravilno.
Va`no je napomenuti da ima izuzetaka kada sud nije obavezan u uvodu presude navesti
vrijednost spora. To su predmeti u kojima se vrijednost spora ne mo`e izraziti u novcu.
Uvod presude ne zapo~inje rije~ima da se odluka izri~e u ime naroda, u ime Federacije
Bosne i Hercegovine, u ime Bosne i Hercegovine. Izuzetak su presude koje donose sudovi na
podru~ju Br~ko Distrikta BiH, jer ih izri~u "u ime Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine" .
Prema dosada{njoj sudskoj praksi naj~e{}e manjkavosti uvoda presuda su: nenavo|enje
prebivali{ta ili boravi{ta stranaka, posebno u slu~aju kada imaju punomo}nika ili zakonskog
zastupnika za poslovno nesposobna lica, neozna~avanje vrijednosti spora ili pogre{no
navo|enje ove ~injenice, neozna~avanje dana zaklju~enja glavne rasprave, prisustva stranaka,
njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika na glavnoj raspravi.

SUDSKA PRAKSA
U ovom dijelu bi}e navedeni primjeri pogre{no sa~injenih uvoda presude uo~eni prilikom
odlu~ivanja o `albama protiv prvostepenih presuda (pod oznakom #) te istaknuti pravilno for-
mulisani uvodi istih odluka (pod oznakom *). Namjera je da sudovi sa~injavaju uvode presude
na na~in kako je to odre|eno Zakonom o parni~nom postupku, te da u isti unose sve potrebne
podatke koji ~ine obavezan sadr`aj ovog dijela presude.
# 1. Op}inski sud u Zenici, sudija Iva Ivi}, u pravnoj stvari tu`ioca Fadila Vejzovi}a,
koga zastupa punomo}nik Lazar Vojinovi}, advokat iz Zenice, protiv tu`enog Rudnik
mrkog uglja "Zenica" d.o.o., radi naknade {tete, nakon glavne rasprave odr`ane dana
11.12.2002. godine, donio je ovu...
U ovom uvodu nedostaje adresa tu`ioca koja je ozna~ena u tu`bi (Babino broj 21,
Zenica), vrijednost spora (9.200,00 KM), koja je tako|e navedena u tu`bi, prisustvo stranaka i
njihovih punomo}nika na glavnoj raspravi.
* Pravilno sa~injen uvod iste presude bi glasio:
Op}inski sud u Zenici, sudija Iva Ivi}, u pravnoj stvari tu`ioca Fadila Vejzovi}a iz Babina
broj 21, Zenica, kojeg zastupa punomo}nik Lazar Vojinovi}, advokat iz Zenice, M.Tita
broj 3, protiv tu`enog Rudnik mrkog uglja "Zenica" d.o.o., kojeg zastupa punomo}nica
Aida Brankovi}, zaposlenica tu`enog, radi naknade {tete, vrijednost spora 9.200,00 KM,
nakon glavne rasprave odr`ane dana 11.12.2002. godine u prisutnosti tu`ioca i njegov-
og punomo}nika te punomo}nice tu`enog, donio je 15.12.2002. godine ovu...

# 2. Op}inski sud u Kaknju, sudija Ana Ani}, u pravnoj stvari tu`ioca Hazima Skopljaka
iz Kaknja, i drugih, protiv tu`enog RMU "Srednja Bosna" Kakanj, kojeg zastupa
punomo}nica Lejmana Husremovi}, dipl. pravnica, radi naknade {tete, po odr`anom
ro~i{tu za glavnu raspravu dana 12.03.2004. godine u prisustvu tu`ioca i
punomo}nika tu`ene, donio je ovu...
U navedenom uvodu presude nedostaci su: neozna~avanje podataka o sva ~etiri tu`ioca,
to jest njihovih imena, prezimena i adresa, vrijednosti spora i dana dono{enja presude.
* Ovaj uvod presude, sa~injen u skladu sa odre|enim zakonskim propisom, trebao bi
glasiti:
14 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Op}inski sud u Kaknju, sudija Ana Ani}, u pravnoj stvari tu`ilaca Hazima Skopljaka iz
Kaknja, Ulica NOP-a broj 14, Namire Skopljak iz Kaknja, Ulica Obre broj 42, Adema
Skopljaka iz Kaknja, Ulica @eljezni~ka stanica broj 29 i Ai{e Hara~i} ro|. Skopljak iz
Kaknja, Ulica Dumanac bb, protiv tu`enog RMU "Srednja Bosna" Kakanj, kojeg zastu-
pa punomo}nica Lejmana Husremovi}, zaposlenica tu`enog, radi naknade {tete, vrijed-
nost spora 7.900,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 12.03.2004. godine u
prisutnosti svih tu`ilaca i punomo}nice tu`enog, donio je dana 16.03.2004. godine ovu...

# 3. Op}inski sud u Olovu, sudija Adem Misi}, u pravnoj stvari tu`ioca - protivtu`enog
Amira Pa{i}a iz Olova, Branilaca broj 8, protiv tu`enih - protivtu`ilaca Ilije Babi} iz
Olova, Udarni~ka broj 3, i Ane Babi} iz Olova, Glavna cesta broj 2, radi utvr|enja
prava vlasni{tva i naknade {tete od 5.000,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane
03.07.2004. godine, u prisutnosti tu`ioca - prvotivtu`enog i tu`enog - protivtu`ioca
Ilije Babi}, a u odsutnosti uredno pozvane tu`ene - prvotivtu`iteljice Ane Babi}, donio
je dana 05.07.2004. godine ovu...
U ovom uvodu presude stranke su ozna~avane dvostrukim ulogama (tu`ilac-protiv-
tu`eni i tu`eni-protivtu`ioci), {to je nepotrebno. Zatim nije jasno {ta je bio tu`beni, a {ta pro-
tivtu`beni zahtjev. Sud je propustio navesti vrijednost spora koji se odnosi na tu`beni i protiv-
tu`beni zahtjev.
* Uvod ove presude bi pravilno trebalo da glasi:
Op}inski sud u Olovu, sudija Adem Misi}, u pravnoj stvari tu`ioca Amira Pa{i}a iz
Olova, Branilaca broj 8, protiv tu`enih Ilije Babi}a iz Olova, Udarni~ka broj 3, i Ane
Babi} iz Olova, Glavna cesta broj 2, odlu~uju}i o tu`benom zahtjevu za utvr|enje
prava vlasni{tva, vrijednost spora 12.000,00 KM, te protivtu`benom zahtjevu za
naknadu {tete u iznosu od 5.000,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana
03.07.2004. godine u prisutnosti tu`ioca i tu`enog Ilije Babi}, a u odsutnosti tu`ene
Ane Babi}, donio je dana 05.7.2004. godine ovu...

# 4. Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari malodobne tu`iteljice
Vesne Ili} iz Visokog, koju zastupa majka - zakonska zastupnica, protiv tu`enog Avde
Ali}a iz Mo{tra broj 7, Visoko, radi naknade {tete, vrijednost spora 3.100,00 KM,
nakon odr`ane glavne rasprave dana 05.04.2004. godine u prisutnosti zakonske zas-
tupnice malodobne tu`iteljice i tu`enog, dana 09.04.2004. godine, donio je ovu...
Uvod navedene presude ne sadr`i podatke o zakonskoj zastupnici malodobne
tu`iteljice, to jest njeno ime i prezime te adresu, pa bi pravilno sa~injen ovaj dio presude tre-
balo da glasi:
* Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari malodobne tu`iteljice
Vesne Ili} iz Visokog, Podbreza broj 2, koju zastupa majka - zakonska zastupnica
Marija Ili} iz Visokog, Podbreza broj 2, protiv tu`enog Avde Ali}a iz Mo{tra broj 7,
Visoko, radi naknade {tete, vrijednost spora 3.100,00 KM, nakon glavne rasprave
odr`ane dana 05.04.2004. godine u prisutnosti zakonske zastupnice malodobne
tu`iteljice i tu`enog, dana 09.04.2004. godine, donio je ovu...

# 5. Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari tu`ioca JP


"Elektrodistribucija" Zenica, protiv tu`enog Sefi} Salke. iz Goru{e bb, Visoko, radi
isplate duga, nakon glavne rasprave odr`ane dana 17.03.2005. godine u prisutnosti
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 15
tu`ioca, a u odsutnosti uredno pozvanog tu`enog, donio je dana 24.03.2005. godine
ovu...
U primjeru uvoda ove presude naziv tu`ioca nije ozna~en na na~in kako je to u~injeno u
tu`bi. Prema stanju u spisu tu`ilac je: JP "Elektroprivreda BiH", Elektrodistribucija Zenica. Isti
naziv za tu`ioca naveden je i u punomo}i broj 049-497/03 od 17.07.2003. godine, a nije mijen-
jan do kraja raspravljanja o tu`benom zahtjevu. Sud nije ovla{ten bilo {ta mijenjati u nazivu
stranke, kao {to je to u~inio u konkretnom slu~aju za tu`ioca (JP "Elektrodistribucija" Zenica).
Pravne osobe sti~u pravnu sposobnost upisom u registar, a u odre|enim slu~ajevima to posta-
ju na osnovu Ustava ili zakona, neovisno od upisa u registar. Pravna lica stranke su du`ne
pravilno ozna~avati kako bi sud u uvod presude unio njihove ta~ne nazive. Sud je propustio
navesti podatke o punomo}niku tu`ioca, iako je isti bio pravilno zastupan, te visinu nov~anog
potra`ivanja.
* Pravilno sa~injen uvod ove presude bi trebalo da glasi:
Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari tu`ioca JP
"Elektroprivreda BiH", Elektrodistribucija Zenica, kojeg zastupa punomo}nica Alma
Sejfi}, zaposlenica tu`enog, protiv tu`enog Sefi} Salke iz Goru{e bb, Visoko, radi
isplate duga od 1.573,41 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 17.03.2005.
godine u prisutnosti tu`ioca, a u odsutnosti uredno pozvanog tu`enog, donio je dana
24.03.2005. godine ovu...

# 6. Osnovni sud u Zenici, sudija Marija Pavi}, u pravnoj stvari tu`ioca Munira Zili}a
iz Zenice, protiv tu`enog ZOIL "Dunav", DD Glavna filijala Sarajevo, radi naknade
{tete, nakon glavne rasprave odr`ane 08.05.1992. godine u prisutnosti tu`ioca i
punomo}nika tu`enog, donio je dana 11.05.1992. godine ovu...
U uvodu navedene presude nedostaje adresa tu`ioca (Ulica Zeni~kog odreda broj 3),
naziv tu`enog je u suprotnosti sa sadr`ajem tu`be (Osiguranje "Dunav" DD Glavna filijala
Sarajevo), podaci o punomo}niku tu`enog (Du{an Ili}), a nije ozna~ena ni vrijednost spora
(5.000,00 dinara).
* Pravilno napisani uvod presude trebao bi glasiti:
Osnovni sud u Zenici, sudija Marija Pavi}, u pravnoj stvari tu`ioca Munira Zili}a iz
Zenice, Ulica Zeni~kog odreda broj 3, protiv tu`enog Osiguranje "Dunav" DD
Glavna filijala Sarajevo, koje zastupa punomo}nik Du{an Ili}., zaposlenik tu`enog,
vrijednost spora 5.000,00 dinara, nakon glavne rasprave odr`ane 08.05.1992. godine
u prisutnosti tu`ioca i punomo}nika tu`enog, donio je dana 11.05.1992. godine ovu...

# 7. Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari tu`iteljice Ane Biloh iz
Zim~e broj 7, Visoko, protiv tu`enog Osmana Buza iz Zim~e broj 3, Visoko, radi
utvr|enja prava vlasni{tva, vrijednost spora 8.000,00 KM, nakon glavne rasprave
odr`ane dana 30.04.2004. godine, u prisutnosti punomo}nika tu`iteljice i tu`enog,
dana 03.05.2004. godine, donio je ovu...
Ne mo`e se u uvodu presude ozna~iti umrla osoba. Fizi~ke osobe strana~ku i pravnu
sposobnost sti~u ro|enjem, a gube smr}u. Ako je tu`iteljica umrla u toku parnice, sud je tre-
bao donijeti rje{enje o prekidu postupka jer nije imala punomo}nika.
Me|utim, ako je u konkretnom slu~aju tu`ba bila podnesena protiv ve} umrle osobe (nepos-
toje}e stranke), sud ju je trebao rje{enjem odbaciti, jer se ovaj nedostatak ne mo`e otkloniti.
16 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
# 8. Op}inski sud u Zenici, sudija Iva Ivi}, u pravnoj stvari Seada Begovi}a iz Zenice,
Blatu{a broj 7, protiv tu`enog DP Rudnici uglja "Srednja Bosna", Rudnik "Zenica"
Zenica, koga zastupa punomo}nica Aida Brankovi}, radi poni{tenja rje{enja i preda-
je u posjed, nakon glavne rasprave odr`ane 05.12.2003. godine u prisutnosti
tu`iteljice i punomo}nice tu`ene, donio je 10.12.2003. godine ovu...
U uvodu ove presude navedeno je pravno lice koje je prestalo postojati 27.05.1999.
godine, kada je do{lo do transformacije u pet samostalnih pravnih subjekata. Na ovu gre{ku
punomo}nica tu`enog je ukazala tek u `albi protiv prvostepene presude, iako je u~estvovala u
postupku raspravljanja o tu`benom zahtjevu i bila du`na upozoriti na nepravilnu oznaku lica
koje zastupa. I sud po slu`benoj du`nosti pazi da li u postupku kao tu`ilac ili tu`eni u~estvuje
lice koje ne mo`e biti stranka u postupku, a u ovom predmetu je to propustio u~initi.

# 9. Op}inski sud u Kaknju, sudija Adem Begi}, u pravnoj stvari tu`iteljice Dike
Hara~i} iz Dumanca bb, Kakanj, protiv tu`ene Skup{tine op}ine Kakanj, koju zastu-
pa Op}insko pravobranila{tvo, radi isplate iznosa od 800,00 KM, nakon glavne
rasprave odr`ane 08.03.2002. godine, u prisutnosti tu`iteljice, a u odsutnosti zakon-
skog zastupnika tu`ene, donio je dana 10.03.2002. godine ovu ...
U uvodu ove presude kao tu`ena pogre{no je ozna~ena Skup{tina op}ine Kakanj koja
nema svojstvo pravnog lica ni strana~ku sposobnost. To je organ vlasti op}ine kao teritorijalne
jedinice. Onaj ko nema strana~ku sposobnost, ne mo`e biti aktivno ni pasivno legitimisan. Kao
tu`ilac u ovom sporu trebala je biti Op}ina Kakanj.
* Pravilan sadr`aj uvoda presude trebao bi glasiti:
Dumanca bb, Kakanj, protiv tu`ene Op}ine Kakanj, koju zastupa Op}insko pravobrani-
la{tvo, nakon glavne rasprave odr`ane 08.03.2002. godine u prisutnosti tu`iteljice, a u
odsutnosti uredno pozvanog zakonskog zastupnika tu`ene, donio je ovu...

# 10. Op}inski sud u Zenici, sudija Miro Ani}, u pravnoj stvari tu`iteljice Ide Miri} iz
Zenice, Ulica Osionik broj 28, protiv tu`enog Kantonalnog ministarstva za promet i
komunikacije Zenica, radi poni{tenja ugovora, vrijednost spora 3.000,00 KM, nakon
odr`ane glavne rasprave u prisutnosti tu`ioca i zakonskog zastupnika tu`ene, dana
04.03.2003. godine, donio je ovu...
U uvodu ove presude kao tu`eni je ozna~en Kantonalno ministarstvo za promet i komu-
nikacije Zenica koje nije pravna osoba, pa ne mo`e imati pravni subjektivitet. To ministarstvo
je organ Zeni~ko-dobojskog kantona pa stranka u ovom predmetu mo`e biti samo Zeni~ko-
dobojski kanton.
* Pravilno sa~injen uvod ove presude bi trebalo da glasi:
Op}inski sud u Zenici, sudija Miro Ani}, u pravnoj stvari tu`iteljice Ide Miri} iz
Zenice, Ulica Osionik broj 28, protiv tu`enog Zeni~ko-dobojskog kantona, koji zastu-
pa Kantonalno pravobranila{tvo, radi poni{tenja ugovora, vrijednost spora 3.000,00
KM, nakon odr`ane glavne rasprave u prisutnosti tu`ioca i zakonskog zastupnika
tu`ene, dana 04.03.2003. godine, donio je ovu...

# 11. Op}inski sud u Zenici, sudija Mladen Rajak, u pravnoj stvari tu`iteljice Ivke
Bla`evi} iz Zenice, Ulica ZAVNOBIH-a broj 263, protiv tu`enog Bo`e Zelenika iz
Zenice, Ulica ZAVNOBIH-a broj 261, radi naknade nematerijalne {tete, vrijednost
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 17
spora 3.000,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 03.02.2004. godine, u pris-
ustvu parni~nih stranaka, donio je dana 23.04.2004. godine ovu...
Iz uvoda ove presude proizlazi da je donesena van zakonskog roka od 30 dana (nakon 60
dana). Datum dono{enja ove presude saop{ten je strankama nakon zaklju~enja glavne rasprave,
pa je sudija povrijedio zakonsku odredbu o roku u kome je trebao donijeti presudu i izraditi
njen pismeni otpravak. Sud nije ovla{ten mijenjati rokove koje je zakon propisao.
Mo`e se dogoditi da sudija prekora~i zakonski rok za dono{enje presude i izradu njenog
pismenog otpravka, u kom slu~aju je du`an u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o
razlozima ovakvog postupanja. Me|utim, ovu situaciju sud ne mo`e unaprijed predvidjeti, jer
se opravdani razlozi mogu desiti unutar roka od 30 dana propisanog za dono{enje i izradu pis-
menog otpravka presude.

# 12. Op}inski sud u Zavidovi}ima, sudija Alen Ismi}, u pravnoj stvari tu`iteljice Janje
Ani} iz Zavidovi}a, Skroz bb, protiv tu`ene IK "Krivaja" d.o.o. Zavidovi}i, radi isplate
nov~anog potra`ivanja, vrijednost spora 1.000,00 KM, nakon glavne rasprave
odr`ane dana 09.04.2004. godine u prisutnosti tu`iteljice i punomo}nika tu`ene,
donio je dana 18.04.2004. godine ovu ...
U ovom primjeru sud nije naveo podatke o punomo}niku tu`ene, iako ih je imao u spisu,
a pogre{no je ozna~io vrijednost spora. U konkretnom slu~aju tu`beni zahtjev se odnosio na
isplatu nov~anog iznosa od 7.480,00 KM i taj iznos ~ini vrijednost spora, pa ne mo`e biti
1.000,00 KM, kako je nelogi~no ozna~eno u tu`bi. Sud je nekriti~ki prihvatio navode tu`be o
vrijednosti spora i iste pogre{no unio u uvod presude.
Kada tu`beni zahtjev ne glasi na isplatu nov~anog potra`ivanja ve}, na primjer, na
utvr|enje vlasni{tva ili poni{tenja ugovora, onda je mjerodavna ona vrijednost spora koju je
tu`ilac ozna~io u tu`bi, a sud utvrdio.
* Pravilno formulisan uvod ove presude bi mogao glasiti:
Op}inski sud u Zavidovi}ima, sudija Alen Ismi}, u pravnoj stvari tu`iteljice Janje
Ani} iz Zavidovi}a, Skroz bb, protiv tu`ene IK "Krivaja" d.o.o. Zavidovi}i, koju zas-
tupa punomo}nik Goran Simi}, zaposlenik tu`ene, radi isplate nov~anog potra`ivanja
od 7.480,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 09.04.2004. godine u prisut-
nosti tu`iteljice i punomo}nika tu`ene, donio je dana 18.04.2004. godine ovu ...
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 19

PODMODUL II
IZREKA PRESUDE

(^lan 191. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, 191.
stav 3. Zakona o parni~anom postupku Republike Srpske, 268. stav 3. Zakona o parni~nom
postupku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i 158. stav 3. Zakona o parni~nom postupku
pred Sudom Bosne i Hercegovine)
Prema navedenim propisima izrekom presude sud odlu~uje o prihvatanju ili odbijanju
pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari i sporednih potra`ivanja, ili o postojanju ili nepos-
tojanju tra`bine istaknute radi prebijanja. Izrekom presude sud je du`an odlu~iti o svim
tu`benim zahtjevima koji su istaknuti u toku raspravljanja, to jest o tu`benom i protivtu`benom
zahtjevu, kako o glavnom potra`ivanju, tako i o sporednom potra`ivanju.
Izreka je glavni dio presude koji proizvodi materijalno-pravne posljedice i procesno-
pravne posljedice presu|ene stvari (res iudicata). Naime, pravosna`na postaje jedino izreka
presude, a njeni razlozi slu`e samo za identifikaciju pravnog odnosa o kojem je sud odlu~io.
^esto se za izreku upotrebljavaju i drugi termini, i to: dispozitiv i tenor.
Izreka presude mora biti jasna, odre|ena i detaljna u tolikoj mjeri da je nesumnjivo
kojem je povrije|enom ili ugro`enom gra|anskom pravu sud pru`io pravnu za{titu u
konkretnom sporu izme|u stranaka, ili ju je pak uskratio zbog nepostojanja pravnog osnova
za dosu|enje.
Sud je du`an izreku presude formulisati na takav na~in da je potpuno jasno i odre|eno o
kojem je tu`benom zahtjevu odlu~io. Presuda predstavlja odgovor suda na tu`beni zahtjev i
njen sadr`aj postaje zakon za stranke. Izrekom treba odlu~iti o osnovanosti tu`benog zahtjeva,
a ne o tu`iocu kao stranci.
Pomo}u autoriteta dr`ave sud odre|uje sadr`aj pravnog odnosa, nala`e tu`enom da ne{to
u~ini, propusti ili trpi, ili sud svojom odlukom mijenja sadr`aj nekog pravnog odnosa me|u
strankama.
Ako sud sa~ini sadr`aj izreke na pravilan na~in, u postupku izvr{enja pravosna`ne
presude ne bi trebalo biti posebnih pote{ko}a, niti bi trebalo tra`iti neke dodatne podatke
od stranaka. U ovakvim slu~ajevima vo|enje parni~nog postupka i dono{enje pravnos-
na`ne presude imalo je smisla i opravdanja, jer }e sa`et oblik sadr`aja pravne za{tite iz
izreke presude biti realizovan u postupku izvr{enja, ako tu`eni dobrovoljno ne ispuni
dosu|enu ~inidbu.
Formulacija izreke presude ne mo`e biti identi~na u svim predmetima, jer njen sadr`aj
zavisi o konkretnom sporu izme|u stranaka, to jest da li se tra`i predaja u posjed odre|ene
stvari, naknada {tete iz odre|enog {tetnog doga|aja, isplata nov~anog potra`ivanja, utvr|enje
prava slu`nosti, utvr|enje prava vlasni{tva na cijeloj nekretnini ili samo njenom jednom
dijelu, utvr|enje ni{tavosti ugovora, ispunjenje zakonske obaveze izdr`avanja drugih lica i
sli~no.
U izreku presude sud je du`an unijeti samo podatke koji su sadr`ani u stavu 3 svih nave-
denih zakonskih propisa iz oblasti parni~nog postupka. Zato nije potrebno u izreci presude
ponoviti ime, prezime i adresu stranaka, jer ove podatke, prema zakonskoj odredbi, sud je
du`an navesti u uvodu svoje odluke.
20 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Tako|e je nepotrebno u izreci presude navoditi utvr|ene ~injenice, odre|ena obja{njenja,
primijenjenu odredbu materijalno-pravne norme i pozivati se na provedene dokaze, jer ove
podatke sud je du`an unijeti u obrazlo`enje presude.
Prema Pravilniku o unutra{njem poslovanju redovnih sudova ("Slu`beni list SRBiH",
broj 3/76, 27/78 i 11/80), ~ije odredbe i danas va`e, dosu|eni tu`beni zahtjev za isplatu
nov~anog potra`ivanja sud treba ozna~avati i brojem i slovima (5.000,00 KM i pethiljada KM).
Me|utim, sudovi na podru~ju Bosne i Hercegovine dosu|enu nov~anu tra`binu u izreci
presude naj~e{}e pi{u samo brojevima, iako bi trebali postupati u skladu sa citiranim propisom.
Kada sud izrekom presude nalo`i ispunjenje neke ~inidbe, ~esto propusti ozna~iti rok za
izvr{enje ove dosu|ene obaveze (15 dana u sporovima iz radnih odnosa i u sporovima male vri-
jednosti, a 30 dana u sporovima za naknadu {tete, isplatu duga po osnovu zajma i sli~no).
U izreci kondemnatorne presude sud ~esto istakne da je tu`eni du`an ispuniti ~inidbu u
odre|enom roku "pod prijetnjom izvr{enja". Izraz "pod prijetnjom izvr{enja" je nepotreban u
izreci presude jer je dovoljno da sud odredi paricioni rok za ispunjenje ~inidbe u skladu sa
zakonom, imaju}i u vidu konkretan spor izme|u stranaka. Ako tu`eni u odre|enom roku dobro-
voljno ne ispuni dosu|enu obavezu, na osnovu Zakona o izvr{nom postupku tu`ilac mo`e
tra`iti njeno izvr{enje prinudnim putem.
Nije potrebno u izreci posebno istaknuti da se tu`beni zahtjev usvaja, a nakon toga
opisati sadr`aj dosu|ene tra`bine ili utvr|enja nekog odnosa izme|u stranaka. Pravilno je
izreku kondemnatorne presude zapo~eti rije~ima:"obavezuje se tu`eni" ... ili "tu`eni je
du`an..."
Sud je ovla{ten preformulisati tu`beni zahtjev ako ga je tu`ilac opteretio nepotrebnim
~injenicama ili ponavljanjima, ali to treba u~initi oprezno, ne mijenjaju}i njegov smisao i
granice tra`ene pravne za{tite.
Na primjer, u jednom predmetu tu`beni zahtjev je glasio ovako:
"Obavezuje se RS - Republi~ka uprava carina - Carinarnica Novi Grad, da na ime zapre-
manja 3.000 m2 prostora u selu Bo`i}ima, vlasni{tvo tu`ene, u periodu od 22.11.2000. godine,
to jest momenta zatvaranja konsingnacionog skladi{ta do 01.04.2002. godine, to jest
podno{enja tu`be sudu (16 mjeseci i 8 dana) po mjese~noj naknadi od 300,00 KM isplati
tu`iocu iznos od 4.900,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 01.04.2002. godine,
sve u roku od 30 dana po pravosna`osti ove presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja."
Nakon odr`ane glavne rasprave sud je donio presudu u ~iju izreku je nepotrebno
doslovno unio tu`beni zahtjev na na~in kako ga je odredio tu`ilac.
Dakle, zanemaren je smisao odredbi svih navedenih procesnih zakona, koji se primjen-
juju na podru~ju Bosne i Hercegovine, to jest da izreka presude sadr`i samo odluku o prih-
vatanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari i sporednih potra`ivanja.
Iz nepotrebno preop{irne formulacije tu`benog zahtjeva, u kojoj su ponovljeni svi ostali
navodi tu`be, sud je trebao ispustiti sva ~injeni~na i druga poja{njenja, te izrekom presude
obavezati tu`enu da isplati tu`iocu iznos od 4.900,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom
po~ev od 01.04.2002. godine do isplate u roku od 30 dana.
Ovakvom presudom tu`iocu bi bila omogu}ena pravna za{tita, jer bi njena izreka bila
jasna i podobna za izvr{enje, ako tu`eni ne bi dobrovoljno izvr{io dosu|enu obavezu.
U drugom predmetu tu`beni zahtjev je glasio:
"Tu`ena je du`na tu`iocu isplatiti kompenzaciju za njegove pokretne stvari iz tu`io~evog
stana u Vogo{}i, a koje su oduzete u vrijeme neprijateljstva od 1992. godine u iznosu od
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 21
10.300,00 KM, a odnosi se na sljede}e pokretne stvari u doma}instvu: 1. kolor TV "Samsung"
500,00 KM, 2. video 300,00 KM, muzi~ka linija 400,00 KM, ve{-ma{ina 400,00 KM, elektri~ni
{poret 400,00 KM, {poret na ~vrsto gorivo 300,00 KM, donji dio vise}e kuhinje 1.300,00 KM,
WC {olja 100,00 KM, vodokotli} 100,00 KM, ~etiri kau~a po 400,00 KM, tri lustera po 100,00
KM, fri`ider 500,00 KM, ostale stvari: su|e, posteljina, zavjese, odje}a, obu}a i sli~no
2.500,00 KM, UKUPNO 10.300,00 KM i naknaditi mu tro{kove parni~nog postupka, sve u roku
od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja."
U ovom slu~aju postupak je u toku i ako se utvrdi osnovanost i visina opredijeljenog
tu`benog zahtjeva, sud }e izrekom presude samo obavezati tu`enu da tu`iocu isplati odre|en
nov~ani iznos u roku od 30 dana.
Zna~i da }e biti donesena kondemnatorna presuda ~ija }e izreka glasiti na isplatu
odre|enog nov~anog potra`ivanja i ne}e sadr`avati sve one nepotrebne ~injenice i detaljna
nabrajanja koja je naveo tu`ilac u svom tu`benom zahtjevu.
Prema novijoj sudskoj praksi insistira se da sud, u slu~aju kada odbija tu`beni zahtjev, u
izreci opi{e njegov sadr`aj, kako bi bilo jasno o ~emu je odlu~ivao. Zato, ako je u negativnoj
presudi samo navedeno da je tu`beni zahtjev odbijen, ovakva odluka je nepotpuna, neodre|ena
i nerazumljiva jer joj nedostaje sadr`aj. Ovaj propust suda mo`e izazvati pote{ko}e prilikom
utvr|ivanja pravosna`nosti odluke u kojoj je navedeno samo da se tu`beni zahtjev odbija, ili
povodom odlu~ivanja o prigovoru presu|ene stvari u novom pokrenutom postupku. Problem
nastaje pogotovo u slu~aju kada ni u obrazlo`enju presude nije jasno opisano koji je tu`beni
zahtjev odbijen.
O sadr`aju izreke presude, kojom je odbijen tu`beni zahtjev, u odluci broj: Gvl-51/03 od
30.12.2003. godine Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine izrazio je sljede}i stav:
"U izreci svoje presude sud mora potpuno odrediti kako tu`beni zahtjev koji usvaja tako
i onaj koji odbija. "
Citirani stav objavljen je u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Federacije Bosne i
Hercegovine broj 1 za 2004. godinu.
Kada sudovi u izreci negativne presude i navedu identitet odbijenog tu`benog zahtjeva,
ne postupaju na isti na~in prilikom pisanja ovog dijela sudske odluke.
U praksi je ~e{}i slu~aj da sudovi prepri~aju sadr`aj tu`benog zahtjeva koji su odbili.
Ovakva formulacija izreke presude je prihvatljivija, jer je jasnija za stranke u postupku
po{to ne izaziva nikakve dileme o vrsti donesene odluke.
Me|utim, postoje i sudovi koji izreku presude zapo~nu rije~ima:
"Odbija se tu`beni zahtjev koji glasi:"
Nakon ovakve formulacije doslovno citiraju sadr`aj tu`benog zahtjeva na na~in kako ga
je opredijelio tu`ilac.
Ovaj drugi na~in pisanja izreke presude, kojom je odbijen tu`beni zahtjev, tu`ilac mo`e
pogre{no shvatiti, to jest da je uspio u sporu pokrenutom protiv tu`enog, a to se u praksi i
doga|alo.
O sadr`aju izreke presude, kojom je odbijen tu`beni zahtjev, postoji i druga~ije stanovi{te
od iznesenog. Neki teoreti~ari obja{njavaju da je i u slu~aju kada je sud samo naveo da odbija
tu`beni zahtjev, bez opisa njegovog identiteta, i takva izreka jasna kada se iz pravilno
napisanog obrazlo`enja mo`e nesumnjivo utvrditi koji je tu`beni zahtjev odbijen i na osnovu
tih ~injenica zaklju~iti da li je osnovan prigovor presu|ene stvari.
22 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
SUDSKA PRAKSA
U daljem radu bi}e navedeni primjeri izreka presuda sa odre|enim nedostacima (pod
oznakom #), te primjeri pravilno formulisanog ovog dijela presude u skladu sa va`e}im propisi-
ma (pod oznakom*).

IZREKA PRESUDE O OBAVEZI IZDR@AVANJA


# 1. Usvaja se tu`beni zahtjev tu`iteljice i obavezuje tu`eni Avdo Selmanovi} iz
Hamburga, Njema~ka, da na ime doprinosa za izdr`avanje svoje sestre
tu`iteljice Aide Selmanovi} iz Zavidovi}a, koja je zbog bolesti nesposobna za
rad, pla}a po 350,00 KM po~ev od 10.06.1999. godine, kao dana podno{enja
tu`be pa na dalje.
U ovoj izreci nepotrebno je navedeno sljede}e:
usvaja se tu`beni zahtjev tu`iteljice, ime i prezime obje stranke i gradovi u kojim `ive,
jer se ovi podaci ve} nalaze u uvodu presude.
Tako|e je nepotrebno istaknut osnov dosu|ivanja izdr`avanja (nesposobnost za rad,
krvno srodstvo tu`iteljice - sestra tu`enog) i obja{njen datum (dan podno{enja tu`be), jer sve
ove podatke treba navesti u obrazlo`enju presude.
* Zato bi u ovom predmetu izreka presude trebala glasiti:
Obavezuje se tu`eni da na ime izdr`avanja tu`iteljice pla}a po 350,00 (tristotine-
pedeset) KM mjese~no po~ev od 10.06.1999. godine pa sve dok zato budu postojali
zakonski uslovi.
Dospjele obroke du`an je platiti tu`iteljici u roku od 15 dana, a budu}e najkasnije do
svakog 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

# 2. Odbija se tu`ba tu`ioca Amira Ahmetagi}a. protiv malodobne Amine Ahmetagi} i


malodobne Jasmine Ahmetagi}, zastupanih po zakonskoj zastupnici Emiri Ahmatagi}
i potvr|uje presuda ovog Suda broj: P-4/02 kojom se Ahmetagi} Amir. obavezuje da
na ime izdr`avanja malodobne Amine Ahmetagi}1 i Jasmine Ahmetagi} izdvaja 50%
mjese~nih primanja.
Ovo je presuda prvostepenog suda koji je trebao odlu~iti o tu`benom zahtjevu za izmjenu
ranije pravosna`ne presude o izdr`avanju malodobne djece. Umjesto da to u~ini u granicama
pravilno opredijeljenog zahtjeva, imaju}i u vidu konkretne odredbe Porodi~nog zakona,
prvostepeni sud je potvrdio svoju raniju presudu broj: P-4/02, {to je u okviru svoje nadle`nosti
mogao samo drugostepeni sud rje{avaju}i o `albi protiv te odluke.
Iz obrazlo`enja presude proizlazi da je tu`ilac tra`io da mu sud smanji raniju dosu|enu
obavezu za izdr`avanje dvije maloljetne k}erke sa 50% na 40% od njegovog LD-a, pa da je
ovakav njegov zahtjev neosnovan.
* Ako su pravilno utvr|ene relevantne ~injenice, onda bi izreka nove presude mogla
glasiti:
Odbija se tu`beni zahtjev za izmjenu pravosna`ne presude Op}inskog suda u Olovu
broj: P-4/02 od 01.06.2002. godine kojom je tu`ilac obavezan da za izdr`avanje mal-
odobne Amine Ahmetagi} pla}a po 25% i za izdr`avanje malodobne Jasmine
Ahmetagi} po 25% od njegovih mjese~nih primanja.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 23
# 3. Mijenja se presuda Osnovnog suda u Te{nju broj: P-121/96 od 08.10.1996. godine
u dijelu koji se odnosi na izdr`avanje malodobnih tu`ilaca tako {to se tu`eni obavezu-
je da po~ev od 23.01.1997. godine pla}a po 40% od svog li~nog dohotka.
Dospjele obroke tu`eni je du`an isplatiti odjednom u roku od 15 dana, a budu}e
najkasnije do svakog 5-og u mjesecu na adresu zakonske zastupnice.
Izreka ove presude nije jasna jer se ne mo`e utvrditi koliko je dosu|eno malodobnom
Admiru Arifovi}u, starom 16 godina, u~eniku prvog razreda srednje {kole, a koliko malodob-
nom Amiru Arifovi}u starom 10 godina, koji poha|a tre}i razred osmogodi{nje {kole.
Prvostepeni sud je bio du`an zatra`iti od zakonske zastupnice da opredijeli tu`beni zaht-
jev posebno za svakog od malodobnih tu`ilaca, imaju}i u vidu njihov uzrast i njihove individ-
ualne potrebe za ishranu, odje}u, obu}u, {kolski pribor i sli~no.
* Da je tu`beni zahtjev bio jasno odre|en, izreka presude bi mogla glasiti:
Mijenja se pravosna`na presuda Osnovnog suda u Te{nju broj: P-121/96 od
08.10.1996. godine u dijelu koji se odnosi na izdr`avanje malodobnog tu`ioca pa se
tu`eni obavezuje da po~ev od 23.01.1997. godine pla}a malodobnom Admiru
Arifovi}u po 25%, a malodobnom Amiru Arifovi}u po 15% od svog li~nog dohotka.
Dospjele obroke tu`eni je du`an isplatiti malodobnim tu`iocima odjednom u roku od
15 dana, a budu}e najkasnije do 10-og u mjesecu na adresu zakonske zastupnice
Zumrete Star~evi}.

# 4. Prvostepenom presudom razveden je brak parni~nih stranaka, a malodobna Azra


Im{irevi} povjerena je na odgoj, ~uvanje i za{titu majci.
Tre}i stav izreke ove presude glasi:
U odnosu na izdr`avanje malodobnog djeteta odbija se zahtjev tu`enog da se ranija
presuda broj: P-319/97 od 03.06.1998. godine ukine pa se slijedom toga odr`ava na
snazi navedena odluka gdje je odre|ena obaveza tu`enog da doprinosi za izdr`avanje
malodobnog djeteta 25% od LD-a po~ev od 26.09.1997. godine pa na dalje.
Ovakva izreka nije pravilna jer je sud u brakorazvodnoj parnici obavezan donijeti odluku
i o izdr`avanju malodobne zajedni~ke djece parni~nih stranaka, bez obzira na to {to postoji
ranija odluka o izdr`avanju te iste djece. U brakorazvodnoj parnici sud je du`an donijeti svoju
odluku o izdr`avanju malodobne djece na osnovu pravilno utvr|enih relevantnih ~injenica u
toku raspravljanja, jer nije vezan ranijom presudom o dosu|enoj ovoj zakonskoj obavezi.
* Tre}i stav izreke presude bi mogao glasiti:
Obavezuje se tu`eni da na ime izdr`avanja malodobne Azre Im{irovi}. pla}a po 30%
od pla}e po~ev od 19.03.1999. godine pa dok zato budu postojali zakonski uslovi.
Dospjele obroke du`an je platiti u roku od 15 dana, a budu}e najkasnije do svakog 5-
og u mjesecu na adresu zakonske zastupnice Merime Im{irevi}.

# 5. Mijenja se presuda Osnovnog suda u Zenici broj: P-625/93 od 18.01.1994. godine


kojom je tu`eni obavezan da za izdr`avanje malodobnih tu`ilaca pla}a mjese~no 30%
od svog LD-a, tako da se od 01.11.1997. godine obavezuje da za izdr`avanje malodob-
nih tu`ilaca pla}a mjese~no 40% od LD-a kojeg ostvaruje kao pripadnik Armije BiH
do 10-og u mjesecu za teku}i mjesec na ruke zakonske zastupnice malodobnih tu`ilaca
Jasmine Ali}, dok zato budu postojali zakonski uslovi pod prijetnjom izvr{enja.
24 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Iz sadr`aja ove izreke proizlazi da je prvostepeni sud dosudio ukupno 40% od LD-a
tu`enog za oboje malodobne djece, pa je nejasno koliko }e on mjese~no doprinositi za
izdr`avanje malodobnog Armina [abanovi}a, a koliko na ime malodobnog Ajdina [abanovi}a,
jer ovi iznosi moraju biti navedeni posebno za svako dijete, ~ak i u situaciji kada su isti.
Osim ovog propusta izreka presude sadr`i nepotrebna ponavljanja ve} re~enih ~injenica,
{to je sud bio du`an izbje}i.
* Izreka ove presude trebala bi biti formulisana na sljede}i na~in:
Mijenja se pravosna`na presuda Osnovnog suda u Zenici broj: P-625/93 od
18.01.1994. godine pa se tu`eni obavezuje da po~ev od 01.11.1997. godine na ime
izdr`avanja malodobnog Armina [abanovi}a pla}a po 25%, a malodobnog Ajdina
[abanovi}a po 15% LD-a koji ostvaruje kao pripadnik Armije BiH.
Dospjele mjese~ne obroke du`an je isplatiti u roku od 15 dana, a budu}e najkasnije
svakog 5-og u mjesecu na adresu zakonske zastupnice Jasmine Ali}.

# 6. Na osnovu ~lana 55. Porodi~nog zakona razvodi se brak zaklju~en dana


24.10.1997. godine u Mati~nom uredu op}ine Olovo izme|u tu`ioca i tu`ene.
Dijete stranaka, ro|eno u ovom braku 30.05.1998. godine, malodobni Amar \ulovi}
povjerava se na odgoj, ~uvanje i vaspitanje majci Amiri \ulovi}.
Obavezuje se tu`ilac da na ime izdr`avanja doprinosi 30% od ukupnih mjese~nih pri-
manja po~ev od 30.09.2005. godine dok zato postoje zakonski uslovi.
Sud je izreku presude nepotrebno zapo~eo isticanjem ~lana Porodi~nog zakona na osnovu
kojeg je razveo brak zaklju~en izme|u tu`ioca i tu`ene, jer je materijalno-pravni propis trebao
navesti u obrazlo`enju presude za zaklju~ak da su bra~ni odnosi te{ko i trajno poreme}eni.
U stavu 3. navedene izreke sud je propustio ozna~iti primaoca izdr`avanja, pa je ovaj njen
dio nerazumnjiv i nepodoban za izvr{enje. Ostalo je nejasno da li je doprinos na ime
izdr`avanja dosu|en tu`enoj kao biv{oj bra~noj drugarici ili malodobnom djetetu parni~nih
stranaka.
* Navedena izreka presude mogla bi glasiti na ovaj na~in:
Razvodi se brak koji su tu`ilac i tu`ena zaklju~ili u Mati~nom uredu Op}ine Olovo
dana 24.10.1997. godine.
Malodobni Amar \ulovi}, ro|en 30.05.1998. godine, povjerava se na odgoj, ~uvanje
i vaspitanje majci Amiri \ulovi}.
Obavezuje se tu`ilac da na ime izdr`avanja malodobnog sina Amara \ulovi}a dopri-
nosi po 30% od ukupnih mjese~nih primanja koje ostvaruje u DD "Stolar" Olovo
po~ev od 30.09.2005. godine pa dok zato budu postojali zakonski uslovi.
Dospjele obroke tu`ilac je du`an isplatiti malodobnom Amaru \ulovi}u na adresu
njegove majke - zakonske zastupnice Amire \ulovi} u roku od 30 dana, a budu}e
najkasnije do 05-og u mjesecu za protekli mjesec.

# 7. Obavezuje se tu`eni da za potrebe malodobnog tu`ioca izdvaja po 30% od svoje


pla}e po~ev od 17.08.2000. godine pa ubudu}e dok za to budu postojali zakonski uslovi.
U Porodi~nom zakonu ("Slu`beni list SRBiH", broj 21/79 i 44/89) ne postoji termin
"izdvajati" ve} je odre|ena obaveza pla}anja doprinosa za izdr`avanje malodobnog lica.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 25
* Izreku ove presude trebalo bi sa~initi na ovaj na~in:
Obavezuje se tu`eni da na ime doprinosa za izdr`avanje malodobnog tu`ioca pla}a
po~ev od 17.08.2000. godine po 30% od pla}e koju ostvaruje u RMU "Kakanj".
Dospjele mjese~ne obroke tu`eni je du`an isplatiti odjednom u roku od 15 dana, a
ubudu}e najkasnije do svakog narednog 5-og u mjesecu za protekli mjesec.
Napominje se da je rok od 15 dana za izvr{enje dosu|ene ~inidbe naveden u onim
presudama koje su donesene prije stupanja na snagu Zakona o parni~nom postupku
("Slu`bene novine FBiH", broj 53/03), {to je u skladu sa ranije va`e}im propisima iz
oblasti procesnog prava.

IZREKA PRESUDE O DOSU\ENOM NOV^ANOM POTRA@IVANJU


# 1. Obavezuje se tu`eni DD "Sloga" Vitez da tu`iocu Iliji Andri}u iz Kiseljaka, isplati
za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog bolesti usljed povrede na radu za
period bolovanja od 01.07. do 08.09.1998. godine iznos od 526,00 KM zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama na navedeni iznos po~ev od dospije}a do kona~ne
isplate, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvr{enja.
I ovaj primjer izreke presude sadr`i nepotrebne podatke i to: naziv pravnog lica, ime i
prezime tu`ioca, nazive gradova, osnov nov~anog potra`ivanja (privremena sprije~enost za
rad), period na koji se odnosi dosu|eni iznos (od 01.07. do 08.09.1998. godine), od dospije}a
i pod prijetnjom izvr{enja. Me|utim, sud je propustio navesti ta~an datum docnje, iako je to
bio du`an u~initi da bi ovo dosu|eno sporedno potra`ivanje bilo jasno i odre|eno.
* Kada se ispuste suvi{ni podaci iz navedene izreke, a dopuni ono {to je bilo nu`no
navesti, ista bi trebalo da glasi:
Obavezuje se tu`eni da isplati tu`iocu iznos od 526,00 (petstotinadvadeset{est) KM
sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 21.07.1999. godine do isplate, sve u roku
od 15 dana.

# 2. Obavezuje se tu`ena da isplati prvotu`iocu iznos od 1.014,72 KM, drugotu`iocu


iznos od 1014,72 KM i tre}etu`iocu iznos od 1.520,72 KM, sve u roku od 15 dana pod
prijetnjom izvr{enja.
Postoje opravdani izuzeci kada u izreci presude sud treba navesti ime i prezime stranaka,
iako su ovi podaci ve} uneseni u uvod iste odluke.
Tu`ena je obavezana da isplati odre|ene nov~ane iznose trojici tu`ilaca, pa ih u izreci
treba ozna~iti njihovim imenom i prezimenom, a ne po redu njihovog nabrajanja. Na primjer:
prvotu`ilac, drugotu`ilac ili prvoredni tu`ilac, drugoredni tu`ilac ili jo{ nepravilnije tu`ilac
prvog reda, tu`ilac drugog reda i sli~no.
* Ista izreka pravilno bi bila formulisana na ovaj na~in:
Obavezuje se tu`ena da isplati tu`iocima i to: Salkanu Hercegovcu iznos od 1.014,72 KM
(hiljadu~etrnaest KM i sedamdesetdva feninga), Miralemu Numanovi}u iznos od 1.014,72
KM (hiljadu~etrnaest KM i sedamdesetdva feninga) i Kemalu Deli}u iznos od 1.520,72
KM, (hiljadupetstotinadvadeset KM i sedamdesetdva feninga), sve u roku od 15 dana.

# 3. Usvaja se tu`beni zahtjev tu`ioca Borisa Tadi}a i obavezuje se tu`eni Dru{tveni


fond Penzijskog i invalidskog osiguranja da na ime dospjelih obroka penzija za 1999.
26 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
godinu isplati tu`iocu Borisu Tadi}u iznos od 1.729,44 KM sa zakonskim zateznim
kamatama od dospije}a do kona~ne isplate.
U ovom primjeru izreke presude nepotrebno je sljede}e: usvaja se tu`beni zahtjev tu`ioca
(istu je trebalo zapo~eti izrazom "obavezuje se"), zatim podaci o imenu i prezimenu tu`ioca
(dva puta ponovljeno Boris Tadi}) i nazivu tu`ene, jer su sadr`ani u uvodu presude, i osnov
dosu|enog potra`ivanja (dospjeli obrok penzija za 1999. godinu), jer isti treba sadr`avati obra-
zlo`enje presude.
* Izreka ove presude mogla bi glasiti na ovakav na~in:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu isplati iznos od 1.729,44 KM (hiljadusedamstotinad-
vadesetdevet KM i ~etrdeset~etiri feninga) sa zateznom kamatom od 05.02.2000.
godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

# 4. Obavezuje se tu`eni da isplati tu`iocu iznos od 7.100,00 KM sa zakonskom


zateznom kamatom po~ev od dospije}a svakog navedenog pojedina~nog iznosa u tri
fakture, koje su sastavni dio spisa, u roku od 15 dana pod prijetnjom izvr{enja.
I u ovoj izreci presude nije pravilno odlu~eno o zakonskoj zateznoj kamati jer nisu nave-
deni pojedina~ni iznosi za koje je dosu|eno ovo sporedno potra`ivanje niti datumi docnje u nji-
hovoj isplati.
Neprihvatljiv je postupak suda da se u izreci presude poziva na fakture, jer je du`an
odre|eno ozna~iti svaki od tri dosu|ena pojedina~na iznosa na koji su dosu|ene kamate. U
izreku je nepotrebno unesen izraz "pod prijetnjom izvr{enja", jer je zakonsko pravo stranke da
tra`i prinudnu naplatu u slu~aju kad tu`eni ne ispuni svoju obavezu u paricionom roku.
* Pravilno formulisana izreka ove presude mogla bi glasiti:
Obavezuje se tu`eni da isplati tu`iocu iznos od 7.100,00 (sedamhiljadastotinu) KM sa
zakonskom zateznom kamatom i to na:
- iznos od 1.750,00 (hiljadusedamstotinapedeset) KM po~ev od 01.05.2004. godine do
isplate,
- iznos od 3.820,00 (trihiljadeosamstotinadvadeset) KM po~ev od 17.07.2004. godine
do isplate i
- iznos od 1.170,00 (hiljadustotinusedamdeset) KM po~ev od 23.09.2004. godine do
isplate, sve u roku od 30 dana.

# 5. Obavezuje se tu`eni da tu`iteljici isplati na ime trudni~nog bolovanja za period od


01.08.1997. godine do 31.07.1998. godine iznos od 1.100,00 KM sa zakonskim
zateznim kamatama.
Izreka ove presude u odnosu na glavno dosu|eno potra`ivanje sadr`i podatke koje je tre-
balo unijeti u obrazlo`enje, a to su: osnov za isplatu (trudni~ko bolovanje) i vremenski period
na koji se odnosi dosu|eni iznos (od 01.08.1997. godine do 31.7.1998. godine).
Nije jasna odluka o zakonskoj zateznoj kamati jer nije odre|eno navedeno za koji peri-
od je dosu|eno ovo sporedno potra`ivanje.
* Izreka ove presude trebala bi glasiti:
Obavezuje se tu`eni da tu`iteljici isplati iznos od 1.100,00 (hiljadustotinu) KM sa zakon-
skom zateznom kamatom od 01.08.1998. godine do isplate sve u roku od 15 dana.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 27
# 6. Tu`eni je du`an na ime naknade {tete isplatiti prvotu`iocu iznos od 2.000,00 (dvi-
jehiljade) KM, a drugotu`iteljici iznos od 8.000,00 (osamhiljada) KM sa zakonskom
zateznom kamatom po~ev od 05.05.2000. godine do isplate pod prijetnjom prinudnog
izvr{enja.
U ovoj izreci sud je trebao navesti imena i prezimena tu`ioca umjesto {to ih je pogre{no
ozna~io rednim brojevima (prvotu`ilac i drugotu`iteljica), a ispustiti osnov dosu|ene naknade
({teta), jer ga treba navesti u obrazlo`enju. Nepotrebno je unesen izraz "pod prijetnjom prin-
udnog izvr{enja".
* Pravilno bi bilo ovu izreku napisati na sljede}i na~in:
Tu`eni je du`an isplatiti tu`iocu Be}iru Men~i}u iznos od 2.000,00 (dvijehiljade) KM,
a tu`iteljici Hazgi Men~i} iznos od 8.000,00 (osamhiljada) KM, sa zakonskom
zateznom kamatom po~ev od 05.05.2000. godine do isplate, sve u roku od 30 dana.

# 7. Obavezuje se tu`eni da tu`iteljici isplati iznos od 6.200,00 ({esthiljadadvijestotine)


KM sa zakonskom zateznom kamatom od 15.07.2003. godine do isplate.
Vi{ak tu`benog zahtjeva se odbija kao neosnovan.
Neodre|en je i nerazumljiv drugi stav izreke, jer za stranku u njenom zahtjevu ne postoji
vi{ak niti manjak tra`enog nov~anog iznosa. Tu`beni zahtjev je glasio na isplatu 8.900,00 KM.
* Ovaj dio odluke mogao bi glasiti na ovaj na~in:
Preostali dio tu`benog zahtjeva od 2.700,00 (dvijehiljadesedamstotina) KM se odbija.
Ili
Preostali dio tu`benog zahtjeva iznad dosu|enog iznosa od 6.200,00 ({esthiljadadvi-
jestotine) KM se odbija.
I ova druga formulacija je jasna i odre|ena pod uslovom da je sud u uvodu presude ta~no
ozna~io iznos nov~anog potra`ivanja.

# 8. Tu`eni je du`an isplatiti tu`iocu naknade pla}e za period od 01.01.2004. godine do


01.11.2004. godine.
Izreka ove presude je nerazumljiva jer nije naveden iznos pla}e koju je tu`eni obavezan
isplatiti tu`iocu. Umjesto iznosa naknade sud je u izreku nepotrebno unio period za koji je
dosu|eno neodre|eno potra`ivanje, jer ove podatke treba sadr`avati obrazlo`enje presude.
* Pravilno formulisana izreka ove presude bi mogla glasiti:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu isplati iznos od 11.200,00 (jedanaesthiljadadvijesto-
tine) KM sa zakonskom zateznom kamatom od 03.05.2005. godine do isplate, sve u
roku od 15 dana.

IZREKA PRESUDE O DOSU\ENOJ NAKNADI NEMATERIJALNE [TETE


# 1. Obavezuje se tu`eni RMU "Srednja Bosna" Kakanj, Rudnik Zenica da na ime
naknade nematerijalne {tete tu`iocu Esadu Puri}u isplati za pretrpljene du{evne
bolove zbog umanjenja op{te `ivotne i radne aktivnosti od 60% iznos od
18.000,00 KM i na ime pretrpljenih du{evnih bolova zbog unaka`enosti iznos od
5.000,00 KM.
28 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
U ovoj izreci nisu upotrijebljeni pravni termini naknade nematerijalne {tete koja je pred-
met tu`benog zahtjeva. Prema ~lanu 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima pravno priz-
nati vidovi nematerijalne {tete u konkretnom slu~aju su: pretrpljeni du{evni bolovi zbog uman-
jenja `ivotne aktivnosti i pretrpljeni du{evni bolovi zbog naru`enosti, pa ih je sud bio du`an
upotrijebiti na na~in kako su ozna~eni u navedenoj zakonskoj odredbi.
U izreku je nepotrebno uneseno sljede}e: naziv tu`enog, ime i prezime tu`ioca jer su ovi
podaci obavezni dio uvoda presude, kao i procenat umanjenja `ivotne aktivnosti od 60%, koji
treba navesti u obrazlo`enju presude. Sud je nekriti~ki prihvatio tu`io~eve pogre{no ozna~ene
termine za tra`ene vidove nematerijalne {tete i unio ih u izreku (pretrpljeni du{evni bolovi zbog
umanjenja op{te `ivotne i radne aktivnosti i pretrpljeni du{evni bolovi zbog unaka`enosti).
Me|utim, nepotrebno je ispu{ten rok za isplatu dosu|ene nov~ane tra`bine.
* Kada se izostave podaci koji ne ~ine sadr`aj izreke presude, upotrijebe zakonski ter-
mini za tra`ene oblike nematerijalne {tete i doda zakonski rok za ispunjenje tra`bine,
izreka presude bi mogla glasiti:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu na ime naknade nematerijalne {tete isplati i to za:
- pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od 18.000,00
(osamnaesthiljada) KM,
- pretrpljene du{evne bolove zbog naru`enosti iznos od 5.000,00 (pethiljada) KM,
ukupno 23.000,00 (dvadesettrihiljade) KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev
od 09.04.2005. godine do isplate u roku od 30 dana.
U ovom predmetu tu`ilac nije odre|eno zahtijevao i naknadu tro{kova parni~nog pos-
tupka pa sud nije ni trebao donositi odluku o ovom sporednom potra`ivanju.
Ili na sljede}i na~in:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu isplati:
- po osnovu pretrpljenih du{evnih bolova zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od
18.000,00 (osamnaesthiljada) KM,
- po osnovu pretrpljenih du{evnih bolova zbog naru`enosti iznos od 5.000,00 (pethilja-
da) KM, ukupno 23.000,00 (dvadesettrihiljade) KM u roku od 30 dana.

# 2. Obavezuje se tu`eni "Kamel Osiguranje" da tu`iteljici Razi [e~i} iz Zavidovi}a


isplati na ime naknade nematerijalne {tete za pretrpljene du{evne bolove zbog uman-
jenja op{te `ivotne aktivnosti iznos od 4.500,00 (~etirihiljadepetstotina) KM sa
zakonskom zateznom kamatom od podno{enja tu`be do isplate u roku od 30 dana.
I u ovoj izreci sud nije pravilno ozna~io zakonski termin tra`enog vida nematerijalne
{tete (nije op{te `ivotne aktivnosti). Nepotrebno je naveo sljede}e: naziv tu`enog, ime i prez-
ime tu`iteljice te grad u kome `ivi, jer su ovi podaci ve} uneseni u uvod presude. Nije jasna
odluka o dosu|enoj kamati jer je u izreku trebalo unijeti datum od kada te~e ovo sporedno
potra`ivanje na iznos glavne tra`bine, umjesto upotrijebljenog izraza "od podno{enja tu`be".
* Izreka, formulisana u skladu sa relevantnim zakonskim propisima bi glasila:
Obavezuje se tu`eni da isplati tu`iteljici za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjen-
ja `ivotne aktivnosti iznos od 4.500,00 (~etirihiljadepetstotina) KM, sa zakonskom
zateznom kamatom od 03.07.2004. godine do isplate, sve u roku od 30 dana.
U izreku presude sud treba unijeti zakonske termine za dosu|ene naknade nematerijalne
{tete i to za svaki od tra`enih vidova. Na isti na~in mora biti odre|en i zahtjev za pravi~nu
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 29
nov~anu naknadu, to jest pojedina~no za svaki vid nematerijalne {tete i kada je proistekla iz
istog {tetnog doga|aja.
U slu~aju osnovanosti `albenih prigovora za pojedini vid nematerijalne {tete, drugoste-
peni sud mo`e ukinuti presudu samo u odre|enom dijelu dosu|ene naknade, pa u preostalom
pobijanom dijelu mo`e potvrditi prvostepenu presudu.
Ima i suprotnih shvatanja o tome da izrekom presude treba odlu~iti o isplati dosu|enog
ukupnog iznosa za sve vidove tra`ene nematerijalne {tete, a u obrazlo`enju jasno i odre|eno
navesti pojedina~ne iznose naknade, te kriterije na osnovu kojih su dosu|eni.
U sudskoj praksi je prihva}eniji prvi stav jer se u izreci presude navode pojedina~no
dosu|eni iznosi za svaki od tra`enih oblika nematerijalne {tete.

# 3. Odbija se tu`ba kao neosnovana.


Ova izreka je potpuno nerazumnjiva jer u parni~nom postupku sud odlu~uje o zahtjevu
stranke i to u granicama koje je odredio tu`ilac. U konkretnom slu~aju sud je pogre{no odbio
tu`bu kao podnesak. Uop{te nije odlu~io o zahtjevu stranke na na~in da je isti usvojio ili odbio,
u cijelosti ili djelimi~no uz navo|enje sadr`aja dosu|enog potra`ivanja. Sud mo`e rje{enjem
odbaciti tu`bu ako je neblagovremena ili nedopu{tena, pod uslovom da su ispunjene odre|ene
zakonom propisane pretpostavke. O tu`benom zahtjevu du`an je odlu~iti presudom, osim u
parnicama zbog smetanja posjeda koje se zavr{avaju dono{enjem rje{enja.
* Po{to se tu`beni zahtjev odnosio na naknadu nematerijalne {tete, pravilno bi bilo for-
mulisati izreku na sljede}i na~in:
Odbija se tu`beni zahtjev za obavezivanje tu`ene da tu`iocu isplati na ime nemateri-
jalne {tete zbog pretrpljenog straha iznos od 800,00 (osamstotina) KM.
Ili na ovaj na~in:
Odbija se tu`beni zahtjev za obavezivanje tu`ene da tu`iocu isplati po osnovu pretr-
pljenog straha iznos od 800,00 (osamstotina) KM.

# 4. Tu`eni je du`an isplatiti tu`iocu za: pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 1.800,00
KM te umanjenje `ivotne aktivnosti i tjelesnog o{te}enja iznos od 3.000,00 KM.
Navedena izreka u dijelu dosu|enog drugog vida nematerijalne {tete nije razumljiva.
Umanjenje `ivotne aktivnosti je poseban osnov naknade neimovinske {tete zbog pretprljenih
du{evnih bolova. Obuhvata sva ograni~enja u `ivotnim aktivnostima o{te}enog ili vr{enje
`ivotnih aktivnosti uz pove}ane napore.
Pod tjelesnim o{te}enjem podrazumijeva se vid materijalne {tete zbog gubitka pojedinih
organa ili dijelova tijela. Za ovaj vid o{te}eni ima pravo na invalidninu.
Po{to je u tu`bi odre|eno navedeno da tu`ilac potra`uje samo naknadu nematerijalne
{tete, sud je bio du`an u izreci navesti pravilan zakonski termin za drugi vid nematerijalne {tete
i tako ispraviti pogre{ku iz tu`be.
* Da je tako postupio, izreka presude bi glasila:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu na ime naknade nematerijalne {tete isplati i to za:
pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 1.800,00 (hiljaduosamstotina) KM i pretrpljene
du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od 3.000,00 (trihiljade) KM
u roku od 30 dana.
30 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
# 5. Usvaja se tu`beni zahtjev pa se tu`ena obavezuje da tu`iocu isplati na ime nema-
terijalne {tete iznos od 4.300,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od
podno{enja tu`be do isplate u roku od 30 dana.
Vi{ak tu`benog zahtjeva se odbija.
Na osnovu obrazlo`enja ove presude mo`e se zaklju~iti da je izrekom dosu|en uku-
pan iznos naknade nematerijalne {tete za pretrpljene fizi~ke bolove i strah te pretr-
pljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti.
Me|utim, ni u obrazlo`enju iste odluke nisu navedene pojedina~no dosu|ene nov~ane
naknade za svaki od tra`enih vidova nematerijalne {tete. Sud je samo uop{teno konstato-
vao da je njihovu visinu odredio na osnovu ~lana 200. Zakona o obligacionim odnosima.
Ovakvoj presudi nedostaju jasni i potpuni razlozi o odlu~nim ~injenicama. Du`nost
je suda da u obrazlo`enju presude navede koje je iznose naknade dosudio za svaki od
vidova nematerijalne {tete te razloge zbog kojih se opredijelio ba{ za tu visinu
naknade (ja~ina i trajanje pretrpljenih fizi~kih bolova i straha, okolnosti slu~aja,
zna~aj povrije|enog dobra i sli~no).
Sud je u izreci propustio ozna~iti datum od kada je dosudio zateznu kamatu. Ovaj
podatak ne mo`e zamijeniti izraz "od podno{enja tu`be". Ni u obrazlo`enju nije
sadr`an datum kada je tu`ilac dostavio tu`bu sudu.
Nepravilna je i formulacija dijela izreke kojom je odbijen vi{ak tu`benog zahtjeva jer
nema cjelovit sadr`aj.
Nepotrebno je izreku zapo~eti izrazom "usvaja se tu`beni zahtjev".

* Izreka ove presude mogla bi glasiti:


Obavezuje se tu`ena da tu`iocu isplati na ime naknade nematerijalne {tete i to za:
- pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 800,00 (osamstotina) KM,
- pretrpljeni strah iznos od 500,00 (petstotina) KM,
- pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od 3.000,00 (tri-
hiljade) KM,
ukupno 4.300,00 (~etirihiljadetristotine) KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev
od 01.04.2003. godine do isplate, te na ime tro{kova postupka iznos od 1.400,00 (hil-
jadu~etiristotine) KM, sve u roku od 30 dana.
Preostali dio tu`benog zahtjeva u iznosu od 1.950,00 (hiljadudevetstotinapedeset)
KM odbija se kao neosnovan.
Ili na sljede}i na~in:
Obavezuje se tu`ena da tu`iocu isplati:
- po osnovu pretrpljenih fizi~kih bolova iznos od 800,00 (osamstotina) KM,
- po osnovu pretrpljenog straha iznos od 500,00 (petstotina) KM,
- po osnovu pretrpljenih du{evnih bolova zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od
3.000,00 (trihiljade) KM,
ukupno 4.300,00 (~etirihiljadetristotine) KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev
od 01.04.2003. godine do isplate, te na ime tro{kova postupka iznos od 1.400,00 (hil-
jadu~etiristotine) KM, sve u roku od 30 dana.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 31
Preostali dio tu`benog zahtjeva u iznosu od 1.950,00 (hiljadudevetstotinapedeset)
KM odbija se kao neosnovan.

IZREKA PRESUDE O PREDAJI U POSJED I UTVR\ENJU PRAVA VLASNI[TVA

# 1. Tu`eni je du`an predati tu`iteljici u posjed ove stvari:


- crno bijeli TV
- ve{-ma{inu
- fri`ider i
- bicikl, u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja.
Citirana izreka je nejasna, nepotpuna i nepodobna za izvr{enje jer nisu individual-
izirane pokretne stvari, ~ija je predaja u posjed nare|ena tu`enom. U ovom slu~aju
pokretne stvari su navedene generi~no i kao takve ne bi mogle biti predmet odre|eno
opredijeljenog tu`benog zahtjeva.
* Pravilno formulisana izreka ove presude mogla bi glasiti ovako:
Obavezuje se tu`eni da preda tu`iteljici u posjed ove stvari:
- crno-bijeli TV marke "gorenje", proizveden 1988. godine, ~iji je ekran 52 cm,
- ve{-ma{inu sive boje, marke "gorenje", proizvedenu 1996. godine,
- fri`ider marke "obodin", bijele boje, visine 0,80 cm, proizveden 1992. godine i
- bicikl marke "poni", crvene boje sa pomo}nim to~kom,
sve u roku od 30 dana.
Ovakva izreka, u kojoj je naveden detaljniji opis svake od nabrojanih stvari, ne bi tre-
bala izazvati bilo kakve nedoumice u postupku njenog izvr{enja.

# 2. Obavezuje se tu`eni da tu`iocu preda u posjed poslovnu prostoriju i pokretne stvari


koje su nabrojane u zapisniku Mjesne zajednice Obre od 04.10.2005. godine, koji je
sastavni dio ove presude.
Navedena izreka ne sadr`i potrebne podatke o poslovnoj prostoriji i pokretnim stvari-
ma koje je tu`eni obavezan predati tu`iocu, pa je zbog ovog nedostatka nejasna i
nepodobna za izvr{enje.
Sud je bio du`an unijeti u izreku presude opis poslovne prostorije i nabrojati sve
pokretne stvari da bi ista bila potpuna i izvr{iva, jer je sve ove podatke imao u tu`bi.
Zapisnik mjesne zajednice je dokaz za utvr|ivanje odre|ene relevantne ~injenice, pa
ne mo`e biti sastavni dio presude.
* Izreka presude, formulisana na pravilan na~in, mogla bi glasiti:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu preda u posjed poslovnu prostoriju povr{ine 16 m2
koja se nalazi u prizemlju poslovno-stambene zgrade u Zenici, u Ulici Mar{ala Tita
broj 28, i sljede}e pokretne stvari:
- ~etiri drvena stola zelene boje dimenzija 120 x 80 cm,
- {estanest drvenih stolica sa naslonom u obliku poluluka,
- osamnaest kerami~kih {oljica za bijelu kafu sme|e boje,
32 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
- dvije zidne police od drveta dimenzija 60 x 40 cm i
- vuneni }ilim crveno-crne boje dimenzija 3 x 2 m
sve u roku od 30 dana.

# 3. Tu`eni je du`an priznati tu`iocu pravo vlasni{tva na pomo}noj zgradi, ljetnoj


kuhinji koja se nalazi u dvori{tu porodi~ne ku}e u Zenici, Ulica Ive Andri}a broj 2.
Ovakvom izrekom sud nije obezbijedio nikakvu pravnu za{titu tu`iocu. Sud ne mo`e
nikoga obavezati da prizna neku ~injenicu, a posebno da prizna tu`beni zahtjev, koji je
jasno i odre|eno opredijeljen. Ako tu`eni prizna dobrovoljno tu`beni zahtjev, koji je jasno
i odre|eno opredijeljen, u takvom slu~aju sud }e donijeti presudu na osnovu priznanja.
* Pravilna izreka ove presude bi mogla glasiti:
Utvr|uje se da je tu`ilac vlasnik pomo}ne zgrade (ljetne kuhinje) izgra|ene na k.~.
broj 217/3 upisane u z.k. ul. broj 4 k.o. Zenica, pa je tu`eni du`an prestati uznemira-
vati tu`ioca u njenom posjedu tako {to }e prestati smje{tati svoje poljoprivredne
alatke u ovu pomo}nu zgradu, pod prijetnjom izricanja nov~ane kazne.
Ili na sljede}i na~in:
Utvr|uje se postojanje prava vlasni{tva tu`ioca na pomo}noj zgradi (ljetnoj kuhinji)
izgra|enoj na k.~. broj 217/3 upisanoj u z.k. ul. broj 4 k.o. Zenica, pa je tu`eni du`an
prestati uznemiravati tu`ioca u njenom posjedu tako {to }e prestati smje{tati svoje
poljoprivredne alatke u ovu pomo}nu zgradu, pod prijetnjom izricanja nov~ane kazne.

# 4. Obavezuju se tu`eni da tu`iocu priznaju pravo vlasni{tva na nekretnini k.~. broj


278 upisanoj u z.k. ul. broj 133 k.o. Bali}i i da trpe da se bri{e ovo pravo u zemlji{noj
knjizi, jer }e u protivnom brisanje biti izvr{eno na osnovu ove presude.
Nerazumljiva je ovakva izreka presude jer u materijalno-pravnom smislu ni{ta nije
rije{ila. Niko se ne mo`e obavezati da ne{to prizna pa ni ~injenicu prava vlasni{tva.
Priznanje ne predstavlja ni ~injenje ni ne~injenje, pa se ovakva obaveza ne mo`e real-
izovati u izvr{nom postupku. Iz ove obaveze ne slijedi obaveza tu`enih da trpe brisan-
je prava vlasni{tva jer u toku postupka nije utvr|eno da je uknji`ba ovog prava
tu`enih manjkava. Zato ne postoji osnov za njeno brisanje. Iz ~injeni~nih navoda
tu`be proizlazi da tu`ilac tvrdi da je sporne nekretnine kupio njegov djed od predni-
ka tu`enih pa da su ih tu`io~evi prednici i on li~no nesmetano koristili du`e od 40
godina. Ovo ukazuje da je tu`beni zahtjev trebalo da glasi na utvr|enje prava vlas-
ni{tva na osnovu odr`aja.
Da je tu`beni zahtjev bio opredijeljen u skladu sa ~injeni~nim navodima tu`be i u toku
postupka utvr|ena osnovanost tu`io~evih tvrdnji da su on i njegovi prednici nes-
metano koristili spornu nekretninu du`e od 40 godina, trebalo bi presuditi:
* Utvr|uje se da je tu`ilac vlasnik nekretnine k.~. broj 278 povr{ine 820 m2 upisane u
z.k. ul. broj 133 k.o. Bali}i, pa su tu`eni du`ni trpjeti da se tu`ilac upi{e kao vlasnik
ove nekretnine u zemlji{noj knjizi Op}inskog suda u Zenici.
Ili na sljede}i na~in:
Utvr|uje se postojanje prava vlasni{tva tu`ioca na nekretnini k.~. broj 278 povr{ine
820 m2 upisanoj u z.k. ul. broj 133 k.o. Bali}i pa su tu`eni du`ni trpjeti da se tu`ilac
upi{e kao vlasnik ove nekretnine u zemlji{noj knjizi Op}inskog suda u Zenici.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 33
# 5. Utvr|uje se da je tu`ilac stekao pravo vlasni{tva sa dijelom ½ na nekretnini
ozna~enoj kao k.~. broj 123 njiva zvana Bare pa }e se na osnovu ove presude izvr{iti
promjena upisa prava vlasni{tva u zemlji{no-knji`nom uredu Op}inskog suda u Te{nju.
Izreka ove presude nije jasna ni izvr{iva jer ne sadr`i sve potrebne podatke na osnovu
kojih bi se mogao izvr{iti upis utvr|enog prava na nekretnini u zemlji{nim knjigama.
U izreci nije naveden broj z.k. ulo{ka ni naziv katastarske op}ine u kojoj se nalazi
sporna nekretnina. Pogre{no je upotrijebljen i termin vlasni{tvo za jednu polovinu
dijela, jer je zakonski naziv suvlasni{tvo.
* Potpuna izreka mogla bi glasiti:
Utvr|uje se da je tu`ilac suvlasnik na jednoj polovini dijela nekretnine k.~. broj 123
njiva zvana Bare upisanoj u z.k. ulo{ku broj 48 k.o. Obre pa se obavezuje tu`eni da
trpi da se tu`ilac upi{e kao suvlasnik na jednoj polovini navedene nekretnine u
zemlji{noj knjizi Op}inskog suda Te{anj.

# 6. Utvr|uje se da je tu`ilac vlasnik dijela nekretnine k.~. broj 7/24 livada zvana Luka,
upisane u z.k. broj 101 k.o. Visoko pa se tu`eni obavezuje da preda tu`iocu u posjed
navedeni dio nekretnine.
Nerazumljiva je i nepodobna za izvr{enje izreka ove presude jer ne sadr`i povr{inu,
oblik i polo`aj dijela nekretnine kojeg je tu`eni obavezan predati tu`iocu u posjed, a
ni rok u kome }e to u~initi.
Identi~nu ocjenu o istom nedostatku izreke presude, koji se odnosi na identifikaciju
dijela parcele, izrazio je i Vrhovni sud Republike Srpske u odluci broj: Rev-93/00 od
23.11.2000. godine pa njihov izneseni stav glasi:
"Kada izrekom presude nije ta~no odre|en onaj dio zemlji{ne parcele ~ija se predaja
u posjed tra`i, tako da bi se prilikom izvr{enja mogao identifikovati, ostvarena je
bitna povreda odredaba parni~nog postupka iz ~lana 354. stav 2. ta~ka 13. Zakona o
parni~nom postupku."
* Navedenu izreku presude treba detaljnije formulisati na na~in:
Utvr|uje se da je tu`ilac vlasnik dijela nekretnine k.~. broj 7/24 livada zvana Luka,
upisane u z.k. ulo{ku broj 101 k.o. Visoko povr{ine 120 m2 pravougaonog oblika
istaknutog crvenom bojom na skici vje{taka geometra od 01.04.2005. godine, ~ije su
krajnje ta~ke ozna~ene slovima A, B, C i D, pa se obavezuje tu`eni da tu`iocu preda
u posjed ovaj dio nekretnine u roku od 30 dana.

# 7. Utvr|uje se da je tu`iteljica vlasnica na nekretninama ozna~enim kao k.~. 388/1


livada Oplot povr{ine 2.869 m2 i k.~. broj 389/1 {uma Me|e pod Oplotom povr{ine
760 m2 pa je tu`ena du`na trpjeti da se tu`iteljica upi{e na osnovu ove presude kao
vlasnica predmetnih nekretnina u zemlji{noj knjizi Op}inskog suda u Sarajevu.
I u ovoj izreci sud nije unio sve potrebne podatke na osnovu kojih bi se moglo upisati
dosu|eno pravo vlasni{tva u zemlji{noj knjizi, jer je propustio navesti broj zemlji{no-
knji`nog ulo{ka i katastarske op}ine.
* Izreka ove presude mogla bi glasiti:
Utvr|uje se da je tu`iteljica vlasnica na nekretninama ozna~enim kao k.~. 388/1 liva-
da Oplot povr{ine 2.869 m2 i k.~. broj 389/1 {uma Me|e pod Oplotom povr{ine 760
34 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
m2 upisanim u z.k. ulo{ku 51 k.o. Rakovica, pa je tu`ena du`na trpjeti da se tu`iteljica
upi{e na osnovu ove presude kao vlasnica predmetnih nekretnina u zemlji{noj knjizi
Op}inskog suda u Sarajevu.
Slijedi navo|enje nekoliko primjera pravilno napisane izreke presude u predmetima
u kojima se tu`beni zahtjev odnosi na predaju u posjed nekretnine.

* 8. Obavezuje se tu`eni da preda u posjed tu`iocu ku}u sagra|enu na k.~. 674/1


upisanu u p.l. 233/01 k.o. Lokvine, koja se nalazi u Zenici, Velika broda broj 31, u
roku od 30 dana.

* 9. Tu`eni je du`an predati tu`iocu poslovnu prostoriju koja se sastoji od prodajnog


dijela i magacina povr{ine 25 m2, a nalazi se u prizemlju tu`io~eve porodi~ne ku}e u
Donjem Vakufu, Ulica Mar{ala Tita broj 34, u roku od 30 dana.

* 10. Obavezuje se tu`eni da tu`iteljici preda u posjed sprat ku}e izgra|ene na k.~. 205
upisane u p.l. 271 k.o. Kula Banjar u Visokom, Ulica Kula Banjar broj 2, slobodan
od ljudi i li~nih stvari u roku od 30 dana.

* 11. Obavezuje se tu`eni da iseli iz jednosobnog stana povr{ine 36 m2, koji se nalazi
na IV spratu zgrade u ulici Donje rosulje broj 22 i isti preda tu`iteljici slobodan od
ljudi i stvari u roku od 30 dana.

Sve ove navedene izreke imaju potpune podatke o nekretninama, koje su predmet
tu`benog zahtjeva, pa u slu~aju izvr{enja pravosna`nih presuda ne}e biti nikakvih
nejasno}a.

IZREKA PRESUDE O UTVR\ENJU PRAVA SLU@NOSTI

# 1. Utvr|uje se da tu`ilac ima pravo slu`nosti u korist svoje nekretnine k.~. 51


Gradili{te preko nekretnine tu`enog k.~. broj 8 Gradili{te.
Ova izreka nije jasna i potpuna jer ne sadr`i: vrstu slu`nosti, du`inu, {irinu i pravac pro-
stiranja puta, broj zemlji{no-knji`nih ulo`aka i katastarsku op}inu u kojoj su upisane nekret-
nine stranaka.
Slu`nost se uvijek odnosi na ta~no odre|eno povlasno i poslu`no dobro. Zato je
neophodan identitet nekretnina, a to se posti`e navo|enjem relevantnih zemlji{no-knji`nih
podataka za poslu`no i povlasno dobro. Kada u izreci presude nedostaju ovi podaci, ista je ner-
azumljiva i nepodobna za izvr{enje.
Ovakvo shvatanje ima potvrdu i u stavu Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine
izra`enom u odluci broj: Gvl-23/89 od 15.02.1990. godine, objavljenom u Biltenu sudske
prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine broj 2/90, koji glasi:
"Postoji apsolutno bitna povreda odredaba parni~nog postupka ako izreka presude
kojom se utvr|uje da postoji pravo slu`nosti ne sadr`i potpune zemlji{no-knji`ne oznake
povlasnog i poslu`nog dobra."
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 35
* Izreka ove presude bi mogla glasiti:
Utvr|uje se da je tu`ilac stekao pravo kolske slu`nosti putem {irine 2,5 m, a du`ine
24 m, koji vodi ju`nim dijelom parcele tu`enog k.~. broj 8 Gradili{te povr{ine 680 m2,
upisane u z.k. ulo{ku broj 1714 k.o. Mo{tre, kao poslu`nog dobra, u korist tu`io~eve
parcele k.~. 51 Gradili{te, povr{ine 770 m2, upisane u z.k. ul. broj 872 k.o. Mo{tre,
kao povlasnog dobra.

Ili na sljede}i na~in:


Utvr|uje se postojanje prava slu`nosti prolaza obima kolnika {irine 2,5 m, a du`ine
24 m za tu`io~evu k.~. broj 51, njivu zvanu Gradili{te povr{ine 770 m2, upisanu u z.k.
ulo{ku broj 872 k.o. Mo{tre, a preko tu`enikove k.~. broj 8, njive zvane Gradili{te,
povr{ine 680 m2 upisane u z.k. ulo{ku 1714 k.o. Mo{tre - lokacijom pobli`e
ozna~enom linijom koju spajaju ta~ke A-B-C na skici snimanja vje{taka geometra I.B.
od 15.10.2006. godine.

# 2. Odbija se tu`ilac sa tu`benim zahtjevom.


Ovo nije pravilna izreka jer nije opisan sadr`aj odbijenog tu`benog zahtjeva.
Nepotrebno je odlu~eno o tu`iocu kao stranci, umjesto da je to u~injeno samo u odno-
su na tu`beni zahtjev.
* Tu`beni zahtjev se odnosio na utvr|enje nepostojanja prava slu`nosti, pa bi izreka
ove presude trebalo da glasi:
Odbija se tu`beni zahtjev za utvr|enje da tu`enom ne pripada pravo slu`nosti
pje{a~kog puta koji vodi preko tu`io~eve parcele broj 430 upisane u z.k. ulo{ku broj
16 k.o. Mo{tre, i to krajem njene ju`ne strane u du`ini 25 m, a {irini 0,60 m, te da mu
se zabrani dalji prolaz ovim putem.
Postoje sudovi koji izreku formuli{u i na sljede}i na~in:
Odbija se tu`beni zahtjev koji glasi:
"Utvr|uje se da tu`enoj ne pripada pravo slu`nosti pje{a~kog puta koji vodi preko
tu`io~eve parcele broj 430 upisane u z.k. ulo{ku broj 16 k.o. Mo{tre, i to krajem njene
ju`ne strane u du`ini 25 m, a {irini 0,60 m, pa mu se zabranjuje dalji prolaz ovim
putem."
Prema nekim teoreti~arima doslovno citiranje sadr`aja tu`benog zahtjeva, bilo da je nje-
gov tekst stavljen pod znakove navoda ili napisan bez njih, mo`e stvoriti pogre{an zaklju~ak
o sudskoj odluci, to jest da je tu`ilac uspio u sporu.
Kao potvrdu za opravdanost prepri~avanja sadr`aja tu`benog zahtjeva, a ne njegovog
doslovnog navo|enja, isti~u da je ve} bilo slu~ajeva u praksi da su stranke propustile izjaviti
`albu protiv presude samo zbog toga {to nisu shvatile da je njihov tu`beni zahtjev odbijen.

IZREKA PRESUDE U RADNOM SPORU

# 1. Poni{tavaju se rje{enja tu`ene: broj: 34-7122-448 od 08.02.2005. godine na


osnovu kojeg je tu`iocu prestao radni odnos sa danom 31.12.2005. godine i broj: 01-
34-2448-302 od 25.02.2005. godine na osnovu kojeg je odbijen tu`io~ev prigovor
izjavljen protiv rje{enja broj: 34-7122-448 od 08.02.2005. godine.
36 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Razli~ita je praksa sudova na podru~ju Bosne i Hercegovine prilikom sa~injavanja izreka
presuda u sporovima iz radnih odnosa u kojim se tu`beni zahtjev odnosi na poni{tenje rje{enja.
Neki sudovi u izreku unose, pored broja i datuma rje{enja, i sadr`aj u njima donesene
odluke poslodavca, kao {to je to u~injeno u citiranom primjeru.
Drugi sudovi samo navode brojeve i datume rje{enja koje presudom poni{tavaju.
* Mislim da bi izreka presude bila dovoljna jasna i izvr{iva ako bi glasila:
Poni{tavaju se rje{enja tu`ene broj: 34-7122-448 od 08.02.2005. godine i broj: 01-
34-2448-302 od 25.02.2005. godine.
Sve ostalo sadr`ano u prvoj navedenoj izreci trebalo bi biti uneseno u obrazlo`enje pre-
sude (da je tu`iocu radni odnos prestao sa 30.12.2005. godine, da je odbijen njegov prigovor
izjavljen protiv prvog rje{enja).

# 2. Odbija se tu`beni zahtjev.


U sadr`aju ove izreke nije naveden identitet tu`benog zahtjeva o kojem je odlu~eno. Iz
obrazlo`enja presude proizlazi da je sud odbio tu`beni zahtjev za poni{tenje rje{enja, uspostavu
radno-pravnog statusa i isplatu nov~anog potra`ivanja.
* Pravilno formulisana izreka ove presude mogla bi glasiti:
Odbija se tu`beni zahtjev za: poni{tenje rje{enja tu`ene broj: 01-5778/15 od 29.12.2004.
godine i broj: 07-1475 od 18.02.2005. godine, zatim obavezivanje tu`ene da vrati tu`ioca na
posao i rasporedi ga na poslove koji odgovaraju njegovoj stru~noj spremi te da mu isplati
iznos od 28.345,24 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 29.11.2006. godine do isplate.

# 3. Poni{tavaju se rje{enja tu`ene broj: 34-712-1/04 od 18.02.2005. godine i broj: 01-


34-248-31 od 25.03.2005. godine.
Vi{ak tu`benog zahtjeva se odbija.
Ovom presudom djelimi~no je usvojen tu`beni zahtjev. Na osnovu prvog stava izreke
jasno je da su poni{tene dvije odluke tu`ene ozna~ene odre|enim brojevima i datumima.
Me|utim, kakva je negativna odluka iz drugog stava izreke? Odgovor na ovo pitanje je da ne
mo`emo znati koji je dio tu`benog zahtjeva odbijen jer nije naveden njegov sadr`aj u izreci.
Tek kada se pro~ita i najopse`niji dio presude, to jest njeno obrazlo`enje, sazna}emo da sud
nije usvojio zahtjev za uspostavu radno-pravnog statusa tu`ioca zbog toga {to je poni{tena
samo odluka o odbijanju prigovora. Pogre{no je upotrijebljen izraz "vi{ak tu`benog zahtjeva".
* Pravilno formulisana izreka ove odluke mogla bi glasiti:
Poni{tavaju se rje{enja tu`ene broj: 34-712-1/04 od 18.02.2005. godine i broj: 01-34-
248-31 od 25.03.2005. godine.
Odbija se tu`beni zahtjev za obavezivanje tu`ene da vrati tu`ioca na rad i rasporedi
ga na poslove koje je ranije obavljao ili druge odgovaraju}e poslove.

# 4. Poni{tava se rje{enje tu`enog broj: 22-741-8/02 od 01.09.2002. godine.


Tu`eni je du`an tu`iocu uspostaviti sva prava iz radnog odnosa.
Odluka iz stava 2 izreke je nejasna, uop{tena i nepodobna za izvr{enje jer nisu
konkretizovana prava koja bi tu`eni trebao uspostaviti tu`iocu, a niti je odre|en paricioni rok
za ispunjenje dosu|ene obaveze.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 37
U ovom slu~aju sud je u fazi prethodnog ispitivanja tu`be bio du`an istu vratiti da je
tu`ilac dopuni i ispravi u dijelu koji nije bio potpuno odre|en.
* Da je tu`beni zahtjev bio jasno opredijeljen, izreka ove presude bi trebala biti for-
mulisana na sljede}i na~in:
Poni{tava se rje{enje tu`enog broj: 22-741-8/02 od 01.09.2002. godine.
Obavezuje se tu`eni da vrati tu`ioca na rad i rasporedi ga na poslove koji odgo-
varaju njegovoj stru~noj spremi i radnom iskustvu ili potrebama tu`ene te da mu
isplati iznos od 12.389,00 (dvanaesthiljadatristotineosamdesetdevet) KM sa zakon-
skom zateznom kamatom po~ev od 07.12.2003. godine do isplate, sve u roku od 15
dana.

IZREKA PRESUDE O TRO[KOVIMA PARNI^NOG POSTUPKA


# 1. Tu`eni je du`an tu`iocu namiriti tro{ak postupka.
Ova izreka nije jasna jer ne sadr`i ni iznos potra`ivanja koji je tu`eni obavezan isplatiti
tu`iocu, a ni rok u kome }e mu izvr{iti dosu|enu tra`binu.
Prema va`e}im zakonskim propisima stranka je du`na u zahtjevu opredijeljeno navesti
tro{kove za koje tra`i naknadu. Sud odlu~uje o tro{kovima parni~nog postupka samo na osnovu
ovako postavljenog zahtjeva pa je du`an unijeti u izreku ukupan iznos dosu|enih tro{kova koji
su bili potrebni za vo|enje parnice kao i rok za njihovu isplatu.
* Izreka o tro{kovima parni~nog postupka u konkretnom slu~aju mogla bi glasiti:
Tu`eni je du`an isplatiti tu`iocu na ime tro{kova parni~nog postupka iznos od 220,00
(dvijestotinedvadeset) KM u roku od 15 dana.

# 2. Tu`ilac je du`an platiti tu`enom tro{kove postupka u iznosu 97,00 KM.


U izreci ove odluke sud je propustio navesti rok u kome je tu`ilac du`an isplatiti
dosu|ene tro{kove tu`enom.
Po{to se glavno potra`ivanje odnosi na naknadu {tete, rok za isplatu i glavnog
potra`ivanja i tro{kova postupka je 30 dana.
* Pravilna izreka ove odluke o tro{kovima bi mogla glasiti:
Tu`ilac je du`an isplatiti tu`enom na ime tro{kova postupka iznos od 97,00 (devedeset
sedam) KM u roku od 30 dana.

# 3. Obavezuje se tu`eni da snosi parni~ne tro{kove u ukupnom iznosu od 209,00 KM.


Ni ova odluka o tro{kovima postupka nije jasna i odrediva.
Ako je stranka djelimi~no uspjela u parnici, sud mo`e, s obzirom na postignuti uspjeh,
odrediti da svaka stranka podmiruje svoje tro{kove. U konkretnom predmetu nije bio ovakav
slu~aj jer je tu`eni u cijelosti izgubio spor, a tu`ilac je na kraju rasprave odre|eno zahtijevao
naknadu tro{kova za pojedine izvr{ene parni~ne radnje i njihov ukupan iznos.
* Pravilna formulacija izreke odluke o tro{kovima postupka mo`e glasiti:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu na ime parni~nih tro{kova isplati iznos od 209,00 (dvi-
jestotinedevet) KM u roku od 30 dana.
38 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
# 4. Tu`ena se obavezuje da tu`iocu na ime naknade tro{kova parni~nog postupka
isplati iznos od 1.050,00 KM i takse na tu`bu i presudu iznos od 180,00 KM.
Ni ova izreka nije pravilna. Parni~ne tro{kove ~ine izdaci i to: nagrada vje{taku za
izvr{eno vje{ta~enje, tro{kovi na ime prevoza svjedoku, nagrada advokatu za zastupanje
stranke, taksa na tu`bu i presudu i td.
U ovoj izreci nepotrebno su posebno navedeni tro{kovi na ime takse na tu`bu i presudu
jer izdaci i po ovom osnovu spadaju u ukupan iznos dosu|enih tro{kova parni~nog postupka.
U obrazlo`enju ove presude sud treba odre|eno navesti za koje je parni~ne radnje dosudio
tro{kove parni~nog postupka i u kojem iznosu.
* Pravilna izreka o tro{kovima postupka mogla bi glasiti:
Obavezuje se tu`ena da tu`iocu na ime tro{kova parni~nog postupka isplati iznos od
1.230,00 (hiljadudvijestotinetrideset) KM u roku od 30 dana.

# 5. Tro{kovi postupka padaju na teret tu`ioca.


Ni ova izreka nije formulisana u skladu sa va`e}im odredbama Zakona o parni~nom pos-
tupku. Tu`ilac je u cijelosti izgubio parnicu, a tu`eni nije odre|eno zahtijevao da mu tu`ilac
naknadi njegove tro{kove koje je imao u toku postupka.
* S ozbirom na navedene ~injenice te da je tu`ilac istakao i zahtjev za naknadu tro{kova
postupka, odluka o ovom sporednom potra`ivanju mogla bi glasiti:
Odbija se tu`io~ev zahtjev da mu tu`eni na ime tro{kova postupka isplati iznos od
230,00 (dvijestotinetrideset) KM.

# 6. Konstatuje se da tu`ilac od tu`enog potra`uje na ime tro{kova postupka iznos od


450,00 KM u roku od 8 dana pod prijetnjom izvr{enja.
Izreka ove presude sadr`i samo konstataciju o potra`ivanju odre|enog iznosa na ime
tro{kova parni~nog postupka pa se ne mo`e prihvatiti kao odluka o ovom sporednom
potra`ivanju. Sud je bio du`an nalo`iti tu`enom da tu`iocu na ime naknade tro{kova isplati
iznos od 450,00 KM.
* Izreka ove presude trebala bi glasiti:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu isplati na ime tro{kova postupka iznos od 450,00
(~etiristotinepedeset) KM u roku od 30 dana.

# 7. Obavezuju se tu`eni da tu`iocu isplate iznos od 600,00 ({eststotina) KM na ime


tro{kova postupka u roku od 15 dana.
Ovaj dio izreke presude o sporednom potra`ivanju nije razumljiv. Ostalo je nejasno kako
}e tu`eni (ima ih troje) izvr{iti dosu|enu ~inidbu: solidarno, na jednake dijelove ili svaki od
njih posebno odre|eni iznos.
* Izreka ove odluke o tro{kovima postupka bi mogla biti formulisana na ovaj na~in:
Obavezuju se svaki od tu`enih da tu`iocu isplate po 200,00 (dvijestotine) KM na ime
tro{kova postupka u roku od 15 dana.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 39

PODMODUL III
OBRAZLO@ENJE PRESUDE - ZNA^AJ

Iako smo izreku presude nazvali njenim glavnim dijelom, jer nakon pravosna`nosti
postaje individualni zakon za stranke u postupku, svoju stvarala~ku ulogu i sposobnosti sud-
skog rezonovanja sudije najvi{e manifestuju u na~inu pisanja obrazlo`enja sudskih odluka.
Obrazlo`enje presude je najopse`niji dio odluke ~iji je cilj jasno i nedvosmisleno
racionalno ubje|ivanje stranaka o tome za{to je spor rije{en na na~in kako je to sud u~inio u
konkretnom predmetu.
Pru`anjem pravne za{tite povrije|enim subjektivnim pravima istovremeno se ostvaruje i
postoje}i normativni poredak u dru{tvenim odnosima.
Ovakvom aktivno{}u vaspitno se uti~e i na gra|ane da se pona{aju na na~in da po{tuju
duh zakona i moralne norme u dru{tvenom okru`enju.
Prema autoru Trivi zadatak obrazlo`enja je da obavijesti o subjektivnim i objektivnim ele-
mentima spora, da objasni razloge zbog kojih je donio odluku sadr`anu u izreci presude te tako
pru`i nu`nu podlogu za kontrolu koju vr{i drugostepeni sud u povodu ulo`enog pravnog lijeka.
Obrazlo`enje presude treba sadr`avati onoliko relevantnih podataka na osnovu kojih bi
stranka, koja je izgubila parnicu, mogla objektivno procijeniti svoje izglede na uspjeh ako bi
ulo`ila pravni lijek protiv takve odluke.
Iako je obrazlo`enje prvostepene presude prvenstveno namijenjeno strankama u sporu, u
interesu je i suda da napi{e dobru uvjerljivu odluku i pa`ljivo provjeri njen sadr`aj prije nego
{to je dostavi strankama, jer }e takvim postupanjem izbje}i mogu}e pogre{ke koje bi drugoste-
peni sud lako uo~io prilikom odlu~ivanja o izjavljenoj `albi.
Kada sud u obrazlo`enju presude navede uvjerljive argumente koji opravdavaju njegovu
odluku, tada }e smanjiti vjerovatno}u da }e stranka, koja je izgubila spor, izjaviti `albu protiv
donesene presude.
Ako stranka ipak ulo`i pravni lijek protiv prvostepene presude, njeno potpuno obraz-
lo`enje u pogledu zahtjeva stranaka, ~injenica, dokaza i primjene materijalnog prava, za{titi}e
prvostepeni sud od ukidanja ili preina~enja njegove odluke.
Zato je zadatak prvostepenog suda da potpuno i pravilno obrazlo`i svoje presude u skladu sa
va`e}im odredbama procesnih zakona koje se odnose na ovu oblast, da bi ubijedio i jednu i drugu
stranku u sporu za{to je omogu}io ili uskratio tra`enu pravnu za{titu u odre|enom predmetu.
Samo jasna, potpuna, logi~na i uvjerljiva ~injeni~no-pravna obrazlo`enja presuda mogu
eliminisati svaku sumnju u nejednak tretman parni~nih stranaka i izazvati pozitivan efekat na
zajednicu i dru{tvo u cjelini, jer su takve odluke prihvatljive.
Prilikom sa~injavanja obrazlo`enja presuda stvarala~ki napor suda treba biti primjeren
specifi~nostima svakog konkretnog spora izme|u stranaka i rezultatima utvr|enja bitnih
~injenica u granicama opredijeljenog tu`benog zahtjeva.
Potrebno je ulo`iti adekvatan trud radi pobolj{anja tehnike izrade obrazlo`enja presuda
kako bi se izbjegli naj~e{}i uo~eni propusti koji se odnose na: ocjenu dokaza, primjenu mater-
ijalnog prava, nedostatak uvjerljivih razloga, preop{irnost i nerazumljivost donesenih odluka.
40 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Na ovaj na~in sudije }e br`e i kvalitetnije izra|ivati prvostepene odluke, a drugostepeni
sudovi }e vr{iti u~inkovitiju kontrolu prvostepenih postupaka.
Sve ovo }e dovesti do boljeg i efikasnijeg izvr{avanja poslova iz nadle`nosti sudske vlasti u
za{titi povrije|enih gra|anskih prava, stvoriti uslove za vladavinu prava i efikasno funkcionisanje
pravne dr`ave na na{im prostorima te doprinijeti afirmaciji profesije koju obavljamo.

RELEVANTNI PROPISI

Svi procesni zakoni, koji se primjenjuju na podru~ju Bosne i Hercegovine, na identi~an


na~in odre|uju sadr`aj obrazlo`enja presude donesene nakon provedenog prvostepenog
parni~nog postupka.
Prema stavovima 4. ~lanova 191. Zakona o parni~nom postupku Bosne i Hercegovine,
191. Zakona o parni~nom postupku Republike Srpske, 268. Zakona o parni~nom postupku
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i 158. Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne
i Hercegovine, u obrazlo`enju pismeno izra|ene presude sudovi }e izlo`iti: zahtjeve stranaka i
njihove navode o ~injenicama na kojim se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i
propise na kojim su zasnovali presudu.
^lan 6.1. Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava kao jedan od principa, koji ~ini
pravo na pravi~no su|enje, podrazumijeva i obavezu da sud obrazlo`i svoju odluku.
Konsultativno vije}e evropskih sudija (Consultative Council of European Judges - CCJE)
u Mi{ljenju broj 3 isti~e kao standard pona{anja sudija da njihove odluke treba da se donesu
tako {to }e uzeti u obzir sva razmatranja koja su bitna za primjenu relevantnog zakonskog
propisa, a isklju~iti sva nebitna razmatranja.

NAVODI TU@BE I TU@BENOG ZAHTJEVA TE ODGOVORA NA TU@BU

Obrazlo`enje presude po~inje izlaganjem navoda tu`be, njenih ~injeni~nih i pravnih


razloga te isticanjem tu`benog zahtjeva.
U ovom dijelu presude sud je du`an ukratko iznijeti sadr`aj tu`be na na~in {to }e rezimi-
rati samo njene relevantne ~injenice za pravilnu odluku.
Relevantne ~injenice su one za koje norme materijalnog prava ve`u odre|ene posljedice.
U obrazlo`enju te bitne ~injenice treba jasno i precizno istaknuti tako da se njihova val-
janost i objektivnost mogu provjeriti bez ikakvih pote{ko}a.
U jednom predmetu u obrazlo`enju presude sud je punih pet stranica navodio izja{njenja
punomo}nika tu`ioca iako se ve}ina njih odnosila na nebitne ~injenice za rje{enje spora izme|u
stranaka. Neke od njegovih tvrdnji vi{e puta je nepotrebno ponovio. Ovako izno{enje navoda
tu`be nije pravilno jer nije u skladu sa odredbama procesnog prava.
Tako|e }e navesti i pravna shvatanja tu`ioca koja se odnose na predmet spora, iako ova
pravna kvalifikacija ne obavezuje sud. Nepravilno je doslovno od rije~i do rije~i prepisati
sadr`aj tu`be kao podneska kojim zapo~inje parni~ni postupak, a to sudovi ~esto ~ine.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 41
Bitno je ukazati na ovaj propust jer su, prema dosada{njoj sudskoj praksi, tu`be ~esto
preop{irne i optere}ene nepotrebnim ~injenicama koje ote`avaju shvatanje su{tine spora
izme|u stranaka.
Umije}e je suda da u ovakvoj situaciji izdvoji samo pravno-relevantne ~injenice na kojim
tu`ilac neposredno zasniva svoj zahtjev i samo njih unese u obrazlo`enje presude. Da bi pravil-
no obavio ovaj zadatak, sud mora dobro poznavati su{tinu spora izme|u stranaka, a naro~ito
norme materijalnog prava koje }e primijeniti na utvr|ene bitne ~injenice u konkretnom pred-
metu radi dono{enja zakonite odluke o tu`benom zahtjevu.
Po{to sudovi obrazlo`enje presude po~inju interpretiranjem tu`io~evih navoda, logi~no
je da to ~ine u tre}em licu pro{log vremena (perfekta) jednine ili mno`ine, pod pretpostavkom
da ima vi{e lica na strani tu`ioca (na primjer: tu`ilac je naveo, smatrao je, istakao je i sli~no;
ili: tu`ioci su naveli, smatrali su, istakli su i sli~no).
Na{i sudovi uglavnom to ~ine na ovako opisani na~in. Me|utim, bilo je i slu~ajeva da se
sadr`aj tu`be iznosi u prvom licu {to nije pravilno (na primjer: "ja sam obra|ivao parcelu",
"vidio sam da tu`eni sije~e", "zaklju~io sam da to nije po{teno" i sli~no).
Na osnovu ovakve "ja forme" izra`avanja u obrazlo`enju presude stvara se pogre{an
dojam da sudija opisuje ono {to se njemu li~no dogodilo, a ne da prepri~ava tu`io~eve navode
o bitnim ~injenicama koje se odnose na tu`beni zahtjev.
Ako tu`ilac u tu`bi ozna~i odre|eni datum, kao na primjer kada je u~injeno smetanje nje-
govog posjeda, kada je pretrpio {tetu, ili kada mu je tu`eni trebao vratiti dug, ove datume sud
}e doslovno unijeti u obrazlo`enje presude.
Isto }e u~initi i kada se o vremenu de{avanja neke bitne ~injenice tu`ilac pribli`no
izja{njavao, na primjer da mu je tu`eni parcelu oduzeo izme|u aprila i septembra 2003. godine
dok se tu`ilac nalazio u inostranstvu, ili da je smetanje posjeda u~injeno krajem maja 2006.
godine.
Moraju se obrazlo`iti samo zahtjevi tu`ioca o su{tini pravne stvari, a ne i zahtjevi koji se
odnose na upravljanje postupkom.
U obrazlo`enju presude potrebno je jasno izraziti tu`beni zahtjev. To se najlak{e posti`e
izri~itom interpretacijom teksta na na~in kako je navedeno u tu`bi, pod uslovom da je tu`ilac
pravilno opredijelio tu`beni zahtjev.
Dozvoljeno je preformulisati postavljeni tu`beni zahtjev ako je tu`ilac u njemu naveo i
nepotrebne izraze ili ponavljao odre|ene ~injenice iz tu`be. Pri tome sud nije ovla{ten da
promijeni smisao i su{tinu opredijeljenog tu`benog zahtjeva. Na primjer, tu`beni zahtjev se
odnosio na utvr|enje postojanja stvarne slu`nosti puta preko nekretnine tu`enog, a sud u obra-
zlo`enju pogre{no navede da je tu`ilac tra`io za{titu stanja posljednjeg posjeda.
Ili sud ne mo`e navesti da je predmet tu`benog zahtjeva raskid kupoprodajnog ugovora,
ako je tu`ilac odre|eno tra`io utvr|enje ni{tavosti ovog pravnog posla.
Tako|e sud u obrazlo`enju ne mo`e napisati da je tu`beni zahtjev opredijeljen na
poni{tenje braka, ako je tu`ilac tra`io razvod braka zbog te{ko i trajno poreme}enih bra~nih
odnosa.
Me|utim, kad tu`ilac u tu`benom zahtjevu za isplatu odre|enog nov~anog iznosa ponovi
period iz tu`be na koji se odnosi ovo potra`ivanje (od 01.01.2002. do 17.08.2002. godine) i nje-
gov pravni osnov (naknada za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog bolesti), sud }e
izostaviti ova nepotrebna poja{njenja u obrazlo`enju presude jer ih je ve} istakao prilikom
navo|enja sadr`aja tu`be.
42 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Ako je tu`ilac mijenjao tu`beni zahtjev u toku postupka, u obrazlo`enju treba izlo`iti
samo onaj koji je kona~no opredijelio. Ovo je logi~no jer su sudovi du`ni odlu~ivati u granica-
ma opredijeljenog tu`benog zahtjeva, a to zna~i samo o kona~nom zahtjevu, jer oni raniji vi{e
ne postoje. Izuzetak je ako se, na primjer, odricanje od dijela tu`benog zahtjeva mo`e odraziti
na odluku o tro{kovima postupka.
Zahtjev stranke u obrazlo`enju treba biti prikazan vidljivo, {to se posti`e njegovim
navo|enjem u novom pasusu, a mo`e se i ista}i posebno podcrtanim slovima.
Prema postoje}oj praksi sudovi u Bosni i Hercegovini u obrazlo`enju svojih odluka
uglavnom izdvajaju tu`beni zahtjev u poseban pasus i na taj na~in nagla{avaju njegov sadr`aj.
Me|utim, rijetki su slu~ajevi da ovaj dio teksta bude napisan druk~ijim slovima (na primjer
zatamnjen, uko{en i sli~no).
U nekim zemljama zakonom je propisano da je sud du`an zahtjeve stranaka vidljivo
ozna~iti, zatim obrazlo`enje razdvojiti na ~injenice i primijenjeno pravo, a odre|ene dijelove
istakunuti podnaslovima.
I navode odgovora na tu`bu sud }e u obrazlo`enju presude izlo`iti na sli~an na~in kako
je to u~inio u odnosu na ~injenice koje je istakao tu`ilac.
Dakle, sud }e ukratko izlo`iti sadr`aj odgovora na tu`bu i to samo one ~injenice koje su
bitne za dono{enje pravnilne odluke o konkretnom sporu izme|u stranaka. Takvu argumentaci-
ju }e iznijeti na jasan i pregledan na~in. Posebno }e ista}i i pravne stavove tu`enog o su{tini
tu`benog zahtjeva, iako isti nisu obavezni za sud.
I u ovom dijelu obrazlo`enja sudske odluke treba izbjegavati doslovno prepisivanje
sadr`aja odgovora na tu`bu, jer su, prema postoje}oj sudskoj praksi, u ovim podnescima
tu`enih ~esto navedene i okolnosti koje ne mogu imati nikakvog zna~aja za pravilno
odlu~ivanje o tu`benom zahtjevu, pa ih treba zanemariti.
Sud }e interpretirati navode tu`enog tako {to }e ista}i samo one ~injenice koje mogu
proizvoditi pravne posljedice na odre|ene zahtjeve stranaka. Bitne datume, na koje se poziva
tu`eni u odgovoru na tu`bu, sud je du`an ta~no navesti u obrazlo`enju presude (na primjer kada
se prema izjavi tu`enog dogodio saobra}ajni udes, kada je u~injeno smetanje posjeda, kada je
tu`ilac primio odluku ~iju zakonitost osporava u radnom sporu i sli~no).
Ako je tu`eni ukazao da je tu`ba nedopu{tena ili neblagovremena, ovakve prigovore u
obrazlo`enju treba navesti prije izlaganja ~injenica koje se odnose na su{tinu tu`benog zahtjeva.
[to se ti~e su{tine predmeta raspravljanja prvo u obrazlo`enju treba konstatovati one
~injenice koje tu`eni nije osporio. Tek nakon toga se navode sva sredstva odbrane tu`enog: na
primjer da je pravo na potra`ivanje zastarjelo, da je osnovan prigovor prijeboja, da je ispunio
svoju obavezu prije podno{enja tu`be, da je stekao pravo vlasni{tva dosjelo{}u, da je kupovi-
nom od samog tu`ioca postao vlasnik, da jo{ traje ugovor o zakupu koji su stranke zaklju~ile
i sli~no.
Po{to sudovi u obrazlo`enju presude samo interpretiraju bitne navode odgovora na tu`bu,
a ne citiraju doslovno njegov sadr`aj, logi~no je da to ~ine u tre}em licu jednine i to u pro{lom
vremenu (na primjer: tu`eni je naveo, tu`eni je istakao, tu`eni je ukazao i sli~no).
Na kraju odgovora na tu`bu, iznesenog u obrazlo`enju presude, sud treba izraziti jasan
stav o prijedlogu tu`enog za odluku o tu`benom zahtjevu.
Kada je tu`ba podnesena protiv vi{e lica, uz oznaku svojstva stranke - tu`eni, u obraz-
lo`enju presude treba navoditi imena i prezimena fizi~kih lica ili nazive pravnih lica, ako nji-
hovi odgovori na tu`bu nisu identi~ni. U ovakvom slu~aju nepravilno je tu`ene ozna~avati po
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 43
njihovom rednom broju navedenom u tu`bi (na primjer: prvotu`eni, drugotu`eni, tre}etu`eni i
sli~no) ve} tu`eni Ivo Ani} ili tu`eni DD "Simos".
Na~in interpretacije sadr`aja tu`be i odgovora na tu`bu u obrazlo`enju presude zavisi od
vrste spora u svakom konkretnom predmetu.
U nastavku ovog teksta radi ilustracije bi}e navedeno nekoliko primjera izno{enja
redosljeda bitnih ~injenica iz tu`be i odgovora na tu`bu kojim po~inje obrazlo`enje presude.
Za lak{e razumijevanje su{tine funkcije ovog dijela pismenog otpravka presude i obima
iznesenih odlu~nih ~injenica, izabrani su primjeri tu`benih zahtjeva koji su naj~e{}i u sporovi-
ma stranaka u na{im sudovima.
To su: zakonsko izdr`avanje, smetanje posjeda, naknada neimovinske {tete, utvr|enje
prava vlasni{tva, utvr|enje prava slu`nosti i poni{tenje rje{enja o prestanku radnog odnosa.

SUDSKA PRAKSA
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
Ako je tu`beni zahtjev opredijeljen na dosu|enje doprinosa za izdr`avanje odre|enog
malodobnog lica, u tu`bi treba navesti tu`io~ev srodni~ki odnos sa tu`enim, njegovu dob, vis-
inu pla}e tu`enog i naziv poslodavca kod kojeg je zaposlen, njegove ostale zakonske obaveze
izdr`avanja drugih lica, da li je zakonski zastupnik u radnom odnosu, da li ima jo{ malodobne
djece iz ranijeg braka te odre|eno opredijeljeni tu`beni zahtjev.
Po~etak obrazlo`enja presude u ovom predmetu mogao bi biti formulisan na ovaj na~in:

1. U tu`bi od 01.12.2003. godine tu`ilac je naveo da je sin tu`enog i da sa majkom i star-


ijim bratom `ivi u ku}i njenih roditelja. U~enik je tre}eg razreda osnovne {kole, a nje-
gova majka je doma}ica koja nema imovine ni bilo kakvih prihoda. Tu`eni je zaposlen
u PP "Ovako" u Visokom, a njegova mjese~na pla}a iznosi 760,00 KM. Nema drugih
zakonskih obaveza po osnovu izdr`avanja.
Predlo`io je da sud, nakon provedenog postupka, na osnovu odredbi Porodi~nog
zakona donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da doprinosi izdr`avanju malodobnog
tu`ioca po 30% od zara|ene pla}e po~ev od 01.12.2003. godine pa dok zato budu postojali
zakonski uslovi.
U odgovoru na tu`bu tu`eni je priznao da malodobni tu`ilac poha|a tre}i razred osnovne
{kole te da sa majkom `ivi u ku}i njenih roditelja. Tako|e je priznao da je njegova biv{a supru-
ga nezaposlena i da nema nikakvih prihoda. Osporio je da u PP "Ovako" prima pla}u u iznosu
od 760,00 KM jer zara|uje mjese~no 610,00 KM. Mogao bi doprinositi izdr`avanju mal-
odobnog tu`ioca po 20%, pa je predlo`io da sud djelimi~no usvoji tu`beni zahtjev.
Zakonska zastupnica malodobnog tu`ioca nije prihvatila ponu|eni prijedlog pa je pred-
lo`ila da sud provede postupak radi utvr|enja bitnih ~injenica za odluku o visini doprinosa
izdr`avanja.

2. U tu`bi od 12.07.2003. godine tu`iteljica je navela da je presudom Osnovnog suda u


Olovu broj: P-112/97 od 13.12.1997. godine tu`eni obavezan da doprinosi njenom
izdr`avanju po 15% od pla}e koju ostvaruje u preduze}u "Stup~anica" Olovo.
Kasnije je tu`enom prestala obaveza da izdr`ava njihove dvije k}erke koje su postale
punoljetne. Njegova pla}a je pove}ana sa 420,00 KM na 740,00 KM mjese~no. Zato
44 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
mo`e na ime doprinosa za izdr`avanje tu`iteljice, biv{e supruge, pla}ati po 25% od
sada{nje pla}e.
Predlo`ila je da sud, nakon odr`ane rasprave, donese presudu kojom }e izmijeniti pre-
sudu Osnovnog suda u Olovu broj: P-112/97 od 13.12.1997. godine i obavezati tu`enog da
doprinosi njenom izdr`avanju po 25% od njegove pla}e po~ev od podno{enja tu`be.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je ukazao da je poslije razvoda braka sa tu`iteljicom
zasnovao zajednicu `ivota sa drugom `enom. Sada ima dvoje maloljetne djece, starih pet i tri
godine. Sam izdr`ava novu porodicu od pla}e koja iznosi oko 690,00 KM. Obolio je prije dvije
godine pa mu je na ime lije~enja potrebno najmanje po 150,00 KM mjese~no. Smatra da vi{e
ne mo`e izdvajati za izdr`avanje tu`iteljice ni ranije dosu|eni iznos.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.

SMETANJE POSJEDA
U parnici zbog smetanja posjeda u sadr`aju tu`be bitne su sljede}e ~injenice: da je tu`ilac
posljednji posjednik predmetne nekretnine, da ga je tu`eni omeo u posjedu jasno opisanim rad-
njama te opredijeljeni tu`beni zahtjev za za{titu zbog smetanja posjeda, zabranu daljeg uzne-
miravanja posjeda pod prijetnjom nov~ane kazne, odnosno vra}anja oduzetog posjeda, kao i
druge mjere potrebne za za{titu od daljeg smetanja posjeda.
Tu`io~eve navode kao i navode tu`enog u odgovoru na tu`bu u obrazlo`enju rje{enja tre-
balo bi interpretirati na na~in kao u sljede}im primjerima:

1. U tu`bi od 02.07.2004. godine tu`ilac je naveo da je parcelu Vina k.~. broj 7, upisanu
u z.k. ulo{ku broj 78 k.o. Obre, neprekidno obra|ivao od 1990. godine. Dana,
27.06.2004. godine tu`eni je po~upao paprike koje je tu`ilac zasadio na ovoj parceli.
To je u~inio u prisustvu kom{ije stranaka Alije Ali}a.
Predlo`io je da sud, nakon provedenog postupka, donese rje{enje kojim }e utvrditi
da ga je tu`eni omeo u posjedu parcele Vina k.~. broj 7, upisane z.k. ulo{ku broj 78 k.o.
Obre, tako {to je 27.06.2004. godine po~upao njegove zasa|ene paprike te da nalo`i
tu`enom da se ubudu}e kani ovakvog ili sli~nog smetanja pod prijetnjom izricanja
nov~ane kazne.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je priznao da je tu`ilac posjednik parcele Vina koja
se nalazi u blizini ku}a stranaka i da na istoj uzgaja povr}e.
Osporio je da je u ljeto 2004. godine po~upao paprike na ovoj tu`io~evoj parceli. Nije mu
poznato ko je to u~inio.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.

2. U tu`bi od 27.04.2004. godine tu`iteljica je navela da je posljednje tri godine bila


posjednica ugostiteljske radnje "^arli" povr{ine 25,27 m2, koja se nalazi u Gradskoj
tr`nici u Zavidovi}ima. Dana 09.04.2004. godine tu`eni je samovoljno skinuo ulazna
vrata na ovom prostoru pa iz istog iznio ~etiri stola i ~etrnaest stolica. Zbog ovih rad-
nji tu`iteljica je onemogu}ena da obavlja ugostiteljsku djelatnost u objektu.
Predlo`ila je da sud, nakon odr`ane rasprave, donese rje{enje kojim }e utvrditi da
ju je tu`eni omeo u posjedu ugostiteljske radnje "^arli" povr{ine 25,27 m2 koja se nalazi
u Gradskoj tr`nici u Zavidovi}ima na na~in {to je dana 09.04.2004. godine samovoljno
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 45
skinuo ulazna vrata pa iz ovog prostora iznio ~etiri stola i ~etrnaest stolica, kao i nalo`iti
tu`enom da se ubudu}e kani ovakvog i sli~nog smetanja pod prijetnjom izricanja nov~ane
kazne.
U odgovoru na tu`bu tu`eni je istakao da je on vlasnik poslovnog prostora koji je
tu`iteljici izdao u zakup radi obavljanja ugostiteljske djelatnosti. Priznao je da je navedenog
dana u tu`bi skinuo ulazna vrata sa poslovnog objekta i iz njega iznio zate~eni tu`iteljicin
inventar. Ovo je u~inio zbog toga {to mu u posljednjih {est mjeseci tu`iteljica nije platila ugov-
orenu zakupninu.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.

NAKNADA NEIMOVINSKE [TETE


U tu`bi za naknadu neimovinske {tete treba ukratko opisati {tetni doga|aj, posljedice
zadobivene povrede, osnov odgovornosti tu`enog i navesti visinu opredijeljenog tu`benog
zahtjeva za svaki od vidova {tete.
Po~etak obrazlo`enja presude o ovom tu`benom zahtjevu mogao bi glasiti:

1. U tu`bi od 26.11.2003. godine tu`ilac je istakao da mu je 11.07.2002. godine tu`eni


nanio te{ku tjelesnu povredu udariv{i ga kamenom te`ine oko 1 kg u predjelu desnog
ramena. Zbog toga je progla{en krivim i osu|en pravosna`nom presudom Op}inskog
suda u Visokom broj: K-213/02 od 17.09.2003. godine.
Posljedice ove povrede su bolovi i strah jakog i srednjeg intenziteta koje je trpio oko
mjesec dana te umanjena `ivotna aktivnost od 5%.
Predlo`io je da sud, nakon provedenog postupka, donese presudu kojom }e obavezati
tu`enog da mu isplati na ime neimovinske {tete i to za: pretrpljene fizi~ke bolove 2.500,00 KM,
pretrpljeni strah 1.500,00 KM i du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti 2.000,00
KM, ukupno 6.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od presu|enja do isplate.
Tu`eni je u odgovoru na tu`bu priznao da je pravosna`nom krivi~nom presudom ogla{en
krivim zbog nano{enja te{ke tjelesne povrede tu`iocu. Me|utim, osporio je da mu je obavezan
isplatiti nematerijalnu {tetu za pretrpljene fizi~ke bolove i strah te du{evne bolove zbog uman-
jenja `ivotne aktivnosti, jer ga je tu`ilac ranije ~esto vrije|ao bez ikakvog razloga. Dana
11.07.2002. godine tu`ilac je ponovo izazvao sva|u i udario ga kocem du`ine 1,5 metara, a
debljine {ake u predjelu le|a. Nije podnio krivi~nu prijavu protiv njega samo da ne bi dalje pro-
dubljivao lo{e kom{ijske odnose.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.

2. U tu`bi od 23.12.2002. godine tu`ilac je naveo da je 19.02.1998. godine na parceli


Kr~ u predjelu Vla{i}a ranjen nagaznom minom koju su aktivirale ovce. Zadobio je
te{ke povrede ki~me, `eluca, jetre i drugih unutra{njih organa. U blizini mjesta
doga|aja nije bilo nikakvih znakova upozorenja na mine. U ratnom periodu ovaj
teren je predstavljao liniju fronta izme|u dvije sukobljene strane.
Odredio je tu`beni zahtjev na obavezivanje tu`ene da mu naknadi nematerijalnu
{tetu i to za: pretrpljene fizi~ke bolove 20.000,00 KM, pretrpljeni strah 15.000,00 KM,
pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti 50.000,00 KM i pretrpljene
du{evene bolove zbog naru`enosti 15.000,00 KM, {to ukupno iznosi 100.000,00 KM.
46 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Tako|e je zatra`io i naknadu materijalne {tete zbog deset uginulih ovaca u iznosu od
3.000,00 KM.
Predlo`io je da sud u cijelosti usvoji njegov tu`beni zahtjev.
U odgovoru na navode tu`be tu`ena je istakla prigovor nedostatka pasivne legitimacije
jer smatra da nije odgovorna za naknadu tra`ene {tete. Tako|e je istakla i prigovor zastare prava
na utu`eno potra`ivanje jer je {tetni doga|aj bio 19.02.1998. godine, tu`io~evo lije~enje je
zavr{eno 01.04.1998. godine, a tu`ba je podnesena 23.12.2002. godine.
Predlo`ila je da sud odbije tu`beni zahtjev.

UTVR\ENJE PRAVA SLU@NOSTI


U tu`bi za utvr|enje prava slu`nosti bitne su ove ~injenice: da su stranke vlasnici
povlasne i poslu`ne parcele, identifikacija ovih nekretnina, vrsta i obim slu`nosti, na~in na koji
je ste~eno ovo pravo i pravac kojim se prostire put.
Obrazlo`enje odluke o tu`benom zahtjevu koji se odnosi na utvr|enje prava slu`nosti
moglo bi zapo~eti ovako:

1. U tu`bi od 28.01.2004. godine tu`ilac je naveo da je vlasnik parcele k.~. broj 72


Gradili{te od 480 m2 upisane u z.k. broj 1269 k.o. Zenica. Vi{e od 10 godina na ovu
parcelu je dolazio pje{a~kom stazom koja vodi ju`nom ivicom parcele tu`enog broj
573 Gradili{te od 530 m2 upisane u z.k. ulo{ku broj 1270 k.o. Zenica. I njegovi preci
su tako|e koristili isti put vi{e od 30 godina. Prije oko mjesec dana tu`eni mu je, bez
ikakvog opravdanog razloga, po~eo osporavati dosjelo{}u ste~eno pravo prolaza
preko njegove parcele.
Predlo`io je da sud, nakon odr`ane rasprave, donese presudu kojom }e utvrditi da
u korist njegove parcele k.~. broj 72 Gradili{te od 480 m2 upisane u z.k. ulo{ku broj 1269
k.o. Zenica, kao povlasnog dobra, postoji stvarna slu`nost pje{a~kog prolaza u {irini od
0,80 m, a du`ini od 34 m, i to putem koji vodi ju`nom ivicom parcele tu`enog broj 573
Gradili{te od 530 m2 upisane u z.k. ulo{ku broj 1270 k.o. Zenica, kao poslu`nog dobra.
Tu`eni je u odgovoru na tu`bu izjavio da tu`ilac nije nikada prolazio preko njegove parcele
da bi do{ao na svoju nekretninu Gradili{te. Istakao je da to ranije nisu ~inili ni tu`io~evi preci.
Oduvijek je postojao javni put do tu`io~eve parcele pa nije bilo potrebe da prolazi preko nekretnine
tu`enog. Porekao je da je tu`iocu zabranio prolaz jer nije ni poku{avao pro}i preko njegove parcele.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.

2. U tu`bi od 03.06.2004. godine tu`iteljica je navela da je vlasnica i posjednica nekret-


nine k.~. 1745/4 zvane Kr~evina, upisane u z.k. ul. broj 47 k.o. Bajvati na kojoj su
njeni roditelji 1952. godine sagradili ku}u. Do ove parcele i ku}e uvijek su dolazili
krajem nekretnine tu`enog k.~. 1745/8 zvane Kr~evina povr{ine 251 m2 upisane u z.k.
ul. broj 141 k.o. Bajvati i to pje{ice ili kolima pravcem sjever-jug u du`ini od 26 m, a
{irini 3 m. Ovim putem se slu`ila i tu`iteljica na isti na~in vi{e od 20 godina.
U posljednjih {est mjeseci tu`eni ~esto spre~ava tu`iteljicu da prolazi preko njegove
parcele bez ikakvog opravdanog razloga.
Predlo`ila je da sud, nakon odr`ane glavne rasprave, donese presudu kojom }e utvrdi-
ti da je tu`iteljica stekla pravo stvarne slu`nosti kolskog i pje{a~kog puta u du`ini od 26 m,
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 47
a {irini 3 m koji vodi pravcem sjever-jug uz cijelu zapadnu me|u nekretnine tu`enog k.~.
broj 1745/8 zvane Kr~evina, upisane u z.k. ul. broj 141 k.o. Bajvati, kao poslu`nog dobra,
u korist njene parcele k.~. broj 1745/4 zvane Kr~evina, upisane u z.k. ul. broj 47 k.o. Bajvati,
kao povlasnog dobra.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je porekao da je tu`iteljica bilo kada prolazila preko
njegove nekretnine da bi do{la do parcele na kojoj je sagra|ena njena ku}a. Nejasno mu je zbog
~ega je uop{te podnesena ova tu`ba. Nije imao potrebe braniti tu`iteljici da prolazi preko nje-
govog zemlji{ta, jer ona to nije ni ~inila. Ni njeni roditelji nisu ranije imali slu`nost kolskog i
pje{a~kog puta preko parcele tu`enog.
Predlo`io je da sud, nakon odr`ane glavne rasprave, odbije tu`beni zahtjev.

UTVR\ENJE PRAVA VLASNI[TVA


U tu`bi za utvr|enje prava vlasni{tva treba navesti da je tu`ilac vlasnik odre|eno identi-
fikovane parcele, osnov sticanja ovog prava, da je tu`eni tu`iocu samovoljno oduzeo njegovu
nekretninu te opredijeliti tu`beni zahtjev za njen povrat.
Obrazlo`enje presude, donesene povodom ovakve vlasni~ke tu`be, trebalo bi glasiti na
sljede}i na~in:

1. U tu`bi od 04.07.2004. godine tu`ilac je naveo da je na osnovu naslje|ivanja postao


vlasnik parcele broj 8 Vila povr{ine 890 m2 upisane u z.k. ulo{ku 402 k.o. Breza. Istu
je preuzeo u posjed odmah nakon maj~ine smrti, a u posljednje dvije godine nije je
obra|ivao jer je boravio u Italiji. Kada se vratio ku}i, saznao je da je tu`eni
bespravno koristio njegovu parcelu te da mu je ne `eli predati u posjed.
Predlo`io je da sud, nakon odr`ane rasprave, donese presudu kojom }e utvrditi da
je tu`ilac vlasnik parcele broj 8 Vila povr{ine 890 m2 upisane u z.k. ulo{ku broj 402 k.o.
Breza, {to je tu`eni du`an trpjeti i obavezati ga da mu navedenu nekretninu preda u pos-
jed u roku od 30 dana.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je priznao da je tu`ilac vlasnik parcele Vila. Tako|e
je priznao da je dvije godine obra|ivao ovu njegovu parcelu na na~in da je sijao p{enicu za
potrebe svoje porodice. Ove godine tu`io~evu nekretninu je zasijao je~mom. Ne `eli mu je pre-
dati u posjed prije nego {to mu tu`ilac vrati dug od 5.000,00 KM.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.

2. U tu`bi od 15.09.2004. godine tu`ilac je naveo da je vlasnik parcele k.~. 636/1 zvane
Brezica, povr{ine 950 m2, upisane u z.k. ulo{ku 175 k.o. Olovo. Tu`eni je neovla{teno
prisvojio dio njegove nekretnine u povr{ini od 188 m2 koji se nalazi na njenoj ju`noj
strani i grani~i sa njegovom parcelom.
Predlo`io je da sud, nakon odr`ane rasprave, donese presudu kojom }e obavezati tu`enog
da mu preda u posjed dio parcele k.~. 636/1 zvanu Brezica, povr{ine 188 m2, upisane u z.k.
ulo{ku 175 k.o. Olovo koji se prote`e njenom ju`nom stranom i grani~i sa parcelom tu`enog.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je osporio tu`beni zahtjev. Istakao je da nije prisvo-
jio dio tu`io~eve nekretnine koji se grani~i sa njegovom parcelom. Svoju parcelu je ogradio
prije 24 godine i nikada nije pomijerao tada postavljenu ogradu.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.
48 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
PONI[TENJE RJE[ENJA O PRESTANKU RADNOG ODNOSA
U tu`bi u kojoj je tu`beni zahtjev opredijeljen na poni{tenje rje{enja i uspostavu radno-
pravnog statusa bitno je ista}i broj rje{enja i datum njegovog dono{enja, zatim ~injeni~ne i
pravne navode za tvrdnju da je ova odluka tu`enog nezakonita te obavezu tu`enog da tu`iocu
uspostavi radno-pravni status.
Obrazlo`enje presude, donesene nakon provedenog postupka, moglo bi zapo~eti na
sljede}i na~in:

1. Na pripremnom ro~i{tu odr`anom dana 06.12.2006. godine punomo}nik tu`ioca je


kona~no opredijelio tu`beni zahtjev na poni{tenje rje{enja Uprave za indirektno
oporezivanje broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005. godine te nalaganje tu`enoj da vrati
tu`ioca na rad i rasporedi ga na poslove na kojima je ranije radio ili druge odgovara-
ju}e poslove.
Rje{enje o odbijanju prigovara smatra nezakonitim jer su na osnovu raspisanih internih
oglasa primljeni kandidati N.D., R.D. i A.I. na radna mjesta na koja je aplicirao tu`ilac koji ne
ispunjavaju uslove ili su njihovi uslovi slabiji od tu`io~evih. Navedena lica nisu imala radno
iskustvo od jedne godine za mjesto saradnika - carinika niti polo`en carinski ispit.
Predlo`io je da sud, nakon odr`ane glavne rasprave, donese presudu kojom }e
poni{titi rje{enja Uprave za indirektno oporezivanje broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005.
godine i nalo`iti tu`enoj da vrati tu`ioca na rad i rasporedi ga na poslove na kojima je
ranije radio ili druge odgovaraju}e poslove.
U odgovoru na navode tu`be tu`ena je istakla da je ista neblagovremena i neuredna.
Ukazala je da su postupak proveli u skladu sa Pravilnikom o na~inu zapo{ljavanja i odabi-
ra dr`avnih slu`benika i zaposlenika. Zato nisu opravdani prigovori tu`ioca koji se odnose
na izbor kandidata N.D., R.D. i A.I., jer su ispunjavali sve uslove propisane internim
oglasima.
Predlo`ila je da sud odbije tu`beni zahtjev kao neosnovan.

2. U tu`bi od 09.03.1995. godine tu`ilac je naveo da se na osnovu konkursa, koji je


raspisala CU HZ "Herceg Bosna", prijavio na radno mjesto vi{eg carinika ili drugo
odgovaraju}e radno mjesto. Dana 19.12.1994. godine po~eo je raditi na Grani~nom
prelazu Gorica kao carinik, iako nije dobio nikakvo rje{enje o prijemu u radni odnos.
Uredno je i profesionalno obavljao radne zadatke sve do 23.12.1996. godine kada mu
je iznenada usmeno saop{teno da vi{e ne dolazi na posao.
Predlo`io je da sud donese presudu kojom }e utvrditi da je tu`ilac zasnovao radni
odnos u Carinskoj upravi HZ "H-B." i da je isti trajao od 19.12.1994. godine do
23.12.1996. godine te obavezati tu`enu da mu isplati 9.080,40 KM sa zakonskom
zateznom kamatom od presu|enja do isplate.
U odgovoru na navode tu`be tu`ena je istakla prigovor neblagovremenosti tu`be.
Osporila je da je tu`ilac zasnovao radni odnos u CU HZ "Herceg Bosna" na zakonom propisani
na~in. Tu`iocu nije nikada uru~eno rje{enje ili drugi akt o zasnivanju radnog odnosa u tu`ene.
Po{to nikada nije radio u periodu za koji potra`uje pla}u, ne postoji ni pravni osnov za
dosu|enje nov~anog potra`ivanja.
Predlo`ila je da sud odbaci tu`bu kao neblagovremenu ili odbije tu`beni zahtjev kao
neosnovan.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 49
DOKAZI I OCJENA DOKAZA
Nakon {to navede zahtjeve stranaka, sud u obrazlo`enju presude prvo konstatuje nes-
porne ~injenice koje su bitne za dono{enje pravilne odluke u konkretnom predmetu, a koje nije
potrebno dokazivati. Nesporne ~injenice treba iznijeti po njihovom hronolo{kom redu.
Sud u obrazlo`enju pismenog otpravka presude dalje defini{e {ta je izme|u stranaka bilo
sporno i koje su dokaze izvele na glavnoj raspravi radi utvr|enja pravno-relevantnih okolnos-
ti. Samo su ~injenice predmet dokazivanja, a ne i sadr`aj pravne norme.
Inicijativa je na strani parni~nih stranaka da prikupljaju procesnu gra|u na osnovu koje
}e sud odlu~iti o osnovanosti tu`benog zahtjeva.
Prema dosada{njoj sudskoj praksi uo~ava se da sudovi ~esto nekriti~ki odobravaju da
stranke izvedu i one dokaze koji nisu bitni za dono{enje odluke o tu`benom zahtjevu, {to je u
suprotnosti sa na~elom ekonomi~nosti parni~nog postupka. Ovo se naro~ito odnosi na materi-
jalne dokaze u sporovima iz radnih odnosa.
Nijedan od procesnih zakona, koji se primjenjuju na podru~ju Bosne i Hercegovine, ne
utvr|uje pravila o na~inu izbora dokaza, o stepenovanju dokaza prema ja~ini njihove dokazne
snage niti o na~inu utvr|ivanja vjerodostojnosti pojedinog dokaza. Sud je jedino vezan snagom
javne isprave i to samo ako je stranka ne osporava.
Sud slobodno ocjenjuje provedene dokaze i sti~e svoje uvjerenje o dokazanim ili
nedokazanim relevantnim ~injenicama u konkretnom sporu izme|u stranaka. To ~ini u skladu
sa pravilima logike i psihologije te `ivotnog iskustva uop{te. U sistemu legalne ocjene dokaza
sud je vezan za zakon.
Ocjena dokaza je stvarala~ka, slo`ena, misaona aktivnost suda koja je jedino u njegovoj
nadle`nosti. Od pravilne ocjene dokaza zavisi i pravilnost zaklju~aka do kojih sud dolazi o
ta~nosti ili neta~nosti pravno-relevantnih ~injenica.
Prema tome sve izvedene dokaze sud je du`an ocijeniti savjesno i bri`ljivo i to svaki
dokaz zasebno te sve dokaze zajedno. Pod slobodnom ocjenom dokaza ne mo`e se podrazumi-
jevati apsolutna sloboda jer je sud du`an koristiti nau~na dostignu}a i iskustva ste~ena u odgo-
varaju}im oblastima radi navo|enja razloga za svoje odre|eno uvjerenje koje mora biti objek-
tivno prihvatljivo.
Obrazlo`enje presude treba sadr`avati odre|en i jasan stav zbog ~ega je sud povjerovao
pojedinim dokazima i koje je ~injenice na osnovu njih utvrdio, a kojim dokazima uop{te nije
povjerovao pa koje ~injenice zbog toga nisu ni dokazane.
U jednom predmetu sud je saslu{ao ~etiri svjedoka i parni~ne stranke. Me|utim, samo je
ocijenio iskaz jednog svjedoka, dok je potpuno zanemario ono {to su navodili ostali svjedoci i
parni~ne stranke o bitnim ~injenicama za presu|enje spora. Ovo nije pravilna ocjena dokaza.
Neprihvatljive su uop{tene formulacije da je svjedok potvrdio "na vjerodostojan na~in"
bez isticanja konkretnog razmatranja razloga zbog kojih je sud zaklju~io na takav na~in.
Ipak, sud ne mora komentarisati svaki detalj iz iskaza svjedoka, ve} samo njegova
izja{njenja o pravno-relevantnim ~injenicama. Po{to sud modelira glavnu raspravu i ula`e
intelektualni napor radi razja{njenja su{tine spora, ne bi trebao u zapisniku o glavnoj raspravi
ni unositi nepotrebne detalje i nebitna obja{njenja svjedoka.
Ako vi{e provedenih dokaza potvr|uje istu odlu~uju}u ~injenicu, sud ih mo`e zajedno
interpretirati. U takvom slu~aju potrebno je navesti zbog ~ega je sud povjerovao svim tim
dokazima zajedno, ako su isti razlozi za ovakav stav iznesen u obrazlo`enju presude.
50 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Na primjer svi saslu{ani svjedoci obiju stranaka saglasno su izjavili da je tu`ilac vi{e od
20 godina nesmetano dolazio do svoje ku}e putem koji vodi preko nekretnine tu`enog, te obra-
zlo`ili da su im ove ~injenice dobro poznate jer `ive u njihovom susjedstvu.
Po{to su iskazi svih saslu{anih svjedoka o bitnim ~injenicama za rje{enje spora identi~ni,
te kako je izvor njihovih izja{njenja neposredno opa`anje, sud ih je ocijenio istinitim, logi~nim
i uvjerljivim.
Me|utim, ako je sadr`aj izvedenih dokaza razli~it, sud ih treba pojedina~no komen-
tarisati i iznijeti odgovaraju}e razloge za ocjenu svakog od njih.
Iskaz jednog svjedoka, koji tvrdi da je posmatrao neki doga|aj ~iji tok opisuje, ne mo`e
biti vjerodostojan, ako se utvrdi da su uslovi na terenu bili prepreka za uo~avanje pojedinosti o
kojim se izja{njava (npr. veliko drve}e, gusto naseljeni dio mjesta, brdo, mrak i sli~no).
Ako sud samo djelimi~no povjeruje navodima saslu{anog svjedoka, onda to treba
uvjerljivo i argumentovano obrazlo`iti u presudi.
Mo`e se provjeriti iskaz svjedoka koji tvrdi da je u vrijeme saobra}ajne nezgode bilo
veoma vru}e tra`enjem podataka od nadle`ne ustanove o meteorolo{kim prilikama u vrijeme
{tetnog doga|aja.
Iskaze pojedinih svjedoka sud ne mo`e da ne prihvati samo zbog toga {to je povjerovao
iskazima drugih svjedoka o istoj ~injenici, jer je du`an ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve
dokaze zajedno, pa tek nakon toga zauzeti stav o tome koje su ~injenice potvr|ene proveden-
im dokazima, a koje nisu.
Svi izneseni argumenti, koji se odnose na ocjenu iskaza ovih svjedoka, moraju biti rele-
vantni i istiniti.
Iskaze svjedoka sud je du`an cijeniti u svjetlu ~injenica koje proizlaze iz dokumenata
sa~injenih u pisanoj formi koji su prilo`eni u spis. Kad se izja{njenje svjedoka o bitnim pojedi-
nostima spornog ugovora podudara sa onim {to su stranke konstatovale u ovom pro~itanom
materijalnom dokazu, u takvom slu~aju sud ima realno upori{te za zaklju~ak da su navodi
saslu{anog svjedoka prihvatljivi.
Svoje ste~eno uvjerenje sud je du`an opravdati odre|enim, objektivnim i logi~nim
razlozima da bi se moglo provjeriti imaju li iznesena stanovi{ta u obrazlo`enju presude
~injeni~nu i pravnu osnovu u stanju sadr`aja spisa.
Sud je du`an objasniti za{to nije prihvatio prijedlog stranke da izvede odre|eni dokaz, da
bi izbjegao stvaranje ubje|enja kako je unaprijed pretpostavio rezultat njegovog ispitivanja ili
ako je na osnovu provedenih dokaza ve} stekao uvjerenje o relevantnim ~injenicama.
U rje{enju, kojim sud odbija izvo|enje predlo`enog dokaza, moraju se navesti razlozi
za ovakvu odluku. Na primjer da je odre|eni dokaz predlo`en za utvr|enje ~injenica koje nisu
va`ne za odluku o zahtjevu stranke. U sporu zbog smetanja posjeda ne bi trebalo usvojiti pred-
laganje dokaza o vlasni{tvu na parceli, jer je to nebitno za odluku o tu`benom zahtjevu. Ili u
predmetu za naknadu nematerijalne {tete predlo`eni dokaz tu`enog da nije on nanio te{ku tje-
lesnu povredu tu`iocu, jer je ova ~injenica utvr|ena pravosna`nom krivi~nom presudom i ne
mo`e se uspje{no osporavati u parni~nom postupku.
Nalaz i mi{ljenje vje{taka sud cijeni kao i sve druge dokaze koje su stranke provele na
glavnoj raspravi, to jest po na~elima slobodne ocjene dokaza.
Pri interpretaciji nalaza i mi{ljenja vje{taka sud se treba ograni~iti na one ~injenice koje
su neophodne za dono{enje odluke, a za koje nema odgovaraju}e stru~no znanje. Na primjer
prilikom ocjene nalaza i mi{ljenja vje{taka saobra}ajne struke sud cijeni ~injenice na osnovu
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 51
kojih utvr|uje propuste voza~a koji su u uzro~noj vezi sa {tetnim doga|ajem (brzina kretanja
vozila, me|usobno rastojanje vozila, pravilna reakcija voza~a, kretanje lijevom stranom i
sli~no).
Vje{tak ne utvr|uje krivicu i odgovornost sudionika saobra}ajne nezgode niti osnovanost
tu`benog zahtjeva, jer je to isklju~ivo ovla{tenje suda. Vje{tak samo utvr|uje ~injenice za koje
sud nema stru~no znanje, a bitne su za presu|enje u konkretnom predmetu. Sudovi ~esto u
rje{enju, kojim odre|uju obim vje{ta~enja, od vje{taka pogre{no tra`e izja{njenje o krivici i
odgovornosti u~esnika u saobra}ajnoj nezgodi ili doprinosu tu`ioca nastanku {tetnih posljedica.
Sud se kriti~ki odnosi prema nalazu i mi{ljenju vje{taka tako da mo`e prihvatiti ili ne pri-
hvatiti ~injenice ~ije je postojanje vje{tak utvrdio. Sud uvijek preispituje pravilnost ~injenica
koje su osnov stru~nog mi{ljenja vje{taka, kao i pravilnost zaklju~ka koji vje{tak izvodi iz tih
~injenica.
U obrazlo`enju presude sud se ne mo`e isklju~ivo pozvati na nalaz i mi{ljenje vje{taka
ve} je du`an ocijeniti i odre|ene primjedbe stranaka te ukazati na ~injenice iz kojih proizlazi
osnovanost ili neosnovanost tih primjedbi.
Potrebno je upotrebljavati pravilan termin nalaz vje{taka, a ne "vje{ta~ki nalaz", {to
prema postoje}oj praksi sudovi ~esto ~ine. Upotrebom ovog pogre{nog termina nalaz i
mi{ljenje vje{taka dobija sasvim drugo zna~enje. Zato treba upotrebljavati termin "vje{ta~ki
nalaz" za ovaj provedeni dokaz u parni~nom postupku.
Kada vje{tak prekora~i obim vje{ta~enja, sud }e zanemariti njegovo mi{ljenje u tom
dijelu nalaza.
Javna isprava, koju je u propisanom obliku izdao dr`avni organ ili ustanova u granicama
svoje nadle`nosti, dokazuje istinitost onoga {to se u njoj potvr|uje. Dozvoljeno je dokazivati
da je ova isprava nepravilno sastavljena ili da su u njoj neistinito utvr|ene ~injenice.
Sud cijeni dokaznu snagu privatnih isprava na isti na~in kao i druga dokazna sredstva.
Putem uvi|aja mogu se dokazivati samo ~injenice u sada{njosti. Uvi|aj ima prednost nad
ostalim dokazima jer se njime utvr|uju bitne ~injenice na osnovu neposrednog opa`anja suda.
Pravosna`na osu|uju}a krivi~na presuda je apsolutan dokaz u predmetu radi naknade
{tete. Naime, sud je u parni~nom postupku vezan za ovakvu presudu u pogledu postojanja
krivi~nog djela i krivi~ne odgovornosti u~inioca. Osloba|aju}a krivi~na presuda nema takvu
dokaznu snagu.
Ocjena dokaza u obrazlo`enju presude ne smije sadr`avati takozvane logi~ke gre{ke. Na
primjer sud zaklju~i da se automobil u vrijeme {tetnog doga|aja kretao odre|enom brzinom,
iako tragovi ko~enja pokazuju da to ne mo`e biti ta~no.
Dokazi indicijom smatraju se utvr|enim, mada su indikativne ~injenice samo tvrdnja, jer
nisu dokazane. Sud izvodi zaklju~ak na osnovu pravila op{teg `ivotnog iskustva ili pravila nauke.
Kod dokazivanja indicijom izvodi se zaklju~ak o postojanju pravno relevantnih ~injenica iz nekih
drugih ~injenica koje nisu neposredno predmet dokazivanja, kao i kod pravnih prezumcija.
Na primjer ako se osporava zaklju~enje odre|enog ugovora ili njegova sadr`ina, a ugov-
or ne postoji u pisanom obliku niti su pri njegovom zaklju~enju prisustvovala tre}a lica u svo-
jstvu svjedoka, o postojanju ovakvog ugovora i njegovom sadr`aju mo`e se izvesti zaklju~ak
na osnovu pona{anja stranaka nakon zaklju~enja ugovora.
Privatno saznanje sudije o pravno-relevantnoj ~injenici ste~eno u vr{enju sudske funkci-
je u nekom ranijem postupku izjedna~ava se sa op{tepoznatom ~injenicom koju ne treba
dokazivati.
52 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Ako sud utvrdi da je tu`beni zahtjev u cijelosti osnovan, du`an je jasno i pravilno odlu~iti
i o svim prigovorima koje je istakao tu`eni u toku raspravljanja, a koji se odnose na: neured-
nost ili nedopu{tenost tu`be, zastaru prava potra`ivanja, nedostatak aktivne i pasivne legiti-
macije, da je ista pravna stvar ve} pravosna`no presu|ena i sli~no.
Na osnovu iznesenog proizlazi da se dokazivanjem podupire i argumentuje ne{to {to je
za i protiv odre|ene teze ili zaklju~ka. Dokazivanje mora biti nepristrasno {to se posti`e
po{tvanjem pravila da argumentacija treba biti potpuno izra`ena. Ne smiju se izbjegavati
~injenice koje nisu podobne za iznesenu odre|enu tvrdnju jer je i o njima sud du`an iznijeti
odre|eni stav.
Dokazivanje mora imati mogu}nost provjere, a to podrazumijeva dosljedno navo|enje
izvora saznanja da bi se mogli kontrolisati.
U nastavku teksta bi}e navedeni primjeri za dokaze i ocjenu dokaza za obrazlo`enja pre-
suda u kojem su ve} istaknuti navodi tu`be te odgovora na tu`bu u sporovima koji se odnose
na: zakonsko izdr`avanje, smetanje posjeda, naknadu nematerijalne {tete, utvr|enje prava
slu`nosti, utvr|enje prava vlasni{tva i poni{tenje rje{enja o prestanku radnog odnosa.
Ovo je najbolji na~in da se na pokazanim primjerima iz prakse razvija i usavr{ava
vje{tina pisanja presude imaju}i u vidu va`e}e odredbe procesnog prava.

SUDSKA PRAKSA
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
1. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je malodobni tu`ilac sin tu`enog koji poha|a
tre}i razred osnovne {kole, da `ivi sa majkom, koja nije zaposlena, i starijim bratom
u ku}i njenih roditelja.
Sporno je da li pla}a tu`enog iznosi 760,00 KM ili 610,00 KM, te da li je tra`eni dopri-
nos od 30% primjeren materijalnim mogu}nostima tu`enog i potrebama malodobnog tu`ioca.
Na glavnoj raspravi zakonska zastupnica malodobnog tu`ioca pro~itala je potvrdu broj:
147/04 od 27.01.2004. godine o visini pla}e koju je tu`eni primio u posljednjih {est mjeseci.
Tu`eni nije imao prijedloga za izvo|enje dokaza.
Na osnovu potvrde broj: 147/04 od 27.01.2004. godine, u ~iji sadr`aj je izvr{io uvid, sud
je utvrdio da je tu`eni u periodu od 01.06.2003. godine do 31.12.2003. godine imao prosje~nu
pla}u po 608,00 KM mjese~no. Ovu ~injenicu sud je prihvatio dokazanom jer ni zakonska zas-
tupnica malodobnog tu`ioca nije imala nikakvih primjedbi na sadr`aj potvrde o visini pla}e
tu`enog u posljednjih {est mjeseci.

2. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tu`eni obavezan da doprinosi izdr`avanju


tu`iteljice po 15% od pla}e koju ostvaruje u preduze}u "Stup~anica" Olovo, da je
poslije razvoda braka sa tu`iteljicom tu`eni zasnovao zajednicu `ivota sa drugom
`enom sa kojom ima dvoje djece, starih pet i tri godine.
Sporno je da li je pla}a tu`enog pove}ana sa 420,00 KM na 720,00 KM, da li je
tu`enom za lije~enje potrebno najmanje po 150,00 KM mjese~no te da li su ispunjene zakonske
pretpostavke za pove}anje ranije dosu|enog doprinosa sa 15% na 25% mjese~no po~ev od
12.07.2003. godine.
Na glavnoj raspravi tu`iteljica je pro~itala izreku pravosna`ne presude Osnovnog suda
u Olovu broj: P-112/97 od 13.12.1997. godine i potvrdu preduze}a "Stup~anica" Olovo broj:
84/03 od 27.09.2003. godine o prosje~noj pla}i tu`enog ostvarenoj u posljednjih {est mjeseci.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 53
Tu`eni je pro~itao ljekarsko uvjerenje broj: 7/03 od 17.11.2003. godine i ra~un Apoteke
"Zdravlje" broj: 271 od 29.11.2003. godine.
Na osnovu potvrde broj: 84/03 od 27.09.2003. godine sud je utvrdio da je prosje~na
pla}a tu`enog u periodu od 01.02.2003. godine do 30.08.2003. godine iznosila 684,00 KM, na
osnovu izreke presude Osnovnog suda u Olovu broj: P-112/97 od 13.12.1997. godine da je
tu`eni obavezan da doprinosi za izdr`avanje tu`iteljice po 15% od pla}e koju ostvaruje u pre-
duze}u "Stup~anica" u Olovu, a na osnovu ljekarskog uvjerenja broj: 7/03 od 17.11.2003.
godine i ra~una Apoteke "Zdravlje" broj: 271 od 19.11.2003. godine da tu`eni ima sr~ano obol-
jenje te da je lijekove platio 110,00 KM.

SMETANJE POSJEDA
1. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tu`ilac posjednik parcele Vina te da je na istoj
u ljeto 2004. godine zasadio paprike.
Sporno je da li je tu`eni 27.06.2004. godine omeo tu`ioca u posjedu ove parcele na na~in
{to je po~upao njegove paprike.
Na ovu okolnost punomo}nik tu`ioca je na glavnoj raspravi saslu{ao svjedoka Aliju Ali}a
i tu`ioca kao stranku.
Tu`eni je saslu{ao svjedoka Muju Begi}a na okolnost da je u drugoj polovini juna 2004.
godine boravio u inostranstvu.
Sud je na osnovu jasne, uvjerljive i nedvosmislene izjave svjedoka Alije Ali}a utvrdio da
je tu`eni krajem juna 2004. godine po~upao paprike na tu`io~evoj parceli.
Naime, svjedok Alija Ali} je naveo da je slu~ajno prolaze}i putem vidio tu`enog da na
parceli Vina ~upa zasa|ene paprike pa je o tome obavijestio tu`ioca jer je znao da stranke od
ranije nisu u dobrim odnosima.
Saslu{an kao stranka tu`ilac je potvrdio da je od svjedoka Alije Ali}a saznao da je tu`eni
toga dana ~upao njegove paprike pa je odmah oti{ao na parcelu Vina i uvjerio se da mu je
pri~injena {teta. Me|utim, tu`enog nije zatekao na parceli, ali vjeruje svjedoku da je to u~inio
tu`eni jer su odavno u zavadi.
Svjedoku Muji Begi}u nije poznato da je tu`eni u drugoj polovini juna 2004. godine
boravio u inostranstvu, jer je iz mjesta, gdje `ive stranke, odselio prije {est godina i njih vi{e
uop{te ne vi|a.
Po{to se svjedok Alija Ali} izja{njavao o ~injenicama koje su mu li~no poznate na osnovu
vlastitog opa`anja, sud je povjerovao njegovim navodima u cijelosti jer ih ni tu`eni nije ospo-
rio konkretnim primjedbama ve} je samo uop{teno prigovorio da ovaj svjedok ne govori istinu.
Sud je povjerovao i iskazu tu`ioca kao stranke u dijelu u kojem se izja{njavao o na~inu na
koji je saznao da je tu`eni u~inio smetanje njegovog posjeda, jer je identi~an sa sadr`ajem iskaza
svjedoka Alije Ali}a koji mu je i saop{tio bitne ~injenice za ishod spora izme|u stranaka.

2. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tu`iteljica posjedovala ugostiteljsku radnju


"^arli" na osnovu ugovora o zakupu koji je zaklju~ila sa tu`enim. Tako|e nije sporno
ni da je tu`eni 09.04.2004. godine skinuo ulazna vrata pa iz ovog poslovnog prosto-
ra iznio ~etiri stola i ~etrnaest stolica.
Sporno je da li je tu`eni ovakvim u~injenim radnjama omeo tu`iteljicu u posljednjem
posjedu navedenog ugostiteljskog objekta koji se nalazi u Gradskoj tr`nici u Zavidovi}ima.
54 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Na glavnoj raspravi tu`iteljica je pro~itala potvrdu od 01.12.2003. godine i ugovor o
zakupu broj: 4/2003 od 04.12.2002. godine.
Na osnovu ovog ugovora, u koji je sud izvr{io uvid, utvr|eno je da su stranke 04.12.2002.
godine zaklju~ile ugovor o zakupu spornog poslovnog prostora na neodre|eno vrijeme.
Na osnovu potvrde od 01.12.2003. godine utvr|eno je da je tu`iteljica unaprijed isplati-
la zakupninu tu`enom do 01.06.2004. godine.
Sud je odbio prijedlog tu`enog da saslu{a svjedokinju Mariju [imi} jer ju je predlo`io na
okolnost da mu tu`iteljica nije du`e vremena pla}ala zakupninu za poslovni prostor koji je
koristila, jer su te ~injenice nebitne za dono{enje odluke o tu`benom zahtjevu.

NAKNADA NEIMOVINSKE [TETE


1. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tu`eni progla{en krivim i osu|en pravos-
na`nom presudom Op}inskog suda u Visokom broj: K-213/02 od 17.09.2003. godine
zbog toga {to je tu`iocu nanio te{ku tjelesnu povredu udariv{i ga kamenom te`ine oko
jedan kilogram u predjelu desnog ramena.
Sporne su posljedice ove zadobivene povrede te da li je i tu`ilac doprinio {tetnom
doga|aju na na~in {to je izazvao sva|u i prvi udario kocem tu`enog u predjelu le|a.
Na glavnoj raspravi punomo}nik tu`ioca saslu{ao je svjedoke Dragana Mari}a i Ivana
Mari}a na okolnost da su vidjeli kada je tu`eni povrijedio tu`ioca te vje{taka medicinske struke
dr. Zlatana ]ori}a o posljedicama zadobivene te{ke tjelesne povrede.
Tu`eni je saslu{ao svjedoka Ivu Mari}a na okolnost da je tu`ilac izazvao sva|u i prvi ga
udario kocem u predjelu le|a.
Saslu{ani svjedoci Dragan Mari} i Ivan Mari} saglasno su potvrdili da su u ljeto 2002. godine,
vra}aju}i se s posla, vidjeli tu`enog da je dotr~ao do ograde koju je popravljao tu`ilac i istog sa udal-
jenosti od oko tri metra pogodio kamenom veli~ine {ake odraslog ~ovjeka u predjelu le|a. Prije toga
nisu ~uli nikakvu sva|u izme|u stranaka niti su vidjeli da je tu`ilac prvi udario tu`enog u predjelu le|a.
Iskaze ovih svjedoka sud je u cijelosti prihvatio jer su se objektivno izja{njavali na
osnovu onoga {to su li~no vidjeli, a nisu u zavadi ni sa jednom od parni~nih stranaka da bi
iznosili ne{to {to se stvarno nije doga|alo izme|u njih.
Saslu{ani svjedok Ivo Ani} nije potvrdio navode tu`enog da je tu`ilac izazvao sva|u i da
je prvi kocem udario tu`enog u predjelu le|a. Ovaj svjedok uop{te nije bio prisutan kada se
desio {tetni doga|aj i o istom je saznao tek nave~er kada se s posla vratio ku}i. Samo je ~uo od
uku}ana da je toga dana tu`eni povrijedio tu`ioca.
Na osnovu nalaza i mi{ljenja vje{taka medicinske struke dr. Zlatana ]ori}a utvr|eno je
da je tu`ilac zbog zadobivene povrede trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od sedam dana,
srednjeg intenziteta petnaest dana i lakog intenziteta oko mjesec dana.
U momentu povrede osjetio je strah jakog intenziteta koji je u takvom obliku trajao oko
dva sata do pru`anja prve medicinske pomo}i, zatim je trpio strah srednjeg intenziteta sedam
dana i lakog oko deset dana.
Trajna posljedica zadobivene povrede su ograni~eni pokreti tu`io~evog desnog ramena
oko 5% zbog ~ega mora ulagati poja~ane napore da bi nastavio obavljati poljoprivredne radove
na njegovom imanju.
Na ovakav nalaz vje{taka medicinske struke nijedna od stranaka nije imala konkretnih primjed-
bi pa ga je sud u cijelosti prihvatio kao objektivan i vjerodostojan jer je dat u skladu sa pravilima struke.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 55
2. U toku dokaznog postupka tu`ilac je pro~itao sljede}e dokaze: otpusnicu Kantonalne
bolnice Travnik broj: 262 od 19.02.1998. godine, nalaz specijalisti~ke ambulante
Doma zdravlja Travnik – Neurologija od 09.11.2001. godine, nalaze Doma zdravlja
– specijalisti~ka ambulanta od 02.11.2001. godine i 14.11.2001. godine, nalaze
Specijalisti~ke ambulante – ORL JU Bolnica Travnik od 28.11.2001. godine i
11.04.2001. godine, rje{enje JU Centra za socijalni rad Travnik broj: 06-534-843/02
od 19.09.2002. godine, potvrdu Mjesne zajednice Karaula broj: 02-200-29/03 od
26.03.2003. godine i kartu MAC-a.
Zakonski zastupnik tu`ene pro~itao je akt Ministarstva unutra{njih poslova Travnik broj:
04-02/3-1/04-2-895/04-JH od 14.07.2004. godine i akt Kantonalnog tu`ila{tava Travnik broj:
A26904 od 07.07.2004. godine.
Tu`ilac je saslu{ao svjedoke Slobodana Li~anina i Sefer Muhameda., a zakonski zastup-
nik tu`ene svjedoka Edina Bijedi}a.
Na prijedlog tu`ioca odre|eno je medicinsko vje{ta~enje koje je izvr{io dr. Branimir
Markunovi}, stalni sudski vje{tak, {ef Hiru{kog odjeljenja Bolnice Travnik. Na glavnoj
raspravi ovaj vje{tak je obrazlo`io svoj nalaz i mi{ljenje.
Nakon {to je ocijenio izvedene dokaze na na~in iz odredbe ~lana 13. Zakona o parni~nom
postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“ broj 36/04), Sud je utvr-
dio sljede}e:
U ovoj pravnoj stvari tu`ba za naknadu nematerijalne i materijalne {tete u ukupnom izno-
su od 103.000,00 KM podnesena je dana 23.12.2002. godine protiv tu`enih: Federacije BiH,
Minskog akcionog centra Federacije BiH i Civilne za{tite Federacije BiH.
U podnesku od 28.03.2003. godine, koji je predat Op}inskom sudu Travnik 01.04.2003.
godine, tu`ilac je kao tu`enu ozna~io Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo za civilne poslove i
komunikacije – Centar za uklanjanje mina BiH.
Iz sadr`aja tu`be proizlazi da je tu`ilac povrije|en na podru~ju planine Vla{i} dana
19.02.1998. godine, a od posljedica ranjavanja uginulo je njegovih 10 ovaca. Tu`eni nije ospo-
rio navedeni datum {tetnog doga|aja, ~ije su posljedice predmet tu`benog zahtjeva.
Vje{tak medicinske struke dr. Branimir Markunovi} u nalazu i mi{ljenju od 08.09.2004.
godine naveo je da je tu`ilac zadobio te{ke tjelesne povrede opasne po `ivot: explozivnu ranu sa
ulazom stranog tijela u podru~je lijeve strane trbu{ne stijenke sa prodorom u trbu{nu {upljinu,
o{te}enje tankog crijeva na vi{e mjesta i o{te}enje krvnih `ila koje hrane tanko crijevo.
Zbog ovih povreda pretrpio je bolove i strah, ~iji je intenzitet i trajanje vje{tak odre|eno
naveo u svom nalazu, umanjena mu je `ivotna aktivnost za 40 % , dok je unaka`enost niskog
stepena.
Sud je utvrdio da je bolove jakog intenziteta tu`ilac trpio nekoliko sati do pru`anja prve
medicinske pomo}i, zatim srednjeg oko 2 mjeseca i niskog oko 2 mjeseca. Bolove srednjeg
intenziteta trpio je oko 2 mjeseca i nakon stvaranja deformiteta u podru~ju grudne kralje`nice.
Tako|e je pretrpio strah jakog intenziteta u trajanju 48 sati i srednjeg oko 2 mjeseca.
Prilikom ispitivanja vje{tak je na glavnoj raspravi jasno i odre|eno izjavio da je tu`ilac
nakon ranjavanja primljen u bolnicu 19.02.1998. godine, a otpu{ten 03.03.1998. godine kada
su evidentirane sve povrede koje je naveo u nalazu od 08.09.2004. godine. Posebno je objas-
nio da uobi~ajno lije~enje povreda, koje je zadobio tu`ilac, traje tri mjeseca u kojem periodu
se desilo zacjeljenje u podru~ju trbu{ne {upljine, a tanko crijevo je u cijelosti preuzelo funkci-
ju u stanju smanjenog kapaciteta. Daljnje lije~enje nije moglo posebno pobolj{ati tu`io~evo
op{te i lokalno stanje.
56 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Povreda kralje`nice je utvr|ena nakon lije~enja na hiru{kom odjelu, pa zato nije ni evi-
dentirana u otpusnici. Vje{tak nije mogao sigurno potvrditi da je i ova povreda posljedica
tu`io~evog ranjavanja od 19.02.1998. godine. Me|utim, odre|eno je kazao da prijelom kral-
je`nice, koja izaziva grbu, obi~no nastaje 5-6 mjeseci poslije povrede.
Na osnovu nalaza i mi{ljenja vje{taka medicinske struke Sud je utvrdio da je tu`io~evo
lije~enje povreda zadobivenih dana 19.02.1998. godine trajalo 3 mjeseca, pa je zavr{eno
19.05.1998. godine.
U konkretnom slu~aju za posljedice povrede trbu{ne stijenke, o{te}enja tankog crijeva i
o{te}enja krvnih `ila koje hrane tanko crijevo, u vidu pretrpljenih fizi~kih bolova i straha, uman-
jenja `ivotne aktivnosti i naru`enosti, tu`ilac je saznao najkasnije do kraja juna 1998. godine.
Sve da je prilikom ranjavanja zadobio i prijelom grudnog kralje{ka, {to vje{tak nije
mogao sigurno potvrditi, te da se izra`ena o{trokutna „grba“ na mjestu ovog prijeloma javila
5-6 mjeseci poslije povrede, za ovu vrstu i obim {tete tu`ilac je saznao najkasnije krajem
augusta 1998. godine.
Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mi{ljenje dr. Branimira Markunovi}a, jer je jasno, pot-
puno i uvjerljivo obrazlo`en u skladu sa pravilima medicinske struke. Na sadr`aj ovog nalaza
ni tu`ilac ni tu`ena nisu imali konkretnih primjedbi.

UTVR\ENJE PRAVA SLU@NOSTI


1. U ovoj pravnoj stvari sporne su sljede}e bitne ~injenice: da li je tu`ilac prolazio vi{e
od deset godina pje{a~kom stazom koja vodi ju`nom ivicom parcele tu`enog
Gradili{te, da li su i njegovi preci koristili sporni put na opisani na~in vi{e od trideset
godina, te da li je tu`eni prije oko mjesec dana po~eo osporavati tu`iocu ste~eno
pravo slu`nosti.
Na ove sporne ~injenice tu`ilac je na glavnoj raspravi saslu{ao svjedoke: Diku Avdi},
Mehu [abi}a i Adema Bukvi}a.
Tu`eni je saslu{ao svjedoke Hidajeta Begi}a i Ibrahima Huki}a na okolnost da ni tu`ilac
ni njegovi preci nisu nikada prolazili spornom pje{a~kom stazom preko njegove nekretnine jer
na svoje zemlji{te mogu do}i javnim putem.
Svjedoci Dika Avdi}, Meho [abi}, Adem Bukvi} i Ibrahim Huki} saglasno su potvrdili
da kao kom{ije stranaka dobro znaju da je tu`ilac na svoju parcelu Gradili{te dolazio
pje{a~kom stazom koja vodi ju`nom ivicom istoimene parcele tu`enog, da su to prije njega
~inili i njegovi preci vi{e decenija, te da je tu`eni unazad dva-tri mjeseca po~eo zabranjivati
tu`iocu da koristi spornu slu`nost.
Iskazima svih navedenih lica sud je u cijelosti povjerovao jer su opisivali stanje u svom
kom{iluku koje im je dobro poznato na osnovu neposrednog opa`anja u du`em vremenskom
periodu.
Posebnu dokaznu snagu imaju navodi Ibrahima Huki}a kojeg je tu`eni saslu{ao na okol-
nost da ni tu`ilac ni njegovi preci nisu nikada prolazili pje{ice spornim putem. Me|utim, ni
ovaj svjedok nije potvrdio takve navode tu`enog ve} ~injenice na kojim tu`ilac zasniva svoj
tu`beni zahtjev i o kojim su se izja{njavali njegovi svjedoci.
Na prijedlog tu`ioca sud je obavio uvi|aj pa je na parceli tu`enog uo~io dobro utabanu
pje{a~ku stazu koja vodi ju`nom ivicom u {irini od 0,80 m, a du`ini 34 m. Ovu pje{a~ku stazu
je izmjerio vje{tak geometar Sevludin Goga i prikazao na skici lica mjesta od 03.04.2004.
godine istaknuv{i je crvenom bojom.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 57
Postojanje utabane staze na parceli je objektivan dokaz koji ukazuje da su saslu{ani svje-
doci, ~ije je iskaze sud ocijenio vjerodostojnim, iznijeli objektivne ~injenice o tome da su
tu`ilac i njegovi preci vi{e decenija pje{ke prolazili putem preko parcele tu`enog.
Samo je svjedok Hidajet Begi} potvrdio navode tu`enog, ali je njegov iskaz sud ocijenio
neobjektivnim jer ve} dvadeset godina `ivi u Italiji, a rijetko na kratko svrati u selo stranaka.
Tvrdnje ovog svjedoka su u suprotnosti sa iskazima ostalih saslu{anih lica koji su se na iden-
ti~an na~in izja{njavali o ~injenicama koje su im li~no poznate, a i stanjem koje je sud zatekao
prilikom uvi|aja na parceli tu`enog.

2. U ovoj pravnoj stvari sporne su sljede}e bitne ~injenice: da li su tu`iteljica i njeni


roditelji prolazili preko nekretnine tu`enog da bi do{li do parcele na kojoj je sagra|ena
njihova ku}a, pa ako jesu koliko su to vremena ~inili do podno{enja tu`be te da li su
ispunjene zakonske pretpostavke za sticanje prava sporne slu`nosti putem dosjelosti.
Na glavnoj raspravi punomo}nik tu`iteljice saslu{ao je tu`iteljicu i tu`enog kao stranke
te svjedoke Ragiba Had`i}a i Ned`ada Ibri}a na okolnost spornih ~injenica relevantnih za
odluku o tu`benom zahtjevu.
Tu`eni je saslu{ao svjedoke Nadira Meki}a i Antu Grbi}a na okolnost njegovih tvrdnji da
ni tu`iteljica ni njeni roditelji nisu ranije nikada prolazili preko njegove parcele da bi do{li do
njihove ku}e.
Svjedoci Ragib Had`i}, Ned`ad Ibri} i Anto Grbi} su saglasno potvrdili da su dugo vre-
mena vi|ali i tu`iteljicu i njene roditelje kako do njihove ku}e dolaze putem koji vodi preko
nekretnine tu`enog, te da se tu`eni tome nije protivio sve do unazad desetak mjeseci. Bili su
prisutni kada je tu`eni u sva|i kazao tu`iteljici da vi{e ne}e trpjeti da ona prelazi spornim
putem jer joj je to dozvoljavao da ~ini vi{e od dvadeset godina kao i njenim roditeljima.
Tu`iteljica kao stranka je tako|e izjavila da je vi{e od dvadeset godina koristila sporni put
te da joj je tu`eni zabranio prolaz preko njegove nekretnine bez ikakvog razloga nakon ~ega
je podnijela tu`bu protiv njega jer nema druge mogu}nosti da do|e do svoje parcele na kojoj
se nalazi njena ku}a. Sud je povjerovao iskazima navedenih svjedoka i tu`iteljice kao stranke
jer je njihovo izja{njenje o bitnim ~injenicama identi~no.
Posebno se napominje da ni svjedok tu`enog Nadir Grbi} nije potvrdio da tu`iteljica i njeni
roditelji nisu prolazili preko nekretnine tu`enog ve} je samo ukazao da mu to nije poznato.

UTVR\ENJE PRAVA VLASNI[TVA


1. Za pravilno rje{enje predmeta tu`benog zahtjeva nisu ni bile sporne ~injenice, a to
su: da je tu`ilac vlasnik parcele broj 8 Vila, povr{ine 890 m2, da je tu`eni bez pravnog
osnova koristio ovu nekretninu unazad tri godine te da je i sada dr`i u posjedu.
Sporno je da li je tu`eni du`an predati ovu parcelu tu`iocu.
Po{to tu`eni izvr{enje tra`ene obaveze uslovljava time da mu tu`ilac prethodno vrati dugo-
vani iznos od 5.000,00 KM, u ovom predmetu nepotrebno je dokazivati bilo kakve ~injenice. Zato
je sud odbio prijedlog tu`enog da saslu{a svjedoka Antu Kalfi}a na okolnost da mu tu`ilac jo{
duguje posu|eni novac, jer ta ~injenica nije od uticaja za pravilnu odluku o tu`benom zahtjevu.
Iz istog razloga nije prihva}en ni tu`io~ev prijedlog da na raspravi saslu{a svjedoka Rudu
Bili}a koji }e potvrditi da je tu`enom vratio dug od 5.000,00 KM, jer je i ova okolnost irele-
vantna za presu|enje spora izme|u stranaka.
58 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
2. U ovoj pravnoj stvari sporno je da li je tu`eni bespravno prisvojio dio tu`io~eve
nekretnine k.~. 636/1 u povr{ini od 188 m2 koji se na njenoj ju`noj strani grani~i sa
njegovom nekretninom, te da li je ovaj dio obavezan vratiti tu`iocu.
Tu`ilac je na glavnoj raspravi saslu{ao svjedoke Mladena Ljubasa i Marka Ili}a na okol-
nost da je tu`eni u junu 2004. godine pomjerio ogradu u njegov posjed i na taj na~in zauzeo
spornu povr{inu njegovog vlasni{tva.
Tu`eni je saslu{ao svjedokinje Mariju Drobnjak i Anu Drobnjak na okolnost da je svoju
parcelu ogradio prije vi{e od dvije decenije i istu koristio u granicama kako je tada postavio
ogradu te da nije pro{le godine pomjerio ogradu u tu`io~ev posjed.
Na prijedlog tu`ioca sud je obavio uvi|aj uz u~e{}e vje{taka geometra Augustina Frani}a
koji je identifikovao sporni dio nekretnine, izmjerio njegovu povr{inu, te utvrdio polo`aj i oblik.
Samo je svjedok Mladen Ljubas odre|eno izjavio da je ograda tu`enog uvu~ena u
tu`io~ev posjed sa njene ju`ne strane, ali se nije mogao izjasniti o povr{ini zauzetog spornog
dijela ni kada je tu`eni pomijerao ogradu.
Svjedokinje Marija Drobnjak i Ana Drobnjak su navele da je tu`eni posljednji puta svoju
nekretninu ogradio prije najmanje dvadeset godina i da je od tada koristi unutar tako postavl-
jene ograde.
Svjedoku Marku Ili}u nije poznato da li je tu`eni zauzeo odre|eni dio tu`io~eve parcele
jer nije zagledao stanje u svom kom{iluku. Samo zna da su tu`ioci i tu`eni u zavadi od pro{le
godine.
Vje{tak geometar je identifikovao spornu povr{inu kao sastavni dio tu`io~eve nekretnine
u vrijeme novog avio-snimanja izvr{enog 1987. godine, a i ranijeg aviosnimanja. Mjerenjem je
ustanovio da ovaj dio ima oblik pravougaonika ~ija povr{ina iznosi 86 m2.
Sud je prihvatio nalaz vje{taka geometra koji je dat objektivno u skladu sa pravilima
struke te {to ima upori{te u materijalnim dokazima o stanju tu`io~eve parcele prema novom i
starom katastarskom operatu.
Ni tu`ilac ni tu`eni nisu imali konkretnih primjedbi na nalaz vje{taka geometra koji je
sa~inio i skicu lica mjesta i na istoj istakao crvenom bojom sporni dio nekretnine ozna~iv{i nje-
gove krajnje ta~ke brojevima jedan, dva i tri.
Sud je povjerovao iskazu svjedoka Mladena Ljubasa koji je potvrdio da je tu`eni pro{le
godine uvukao ogradu u tu`io~ev posjed, ali se nije preciznije izjasnio o povr{ini tako zauze-
tog dijela, {to je logi~no.
Iskaze svjedokinja Marije Drobnjak i Ane Drobnjak sud nije prihvatio jer su u suprotnos-
ti sa nalazom vje{taka geometra i materijalnim dokazima.
Svjedo~enje navedenih lica sud je ocijenio pristrasnim jer su kao supruga i k}erka
tu`enog neposredno zainteresirane da upravo on uspije u parnici pa nisu govorile istinu.
Sud nije povjerovao navodima svjedoka Maria Ili}a o tome da ne zna o pomijeranju
ograde unutar tu`io~eve parcele. S obzirom na to da je ovaj svjedok prvi kom{ija stranaka,
logi~no je o~ekivati da je mogao znati za ovu ~injenicu. O~ito je da se nije `elio zamjeriti
tu`enom, ali je izno{enjem okolnosti da su stranke u zavadi od pro{le godine indirektno ukazao
da postoji ozbiljniji razlog za ove nesporazume izme|u stranaka.
To mo`e biti bespravno zauzimanje tu`io~eve parcele, jer su ljudi posebno osjetljivi u
ovakvim situacijama.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 59
PONI[TENJE RJE[ENJA O PRESTANKU RADNOG ODNOSA
1. Nesporno je da tu`ilac ima SSS, da je radio oko pet godina u carinskoj slu`bi, da je
polo`io stru~ni ispit i carinski ispit, da se na osnovu internog oglasa od 27.11.2004.
godine prijavio na radno mjesto saradnika – carinika te da je intervjuisan
01.11.2004. godine.
U ovom predmetu sporne su sljede}e odlu~ne ~injenice: da li je tu`ba blagovremeno pod-
nesena, da li je rje{enje tu`ene, ~ije je poni{tenje predmet tu`benog zahtjeva, nezakonito zbog
toga {to su u radni odnos primljeni kandidati koji ne ispunjavaju uslove propisane oglasom i to
na radno mjesto na koje je aplicirao i tu`ilac.
Na glavnoj raspravi punomo}nik tu`ioca pro~itao je ove materijalne dokaze: rje{enja
tu`ene broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005. godine i broj: 34-2448-311 od 25.02.2005. godine,
zapisnik o radu Komisije za odabir kandidata u RC Tuzla od 27.11.2004. godine i zapisnik o
izvr{enoj reviziji izabranih kandidata od 12.06.2005. godine.
Tako|e je saslu{ao tu`ioca u svojstvu stranke.
Zakonski zastupnik tu`ene pro~itao je sljede}e materijalne dokaze: jedinstvenu rang listu
za RC Tuzla, spisak primljenih kandidata na osnovu internog oglasa od 27.11.2004. godine i
Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji tu`ene.
Svi provedeni dokazi ocijenjeni su na na~in iz odredbe ~lana 13. Zakona o parni~nom
postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 36/04), pa su nakon
toga utvr|ene ove odlu~ne ~injenice:
Tu`ilac je rje{enje broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005. godine primio 16.02.2005. godine.
Tu`bu u ovoj pravnoj stvari predao je neposredno sudu dana 26.03.2005. godine pa je ista
blagovremena jer nije protekao rok iz ~lana 73. stav 5. Zakona o radu u institucijama BiH
(„Slu`beni glasnik BiH“, broj 26/04).
Za radno mjesto saradnika – carinika propisani su ovi uslovi: SSS – IV stepen upravnog,
ekonomskog ili drugog odgovaraju}eg smjera, jedna godina radnog iskustva, polo`en carinski
ispit i ispit za rad u organima uprave.
Nakon zavr{enih intervjua i ocjene ukupnog dojma osposobljenosti kandidata za obavl-
janje poslova ogla{enih radnih mjesta, Komisija tu`ene je sa~inila rang listu prijavljenih kan-
didata na osnovu koje je direktor tu`ene donio odluku o izboru kandidata.
Tu`ilac je dobio 16,60 bodova i nalazi se na 442. mjestu jedinstvene rang liste, nije priml-
jen na radno mjesto na koje je podnio prijavu pa je podnio prigovor u kome je odre|eno ukazao
da odabrani kandidati ne ispunjavaju uslove propisane internim oglasom.
Ovaj prigovor tu`ena je odbila rje{enjem broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005. godine u
~ijem obrazlo`enju nije zauzela nikakav stav o tvrdnjama tu`ioca koje se odnose na nepravil-
nosti u odabiru kandidata N.D. i A.I., koji nisu imali radno iskustvo od jedne godine i R.D.,
koji nije zavr{io srednju {kolu.
Iz zapisnika o reviziji izvr{enog izbora kandidata (dokaz tu`ioca broj 4) nesumnjivo proi-
zlazi da N.D. i A. I. u vrijeme prijema u radni odnos u tu`ene nisu imali potrebno radno iskust-
vo od jedne godine te da R.D. nije imao SSS – IV stepen, ve} III-stepen obrazovanja.

2. U ovom konkretnom slu~aju me|u strankama je nesporno da je tu`ena objavila


natje~aj za izbor ve}eg broja radnika u Carinsku upravu HZ HB na koji se uredno
prijavio i tu`ilac na radno mjesto carinika, jer je ispunjavao sve propisane uslove, da
60 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
je sa tu`iocem obavljen razgovor i da je nakon toga 19.12.1994. godine po~eo raditi
na Grani~nom prelazu Gorica, a da mu nikada nije uru~eno rje{enje o zasnivanju
radnog odnosa.
Sporne su sljede}e ~injenice: da li je tu`ba blagovremeno podnesena, da li je tu`ilac
primljen u radni odnos, da li je obavljao zadatke odre|enog radnog mjesta u tu`ene, da li mu
je ispla}ivana pla}a za obavljeni rad, ili je to bila samo naknada za neki fakti~ki rad, kako tvrdi
zakonski zastupnik tu`ene.
Tu`ilac je na glavnoj raspravi saslu{ao svjedoke D.I. i I.R., tada{njeg direktora Carinske
uprave i njegovog zamjenika, te svjedokinju K.M. na okolnosti da je pozvan na razgovor kao i
ostali prijavljeni kandidati na natje~aj te da je nakon toga radio kao carinik do 20.01.2005. godine.
Istaknuti prigovor tu`ene o neblagovremenosti tu`be nije prihva}en zbog toga {to je
tu`ilac prigovor-`albu zbog nezakonitog udaljenja s posla podnio 13.02.1995. godine (kopija
ovog prigovora je u spisu), nakon ~ega je tu`eni, odnosno funkcioner organa uprave u smislu
~lana 334. Zakona od dr`avnoj upravi imao rok od 30 dana da odlu~i o istom, ali to nije u~inio.
Tek protekom navedenog roka smatra se da je prigovor odbijen. Shodno odredbi ~lana 335.
istog Zakona rok za sudsku za{titu povrije|enog tu`io~evog prava po~eo je te}i nakon isteka
tih 30 dana.
Saslu{ani svjedoci saglasno su potvrdili da se tu`ilac prijavio na natje~aj na radno mjesto
carinika i da je nakon obavljenog razgovora sa njim po~eo raditi. Poha|ao je i obuku za rad na
grani~nom prelazu pa je nakon toga obavljao poslove carinika i bio zadu`en carinskim pe~atom
i klije{tima. Dana 20.01.1995. godine re~eno mu je da vi{e ne dolazi na posao jer je poni{ten
natje~aj od 31.12.1994. godine zbog toga {to se nije javio dovoljan broj kandidata.
Uvidom u platne liste utvr|eno je da je tu`iocu ispla}ena pla}a za izvr{eni rad u periodu
od 19.12.2004. godine do 20.01.1995. godine. Osnov za ovu isplatu bila je odgovaraju}a doku-
mentacija koja se odnosi na prisustvo tu`ioca na radu i izvr{avanje radnih zadataka.
U navedenom periodu tu`io~ev tretman ni u kom slu~aju se nije razlikovao od tretmana
ostalih radnika i u svemu je imao karater radnog odnosa. Jedino tu`ilac od funkcionera organa
nije dobio rje{enje u pisanoj formi o prijemu u radni odnos, ali takvo rje{enje nije uru~eno ni
drugim radnicima koji su primljeni na osnovu istog natje~aja.

PRAVNO OBRAZLO@ENJE PRESUDE


Sud odre|uje pravnu prirodu spora. Pravilna kvalifikacija predmeta spora od presudnog
je zna~aja za pravilan ishod parni~nog postupka, to jest na dono{enje zakonite odluke. Sud je
du`an da poznaje pravne norme i da ih primjenjuje na utvr|ene pravno-relevantne ~injenice.
Sadr`aj pravnih normi, na osnovu kojih se odlu~uje o tu`benom zahtjevu, nikada ne mo`e
biti predmet dokazivanja, jer se dokazuju samo sporne pravno-relevantne ~injenice.
Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni pa nije vezan navodima
stranaka u pogledu primjene materijalnog prava. Ovakva ovla{tenja data su sudu jer je najpoz-
vaniji da se brine o pravilnoj primjeni kako kogentnih tako i dispozicionih normi. Sud je,
vode}i ra~una o pravilnoj primjeni materijalnog prava, vezan samo za ~injeni~ne navode tu`be,
a ne i pravni osnov tu`benog zahtjeva.
Ako sud ne poznaje pravo strane dr`ave, koje treba primijeniti, zatra`i}e od nadle`nog
organa za poslove sudstva potrebne podatke, ili }e stranka donijeti javnu ispravu izdatu od
nadle`nog inostranog organa kojom se potvr|uje va`e}e pravo u toj dr`avi. ^injeni~no stanje
sud utvr|uje u pravilu izvo|enjem dokaza, a sadr`aj pravnih normi, koje }e primijeniti, nji-
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 61
hovim tuma~enjem. U obrazlo`enju presude sud iznosi dvije premise: ~injeni~nu i pravnu i na
osnovu njih izvodi zaklju~ak o pravnoj posljedici u odre|enom sporu izme|u stranaka.
Ovo je stvarala~ki na~in primjene prava na konkretne dru{tvene odnose, odnosno proces
sudskog rezonovanja.
Prema tome, sud niti stvara niti mijenja postoje}e pravo jer ima funkciju samo da
konkretizuje op{te pravne norme na pojedina~ne situacije.
Zato je svaka sudska odluka, kao akt primjene prava, istovremeno i stvarala~ki ~in i
konkretizacija op{te norme na pojedina~ni predmet.
U obrazlo`enju presude sud je du`an navesti materijalno-pravne propise koje je primije-
nio prilikom dono{enja odluke o tu`benom zahtjevu.
Neprihvatljivo je samo uop{teno pozivanje na materijalno-pravni propis bez ozna~avanja
svih drugih podataka koji se na njega odnose.
Primijenjene zakone i druge propise u obrazlo`enju presude sud treba navesti u njihovom
punom ta~nom nazivu i nazna~iti broj i godinu glasila u kojim su objavljeni.
Ovo je potrebno zbog toga da bi stranke imale objektivnu mogu}nost da provjere da li je
donesenom presudom op{ta norma konkretizovana na pojedina~ni slu~aj, koji je predmet
tu`benog zahtjeva.
Nije dovoljno da sud navede samo ta~an naziv zakona i glasilo u kojem je objavljen ve}
se treba pozvati na odre|eni ~lan ili odredbe vi{e ~lanova kao pravnu argumentaciju za rje{enje
spora izme|u stranaka.
Ako ~lan ima vi{e stavova, koji reguli{u razli~ite situacije, sud je du`an navesti odredbu
onog stava koji je primijenio prilikom dono{enja odluke da bi dokazao da ista nije ni proizvolj-
na ni nepravedna ve} uvjerljivo pravno utemeljena.
Na primjer ako je zauzeo stav o odgovornosti tu`enog da tu`iocu naknadi prouzroko-
vanu {tetu, u obrazlo`enju nije dovoljno navesti ~lan 154. Zakona o obligacionim odnosi-
ma, jer isti sadr`i dvije razli~ite situacije i to subjektivnu odgovornost i objektivnu odgov-
ornost.
U ovakvoj situaciji sud je du`an odre|eno navesti da li je osnov odgovornosti stav 1. citi-
ranog ~lana (subjektivna odgovornost) ili je to stav 2 (objektivna odgovornost).
U obrazlo`enju se treba pozvati na sve zakonske odredbe koje priznaju ono pravo
koje je predmet tu`benog zahtjeva. [to se ti~e redosljeda izno{enja tih zakonskih odredbi,
prvo bi trebalo ukazati na onu najuvjerljiviju koja potvr|uje predmetno pravo i detaljnije
objasniti za{to su ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu te odredbe u konkretnom
sporu.
Za sve ostale odredbe u obrazlo`enju treba dati samo kratke napomene. Na primjer, da bi
osim citiranog ~lana tu`beni zahtjev bio osnovan i primjenom ~lana 210. Zakona o obliga-
cionim odnosima kojom je regulisano sticanje bez osnova.
Na kraju se u obrazlo`enju istakne da bi razli~ite pravne odredbe mogle dovesti do istog
rezultata, odnosno iste odluke o sporu.
Osim odre|enih pravnih normi u obrazlo`enju presude sudija mo`e navoditi i druge
izvore koje je koristio prilikom odlu~ivanja o tu`benom zahtjevu.
Ako je za izra`eni stav u obrazlo`enju svoje odluke na{ao potvrdu u ranije donesenim
pravosna`nim presudama, stranci treba pru`iti informaciju i o tom izvoru, uz pretpostavku da
se mo`e primijeniti i u konkretnom sporu izme|u tu`ioca i tu`enog.
62 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Ovo je bitno napomenuti jer u novije vrijeme sudska praksa postaje sve va`niji izvor prava.
Materijalno pravno treba uvjerljivo obrazlo`iti i glavni zahtjev stranke i njena sporedna
potra`ivanja koja se mogu odnositi na zatezne kamate i tro{kove postupka.
Prema dosada{njoj sudskoj praksi sudovi ~esto uop{te ne obrazla`u zbog ~ega je na
glavno potra`ivanje dosu|ena i tra`ena zakonska zatezna kamata, zatim ne navode jasne i pot-
pune razloge na osnovu kojih je utvr|ena docnja u izvr{enju odre|ene obaveze ni period na
koji se odnosi ovo sporedno potra`ivanje.
Tako|e i tro{kove postupka treba jasno i odre|eno obrazlo`iti i to ukupan dosu|eni iznos
po ovom osnovu, kao i priznate naknade za svaku od izvr{enih radnji u toku postupka.

SUDSKA PRAKSA
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
1. ^lanom 230. stav 2. Porodi~nog zakona („Slu`beni list RBiH“, broj 21/79 i 44/89)
odre|eno je da su roditelji prvenstveno obavezni izdr`avati maloljetnu djecu i u
izvr{avanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogu}nosti.
O visini doprinosa za izdr`avanje sud odlu~uje na osnovu kriterija sadr`anih u ~lanu 251.
stav 2. i 3. istog Zakona. To su uzrast djeteta i potrebe za njegovo {kolovanje, zatim sva pri-
manja lica koje je du`no da daje izdr`avanje, stvarne mogu}nosti da sti~e i pove}anu zaradu,
njegove vlastite potrebe te ostale zakonske obaveze po osnovu izdr`avanja.
U konkretnom slu~aju na osnovu utvr|enih ~injenica da je malodobni tu`ilac u~enik
tre}eg razreda osnovne {kole i da je pla}a tu`enog u posljednjih {est mjeseci iznosila prosje~no
po 608,00 KM, sud ocjenjuje da je tu`beni zahtjev osnovan.
Zato je obavezao tu`enog da po~ev od 01.12.2003. godine doprinosi za izdr`avanje mal-
odobnog tu`ioca po 30% od pla}e koju ostvaruje u PP „Ovako“ u Visokom.
Navedeni doprinos je, prema shvatanju suda, primjeren potrebama malodobnog tu`ioca i
materijalnim mogu}nostima tu`enog.
Sud nije prihvatio prijedlog tu`enog da njegova obaveza prema malodobnom tu`iocu
bude po 20% od mjese~ne pla}e, jer ovaj ponu|eni doprinos ne bi bio dovoljan ni za najmini-
malnije potrebe devetogodi{njeg djeteta u hrani, odje}i, obu}i, {kolskom priboru i sli~no.
Dosu|enim doprinosom ne}e biti ugro`ena egzistencija tu`enog jer }e mu, nakon ispun-
jenja obaveze prema malodobnom tu`iocu, ostajati po 70% od pla}e samo za njegove vlastite
potrebe, po{to nema drugih zakonskih obaveza po osnovu izdr`avanja.
O tro{kovima postupka odlu~eno je na osnovu ~lana 386. stav 1. Zakona o parni~nom
postupku. Tu`eni je obavezan da malodobnom tu`iocu isplati iznos od 120,00 KM koji se
odnosi na tro{kove advokata koji je napisao tu`bu. Ove tro{kove odre|eno je tra`ila zakonska
zastupnica malodobnog tu`ioca na kraju glavne rasprave, a iste je sud dosudio jer su bili
potrebni radi vo|enja parnice.

2. ^lanom 257. stav 1. Porodi~nog zakona („Slu`beni list SRBiH“, broj 21/79 i 44/89)
odre|eno je da zainteresovano lice mo`e tra`iti da sud povisi, snizi ili ukine
izdr`avanje dosu|eno ranijom pravosna`nom presudom, ako su se izmijenile okolnos-
ti na osnovu kojih je donesena ta odluka.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 63
U konkretnom predmetu tu`iteljica tra`i izmjenu ranije dosu|enog iznosa zbog toga {to
je pla}a tu`enog pove}ana te {to mu je u me|uvremenu prestala ranija obaveza prema zajed-
ni~koj k}erki stranaka zbog njene punoljetnosti.
Po{to je u postupku utvr|eno da se tu`eni ponovno o`enio i da u tom braku ima dvoje
djece, starih pet i tri godine, te da za svoje lije~enje odvaja oko 150,00 KM mjese~eno, sud je
zaklju~io da je tu`beni zahtjev za pove}anje ranije dosu|enog iznosa na ime izdr`avanja
tu`iteljice neosnovan.
Biv{em bra~nom drugu sud mo`e pove}ati ranije dosu|eni iznos na ime izdr`avanja,
samo ako je tu`eni u mogu}nosti pla}ati taj pove}ani iznos.
Imaju}i u vidu izneseno sud je zaklju~io da tu`eni ne bi bio u mogu}nosti da pla}a na ime
izdr`avanja biv{e supruge tra`eni iznos od 25% od svoje pla}e, jer je prvenstveno du`an
izdr`avati dvoje djece iz sada{njeg braka i u ispunjavaju ove zakonske obaveze mora ulagati
~ak i poja~ane napore.

SMETANJE POSJEDA
1. Prema ~lanu 81. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine FBiH“,
broj 6/98 i 29/03) posjednik ima pravo zahtijevati sudsku za{titu od smetanja posje-
da u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i u~initelja.
Po{to je u ovom predmetu utvr|eno da je smetanje u~injeno krajem juna 2004. godine, a
tu`ba je podnesena 02.07.2004. godine, ista je blagovremena pa su postojale zakonske pret-
postavke za raspravljanje o tu`benom zahtjevu.
Shodno odredbi ~lana 83. stav 1, istog Zakona sud pru`a sudsku za{titu prema posljed-
njem stanju posjeda i nastalom smetanju, a u toku postupka nije bilo sporno da je tu`ilac pos-
jednik parcele Vina na kojoj je zasadio paprike.
Na osnovu iskaza svjedoka Alije Ali}a i tu`ioca kao stranke sud je utvrdio drugu bitnu ~injenicu,
a to je da je tu`eni omeo tu`ioca u posjedu na na~in da je na njegovoj parceli po~upao paprike.
Imaju}i u vidu granice opredijeljenog tu`benog zahtjeva i odredbu ~lana 84. Zakona o
vlasni~ko-pravnim odnosima sud je donio rje{enje kojim je utvrdio da je tu`eni omeo tu`ioca
u posljednjem posjedu njegove nekretnine na na~in naveden u izreci i odredio mu zabranu
daljnjeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom nov~ane kazne.
Na osnovu ~lana 386. stav 1. Zakona o parni~nom postupku tu`eni je obavezan da
tu`iocu na ime tro{kova isplati iznos od 840,00 KM. Ovi tro{kovi se odnose na sljede}e: sas-
tav tu`be 180,00 KM, zastupanje od strane advokata na pripremnom ro~i{tu i glavnoj raspravi
po 330,00 KM, a isti su bili nu`ni za vo|enje parnice.

2. Prema ~lanu 81. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine FBiH“,


broj 6/98 i 29/03) posjednik ima pravo zahtijevati sudsku za{titu od smetanja posje-
da u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i u~initelja.
Po{to je u ovom predmetu utvr|eno da je smetanje u~injeno 09.04.2004. godine, a tu`ba
je podnesena 27.04.2004. godine, ista je blagovremena, pa su postojale zakonske pretpostavke
za raspravljanje o tu`benom zahtjevu.
Shodno odredbi ~lana 83. stav 1. istog Zakona sud pru`a sudsku za{titu prema posljed-
njem stanju posjeda i nastalom smetanju, a u toku postupka nije bilo sporno da je tu`iteljica
64 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
posjednica ugostiteljske radnaje „^arli“ te da je tu`eni iz ovog poslovnog prostora
09.04.2004. godine iznio ~etiri stola i ~etrnaest stolica.
Na osnovu odredbe ~lana 84. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima sud je omogu}io
pravnu za{titu tu`iteljici zbog u~injenog smetanja posjeda tako {to je usvojio njen tu`beni zaht-
jev i tu`enom odredio zabranu daljnjeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom nov~ane kazne.
Nebitan je prigovor tu`enog da je on vlasnik poslovnog prostora u kome je tu`iteljica
obavljala ugostiteljsku djelatnost, jer prema odredbi ~lana 83. stav 1. Zakona o vlasni~ko-
pravnim odnosima za rje{enje spora izme|u stranaka nema uticaja pravo na posjed, pravni
osnov posjeda i savjesnost posjednika.
Ako je tu`ilac smatrao da mu tu`iteljica ne ispunjava obavezu iz ugovora o zakupu,
mogao se obratiti tu`bom sudu radi za{tite svoga povrije|enog prava, jer nema pravo da samo-
voljno skida vrata sa poslovnog prostora i iz njega iznosi tu`iteljicin inventar.

NAKNADA NEIMOVINSKE [TETE


1. ^lanom 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima („Slu`beni list RBiH“, broj
2/92, 13/93 i 13/94, te „Slu`bene novine FBiH“, broj 29/03) odre|eno je da je onaj
ko drugom prouzrokuje {tetu istu du`an naknaditi, ukoliko ne doka`e da je {teta
nastala bez njegove krivice.
Pravosna`na krivi~na presuda je apsolutan dokaz u predmetu naknade {tete. U parni~nom
postupku sud je vezan za ovakvu presudu u pogledu postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgov-
ornosti u~inioca, jer tako propisuje odredba ~lana 12. stav 3. Zakona o parni~nom postupku.
Krivica tu`enog za {tetne posljedice povrede, koje su predmet tu`benog zahtjeva, utvr|ena
je pravosna`nom presudom Op}inskog suda u Visokom broj: K-213/02 od 17.09.2003. godine.
Tu`eni nije dokazao da je tu`ilac na bilo koji na~in doprinio nastanku {tete pa sud nije
prihvatio prigovor podijeljene odgovornosti jer nisu ispunjene pretpostavke za primjenu
odredbe ~lana 192. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima.
Odlu~uju}i o visini tra`ene {tete sud je imao u vidu kriterije iz odredbe ~lana 200. Zakona
o obligacionim odnosima, a to su intenzitet i trajanje pretrpljenih bolova i straha, trajne
posljedice povrede u obliku umanjenja `ivotne aktivnosti, zna~aj povrije|enog dobra i cilj
kome slu`i ova naknada.
Tu`iocu je dosu|ena naknada {tete po osnovu pretrpljenih fizi~kih bolova u iznosu od
1.400,00 KM, pretrpljenog straha 400,00 KM i du{evnih bolova zbog umanjenja `ivotne
aktivnosti 2.000,00 KM.
Sud ocjenjuje da su svi navedeni iznosi primjereni okolnostima konkretnog slu~aja i da
ne odstupaju ni od postoje}e sudske prakse u sli~nim situacijama.
Na ukupan dosu|eni iznos naknade nematerijalne {tete od 3.800,00 KM tu`iocu je prim-
jenom ~lanova 1. i 2. Zakona o visini stope zatezne kamate („Slu`bene novine FBiH“, broj
8/96, 27/98 i 51/01) dosu|ena i zatezna kamata po~ev od presu|enja do isplate, {to je u okviru
njegovog tu`benog zahtjeva za ovo sporedno potra`ivanje.

2. ^lanom 376. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima („Slu`beni list SRBiH“, broj
2/92, 13/93 i 13/94, te „Slu`bene novine FBiH“, broj 29/03) odre|eno je da
potra`ivanje naknade prouzrokovane {tete zastarijeva za 3 (tri) godine od kada je
o{te}eni doznao za {tetu i lice koje je {tetu u~inilo.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 65
Prema usvojenoj sudkoj praksi smatra se da je o{te}eni sazanao za {tetu zbog pretrpljenih
fizi~kih bolova i pretrpljenog straha onda kada su ti bolovi i strah prestali, a za {tetu zbog sman-
jenja `ivotne aktivnosti i naru`enosti kada je njegovo zdravstveno stanje stabilizirano.
Po{to je tu`ba u ovoj pravnoj stvari podnesena 23.12.2002. godine, a tu`ilac je za
posljednju posljedicu pretrpljene povrede – prijeloma kralje`nice saznao najkasnije krajem
augusta 1998. godine, Sud zaklju~uje da je osnovan prigovor tu`ene da je tu`io~evo pravo na
potra`ivanje zastarjelo.
Zato je usvojen prigovor zastare, pa je tu`beni zahtjev u odnosu na nematerijalnu {tetu u
ukupnom iznosu od 100.000,00 KM odbijen kao neosnovan.
Napominje se da povremeni bolovi i strah niskog intenziteta kao trajna posljedica zado-
bivene povrede nisu osnov za naknadu nematerijalne {tete.
Tako|e je zastarjelo i pravo na potra`ivanje materijalne {tete po{to je tu`ilac odmah saz-
nao da je od posljedica ranjavanja uginulo 10 njegovih ovaca.
O tro{kovima postupka odlu~eno je na osnovu odredbi ~lana 323. stav 1. i ~lanova 324.
332. i 333. Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Dosu|eni tro{kovi u ukupnom iznosu od 2.317,85 KM odnose se na: sastav odgovora na
tu`bu, pristup na ro~i{te dana 01.07.2004. godine, pristup na ro~i{te dana 11.04.2006. godine
i pristup na glavnu raspravu dana 04.05.2006. godine (za svaku navedenu preduzetu radnju po
579,46 KM).
Sve ove tro{kove zakonski zastupnik tu`ene odre|eno je tra`io u zavr{noj rije~i na kraju
glavne rasprave prilo`iv{i tro{kovnik, a isti mu pripadaju na osnovu ~lanova 12. i 13. stav 1.
ta~ka 1. b i c Tarife o nagradama i naknadi tro{kova za rad advokata („Slu`bene novine FBiH“,
broj 22/04).
Dosu|ene parni~ne tro{kove ~ine izdaci koji su bili potrebni u toku postupka izme|u
stranaka. Po{to je tu`ilac u cijelosti izgubio parnicu, du`an je tu`enoj isplatiti tro{kove u ukup-
nom iznosu od 2.317,85 KM.

UTVR\ENJE PRAVA SLU@NOSTI


1. Prema odredbi ~lana 60. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine
FBiH“, broj 6/98 i 29/03) stvarna slu`nost sti~e se dosjelo{}u kada je vlasnik
povlasne nekretnine fakti~ki ostvarivao slu`nost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik
poslu`ne nekretnine se tome nije protivio.
^lanom 61. stav 1. istog Zakona odre|eno je da vlasnik povlasne nekretnine ima pravo
tu`bom zahtijevati da se prema vlasniku poslu`ne nekretnine utvrdi postojanje stvarne
slu`nosti.
Na osnovu iskaza svjedoka Dike Avdi}, Mehe [abi}a, Adema Bukvi}a i Ibrahima Huki}a
te neposrednim uo~avanjem utabane staze na licu mjesta, sud je utvrdio da su tu`ilac i njegovi
preci vi{e od 20 godina nesmetano koristili pje{a~ku stazu koja vodi preko nekretnine tu`enog
pa su ispunjene opisane zakonske pretpostavke za sticanje stvarne slu`nosti dosjelo{}u.
Tako|e je utvr|eno da je tu`eni unazad dva-tri mjeseca od podno{enja tu`be po~eo
zabranjivati tu`iocu da koristi spornu slu`nost.
Zato je sud usvojio tu`beni zahtjev koji se odnosi na utvr|enje prava slu`nosti prolaza
pje{ice preko nekretnine tu`enog k.~. 573 Gradili{te, kao poslu`nog dobra, u {irni od 0,80 m,
a du`ini 34 m, u korist tu`io~eve parcele Gradili{te k.~. 72, kao povlasnog dobra.
66 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
2. Odredbom ~lana 60. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine
FBiH“, broj 6/98 i 29/03) propisano je da se stvarna slu`nost sti~e dosjelo{}u kada
je vlasnik povlasne nekretnine fakti~ki ostvarivao slu`nost za vrijeme od 20 godina, a
vlasnik poslu`ne parcele se tome nije protivio.
U konkretnom slu~aju sud je utvrdio da su tu`iteljica i njeni roditelji vi{e od 20 godina
nesmetano pje{ice i kolima dolazili preko parcele tu`enog u du`ini od 26 m, a {irini 3 m
pravcem sjever-jug uz cijelu zapadnu me|u, te da se tu`eni unazad deset mjeseci po~eo protiv-
iti kori{tenju sporne slu`nosti.
Iskaze saslu{anih svjedoka o nesmetanom vr{enju sporne slu`nosti u du`em vremenskom
periodu od 20 godina od strane tu`iteljice i njenih roditelja, imaju upori{te i u stanju na terenu
koje je sud uo~io neposrednim zapa`anjem prilikom obavljanja uvi|aja.
Na osnovu iznesenog sud je donio presudu kojom je utvrdio da je tu`iteljica stekla pravo
slu`nosti kolskog i pje{a~kog puta u du`ini od 26 m, a {irini 3 m koji vodi pravcem sjever-jug
uz cijelu zapadnu me|u nekretnine tu`enog k.~. broj 1745/8 zvane Kr~evina, upisane u z.k.
ulo{ku broj 141 k.o. Bajvati, kao poslu`nog dobra, u korist njene parcele k.~. broj 1745/4 zvane
Kr~evina upisane u z.k. ulo{ku broj 47 k.o. Bajvati, kao povlasnog dobra.

UTVR\ENJE PRAVA VLASNI[TVA


1. ^lanom 43. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine FBiH“, broj
6/98 i 29/03) odre|eno je da vlasnik mo`e tu`bom zahtijevati od posjednika povra}aj
individualno odre|ene stvari. Vlasnik mora dokazati da ima pravo vlasni{tva na stvar,
~iji povra}aj tra`i, kao i da se ona nalazi u fakti~koj vlasti tu`enog.
U konkretnom predmetu nije sporno da je tu`ilac vlasnik neposjednik parcele broj 8 Vila
povr{ine 890 m2 upisane u z.k. broj 402 k.o. Breza, a da je tu`eni posjednik nevlasnik iste
nekretnine.
S obzirom na postojanje ove dvije bitne ~injenice, sud je usvojio tu`beni zahtjev pa je
presudom obavezao tu`enog da tu`iocu preda u posjed spornu parcelu u roku od 30 dana.
U ovoj pravnoj stvari tu`eni nije istakao bitne prigovore koji negiraju, ukidaju ili
odga|aju tu`io~ev zahtjev ve} je predaju sporne parcele uslovio prethodnim vra}anjem dugo-
vanog iznosa od 5.000,00 KM {to ne mo`e uticati na odluku o tu`benom zahtjevu.
Ako je tu`ilac zaista du`an odre|eni iznos novca, ovo potra`ivanje tu`eni mo`e ostvari-
vati u posebnoj parnici.

2. ^lanom 43. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine FBiH“, broj


6/98 i 29/03) odre|eno je da vlasnik mo`e tu`bom zahtijevati od posjednika povra}aj
individualno odre|ene stvari. Vlasnik mora dokazati da ima pravo vlasni{tva na
stvari, ~iji povra}aj tra`i, kao i da se ona nalazi u fakti~koj vlasti tu`enog.
U ovom predmetu tu`ilac je dokazao da mu je tu`eni bespravno prisvojio dio njegove
nekretnine k.~. 636/1 zvane Brezica upisane u z.k. ul. broj 175 k.o. Olovo koji se prote`e
njenom ju`nom stranom i grani~i sa parcelom tu`enog, a ~ija povr{ina iznosi 86 m2.
Zato je sud djelimi~no usvojio tu`beni zahtjev pa je obavezao tu`enog da tu`iocu vrati
sporni dio nekretnine koji je na skici vje{taka geometra Augustina Frani}a od 16.11.2004.
godine prikazan crvenom bojom, a ~ije su krajnje ta~ke ozna~ene slovima A, B, C i D.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 67
Preostali dio tu`benog zahtjeva za predaju povr{ine od 102,00 KM odbijen je kao
neosnovan jer je tu`ilac dokazao da mu je tu`eni pomijeranjem ograde u njegov posjed zauzeo
povr{inu od 86 m2.

PONI[TENJE RJE[ENJA O PRESTANKU RADNOG ODNOSA


1. Na osnovu iznesenog Sud je zaklju~io da je neprihvatljiva tvrdnja tu`ene iznesena u
obrazlo`enju rje{enja broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005. godine da je Komisija za
izbor sa~inila rang listu prijavljenih kandidata na osnovu koje je donesena odluka o
izboru na odgovaraju}e radno mjesto u skladu sa odredbama ~lanova 8. do 27.
Pravilnika o na~inu zapo{ljavanja i odabira dr`avnih slu`benika i zaposlenika
Uprave za indirektno oporezivanje BiH broj: 01-1483 od 27.09.2004. godine.
Sud je usvojio tu`beni zahtjev opredijeljen na poni{tenje rje{enja Uprave za indirektno
oporezivanje BiH broj: 34-7122-1/04 od 08.02.2005. godine jer je utvrdio da je nezakonito.
Zadatak Komisije tu`ene je bio da izvr{i kontrolu ispunjavanja uslova iz internog oglasa
i odredi u`i izbor kandidata sa kojim vodi intervju.
Nelogi~no je da kandidat, koji nema jedan od bitnih uslova propisanih oglasom – odgo-
varaju}u stru~nu spremu, dobije ve}i broj bodova od tu`ioca za kojeg je nesporno da ispunja-
va sve kriterije internih oglasa za radna mjesta za koja je podnio prijave.
Sud posebno ukazuje na odredbu ~lana 3. Pravilnika o na~inu zapo{ljavanja i odabira dr`avnih
slu`benika i zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH kojom se tu`ena obavezala da }e
tokom procedure obezbijediti zakonitost, transparentnost, pravedenost, javnost konkurencije i izbor
kandidata koji posjeduju najbolje profesionalne, stru~ne i eti~ke kvalitete i sposobnosti.
U ovom sporu izme|u stranaka tu`ilac je dokazao da se tu`ena nije pona{ala na na~in
naveden u op{tem aktu koji je sama donijela.
Sud je odbio tu`beni zahtjev za obavezivanje tu`ene da tu`ioca vrati na rad i rasporedi na
odgovaraju}e radno mjesto jer poni{tenje pobijanog rje{enja, kojim je odlu~eno o prigovoru, ne
predstavlja automatski i odluku tu`ioca na neko od radnih mjesta na koje je aplicirao. Ovu
odluku tu`ena }e donijeti u ponovljenom postupku, jer poni{tenje rje{enja o odbijanju prigov-
ora vra}a situaciju u stanje prije njegovog dono{enja.
O tro{kovima postupka odlu~eno je na osnovu odredbi ~lana 323. stav 1. i ~lanova 324.
i 333. Zakona o parni~kom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Dosu|eni tro{kovi u ukupnom iznosu od 1.680,00 KM odnose se na: 240,00 KM za sas-
tav tu`be, pristupe na dva pripremna ro~i{ta po 480,00 KM i jedno ro~i{te za glavnu raspravu
od 480,00 KM.
Navedene tro{kove punomo}nik tu`ioca odre|eno je tra`io u zavr{noj rije~i na kraju
glavne rasprave, a isti mu pripadaju na osnovu odredbi ~lanova 12. i 13. stav 1. ta~ka 1. b i c,
Tarife o nagradama i naknadi tro{kova za rad advokata („Slu`bene novine BiH“, broj: 22/04).
Dosu|ene parni~ne tro{kove ~ine izdaci koji su bili potrebni u toku postupka izme|u
stranaka. Po{to je tu`ena u cijelosti izgubila spor, du`na je tu`iocu isplatiti tro{kove u ukup-
nom iznosu od 1.680,00 KM.

2. Shodno odredbi ~lana 8. Uredbe o primjeni Zakona o dr`avnoj upravi na podru~uju


HZ HB za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti, radni odnos u organu uprave
HZ HB zasnivan je „na odre|eno vrijeme“, to jest dok traje ratno stanje ili neposred-
68 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
na ratna opasnost“. Stoga je i radni odnos tu`ioca u Carinskoj upravi HZ HB mogao
imati karakter radnog odnosa na odre|eno vrijeme, a ne na neodre|eno vrijeme, jer
bi to bilo suprotno navedenoj odredbi Uredbe.
Takav radni odnos mogao je trajati najdalje do prestanka ratnog stanja ili neposredne
ratne opasnosti. Odluka o prestanku primjene Odluke o progla{enju neposredne opasnosti na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine FBiH“, broj 25/96) stupila je na
snagu danom objavljivanja u slu`benom glasilu. Kako je objavljena 22.12.1996. godine, radni
odnos tu`iocu mogao je trajati najdalje do 31.12.1996. godine.
Prema tome, poslije 23.12.1996. godine tu`ilac je mogao raditi samo na osnovu nekog
novog radnog odnosa, a ne onog zapo~etog 19.12.1994. godine.
Na osnovu iznesenog sud je usvojio tu`beni zahtjev u cijelosti pa je tu`iocu, pored
utvr|enja trajanja njegovog radnog odnosa u periodu od 19.12.1994. godine do 23.12.1996.
godine, dosudio je nov~anu naknadu za period od 20.01.1995. godine do 23.12.1996. godine
u iznosu od 9.080,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od presu|enja do isplate. Ovaj
dosu|eni iznos odnosi se na neispla}ene pla}e tu`iocu u navedenom periodu i njegova visina
nije bila sporna.

OBRAZLO@ENJE OSTALIH PRESUDA


U obrazlo`enju presude na osnovu priznanja treba ukratko istaknuti razloge koji oprav-
davaju dono{enje takve odluke. To su: da je tu`eni do zaklju~enja glavne rasprave priznao
utu`eno potra`ivanje i da se u konkretnom slu~aju ne radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu
raspolagati.
U obrazlo`enju presude na osnovu odricanja sud je du`an navesti da se tu`ilac do
zaklju~enja glavne rasprave odrekao tu`benog zahtjeva pa da je bez daljnjeg raspravljanja
donesena presuda kojom je odbijen tu`beni zahtjev uz preciziranje njegovog sadr`aja.
I u obrazlo`enju presude zbog propu{tanja treba iznijeti samo razloge koji opravdavaju
dono{enje ovakve odluke, a to su: da je tu`enom uredno dostavljena tu`ba, da on u zakonskom
roku nije ulo`io odgovor na tu`bu i da je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja.
Tako|e treba ista}i da se ne radi o tu`benom zahtjevu koji je o~igledno neosnovan ili
zahtjevu kojim stranke ne bi mogle raspolagati.

PRAVNA POUKA
Prema odredbama ~lana 191. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine, ~lana 191. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Republike Srpske i ~lana 158.
stav 1. Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine pismeno izra|ena pre-
suda mora imati: uvod, izreku, obrazlo`enje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka
protiv presude.
Samo u odredbi ~lana 268. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne
i Hercegovine nije navedeno da je i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka sastavni
dio sadr`aja presude.
Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti `albu u roku od 30
dana od dana dono{enja presude, a ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama o dostavi,
30 dana nakon dostave prepisa presude, ako nije odre|en drugi zakonski rok.
Taj drugi zakonski rok odre|en je u mjeni~nim i ~ekovnim stvarima i iznosi 15 dana.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 69
Isti rok je odre|en i za izjavljivanje `albe protiv rje{enja donesenog u parnici zbog
smetanja posjeda, protiv presude kojom je odlu~eno o sporu iz radnog odnosa i protiv presude
kojom se zavr{ava spor male vrijednosti.
U pravnoj pouci trebalo bi navesti i obavezu stranke da plati taksu na `albu u odre|enom
iznosu, a dokaz o pla}enoj taksi prilo`i uz izjavljeni pravni lijek.
Razlog za ovakvo postupanje je da stranka treba biti obavije{tena da mora platiti i sud-
sku taksu na eventualno izra`enu `albu protiv sudske odluke.
Na{i sudovi u uputstvu o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude uglavnom
ne upozoravaju stranke o obavezi pla}anja sudske takse pa bi trebalo mijenjati dosada{nju sud-
sku praksu.
Ako stranka bude na vrijeme upozorena o iznosu sudske takse koju je du`na platiti na izjavl-
jeni pravni lijek, sigurno bi kriti~nije donosila odluku o tome da li }e se `aliti protiv presude.
Ukoliko sud da pogre{nu uputu o roku za izjavljivanje pravnog lijeka, stranka ne bi
mogla snositi {tetne posljedice pa bi i pravni lijek, izjavljen u pogre{no ozna~enom roku u
uputstvu, trebalo prihvatiti da je blagovremeno ulo`en.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 71

PODMODUL IV
JEZIK SUDSKIH ODLUKA

Prema Pravilniku o unutra{njem poslovanju redovnih sudova tekst sudskih odluka mora
biti napisan jasno i sa`eto.
„U pisanom otpravku presude treba se dr`ati zakonske terminologije, a u svakom slu~aju
izbjegavati upotrebu stranih rije~i i rije~i koje nisu usvojene u redovnom saobra}aju u sudu.
Izlaganje mora biti jasno i razumljivo, a izra`avanje da odgovara ugledu suda i da bez
potrebe ne vrije|a ni~iju osjetljivost.“
Po{to sud presudu pi{e za stranke u postupku, i tu`ilac i tu`eni moraju razumjeti sve ono
{to je u sadr`aju ove odluke izneseno.
Re~enica treba biti jasna, nedvosmislena i dore~ena. Trebalo bi izbjegavati izra`avanje
suvi{e dugim re~enicama jer je takav na~in izno{enja razloga o odluci strankama te{ko pratiti
i shvatiti smisao zaklju~aka suda.
U jednoj re~enici treba iznijeti samo jednu ili dvije va`ne tvrdnje.
Tekst presude treba biti pregledno napisan. Ovo }e se posti}i ako je tekst razdvojen na
pojedina~ne pasuse. U svakom od pasusa treba biti iznesena mala rasprava koja ima uvod,
razvijanje i zaklju~ak.
^italac }e bolje razumjeti tekst ako jedan pasus obja{njava jednu stvar, nego ako se u
istom pasusu obrazla`u razli~ite stvari.
Jezik prava treba biti takav da je prilago|en prosje~noj osobi. Treba u~initi napor da se
kompleksni argumenti u~ine jasnim i takvoj osobi. Jezik treba biti sa`et, jasan, sadr`ajan i u
skladu sa va`e}im pravopisnim pravilima.
Nedopustivo je u presudi upotrebljavati nepotrebne rije~i i besmislene izraze na primjer:
„stalna je konstanta“; „cirka oko“; „memorija pam}enja“; „nastavak kontinuiteta“ i sli~no. U
svim navedenim izrazima nelogi~no su upotrijebljene dvije rije~i koje imaju isto zna~enje pa
je dovoljan samo jedan od citiranih pojmova.
Prema postoje}oj sudskoj praksi presude na{ih sudova su ~esto pisane neadekvatnim, nejas-
nim i nedore~enim jezikom. Treba ulo`iti adekvatan trud da jezik presuda bude koncizan, nau~no
precizan, a istovremeno svakome, kome je dostupna sudska odluka, shvatljiv i jednostavan.
Navedeni na~in izra`avanja od sudija zahtijeva ne samo znanje, volju i izvanredan napor
ve} i ~itav postupak preispitivanja pravnih i narodnih izraza kako bi upotrijebio one najpriklad-
nije konkretnoj situaciji. U presudama treba iznositi potpune misli tako da ~itaocu ne preostane
ni{ta da podrazumijeva, da pretpostavlja ili da naga|a.
Posebno se ukazuje da vje{taci prilikom sa~injavanja nalaza i mi{ljenja, ~ak i u jednos-
tavnijim stvarima, imaju veoma nagla{en nau~ni pristup i uglavnom upotrebljavaju rije~i i
izraze koje ve}ina ljudi ne mo`e razumjeti. Zato sud od vje{taka treba tra`iti da se izra`ava
rije~ima, izrazima i pojmovima koji su bliski i razumljivi strankama, te da stru~ne izraze preve-
du na obi~no zna~enje.
Sud u obrazlo`enju presuda mo`e napisati obja{njenje stru~nih termina u posebnoj
re~enici, ali i u zagradi.
72 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Obja{njenje mo`e iznijeti i u istoj re~enici, na primjer poslije izraza „drugim rije~ima“...
Prvi puta upotrijebljeni stru~ni termin u tekstu dobro bi bilo napisati kurzivom i na taj
na~in naglasiti da ta rije~ ima va`nu ulogu.
Prema postoje}oj sudskoj praksi ako je tu`bu podnijela osoba `enskog pola, njenu
strana~ku ulogu sudovi uglavnom ozna~avaju u mu{kom rodu (na primjer „tu`ilac Ana
Stani}“..., umjesto „tu`iteljica Ana Stani}“...). Tako|e i ostale izraze pi{u u mu{kom rodu (na
primjer „tu`ilac je naveo“..., umjesto „tu`iteljica je navela“...).
Ovakav na~in izra`avanja nije u duhu Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i
Hercegovini („Slu`beni glasnik BiH“, broj 16/03) i predstavlja vid diskriminacije po osnovu
spola u javnoj komunikaciji.
Trebamo se {to prije naviknuti i na pravilno ozna~avanje stranaka kada se u postupku
pojavljuju osobe razli~itog spola.
Posebno se napominje i da je veoma va`no i pa`ljivo pro~itati sa~injeni pismeni otpravak
presuda da bi se kriti~ki preispitala njihova argumentacija, ispravile nejasne ili dvosmislene
formulacije, pravopisne, slovne i druge tehni~ke gre{ke.
Osim stranaka, nakon proteka du`e vremena, na{e presude pro~itaju i druge osobe u razn-
im situacijama: na primjer prilikom uvida u odluku koju je stranka prilo`ila kao dokaz za
odre|enu tvrdnju u pokrenutom sudskom postupku. Tako|e sudski pripravnici i sudije bez
iskustva, ~itaju}i na{e presude, vje`baju vje{tinu pisanja otpravka sudske odluke pa im one
zaista trebaju biti uzor u svakom pogledu.

SUDSKA PRAKSA

U ovom tekstu bi}e navedeni primjeri iz obrazlo`enja presuda koji se odnose na


izra`avanje dugim re~enicama i pojedina~ni primjeri u kojim su pogre{no upotrijebljene
odre|ene rije~i ili izrazi (pod oznakom #).
Tako|e }e biti navedeni isti primjeri u kojim su ispravljene uo~ene gre{ke (pod oznakom *).
# 1. Ne mogu se prihvatiti navodi tu`iteljice o tome da vje{tak nije dao relevantan
odgovor, niti je odgovorio ni na jedno pitanje, postavljeno od strane tu`iteljice, s
obzirom da iz nalaza vje{taka gra|evinske struke Ma~ak Nijaza datog u pismenoj
formi od 14.07.2004. godine, kao i iz iskaza vje{taka datog na raspravi 20.08.2004.
godine, proizlazi da se nakon izvr{ene provjere u stanu tu`iteljice nisu mogli utvrditi
pojave {umova nepodno{ljive ~ujnosti ili hu~anje vode, te da sa tehni~kog aspekta
izmje{tanja instalacije na balkon ne odudara od propisa i pravila koje vrijede za
ku}ne instalacije, te da vertikalne dovodne cijevi nisu dirane od strane tu`ene, pa je
sud prihvatio u potpunosti nalaz i mi{ljenje vje{taka, koji je po mi{ljenju ovog suda,
ura|en stru~no i objektivno.
* Neprihvatljivi su prigovori tu`iteljice na nalaz i mi{ljenje vje{taka gra|evinske struke
Ma~ak Nijaza. Iz ovog nalaza nesumnjivo proizlazi da se u stanu tu`iteljice ne ~uju
nikakvi nepodno{ljivi {umovi ili hu~anje vode. U ovu ~injenicu vje{tak se uvjerio
neposrednim opa`anjem. Tu`iteljica nije dokazala svoje tvrdnje na kojim zasniva
tu`beni zahtjev.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 73
# 2. Sud je odbio tu`ioca sa zahtjevom za naknadu sudskih tro{kova koji se odnose na
taksu na tu`bu u iznosu od 30,00 KM, jer je ~lanom 386. stav 1. Zakona o parni~nom
postupku propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du`na je protivnoj stran-
ci naknaditi tro{kove, iz razloga {to tu`ilac u toku ~itavog postupka nije dokazao da je
uplatio sudsku taksu na tu`bu, zbog ~ega nema pravo tra`iti nadokandu istih, jer je
~lanom 5. Zakona o sudskim taksama Zeni~ko-dobojskog kantona („Slu`bene novine
ZE-DO kantona“, broj 1/97, 11/98, 14/98, 16/00 i 4/04) propisano da se taksa pla}a
u trenutku nastanka taksene obveze, iz ~ega proizlazi da je tu`ilac bio du`an platiti
sudsku taksu na tu`bu u vrijeme podno{enja tu`be, pa s obzirom da to nije u~inio, nema
pravo na naknadu dijela tro{kova postupka koji se odnosi na pla}anje sudske takse na
tu`bu, zbog ~ega se u tom dijelu mu ne mogu dosuditi tro{kovi postupka.
* Sud nije dosudio tu`iocu 30,00 KM na ime takse na tu`bu jer nije dokazao da je imao
tro{kove po ovom osnovu. Naime, tu`ilac nije platio sudsku taksu.
# 3. Op}inski sud u Zenici, po sudiji Ani} Darku, u pravnoj stvari...
* Op}inski sud u Zenici, sudija Ani} Darko, u pravnoj stvari...
# 4. Tu`iteljica dr`i da je tu`eni odgovoran za nastalu {tetu...
* Tu`iteljica tvrdi da je tu`eni odgovoran za nastalu {tetu...
# 5. Tu`ilac je preko punomo}nika podnio tu`bu...
* Tu`ilac je ovlastio punomo}nika da podnese tu`bu...
# 6. Tu`eni je naveo pisano izja{njenje u podnesku od 23.12.2003. godine ...
* Tu`eni se izjasnio o nalazu i mi{ljenju vje{taka u podnesku od 23.12.2003. godine...
# 7. Tu`ilac je protiv tu`enog podnio tu`bu, a radi ni{tavosti...
* Tu`ilac je podnio tu`bu u kojoj je tu`beni zahtjev opredijelio na utvr|enje ni{tavosti
ugovora o poklonu...
# 8. Sud je utvrdio da je tu`ilac vlasnik sa jednom polovinom dijela na parceli...
* Sud je utvrdio da je tu`ilac suvlasnik sa jednom polovinom dijela na parceli...
# 9. Sud je dodijelio malodobno dijete majci...
* Sud je povjerio malodobno dijete parni~nih stranaka na za{titu i vaspitanje majci...
# 10. Zastara potra`ivanja te~e od momenta saznanja...
* Po~etak roka zastare prava na potra`ivanje treba ra~unati od 11.03.2003. godine...
# 11. Analizom provedenih dokaza nesumnjivo proizlazi...
* Na osnovu ocjene svih provedenih dokaza sud je utvrdio...
# 12. Na osnovu izlo`enog da se zaklju~iti...
* Na osnovu izlo`enog sud je zaklju~io...
# 13. Sud je kao nesporno utvrdio da je tu`iteljica nezaposlena...
* Nije bilo sporno izme|u stranaka da tu`iteljica nije zaposlena...
# 14. Sud smatra da je tu`eni poru{io tu`io~evu ogradu...
* Sud je utvrdio da je tu`eni poru{io tu`io~evu ogradu...
# 15. Sud je ocijenio vje{ta~ki nalaz...
* Sud je ocijenio nalaz vje{taka...
74 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
# 16. U prilog ovoj tvrdnji ide odredba ~lana 230. stav 2. Porodi~nog zakona...
* ^lanom 230. stav 2. Porodi~nog zakona odre|eno je da su roditelji prvenstveno
obavezni da izdr`avaju maloljetnu djecu...
# 17. Sud je do{ao do saznanja da je tu`ilac po~eo graditi ku}u na spornom dijelu parcele...
* Sud je na osnovu iskaza saslu{anih svjedoka utvrdio da je tu`ilac po~eo graditi ku}u
na spornom dijelu parcele...
# 18. Tu`iteljica nalazi odgovornost ~etverotu`enog...
* Tu`iteljica tvrdi da je tu`eni Ivo Ani} odgovoran...
# 19. Sud je do{ao do zaklju~ka da pojedina~ni iznosi nematerijalne {tete adekvatna
naknada...
* Sud je zaklju~io da su pojedina~ni iznosi nematerijalne {tete adekvatna naknada...
# 20. Odlu~uju}i po prigovoru podijeljene odgovornosti sud je utvrdio da tu`eni nije
prvi udario tu`ioca sa kamenom...
* Odlu~uju}i o prigovoru podijeljene odgovornosti sud je utvrdio da tu`eni nije prvi
udario tu`ioca kamenom...

PRIMJERAK PRESUDE U KOJOJ JE RASPRAVLJANO O PRIGOVORU PODI-


JELJENE ODGOVORNOSTI
OP]INSKI SUD KAKANJ
Broj: P-282/2000
Kakanj, 26.03.2001. godne

U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Op}inski sud Kakanj, sudija F.^., kao sudija pojedinac, uz u~e{}e zapisni~ara Z.[., u
parni~nom predmetu tu`ioca ^.T., sina H. iz sela Na`bilj, op}ina Kakanj, koga zastupa
punomo}nik P.[., advokat iz Kaknja, protiv tu`enog: RMU «K.» DOO KAKANJ, koga zastupa
punomo}nik J.T., pravnik iz Kaknja, generalna punomo}, radi naknade {tete, V.S. 7.700,00 KM,
na glavnoj usmenoj i javnoj raspravi odr`anoj dana 26.03.2001. godine, u prisustvu
punomo}nika tu`ioca i punomo}nika tu`enog, donio je sljede}u:

PRESUDU
1. Tu`eni je du`an na ime naknade nematerijalne {tete isplatiti tu`iocu iznose i to:
- za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od 3.130,00 KM,
- za pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 2.400,00 KM,
- za pretrpljeni strah iznos od 1.200,00 KM,
to jest ukupno iznos od 6.730,00 KM (slovima: {esthiljadasedamstotinatrideset KM) sa
zateznom kamatom na taj iznos po~ev{i od dana 26.03.2001. godine, pa do kona~ne isplate.
2. Tu`eni je du`an na ime naknade materijalne {tete isplatiti tu`iocu iznos od 100,00 KM
(slovima: stotinu KM), sa zateznom kamatom na taj iznos po~ev{i od dana
26.03.2001. godine, pa do kona~ne isplate.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 75
3. Tu`eni je du`an naknaditi tu`iocu tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 1.004,00
KM, a sve u roku od 15 dana, ra~unaju}i od dana pravosna`nosti ove presude pod
prijetnjom prinudnog izvr{enja.
4. Sa vi{kom tu`benog zahtjeva tu`ilac se odbija.

O b r a z l o ` e nj e
Tu`ilac je dana 08.11.2000. godine, podnio tu`bu protiv tu`enog radi naknade {tete. U
tu`bi je naveo da je po osnovu nesre}e na poslu koju je tu`ilac imao kao radnik tu`enog dana
28.07.2000. godine, a kojom prilikom je zadobio te{ke tjelesne povrede, u vidu povrede oka, i
umanjenja vida na oku.
Preina~enim i opredijeljenim tu`benim zahtjevom tu`ilac tra`i da se tu`eni obave`e da
na ime naknade nematerijalne {tete isplati tu`iocu iznos i to: za pretrpljene du{evne bolove
zbog umanjenja `ivotne aktivnosti od 20% iznos od 5.000,00 KM, za pretrpljene fizi~ke bolove
iznos od 3.000,00 KM, i za pretrpljeni strah iznos od 1.500,00 KM, to jest ukupno iznos od
9.500,00 KM. Po{to je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20%, tu`ilac od ovog iznosa odbija taj
doprinos, a koji u novcu iznosi 1.900,00 KM, tako da tu`ilac potra`uje od tu`enog na ime
naknade nematerijalne {tete iznos od 7.600,00 KM.
Tu`ilac potra`uje od tu`enog i materijalnu {tetu u iznosu od 100,00 KM, tako da tu`ilac
potra`uje ukupno od tu`enog na ime naknade nematerijalne i materijalne {tete iznos od
7.700,00 KM, sa zateznom kamatom na taj iznos po~ev{i od dana zaklju~enja glavne rasprave,
pa do kona~ne isplate, te da se tu`eni obave`e da naknadi tu`iocu tro{kove parni~nog postup-
ka a prema tro{kovniku koji je punomo}nik tu`ioca ulo`io u spis suda.
U odgovoru na tu`bu i tokom postupka tu`eni je naveo da osnov tu`benog zahtjeva nije
sporan, a isto tako nije sporno da je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20%. Tu`eni smatra, a
kako je to naveo u svom podnesku od 22.02.2000. godine, da bi tu`ilac imao pravo na naknadu
nematerijalne {tete u ukupnom iznosu od 5.120,00 KM, a od ovog iznosa treba odbiti iznos od
870,00 KM, na ime naplate {tete tu`iocu po osnovu kolektivnog osiguranja. Tu`eni je saglasan
da na ime materijalne {tete isplati tu`iocu iznos od 100,00 KM, a da sud odluku o tro{kovima
parni~nog postupka donese razmjernom uspjehu u postupku.
Sud je tokom postupka izveo dokaze uvidom u prijavu o nesre}i na poslu, uvid u medi-
cinsku dokumentaciju za tu`ioca, pro~itao je iskaze svjedoka M.K., sina R. i I.S., sina S., te
nalaz i mi{ljenje vje{taka specijaliste za o~ne bolesti magistra prim. dr. A.^., pa je sud nakon
slobodne ocjene svih izvedenih dokaza, a u smislu ~lana 8. Zakona o parni~nom postupku
Federacije BiH, odlu~io kao u izreci presude iz sljede}ih razloga:
Me|u parni~nim strankama nisu sporni osnov tu`benog zahtjeva, nije sporan procenat
podijeljene odgovornosti 80% prema 20% u korist tu`ioca, tako da je doprinos tu`ioca u
nastaloj {teti 20%, a isto tako me|u parni~nim strankama nije sporna visina materijalne {tete
u iznosu od 100,00 KM.
Me|u parni~nim strankama je sporna visina nematerijalne {tete.
Uvidom u prijavu o nesre}i na poslu i drugim izvedenim dokazima, sud je ustanovio da
je tu`ilac dana 28.07.2000. godine do`ivio nesre}u na poslu u kojoj je zadobio tjelesne
povrede.
Izvr{enim vje{ta~enjem po vje{taku specijalisti za o~ne bolesti magistru prim. dr. A.^.,
sud je ustanovio da je kod tu`ioca kao posljedica nesre}e na poslu do{lo do povre|ivanja
desnog oka, a {to je dovelo do smanjenja o{trine vida i do umanjenja op{te `ivotne aktivnosti
76 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
kod tu`ioca u procentu od 20 %, jer je ovo stanje vida kod tu`ioca definitivno i ono se ne mo`e
korigovati. Tako da je kod tu`ioca kao posljedica povrede na radu do{lo do trajnog umanjen-
ja `ivotne aktivnosti u procentu od 20 %.
Imaju}i u vidu nalaz i mi{ljenje vje{taka, a koji sud u cijelosti prihvata kao objektivan i
stru~no sa~injen, sud smatra da bi tu`ilac imao pravo na nov~anu naknadu za pretrpljene
du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti u iznosu od 5.000,00 KM. Po{to je doprinos
tu`ioca u nastaloj {teti 20 %, to sud od ovog iznosa odbija iznos od 1.000,00 KM, i smatra da
bi tu`ilac imao pravo na pravi~nu nov~anu naknadu za pretrpljene du{evne bolove, zbog uman-
jenja `ivotne aktivnosti u iznosu od 4.000,00 KM.
Tu`ilac }e po osnovu kolektivnog osiguranja po polici kod Osiguravaju}eg zavoda
Sarajevo, Poslovnica Zenica, dobiti iznos od 870,00 KM, a {to nije sporno me|u parni~nim
strankama, pa sud ovaj iznos od 870,00 KM odbija od iznosa od 4.000,00 KM, i sud dosu|uje
tu`iocu na ime pravi~ne nov~ane naknade za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja
`ivotne aktivnosti iznos od 3.130,00 KM, a preko ovog iznosa sud je odbio tu`ioca s tu`benim
zahtjevom kao neosnovanim i previsoko postavljenim.
Kao posljedica povrede na radu kod tu`ioca su bili prisutni bolovi najja~eg stepena
intenziteta od trenutka povre|ivanja pa do pru`anja prve pomo}i, a nakon pru`anja adekvatne
pomo}i bol je bio prisutan kod tu`ioca jo{ oko 7 dana srednjeg stepena intenziteta, pa sud sma-
tra da bi imaju}i u vidu intenzitet bola, tu`ilac imao pravo na nov~anu naknadu za pretrpljene
fizi~ke bolove u iznosu od 3.000,00 KM. Po{to je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20 %, to sud
od ovog iznosa odbija iznos od 600,00 KM, i sud dosu|uje tu`iocu na ime nov~ane naknade za
pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 2.400,00 KM.
U trenutku povre|ivanja tu`ilac je trpio strah najja~eg stepena intenziteta, jer nije
mogao gledati, a bila je prisutna i neizvjesnost dokle }e to stanje trajati. Nakon pru`anja speci-
jalisti~ke stru~ne pomo}i i adekvatne terapije, strah je nestao, a vje{tak u svom nalazu i
mi{ljenju smatra, da je strah najja~eg stepena intenziteta trajao 3 dana, pa sud smatra imaju}i
u vidu nalaz i mi{ljenje vje{taka, a i druge dokaze koje je sud izveo tokom postupka, da bi
tu`ilac imao pravo na nov~anu naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 1.500,00 KM. Po{to
je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20 %, to sud od ovog iznosa odbija iznos od 300,00 KM, i
sud dosu|uje tu`iocu na ime nov~ane naknade za pretrpljeni strah iznos od 1.200,00 KM.
Sud je dosudio ukupno tu`iocu na ime naknade nematerijalne {tete iznos od 6.730,00
KM, kao pravi~nu nov~anu naknadu, a na osnovu odredbe ~lana 200. Zakona o obligacionim
odnosima, a odluku o podijeljenoj odgovornosti, sud je donio na osnovu odredbe ~lana 192.
stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Preko dosu|enog iznosa naknade nematereijalne
{tete, sud je odbio tu`ioca, s tu`benim zahtjevom kao neosnovanim i previsoko postavljenim.
Na dosu|eni iznos nematerijalne {tete sud je obavezao tu`enog da isplati tu`iocu i
zateznu kamatu na osnovu odredbe ~lana 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, na
na~in kako je to navedeno u izreci presude.
Me|u parni~nim strankama nije sporna visina materijalne {tete u iznosu od 100,00
KM, pa je sud obavezao tu`enog da naknadi tu`iocu materijalnu {tetu u iznosu od 100,00 KM,
sa zateznom kamatom na taj iznos, a na na~in kako je to navedeno u izreci presude, a odluku
o visini materijalne {tete sud je donio na osnovu odredbi ~lanova 154, 185. i 189. Zakona o
obligacionim odnosima.
Odluku o tro{kovima parni~nog postupka sud je donio na osnovu odredbe ~lana 144. stav
2. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, pa je sud obavezao tu`enog da
naknadi tu`iocu tro{kove postupka u iznosu od 1.004,00 KM, a koji se sastoje od: takse na tu`bu
od 175,00 KM, takse na presudu u iznosu od 175,00 KM, tro{kova vje{ta~enja u iznosu od 150,00
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 77
KM, te tro{kova sastava tu`be po advokatu u iznosu od 90,00 KM, tro{kova zastupanja tu`ioca
po advokatu na ~etiri odr`ane glavne rasprave u iznosima od po 90,00 KM, po svakoj glavnoj
raspravi, te poreza u iznosu od 54,00 KM, a prema tro{kovniku koji je punomo}nik tu`ioca ulo`io
u spis suda, a koji je sa~injen u skladu sa va`e}om tarifom o nagradama i naknadi tro{kova za
rad advokata. Ovom tarifom je predvi|eno da ako vrijednost predmeta spora iznosi 5.000,00 KM
do 10.000,00 KM, advokat ima pravo na 30 bodova, pa po{to je vrijednost jednog boda 3,00 KM,
advokat ima pravo na iznos od 90,00 KM. Sud je dosudio tu`iocu ukupno na ime naknade nema-
terijalne i materijalne {tete iznos od 6.830,00 KM, i sud je na ovaj dosu|eni iznos primijenio
advokatsku tarifu. Odluku o visini takse na tu`bu i presudu, sud je donio na osnovu ~lana 46. tar-
ifa broj 1 Zakona o sudskim taksama Zeni~ko-dobojskog kantona.
Zbog izlo`enog sud je odlu~io kao u izreci presude.
SUDIJA
F.^.
POUKA: Protiv ove presude mo`e se izjaviti `alba Kantonalnom sudu u Zenici u roku
od 15 dana od dana prijema iste, `alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

PRESUDA KOJOM JE ODLU^ENO O TU@BENOM ZAHTJEVU I O


ZAHTJEVU PROTIVTU@BE
(^lan 74, 176, 191, stav 3. Zakona o parni~nom postupku „Slu`bene novine FBiH“, broj 53/03)
OP]INSKI SUD ZENICA
Broj: P-127/03
Zenica, 15.12.2003. godine
Op}inski sud u Zenici, sudija A.A., u pravnoj stvari tu`ioca M.C. iz Zenice,
Ulica___________, protiv tu`enog A.J. iz Zenice, Ulica_________, kojeg zastupa punomo}nik
B.B., advokat iz Zenice, radi isplate 7.000,00 KM i po protivtu`bi tu`enog A.J. iz Zenice, Ulica
__________, kojeg zastupa punomo}nik B.B., advokat iz Zenice, protiv tu`ioca M.C.,
Ulica________, radi isplate 45.000,00 KM, nakon glavne rasprave u prisustvu stranaka i
punomo}nika tu`enog zaklju~ene dana 01.12.2003. godine, donio je dana 15.12.2003. godine

PRESUDU
Utvr|uje se postojanje potra`ivanja tu`ioca prema tu`enom od 7.000,00 KM.
Utvr|uje se postojanje potra`ivanja tu`enog prema tu`iocu od 40.000,00 KM.
Navedena potra`ivanja se prebijaju pa se tu`iocu nala`e da tu`enom plati 33.000,00 KM
sa zakonskom kamatom od 10.08.2003. godine pa do isplate, kao i da tu`iocu naknadi tro{kove
postupka u iznosu od 4.654,00 KM u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.
Odbija se preostali dio protivtu`benog zahtjeva.

O b r a z l o ` e nj e
Tu`ilac tu`bom od 17.10.2002. godine tvrdi da je tu`enom prodao traktor za iznos od
7.000,00 KM uz obavezu tu`enog da mu cijenu plati do 01.04.2002. godine. Navodi da, iako je
rok za isplatu cijene protekao, tu`eni svoju obavezu da nije ispunio. Predla`e da se tu`enom
nalo`i da mu plati taj iznos od 7.000,00 KM.
78 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Tu`eni u odgovoru na tu`bu priznaje da je zaklju~en Ugovor o prodaji, ali pori~e da je
bio u obavezi platiti tu`iocu navedenu cijenu do 01.04.2002. godine, ve} navodi da je ugov-
oreno da }e on tu cijenu platiti do 01.01.2003. godine. Stavlja prigovor da je tu`ba preuranje-
na i predla`e da se tu`beni zahtjev odbije.
Tu`eni je podnio i protivtu`bu dana 10.08.2003. godine, u kojoj navodi da je tu`iocu
21.01.2002. godine, pozajmio iznos od 45.000,00 KM uz obavezu tu`ioca da mu taj pozajml-
jeni iznos vrati do 01.05.2002. godine, {to tu`ilac s obzirom na predmetnu parnicu odbija
u~initi. Zahtijeva da se nalo`i tu`iocu da mu taj iznos od 45.000,00 KM plati zajedno sa zakon-
skom kamatom od dana podno{enja protivtu`be, i da mu naknadi tro{kove postupka.
U odgovoru na protivtu`bu tu`ilac priznaje da je pozajmio navedenu svotu novca, ali
navodi da je taj iznos u cijelosti vratio. Predla`e da se zahtjev protivtu`be odbije.
U postupku su izvedeni dokazi ~itanjem potvrde o uplati od 02.05.2002. godine kod po{te
Zenica i Ugovora o zajmu zaklju~enim izme|u stranaka 21.01.2002. godine, i saslu{anjem
stranaka.
U odnosu na tu`beni zahtjev, nesporno je me|u strankama da je ugovor o prodaji traktora
zaklju~en i da je ugovorena cijena od 7.000,00 KM. Sporno je da li je cijena dospjela za isplatu.
Ocjenjuju}i provedene dokaze u smislu ~lana 8. Zakona o parni~nom postupku
(„Slu`bene novine FBiH“, broj 53/03) sud ocjenjuje iskaz tu`ioca saslu{anog kao stranke, na
okolnosti dospjelosti obaveze vezano za zahtjev iz tu`be, neposredno uvjerljivijim od iskaza
tu`enog i na osnovu toga utvrdio je da je tu`eni do{ao u zaka{njenje sa ispunjenjem svoje
obaveze (~lan 516. stav 1. u vezi sa ~lanom 324. stav 1. preuzetog Zakona o obligacionim
odnosima, „Slu`bene novine FBiH“, broj 2/92 i 13/94).
Utvr|eno je, dakle, postojanje potra`ivanja tu`ioca prema tu`enom u iznosu od 7.000,00 KM.
U odnosu na protivtu`beni zahtjev sud je na osnovu Ugovora o zajmu od 21.01.2002.
godine zaklju~enog izme|u stranaka – utvrdio da je tu`eni dao tu`iocu zajam u iznosu od
45.000,00 KM uz obavezu tu`ioca da tu svotu vrati do 01.05.2002. godine.
Osnovom potvrde o uplati od 02.05.2002. godine, kod po{te Zenica sud je utvrdio da je
tu`ilac tu`enom vratio dio tog zajma u iznosu od 5.000,00 KM. Ocjenjuju}i iskaz tu`enog,
saslu{anog kao stranke, na okolnosti zahtjeva iz protivtu`be neposredno uvjerljiviji od iskaza
tu`ioca sud je utvrdio da tu`ilac nije vratio preostali dio zajma od 40.000,00 KM.
Protivtu`beni zahtjev osnovan je, dakle za iznos od 40.000,00 KM i u toj visini utvr|eno
je postojanje potra`ivanja tu`enog prema tu`iocu (~lan 562. stav 1. Zakona o obligacionim
odnosima). Naprotiv, ostali dio protivtu`benog zahtjeva u iznosu od 5.000,00 KM je neosno-
van, pa je zbog toga odbijen.
Sud je odu~io o tro{kovima nastalim u vezi sa protivtu`bom osnovom ~lana 386. stav 3.
Zakona o parni~nom postupku, jer tu`eni nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zaht-
jeva, a zbog toga nisu nastali posebni tro{kovi. Tu`enom su utvr|eni tro{kovi sastava protiv-
tu`be u iznosu od 1.827,00 KM, zastaupanja na raspravi od 01.12.2003. godine u istom izno-
su, te tro{kova sudske takse na protivtu`bu u iznosu od 1.000,00 KM ili ukupno 4.654,00 KM
(~lan 387. istog Zakona).
Dakle, utvr|eno je postojanje potra`ivanja tu`ioca prema tu`enom u iznosu od 7.000,00
KM te potra`ivanja tu`enog prema tu`iocu od 40.000,00 KM.
S obzirom na to valjalo je ova potra`ivanja prebiti i nalo`iti tu`iocu da tu`enom isplati
33.000,00 KM sa pripadaju}om zakonskom kamatom od dana podno{enja protivtu`be (~lan
324. stav 1. u vezi sa ~lanom 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima).
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 79
Tu`iocu je tako|er nalo`eno da tu`enom plati i tro{ak postupka od 4.654,00 KM, a na
osnovu naprijed navedenih odredaba.
SUDIJA
A.A.
POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti `albu Kantonalnom sudu Zenica u
roku od 30 dana od dana dono{enja presude u tri primjerka putem ovog suda.

PRIMJERAK PRESUDE KOJOM JE ODLU^ENO O VI[E ISTAKNUTIH


TU@BENIH ZAHTJEVA U JEDNOJ TU@BI
(^lan 55. ZPP-a)
OSNOVNI SUD U BANJALUCI
BROJ: P-1390/05
DANA: 18.05.2007. godine
Osnovni sud u Banjaluci i to sudija N.M. rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja M.C.1 i
M.C.2, oba zastupana po punomo}niku R.B. advokatu iz Banjaluke, protiv tu`enih Z.C. iz
Banjaluke zastupane po punomo}niku B.G. advokatu iz Banjaluke, S.T., D.T., Lj.T., V.T., D.G.,
M.G., Z.G., D.P. r. C., svi zastupani po punomo}niku Z.G. iz ________ Banjaluka, Lj.T., N.T.,
@.T., svi troje nepoznatog boravi{ta, zastupani po privremenom zastupaniku Z.G., J.M. zastu-
panog po staraocu za poseban slu~aj B.P. radniku Centra za socijalni rad Banjaluka, i Z.G.,
radi utvr|enja, te u pravnoj stvari tu`iteljice Z.C. iz Banjaluke zastupane po punomo}niku B.G.
advokatu iz Banjaluke, protiv tu`enih M.C.1 i M.C.2, zastupanih po punomo}niku R.B. i,
advokatu iz Banjaluke, S.T., D.T., L.T., V.T., D.G., M.G., Z.G., D.P. r. C., svi zastupani po
punomo}niku Z.G. iz ____________ Banjaluka, Lj.T., N.T., @.T., svi troje nepoznatog
boravi{ta, zastupani po privremenom zastupaniku Z.G., i Z.G., radi izdvajanja iz ostavinske
mase, po osnovu sticanja u braku, nakon zaklju~ene glavne rasprave odr`ane dana
16.04.2007.godine, Sud je dana 18.05.2007. godine donio sljede}u

PRESUDU
TU@BENI ZAHTJEVI TU@ITELJA M.C.1 i M.C.2 i to prvi postavljeni tu`beni zahtjev,
kao i eventualni tu`beni zahtjev a koji glase: „Utvr|uje se da je kupoprodajni ugovor zaklju~en
izme|u M.C. i J.M. zaklju~en dana 21.04.1955. godine i ovjeren kod Okru`nog suda u
Mariboru, pod brojem Ov-1788/55, o kupoprodaji nekretnina upisanih u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, apsolutno ni{tav, slijedom ~ega se utvr|uje da su tu`itelji M.C.1 i M.C.2 na osnovu
kupoprodajnog ugovora od 21.03.1955. godine, zaklju~enog izme|u pretka tu`itelja C. pok. D.
iz Opsje~kog kao kupca i J.M. iz Maribora kao prodavca, suvlasnici sa po 1/3 dijela na nekret-
ninama upisanim u pl. 195 k.o. Banjaluka VI u naravi k. ~l. 1156 povr{ine 864 m2, /po starom
premjeru dio k.~l. 618/7 /. k. ~. 1155/1 –dvori{te povr{ine 454 m2, ku}a i zgrada povr{ine 242
m2, / po starom premjeru dio k.~. 618/7, dio k.~. 618/25 i dio k.~. 618/27 / i k.~.1155/2 pris-
tupni put povr{ine 26 m2 /stari premjer dio k.~.618/28/ sve upisano u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka
slijedom ~ega se iz ostavinske mase iza ostavioca M.C. sina D. izdvaja 2/3 dijela prava svojine
na predmetnim nekretninama u korist tu`itelja, tako da ostavinsku masu ostavioca ~ini 1/3
dijela na predmetnim nekretninama, {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti ovo izdvajanje.
Nala`e se Zemlji{no-knji`nom odjelenju Osnovnog suda Banjaluka, da u svojim
zemlji{no-knji`nim evidencijama – zemlji{noj knjizi izvr{i uknji`bu navedenih promjena iz
80 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
stava I izreke presude, tako {to }e na predmetnim nekretninama upisanim u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, upisati tu`itelje kao suvlasnike sa po 1/3 dijela“, kao i supsidijarni tu`beni zahtjev
koji glasi:
„Utvr|uje se da su tu`itelji M.C.1 i M.C.2 po osnovu ulo`enih nov~anih sredstava u
izgradnju – sanaciju i adaptaciju nekretnina upisanih u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka, u naravi
stambeni prizemni objekat, dvori{ni prizemni objekat, i gara`ni objekat P+M, te po osnovu
sredstava pokojnog D.C., pretka tu`itelja, ulo`enih u kupovinu predmetnih nekretnina, po
kupoprodajnom ugovoru od 21.03.1955. godine i sredstava dobijenih prodajom imanja u
^elincu, po kupoprodajnom ugovoru od 18.02.1967. godine i 05.04.1972. godine, te po osnovu
sredstava dobijenih prodajom jedne ku}e po kupoprodajnom ugovoru od 27.03.1960. godine,
stekli pravo suvlasni{tva sa po 1/3 dijela na navedenim nekretninama, upisanim u zk. ul. 768
k.o. Banjaluka, a {to se po novom premjeru odnosi na nekretnine upisane u pl. 195 k.o.
Banjaluka VI, slijedom prednjeg se ima izdvojiti 2/3 dijela prava svojine na ovim nekretnina-
ma iz ostavinske mase ostavioca C. pokojnog M., sina D., u korist tu`itelja, tako da ostavinsku
masu ostavioca ~ini 1/3 dijela na navedenim nekretninama, {to su tu`eni du`ni priznati i trp-
jeti ovo izdvajanje.
Nala`e se Zemlji{no-knji`nom odjelenju Osnovnog suda Banjaluka, da u svojim
zemlji{no-knji`nim evidencijama – zemlji{noj knjizi izvr{i uknji`bu navedenih promjena iz
stava I izreke presude, tako {to }e na predmetnim nekretninama upisanim u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, upisati tu`itelje kao suvlasnike sa po 1/3 dijela.“, a sve uz naknadu tro{kova
parni~nog postupka." U CIJELOSTI SE ODBIJAJU KAO NEOSNOVANI.
Tu`ba tu`itelja kojom tra`e da sud nalo`i Katastru nekretnina Grada Banjaluka da u
Katastru nekretnina izvr{i uknji`bu promjena iz stava 1. postavljenog tu`benog zahtjeva i to u
Pl. 195 k.o. Banjaluka VI, kao posjednike sa po 1/3 dijela, ODBACUJE SE ZBOG NENA-
DLE@NOSTI SUDA.
Djelimi~no se usvaja tu`beni zahtjev prvotu`ene – protivtu`iteljice Z.C. iz Banjaluke, te
se utvr|uje da porodi~na stambena zgrada, dvori{ni objekat i gara`a sve izgra|eno na
zemlji{nim parcelama ozna~enim kao k.~. 618/25, 618/27, 618/7, upisane u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, po novom premjeru k.~. 1155/1 i 1156 upisano u pl. br. 196 k.o. Banjaluka VI, pred-
stavljaju zajedni~ku ste~enu bra~nu imovinu tu`iteljice Z.C., r. ^., i pok. M.C. sina D., te je
udio tu`iteljice Z.C., r. ^., u sticanju ove imovine od 1/3 dijela.
Utvr|uje se da {tedni ulog na deviznoj {tednoj knji`ici „Jugobanka“ Filijala
Banjaluka broj 12.40-56343-6, kao i putni~ko vozilo marke „mercedes" 200 D/8 reg. broj
BL 865-00 godina proizvodnje 1971. predstavljaju zajedni~ku ste~enu bra~nu imovinu
tu`iteljice Z.C., r. ^., i pok. M.C. sina D., te da je udio tu`iteljice Z.C., r. ^., u sticanju te
imovine ½ dijela.
Utvr|uje se da imovina, i to porodi~na stambena zgrada, dvori{ni objekat i gara`a
sve izgra|eno na zemlji{nim parcelama ozna~enim kao k.~. 618/25, 618/27, 618/7, upisane
u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka, po novom premjeru k.~. 1155/1 i 1156 upisano u pl. br. 196
k.o. Banjaluka VI, od 1/3 dijela ne spada u zaostav{tinu iza umrlog M.C., tako da se ista
ima izdvojiti u korist Z.C., r. ^., {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti da se tu`iteljica Z.C.,
r. ^., na osnovu ove presude upi{e u javnim knjigama i drugim ispravama kao njen suvlas-
nik i suposjednik sa dijelom od 1/3 dijela, na teret 1/1 dijela prednika parni~nih stranaka
M.C. i to u ZK UL. br. 768 k.o. Banjaluka, odnosno po novom premjeru PL. br. 195 k.o.
Banjaluka VI.
Sa tu`benim zahtjevom preko dosu|enog iznosa tu`ena – protivtu`iteljica Z.C., r. ^., se
odbija kao neosnovanim.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 81
Obrazlo`enje
Tu`itelji su dana 19.09.1981. godine, podnijeli tu`bu protiv tu`enih radi utvr|enja prava
svojine tu`itelja po osnovu ugovora o kupovini i prodaji zaklju~enog izme|u pokojnog D.C.
pretka tu`itelja kao kupca i J.M. iz Maribora kao prodavca, a slijedom ~ega tra`e da se 2/3
dijela prava svojine na nekretninama koje predstavljaju ostavinsku masu ostavioca pok. M.C.
sina D. izdvoji u korist tu`itelja tako da ostavinsku masu ~ini 1/3 dijela ovih nekretnina. U toku
postupka tu`itelji mijenjaju tu`bene zahtjeve te pored prvog primarnog tu`benog zahtjeva
postavljaju i drugi eventualni tu`beni zahtjev, ukoliko sud ne usvoji prvi da usvoji drugi
pimarni tu`beni zahtjev, tako da su u kona~nom postavili tu`beni zahtjev kako je to nazna~eno
u stavu l. i 2. izreke presude /podnesak tu`itelja od 05.10.2006. godine/.
Svoje ~injeni~ne navode iz tu`be obrazla`u tako {to isti~u da je otac parni~nih stranaka
i ostavioca pokojni D.C. iz Opsje~kog, 21.03.1955. godine u Mariboru zaklju~io ugovor o
kupovini i prodaji nekretnine sa J.M., a predmet kupoprodaje su bile neketnine u Banjaluci,
upisane u zk. ul. br. 768 k.o. Banjaluka, a koje nekretnine u naravi predstavljaju jednu poro-
di~nu stambenu zgradu slobodno stoje}u na k~. br. 618/25, da bi podneskom od 05.10.2006.
godine, precizirali zahtjev u pogledu nekretnina tako {to su ozna~ili nekretnine ozna~ene kao
k.~. 1156, k.~.1155/1 i k.~.1155/2, po novom premjeru upisane u pl. 195 k.o. Banjaluka, a {to
po starom premjeru odgovara nekretninama upisanim u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka {to po
starom premjeru odgovara dijelu k.~. 618/7, k.~. 618/25, k.~.618/27 – dio, i dio k.~. 618/28.
Tu`itelji tvrde u toku postupka da je prednik parni~nih stranaka sa J.M. zaklju~io ugov-
or o kupoprodaji predmetnih nekretnina u ime i za ra~un tu`itelja i C. pok. M., ostavioca, kao
svojih sinova sa po 1/3 dijela. Po povratku iz Maribora, predak parni~nih stranaka je obezbi-
jedio nov~ana sredstva u iznosu od 360 tada{njih dinara, a prilikom zaklju~enja kupoprodaje
isplatio je iznos od 140.000 dinara. Me|utim, prilikom isplate drugog dijela nov~anih sredsta-
va u iznosu od 360.000 tada{njih dinara, C. pok. M. pojavljuje se kao kupac sa 1/1 dijela na
istim nekretninama i za istu kupoprodajnu cijenu, a tu`iteljima to nije bilo poznato sve do
otvaranja ostavinskog postupka iza njega, kada je utvr|eno da je dana 21.04.1955. godine,
posredstvom agencije u Mariboru zaklju~io ugovor o kupovini i prodaji istih nekretnina, isti
ugovor ovjerio i proveo kroz zemlji{nje knjige Op{tinskog suda u Banjaluci.
Tu`itelji su imali neograni~eno povjerenje u ostavioca, on im je bio brat i temeljem ovakvog pov-
jerenja tu`itelji su za popravku, dogradnju i sanaciju sporne porodi~ne stambene zgrade i pomo}nih
objekata, dugi niz godina davali ostaviocu nov~ana sredstva za ove potrebe, za potrebe nabavke
putni~kog i teretnog automobila, koje automobile je ostavilac kupio na svoje ime sa znanjem tu`itelja.
U toku 1966. godine, tu`itelji su po{tom poslali pokojnom M.C. 260 USA $, 1967. godine 1.600 USA
$, 1968. godine 200 USA $, 1969. godine – godini potresa za potrebe sanacije 5.200 USA $, u 1970.
godini 1.200 USA $, 1972. godini 5.500 USA $, i tako su poslali ukupan iznos od 42.460 USA $.
Cijene}i prednje, jasno proizilazi da su tu`itelji ne samo suvlasnici sa po 1/3 dijela u
spornim nekretninama temeljem izvr{ene kupovine od njihovog pretka, ve} su kasnijim ulagan-
jem u sanaciji, pro{irenju, adaptaciji i dogradnji dvori{nih objekata, svoj suvlasni~ki dio znat-
no uve}ali, te su tu`itelji u zavr{nom izlaganju istakli putem punomo}nika da je pokojni D.C.
ulo`io u kupovinu predmetnih nekretnina novac od imanja koje je prodao u Opsje~kom kod
^elinca, a da je prednik prvotu`ene, odnosno parni~nih stranaka M.C., koriste}i se zloupotre-
bom povjerenja zaklju~io isklju~ivo ugovor o kupoprodaji na svoje ime i za svoj ra~un, te kako
se radi o ugovoru o kupopordaji koji je u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima, slijedom
~ega je ni{tav shodno odredbi ~l. 103. Zakona o obligacionim odnosima.
U svom zavr{nom izlaganju na okolnosti osnovanosti eventualnog tu`benog zahtjeva,
tu`itelji isti~u da su u sanaciju i izgradnju predmetnih nekretnina ulo`ili oko 40.000 USA $, o
82 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
~emu u spisu postoje ulo`ene uplatnice – priznanice, da je prema kupoprodajnom ugovoru od
18.02.1967. godine i 05.04.1972. godine pok. D.C., otac tu`itelja i pok. M. prodao svoje iman-
je u ^elincu, da je prema kupoprodajnom ugovoru od 27.03.1960. godine pok. M.C. jednu ku}u
pobli`e opisanu u nalazu sudskog vje{taka M.K. od 02.05.2006.godine, pod ta~kom III na
strani 3. navedenog nalaza sa pripadaju}im zemlji{tem od 360 m2, prodao Opa~i} Iliji.
Vrijednost predmetne ku}e prema nalazu navedenog vje{taka M.K. sa stanjem na dan kupovine
iznosila je 105.224 KM {to u procentu od utvr|ene ukupne vrijednosti nekretnina kupljenih
1955. godine, izosi 20% /ukupna vrijednost predmetnih nekretnina sa stanjem na dan kupovine
iznosila je 507.980 KM/, da je pok. M.C. od osiguranja naplatio iznos od 1546,50 dinara, da
je pok. D.C. za predmetne nekretnine platio iznos od 140.000,00 dinara, {to je predstavljalo
28% od cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene /ukupno pla}ena kupoprodajna cijena po
spornim ugovorima iznosila je 500.000 dinara/. Na osnovu navedenih dokaza utvr|eno je da
I-tu`ena i njen pok. mu` M.C. izgradnju gara`nog objekta te sanaciju i dogradnju stambenog i
dvori{tnog objekta nisu vr{ili svojim sredstvima, ve} sredstvima dobijenim od tu`itelja, te sred-
stvima pok. D.C., dobijenim po osnovu prodaje imanja u ^elincu, po kupoprodajnim ugov-
orima od 18.02.1967. godine, i 09.04.1972. godine, kao i sredstava dobijenih prodajom jedne
ku}e Opa~i} Iliji po kupoprodajnom ugovoru od 27.03.1960. godine i sredstvima od osiguran-
ja, slijedom ~ega je tu`iteljska strana predlo`ila da sud uokoliko odbije prvi postavljeni tu`beni
zahtjev kao neosnovanim usvoji sljede}i eventualni supsidijarni tu`beni zahtjev. Tu`itelji tra`e
tro{kove parni~nog postupka.
I-tu`ena Z.C. je kod ovog suda dana 21.09.1981. godine podnijela tu`bu protiv tu`enih,
radi utvr|ivanja bra~ne tekovine, tra`e}i tako da se iz ostavinske mase pokojnog M.C. isklju~i
½ dijela u ku}i, dvori{nom objektu i gara`i, koji se nalazi u Banjauci u ul. ___________, te ½
novca na deviznoj {tednoj knji`ici, ½ kola marke „mercedes“, te je u kona~no precizirala
tu`beni zahtjev na ro~i{tu za glavnu raspravu a koji glasi:
„Utvr|uje se da porodi~na stambena zgrada, dvori{ni objekat i gara`a sve izgra|eno na
zemlji{nim parcelama ozna~enim kao k.~. 618/25, 618/27, 618/7, i 618/28, upisane u ZK. Ul.
768 k.o. Banjaluka, a po novom premjeru k~. br. 1155/1 i 1156, 1155/2 upisane u pl. br. 195
k.o. Banjaluka VI, te {tedni ulog na deviznoj {tednoj knji`ici kod 'Jugobanke' filijala Banjaluka,
broj 1240-56343-6, kao i putni~ko vozilo 'mercedes 200' D/8 reg. broj BL 865-00 godina
proizvodnje 1971. predstavljaju zajedni~ku ste~enu bra~nu imovinu tu`iteljice Z.C., r. ^., i pok.
M.C. sina D., te da je udio tu`iteljice Z.C., r. ^., u sticanju te imovine ½ dijela.
Utvr|uje se da naprijed navedena imovina u dijelu ½ ne spada u zaostav{tinu iza umr-
log M.C., tako da se ista ima izdvojiti u korist Z.C., r. ^., {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti
da se tu`iteljica Z.C., r. ^., na osnovu ove presude upi{e u javnim knjigama i drugim isprava-
ma kao njen suvlasnik i suposjednik sa dijelom od ½, na teret 1/1 dijela prednika parni~nih
stranaka M.C. i to u ZK UL. br. 768 k.o. Banjaluka, odnosno po novom premjeru PL. br. 195
k.o. Banjaluka VI. „
Na okolnost tu`be i postavljenog tu`benog zahtjeva tu`iteljica iznosi ~injenice da je sa
pokojnim M.C. zaklju~ila brak 1957. godine, da je sa ostaviocem `ivjela u braku 22 godine, te
da su u toku trajanja bra~ne zajednice sagradili porodi~nu stambenu zgradu i dvori{ne objek-
te. Suprug prvotu`ene je staru ku}u kupio dok je bio neo`enjen, pa kako je ku}a bila potpuno
stara kao i dvori{ni objekat, tro{ni i dotrjali, ona je sa svojim suprugom sagradila novi objekat,
novu gara`u, novu zidanu {upu. Njen suprug se bavio prevozni~kom djelatno{}u a ona se bav-
ila {ivanjem. Nakon useljenja sa suprugom u ku}u u Banjaluci, poslije su do{li i njegovi
roditelji, tako da se ona brinula o njegovim roditeljima, vodila je doma}instvo sama, {ivala uz
naknadu, a {to se ti~e navoda iz tu`be tu`itelja da su isti davali novac njenom suprugu za
sanaciju ovu ~injenicu prvotu`ena potpuno negira isti~u}i da je I-tu`itelj M.C.1 1977. godine
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 83
dolazio u Jugoslaviju kada je prilikom povratka u Ameriku vra}en iz aviona iz razloga {to nije
pla}ao alimentaciju za k}erku koja je `ivjela u Zagrebu s majkom, i tada je njen suprug platio
5,4 miliona starih dinara da podmiri dug za alimentaciju njegove k}erke u Zagrebu.
Prvotu`ena priznaje da je M.C.1 poslao njenom suprugu 9.000 $ za kupovinu kamiona
MAN, ali pokojni M.C. nije iskoristio ovaj novac za kupovinu MAN, jer je isti prodao kamion
FAP i DAJC za tada{njih 20 miliona starih dinara, a ostatak za kupovinu predmetnog kamiona
je platio od li~ne zarade. Kasnije je dio tog novca od 9.000 $ li~no vratio M.K.1, M.C.1 u
Ameriku putem be~ke banke.
[to se ti~e kupovine ku}e ista je kupljena 1955. godine, i ugovor koji je zaklju~io njen
suprug je pravno valjan, kasnije su ona i suprug sami ulagali u sanaciju i adaptaciju porodi~ne
ku}e, a tu`itelji nikada nisu postavili pitanje prava vlasni{tva na predmetnim nekretninama do
smrti njenog supruga, te su nastupili i apsolutni rokovi zastare od 10 godina i tu`iteljima ne
pripada pravo da pobijaju ovaj ugovor, te je vezano za postavljeni tu`beni zahtjev tu`iteljice –
protivtu`beni zahtjev i tu`beni zahtjev tu`itelja punomo}nik prvotu`ene u zavr{nom izlaganju
izjavio na temelju dokaza provedenih tokom postupka, kako izjava svjedoka i stranaka, tako i
pismenih isprava koje su pro~itane na raspravi, mo`e se nesumnjivo zaklju~iti da imovina koja
je predmet ove parnice predstavlja bra~nu tekovinu tu`ene – protivtu`iteljice Z.C. i njenog pok.
mu`a M.C., te da je udio tu`ene - protivtu`iteljice ½ dijela, shodno ~l. 272. st. 1. Porodi~nog
zakona. S druge strane, tu`itelji – protivtu`eni nisu doprinijeli sticanju ove imovine, ni nov~ano
ni radom. Z.C. je sa pok. M.C. `ivjela u braku skoro ~etvrt vijeka. Stara ku}a je kupljena prije
zaklju~enja braka, no bila je u ru{evnom stanju, tako da je nakon zaklju~enja braka sru{ena i
sagra|ena nova ku}a, te dvori{ni objekti i gara`e. Svi ti objekti kao i zemlji{te na kojem se
nalaze su bra~na tekovina i nemogu}e je objekte odvojiti od zemlji{ta. Svjedoci su potvrdili da
je pok. M.C. bio imu}an ~ovjek, Z.C. je tako|e ostvarivala prihode i radila u doma}instvu pa
su zajedno stekli znatnu imovinu koja je predmet ovog spora. Z.C. se brinula i o starim i
bolesnim roditeljima njenog mu`a, za razliku od tu`itelja koji su kao mladi oti{li u Ameriku i
samo su ponekad slali odre|ene nov~ane iznose na ime izdr`avanja roditelja. Tu`itelji nisu
u~estvovali ni u kupovini stare ku}e. Njihov otac D.C. jeste zaklju~io predugovor, ali taj pre-
dugovor nije nikada realizovan. Naprotiv, ugovor o kupovini je zaklju~io mu` Z.C., M.C., i on
je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu prodavcu J.M., te se na osnovu toga uknji`io u javn-
im knjigama kao vlasnik i posjednik kupljenih nekretnina sa 1/1 dijela. Otac D.C., nije dao
kaparu prodavcima ve} M.C. Novu ku}u su Z. i M.C. zavr{ili prije zemljotresa 1969. godine, a
poslije zemljotresa su je ponovo renovirali. Dvori{ni objekti i gara`a su pripaci ku}e i dijele
njenu pravnu sudbinu, pa Zora i na tim objektima ima ½ dijela, a po osnovu sticanja u braku.
Dodu{e, ku}a u zemljotresu nije mnogo o{te}ena, pa Z. i M.C. nisu dobili nikakva sredstva za
obnovu. Jedan dvori{ni objekat su prodali I.O. jo{ prije zemljotresa, a drugi je nacionalizovan,
no taj drugi objekat su nakon zemljotresa Z. i M.C. zajedni~kim sredstvima ponovo kupili, do
temelja sru{ili i sagradili novi. Tako|e su zajedni~ki izgradili gara`u, a iznad nje nema
nikakvog stana, {to je utvr|eno na licu mjesta, a o tome svjedo~i i nalaz vje{taka.
Na osnovu svega {to je re~eno tokom postupka, tu`ena – protivtu`iteljica predla`e da se
tu`beni zahtjevi kao neosnovani odbiju u cijelosti, a da se udovolji protivtu`benim zahtjevima
prvotu`ene – protivtu`iteljice Z.C., te da se tu`itelji obave`u da joj naknade tro{kove parni~nog
postupka.
Tu`itelji u toku postupka i u svom zavr{nom izlaganju u cijelosti osporavaju protivtu`beni
zahtjev protivtu`iteljice Z.C., tako da isti~u da su predmetne nekretnine kupljene prije
zaklju~enja braka tu`ene protivtu`iteljice Z.C. i njenog pok. mu`a M.C.. /Nekretnine kupljene
1955. godine, a brak izme|u tu`ene – protivtu`iteljice i njenog pok. mu`a M.C. prema izjavi
tu`ene zaklju~en je dana 17.02.1957. godine, koja ~injenica je od posebnog zna~aja, kada se
84 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
ima u vidu vrijednost predmetnog zemlji{ta, ~ija vrijednost prema nalazu gra|evinskog
vje{taka M.K. od 02.05.2006. godine, sa stanjem na dan kupovine iznosi 389.200 KM {to pred-
stavlja 76,61 % od ukupno utvr|ene vrijednosti predmetnih nekretnina. /Ukupna vrijednost
predmetnih nekretnina sa stanjem na dan kupovine iznosila je 207.860,00 KM/ u koje zemlji{te
nisu vr{ena ulaganja nakon izvr{ene kupovine po spornim ugovorima, slijedom ~ega Z.C. po
osnovu sticanja u braku sa pok. M.C. nema udjela u sticanju predmetnih nekretnina kupljenih
po spornom kupoprodajnom ugovoru iz 1955. godine. S tim u vezi potrebno je da sud doprinos
prvotu`ene – protivtu`iteljice Z.C. cijeni isklju~ivo i samo po osnovu doprinosa prvotu`ene u
pogledu izgradnje i sanacije postoje}ih nekretnina. Me|utim, kako je ve} naprijed re~eno s
obzirom da je izgradnja i sanacija predmetnih nekretnina vr{ena sredstvima tu`itelja te sred-
stvima dobijenim prodajom imanja D.C., oca tu`itelja, te sredstvima od likvidacije {tete i od
prodaje jedne ku}e I.O., doprinos tu`ene – protivtu`iteljice je gotovo neznatan. Sve i kada sud
ne bi prihvatio ~injenicu da je sanacija – izgradnja predmetnih nekretnina vr{ena sredstvima
tu`itelja, te ostalim navedenim kupoprodajnim ugovorima od 18.023.1967, 05.04.1972. i
27.03.1960. godine, doprinos I-tu`ene protivtu`iteljice u izgradnji i sanaciji predmetnih stam-
benih objekata je bio vi{estruko manji od njenog pok. mu`a M.C. u prilog koje tvrdnje ide i
sama izjava I-tu`ene Z.C. koja je na nastavku glavne rasprave od 18.09.2006. godine izjavila
da je njen pok. mu` zara|ivao mnogo vi{e od nje, te kako se tu`ena slikovito izrazila u navede-
noj izjavi da ona „na iglu“ misle}i na posao kroja~ice, kojim poslom se bavila nije mogla zara-
diti koliko njen pok. mu` bave}i se poslom prevoznika, da je njen mu` i njoj davao koliko je tre-
balo, i da je zna~aj dio sredstava od posla kojim se bavio bio na ra~unu. Ovakvu tvrdnju
potvr|uju i izjave brojnih svjedoka, koji svjedoci su potvr|ivali da je pok. M.C. bio uspje{an
obrtnik, da je radio sa konjima, te pru`ao usluge prevoza. Imaju}i u vidu sve naprijed nave-
dene ~injenice, osporavamo protivtu`beni zahtjev tu`ene protivtu`iteljice u pogledu protiv-
tu`benog zahtjeva kojim se tra`i da se utvrdi da zajedni~ku bra~nu tekovinu ~ini zemlji{te
ozna~eno kao k.~. 1156 zv. Ba{ta – njiva pov. 864 m2, upisana u pl. 195/1 a {to se po starom
premjeru odnosi dio k~. 618/7 upisana u zk. ul. 768 k.o. Bluka, i to iz razloga jer je predmetno
zemlji{te kupljeno prije stupanja u brak tu`ene - protivtu`iteljice Z.C. i njenog mu`a M.C., a
radi se o neizgra|enom zemlji{tu u koje nije vr{eno nikakvo ulaganje tokom trajanja bra~ne
zajednice, dok u preostalom dijelu predmetnih nepokretnosti a koje nepokretnosti su tako|e
kupljene prije zaklju~ivanja braka tu`ene – protivtu`iteljice i njenog mu`a M.C., osporavamo
protivtu`beni zahtjev iz svih naprijed navedenih razloga preko iznosa od 1/2 dijela i to do 1/3
dijela koja prema kupoprodajnom ugovoru iz 1955. godine pripada njenom pok. mu`u M.C. a
ovo iz razloga kako je ve} naprijed navedeno jer su i preostale predmetne nekretnine upisane
u pl. 195/1 i zk. ul. 768 k.o. Banjaluka kupljene prije stupanja u brak tu`ene protivtu`iteljice sa
njenim pok. mu`em M.C., a udio tu`ene – protivtu`iteljice u sanaciji i izgradnji predmetnih
nekretnina je minimalana iz svih naprijed navedenih razloga.
U toku ovog postupka I-ozna~ene zakonske nasljednice prednika parni~nih stranaka i to
iz tu`be tu`itelja i tu`be I-tu`ene, protivtu`iteljice ozna~ene kao II, III i IV-tu`ene (tu`ba od
21.09.1981.godine), M.T. r. C., S.G. r. C. i D.P. r. C. u cijelosti su priznale tu`beni zahtjev
tu`itelja M.C.1 i M.C.2, isti~u}i da su ta~ni navodi tu`itelja da je pokojni otac D.C., kupio pred-
metne nekretnine u korist sinova, da bi u daljem toku postupka ostali zakonski nasljednici,
nakon srmti II, III i IV-tu`enih, ostali kod navoda svojih prednika i kao zakonski nasljednici
priznali tu`beni zahtjev tu`itelja, a na ro~i{te za glavnu raspravu punomo}nik zakonskih
nasljednika Z.G. kao i staralac za poseban slu~aj, nije pristupio a koji je ujedno i privremeni
zastupnik za tu`ene Lj.T., N.T. i @.T., te je glavna rasprava odr`ana u odsutnosti uredno obav-
ije{tenog imenovanog punomo}nika i zastupnika.
Staraoc za poseban slu~aj tu`enog J.M., B.P. je ostao kod navoda datih u toku ovog pos-
tupka, od strane staraoca za poseban slu~aj, u osobi K.[., da bi u kona~nom predlo`io da sud
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 85
donese odluku na osnovu izvedenih dokaza i utvr|enog ~injeni~noig stanja.
U dokaznog postupku tu`iteljska strana je izvela dokaze i to ~itanjem:
- kupoprodajnog ugovora od 21.03.1955. godine zaklju~enog izme|u J.M. kao pro-
davca i D.C. kao kupca nekretnina u Banjaluci u ul. __________;
- kupoprodajnog ugovora od 21.04.1955. godine zaklju~enog izme|u J.M. kao pro-
davca i M.C. kao kupca nekretnina u Banjaluci ul. _________;
- kupoprodajnog ugovora od 27.03.1960. godine zaklju~enog izme|u M.C. i I.O. o
kupoprodaji stambene zgrade u naravi dvosobnog stana u Banjaluci u ul.
___________;
- kupoprodajnog ugovora od 18.02.1967. godine zaklju~enog izme|u D.C. i B.M. o
kupoprodaji ku}e, prate}ih objekata i oku}nice u Opsje~kom;
- kupoprodajnog ugovora od 05.04.1970. godine zaklju~enog izme|u D.C. kao pro-
davca i B.M. i G.M. r. G. kao kupaca sa druge strane, o kupoprodaji zemlje u
Opsje~kom;
- kupoprodajnog ugovora od 05.04.1972. godine zaklju~enog izme|u D.C. kao pro-
davca i B.M. kao kupca o kupoprodaji nekretnina ku}e i zemlji{ta u Opsje~kom;
- darovnog ugovora zaklju~enog dana 22.10.1975. godine izme|u D.C. kao darodavca
i M.C., M.C.1 i M.C.2 kao daroprimaca o darovanju nekretnina;
- Rje{enja o likvidaciji {tete od 25.05.1970. godine;
- nalozima za isplatu i Gotovinske isplate po~ev od 23.11.1966. godine do 1978. godine
na ukupan iznos od 43.580 US dolara;
- ~itanjem izjava tu`itelja M.C.2 od 18.09.2000. godine;
- ~itanjem izjave tu`iteljaM.C.1 od 06.07.2000. godine i 10.01.1989. godine;
- ~itanjem izjava tu`enih M.T. i D.P.;
- ~itanjem izjava saslu{anih svjedoka: S.S., N.G., Z.G., T.G., S.J., D.P.1, M.B., R.Z. i
V.Z. i izjave svjedoka M.G.;
- ~itanjem nalaza vje{taka gra|evinske struke M.K. od 02.05.2006. godine;
- dopunskog nalaza vje{taka M.K. od 02.07.2006. godine;
- ~itanjem nalaza vje{taka geodetske struke D.\. od 17.07.2006. godine.

Prvotu`ena-protivtu`iteljica na glavnoj raspravi izvela je dokaze ~itanjem i to:


- ~itanjem kupoprodajnog ugovora od 21.04.1995. godine;
- ~itanjem predugovora od 21.03.1955. godine;
- ~itanjem kuporodajnog ugovora od 27.03.1960. godine;
- ~itanjem ZK ul. br. 768 k.o. Banjaluka;
- ~itanjem posjedovnog lista broj 195 k.o. Banjaluka VI;
- ~itanjem rje{enja Narodnog odbora op{tine Banjaluka – Komisije za nacionalizaciju
broj N-352 od 25.11.1959. godine;
- ~itanjem popisnog lista broj 195/02 k.o. Banjaluka VI;
- ~itanjem darovnog ugovora od 22.10.1975. godine;
86 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
- ~itanjem molbe M.C. upu}ene gra|evinskoj inspekciji 06.03.1970. godine;
- ~itanjem spisa broj O-178/80 ostavinski postupak iza pok. M.C.;
- uvidom u fotografije sporne ku}e koje su prilo`ene u spisu;
- ~itanjem uvjerenja uprave prihoda Banjaluka broj 9557 od 27.05.1955. godine;
- ~itanjem potvrde Narodnog odbora Banjaluka broj 16883/55 od 10.07.1955. godine;
- ~itanjem potvrde Katastarske uprave Banjaluka broj 16886/55 od 19.07.1955.
godine;
- ~itanjem zaklju~ka ZK ureda ovog suda broj DN 1347/55 od 16.12.1955. godine;
- ~itanjem rje{enja o likvidaciji {tete od 25.05.1970. godine;
- ~itanjem ra~una Nove sirovine Banjaluka od 08.06.1979. godine;
- ~itanjem uvjerenja uprave za dru{tvene prihode ^elinac od 18.03.1982. godine;
- ~itanem pisma koje je M.K.1 uputio protivtu`iteljici;
- ~itanjem bankovne uplatnice od 27.02.1976. godine, vezano za uplatu novca u korist
M.C.1 a posredstvom M.K.1;
- ~itanjem kupoprodajnog ugovora od 05.04.1972. godine;
- ~itanjem iskaza svjedoka i to Z.C. kao stranke date na zapisniku od 18.09.2000.
godine i 18.09.2006. godine;
- ~itanjem iskaza svjedoka M.@., M.C.3, i M.P.;
- ~itanjem iskaza svjedoka koji vi{e nisu `ivi a dali su iskaz u toku postupka i to B.K., S.J.1,
M.K.1, R.C., @.C., T.S., O.P., M.R., M.R.1, \.S., S.S., R.Z., V.Z., D.P.1, M.B., S.J. i M.V.

Svjedok B.K. je izjavio da je Mi}o /u toku saslu{anja svjedoka parni~nih stranaka pok.
Miodraga , svjedoci oslovaljavaju imenom „Mi}o“/ bio dobrostoje}i ~ovjek, gradio je novu ku}u,
i da je sru{io staru ku}u, gradio je i gara`u i brinuo se zajedno sa tui`iteljicom o roditeljima.
Svjedok S.J.1 izjavio saglasno kao i prethodni svjedok, s tim {to dodaje da mu je Mi}o
rekao da je kupio staru ku}u od nekog Slovenca.
Svjedok M.K.1 je izjavio da mu je Mi}o posudio novac te da mu je tom prilikom rekao da
su mu bra}a poslala iz Amerike 9.000,00 dolara u cilju da pravda porijeklo imovine, te da je
po nalogu Mi}inom on na ime duga poslao u Ameriku Mi}onom bratu 4.700,oo dolara preko
svoje banke. Mi}o je kupio i „mercedes“ od svjedokovog brata, s tim {to je „mercedes“ bio
registrovan na ime svjedoka, mada je pla}en Mi}inim novcem.
Svjedok R.C. je izjavio da je Mi}o imao konje sa kojima je radio u Sloveniji, a kasnije je
prodao konje i kupio kamion, bio je vrijedan ~ovjek i dobrostoje}i. Kupio je jednu staru ku}u
koju je sru{io i napravio novu ku}u, a kasnije je pravio gara`u. Mi}o je bio vrijedan i dobros-
toje}i ~ovjek, bio je napredan i pomagao je cijelu familiju, brinuo se i o roditeljima koji su sa
njim `ivjeli. Svjedoku je poznato kada se gara`a gradila da je bilo na ru~ku oko njih 50, a s
obzirom da je Mi}o dobro zara|ivao svjedok ne vjeruje da su bra}a iz Amerike finansirala
gradnju ku}e i gara`e, koji su dolazili kod Mi}e kao gosti.
Svjedok M.V. je izjavila da su Mi}o i njegova `ena Z.C. do{li da `ive u staroj ku}i 1958.
godine, te da su sru{ili staru ku}u koja je bila od }erpi}a i sagradili novu ku}u, ova svjedokin-
ja izjavljuje da su na ku}i radili Mi}o i njegova supruga, a ko je finansirao gradnju to ovom
svjedoku nije poznato.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 87
Svjedok M.@. je izjavila da je poznavala I-tu`enu Z.C. i njenog pokojnog mu`a M.C.,
radila je sa M.C. u Vr{a~kim vinogradima, on je bio prevoznik a ona bila blagajnik i knjigo-
vo|a. M.C. je dobro zara|ivao s obzirom da su radili sa alkoholnim i bezalkoholnim pi}ima,
tako je pomagao i sestru S., koja je otvarala kafanu. Roditelje pokojnog M.C. je vi|ala kada bi
dolazila ku}i kod istog, nije ulazila u finansijske relacije istih, ali pretpostavlja da ih je on
izdr`avao jer su `ivjeli kod njega. Bilo joj je poznato da je M.C. imao bra}u u Americi i da ih
je spominjao kada trebaju do}i, a to je bilo mo`da jednom godi{nje.
Svjedok \.S. u svom iskazu je izjavio da su roditelji parni~nih stranaka imali skromno
imanje u Opsje~kom oko 60 duluma zemlje, te su jedan dio imanja prodali, a unazad 20 godina
su `ivjeli u Banjaluci sa sinom Mi}om, koji je bio bogat ~ovjek, bio je radnik i bavio se sa pre-
vozni{tvom, M.C.2 je oti{ao u Ameriku 1957. godine, a M.C.1 poslije 5 do 6 godina. Po{to je
M.C. bio najbogatiji pomagao je svoju bra}u dok nisu oti{li u Ameriku. M.C-a su 1955. godine
proglasili kulakom, te je pla}ao i porez u op{tini ^elinac, M.C-ovu `ena Z.C. bila je {najder te
je {ila mu{ka odijela. Ovom svjedoku nije poznato da je B.R. posu|ivao novac ocu parni~nih
stranaka, ali mu je poznato da isti nije bio toliko imu}an, ve} je bio siroma{an ~ovjek.
Svjedok M.R.1 je saglasno izjavio kao prethodni svjedok. Isti~u}i da mu je poznato da su
tu`itelji dolazili kod M.C., ali nije stekao utisak da su oni ne{to gradili u Banjaluci, jer nije ni
bilo potrebno, jer je Mi}o bio bogat ~ovjek, bio je vrijedan mnogo je gradio i radio, a i Mi}ina
`ena je bila vrijedna i bila je dobra prema Mi}inim roditeljima. Kada bi bra}a iz Amerike
dolazila Mi}o je pravio slavlje, a imao je i auto „mercedes“ koji je davao na raspolaganje
bra}i. Materijalna mo} Mi}ina je bila ve}a nego sviju nas sa tog kraja, on je mogao svima
pomo}i, ali nije tra`io ni od koga pomo}.
Svjedok M.R. je izjavo da je Mi}o 1955. godine imao tri para konja, i ovaj svjedok je kod
njega radio kao radnik, te da je 1955. godine kupio ku}u u Bajnaluci, te je tim povodom ~astio
i svoje ko~ija{e, poslije je tu ku}u sru{io i sanirao, ovaj svjedok je poznava A.P. koji je bio siro-
ma{an ~ovjek, i moglo se desiti da je njemu Mi}o posu|ivao novac, a ne on Mi}i.
Svjedok O.P. je izjavio da je 1954. i 1955. godine radio kod Mi}e koji mu je obe}ao kupi-
ti par konja, ali je kasnije rekao da ne mo`e, jer se istro{io kupovinom ku}e u Banjaluci.
Svjedok T.S. je saglasno izjavio kao i prethodni svjedok.
Svjedok @.C. je izjavio da je 1955. godine, radio kod Mi}e i da mu je on za rad kupio dva
konja i kola. Radili su u Sloveniji i te godine Mi}o je kupio ku}u u Banjaluci. 1963 godine Mi}o
je rasprodao konje, a imao je 11 radnika, i tad je kupio kamion pa se bavio autoprevozom.
Tu`itelji su bili u Americi i prije zemljotresa Momo je jednom do{ao iz Amerike, a M.C.1 je prvi
put do{ao poslije zemljotresa.
Svjedok S.S. je izjavio da je sa pok. M.C. bio prijatelj od 1957. godine, te mu nije pozna-
ta ~injenica iz ~ijih sredstava je kupljena ku}a u kojoj je on stanovao sa svojom suprugom.
Uglavnom ta ku}a je bila od }erpi}a i bila je dosta tro{na, pa se nametala potreba za njenom
rekonstrukcijom. Prije zemljotresa 1969. godine, pokojni M.C. je po~eo ovu rekonstrukciju i
bila je gotova do zemljetresa 1969. godine, da bi ponovo bila o{te}ena i morala je biti ponovo
sanirana. Nije mu poznato otkuda mu novac za sanaciju, ali mu je poznato da je M.C. radio sa
konjima, u Strnici kod Nove Gradi{ke, a kasnije je kupio kamion, te mu je i svjedok jedne pri-
like posudio 3.000 maraka, i on mu je dug vratio u dinarima, a jednom mu je posudio 800.000
dinara, i njegov brat M.C.1 je poslao ~ek na iznos od 1.000 $. Pokojni M.C. mu nije pri~ao za
koga se ku}a adaptira, jer se podrazumijevalo da tu ku}u adaptira za sebe, s obzirom da u joj
stanovao. U dvori{tu su bile jo{ dvije ku}e koje su sru{ene za vrijeme zemljotresa, a pokojni
M.C. je po~eo izlijevati temelj za gara`u u dvori{tu. Tu`itelja M.C.2 svjedok nije nikada vidio,
a tu`itelja M.C.1 je vidio jedanput poslije potresa i isti svjedok se nije mogao izjasniti da li su
88 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
oni pomagali oko sanacije predmetne ku}e koja je prije potresa bila veoma detaljno sanirana,
gotovo je bio napravljen novi objekat, promijenjeni su i zidovi i jo{ mnogo toga, tako da ku}a
za vrijeme potresa nije bila mnogo o{te}ena, niti je poslije potresa bilo velikih radova.
Svjedok N.G. u svom iskazu je izjavio da je negdje od 1966/67. godine od pokojnog D.C.
kupio konja, i tada je pokojni D.C. sa suprugom stanovao u Opsje~kom, te mu nije poznato
za{to je isti novac utro{en, niti za{to je on trebao prodavcu.
Svjedok Z.G. je izjavio da je u vrijeme spornih doga|aja bio mldb. ali zna da je prije
potresa iz Opsje~kog doveo krave od djeda D.C., koji ih je kasnije prodao na pijaci, pomagao
je prilikom sanacije ku}e i na sanaciji ku}e radio je pokojni M.C. zajedno sa majstorima, koje
je on nalazio i on je sav posao organizovao. Ovom svjedoku nije poznato ni ~ija je to ku}a, ni
za koga se gradi, niti za koga se vr{i sanacija, a u ku}i su zajedno sa M. i Z.C. stanovali
roditelji parni~nih stranaka, i sanacija je vr{ena temeljno, tako da prilikom potresa nije bila
mnogo o{te}ena, ve} je prilikom potresa bila o{te}ena dvori{na zgrada koja je kasnije temeljno
sanirana. Ujaci od ovog svjedoka – tu`itelji, nisu fizi~ki pomagali, ali ovom svjedoku je pozna-
to da je tu`itelj M.C.2 pomagao oko izgradnje gara`e koja je pravljena nekoliko godina iza
zemljotresa i poznato mu je da je pokojni M.C. rekao M.C.2 da on gore iznad gara`e mo`e sebi
da opremi stan, me|utim, taj stan nije nikada napravljen.
Svjedok dalje isti~e da je pomagao oko sanacije ku}e, nije radio za novac, ali su mu
povremeno davali po koji dinar, pokojni D. i M.
Svjedok T.G. je u svom iskazu izjavio da je pomagao oko sanacije ku}e, nije mu pozna-
to ko je finansirao sanaciju, pla}ao ga je D.C., a M.C. je ponekad davao novac njemu i Z.G.
radi izlaska u gradu. Ovaj svjedok je istakao da je ~uo kako je D.C. govorio da je dobio neke
pare od sinova koji se nalaze u inostranstvu.
Svjedoci S.J., D.P.1, M.B., su izjavili da ih je pokojni Mi}o anga`ovao da izvode odre|ene
radove na gara`i te da ih je i anga`ovao i pla}ao pokojni M.C.
Svjedoci R.Z. i V.Z. su tako|e izjavili da su oni u spornom periodu bili anga`ovani da
iskopaju i tovare {ljunak za celulozu te su isti {ljunak tovarili pokojnom M.C., koji im je rekao
da je po~eo da gradi neku gara`u u dvori{tu i za obavljeni rad isti ih je pla}ao.
Na osnovu izvedenih dokaza i to ocjenom savjesno i bri`ljivo svakog dokaza zasebno i
svih dokaza zajedno u smislu odredbe ~l. 8. ZPP-a sud je donio presudu kao u izreci iz sljede}ih
razloga:
Me|u parni~nim strankama nesporna je ~injenica da su dana 21.03.1955. godine,
zaklju~ili ugovor o kupoprodaji J.M. s jedne strane i D.C. s druge strane, kao zastupnik tu`itelja
i prednika tu`enih M.C., u kojem ugovoru, je utvr|eno da u slu~aju da kupac ne isplati kupopro-
dajnu cijenu u odre|enom roku, ne}e do}i do zaklju~enja pravog kupoprodajnog ugovora.
Me|u parni~nim strankama je nesporna i ~injenica da je nakon zaklju~enja ovog ugov-
ora do{lo do zaklju~enja ugovora o kupoprodaji izme|u J.M. s jedne strane i M.C. s druge
strane, da je utvr|ena kupoprodajna cijena sa pravom besplatnog u`ivanja prodavca u jednoj
sobi u trajanju od mjesec dana godi{nje, predmetni ugovor je potpisan od strane prodavca i
kupca i ovjeren kod Okru`nog suda u Mariboru 21.04.1955. godine.
Me|u parni~nim strankama je sporna ~injenica da li ugovor koji je zaklju~en izme|u pro-
davca J.M. i kupca D.C., koji kupuje za svog sina M.C., M.C.1 i M.C.2, nekretnine koje su pred-
met ovog postupka, ima snagu kupoprodajnog ugovora, te da li isti proizvodi pravno djejstvo
u odnosu na kasnije zaklju~eni ugovor o kupoprodaji kao i ~injenica da li je predmetni
kupoprodajni ugovor predugovor u smislu odredbe ~l. 45. Zakona o obligacionim odnosima ili
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 89
se radi o kupoprodajnom ugovoru.
Uvidom u kupoprodajni ugovor koji je zaklju~en izme|u J.M. i D.C., jasno se vidi na
originalu istoga koji je sa~injen na slovena~kom jeziku da se radi o predugovoru, jer na ugov-
oru stoji „kupna predpogodba“ dok je ugovor koji je zaklju~en izme|u J.M. i M.C., pod
nazivom „kupna pogodba“.
Po mi{ljenju suda ugovor koji je zaklju~en izme|u J.M. i D.C. predstavlja predugovor i
kojem predugovoru predstoji zaklju~enje osnovnog ugovora. Ovo posebno se mo`e zaklju~iti iz
sadr`ine predugovora a koja glasi:
„Kupovina je dogovorena u iznosu od 500.000 dinara te se ispla}uje:
a/ danas kod sklapanja predugovora 140.000 dinara,
b/ ostatak od 360.000 dinara kupci }e, odnosno njihov otac isplatiti prodavcu do
15.05.1955. godine, odnosno kada bude zaklju~en pravi kupoprodajni ugovor…“,
dakle u konkretnoj pravnoj stvari radi se o predugovoru kojem prethodi kupoproda-
jni ugovor a koji izme|u prodavca i kupca D.C. nije nikada zaklju~en. I sam prednik
tu`itelja, odnosno parni~nih stranaka D.C., koji je u~estvovao u zaklju~enju pre-
dugovora je sigurno znao da ovakvom predugovoru slijedi i zaklju~ivanje kupoproda-
jnog ugovora nakon isplate cjelokupne kupoprodajne cijene.

Uvidom u kupoprodajni ugovor zaklju~en izme|u J.M. s jedne strane i M.C. s druge
strane, utvr|eno je da je isti zaklju~en u pismenoj formi, obezbije|en potpisom ugovornih
strana, ovjeren kod Okru`nog suda u Mariboru, dakle ugovor u cijelosti ispunjava formu ugov-
ora koja se tra`i za ovakve vrste ugovora.
Po mi{ljenju suda ukoliko je zaklju~en predugovor, a nije do{lo do zaklju~enja kupopro-
dajnog ugovora izme|u istih ugovornih strana, ja~u pravnu snagu ima kupoprodajni ugovor
koji je zaklju~en izme|u drugih ugovornih strana u vezi istih nekretnina, te kasnije zaklju~eni
kupoprodajni ugovor ima ja~u pravnu snagu u odnosu na ranije zaklju~eni predugovor, i isti u
smislu odredbe ~l. 103. Zakona o obligacionim odnosima nije apsolutno ni{tav.
Kako je po mi{ljenju suda D.C., znao da predugovornoj nagodbi slijedi zaklju~enje
osnovnog kupoprodajnog ugovora, pretpostavlja se da je odustao od zaklju~enja istog
kupoprodajnog ugovora s obzirom da nije tra`io zaklju~enje glavnog ugovora od strane J.M.,
niti je pak tra`io naknadu {tete zbog nezaklju~enog ugovora. ^injenica da se pojavljuje kao
druga ugovorna strana u kupoprodajnom ugovoru sin pok. D., M.C., je pretpostavka da se sa
tim ugovorom, u odnosu na obavezu zaklju~enja predugovora, usaglasio i sam D.C., a ovom
posebno ide u prilog i ~injenica da je D.C., kako to svjedoci a i stranke isti~u `ivio u zajed-
ni~kom doma}instvu sa M.C., da je u tom periodu zajedni~kog `ivljenja do{lo do nacionalizaci-
je jedne dvori{ne zgrade kao vi{ka stambenog prostora, te prodaje dijela nekretnina koje su
bile predmet kupoprodaje od strane M.C., I.O., dakle M.C. prodaje dio nekretnina istom kao
vlasnik i posjednik.
Na osnovu kupoprodajnog ugovora od 21.04.1955. godine, M.C. a nakon isplate
kupoprodajne cijene, preuzimanja u posjed istih nekretnina uknji`ava se kao vlasnik i posjed-
nik a tako se pona{a cijelo vrijeme do svoje smrti.
Neosnovani su navodi tu`itelja da je predmetni kupoprodajni ugovor apsolutno ni{tav jer
je protivan principu savjesnosti i po{tenja, da je zaklju~en na prevaran na~in, zloupotrebom
povjerenja od strane pokojnog M.C., jer da bi neko stekao pravo vlasni{tva po osnovu pravnog
posla, odnosno suvlasni{tva, potrebno je da prethodi zaklju~enje odre|enog pravnog posla u
odre|enoj zakonskoj formi, a da je ta ~injenica bila poznata i tu`iteljima i predniku parni~nih
90 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
stranaka pokojnom D.C. ide u prilog i zaklju~eni darovni ugovor od 22.10.1975. godine, a
kojim darovnim ugovorom je pokojni D.C., darovao nekretnine u ^elincu i to svojim sinovima
tu`iteljima i predniku parni~nih stranaka pokojnom M.C.
Dakle, ta ~injenica dovoljno upu}uje da je pokojnom D.C. bilo poznato kako i na koji
na~in se zaklju~uje odre|eni pravni posao koji predstavlja pravni osnov za sticanje odre|enih
prava, odnosno prava vlasni{tva – suvlasni{tva.
^injenicu da je pok. M.C. kupio nekretnine koje su predmet ovog postupka u svoje ime i
za svoj ra~un, potvrdili su i saslu{ani svjedoci i to S.J., B.K., M.@., \.S., M.R.1, M.R. i drugi,
koji su saglasno izjavili da je M.C. kupio ku}u 1955. godine te svojim sredstvima vr{io sanaci-
ju predmetnih ku}a, vr{io prvo izgradnju ku}e – misli se na kompletnu rekonstrukciju, zatim
sanaciju iste poslije zemljotresa, izgradnju gara`e, pa ~ak i prodaju dijela nekretnina I.O., a
koje nekretnine su bile predmet kupoprodaje izme|u njega i J.M.
Dakle, cijelo vrijeme M.C. se pona{a kao zakonit i savjestan posjednik, koriste}i sva
vlasni~ka ovla{}enja do kojih je do{ao na osnovu kupoprodajnog ugovora, a kako kuporpoda-
jni ugovor ima ja~u snagu u odnosu na predugovor, posebno kada isti preduguvor nije izvr{en
od strane predugovara~a, ~emu idu u prilog iskazi saslu{anih svjedoka a iz same izjave prvo-
tu`ene koja je izjavila da je M.C. prvo radio u Sloveniji, potom se bavio prevozom konjima,
zatim kao autoprevoznik, a kako svjedoci izjavi{e radilo se o vrijednom ~ovjeku, doma}inu, koji
nije oskudijevao za pare, ~ak su ga proglasili kulakom, dakle, imao je mogu}nosti da izvr{i
kupovinu nekretnina koje su predmet ovog postupka, te da i sam isplati kupoprodajnu cijenu,
{to sve upu}uje na ~injenicu da zaklju~eni kupoprodajni ugovor nije posljedica povrede na~ela
savjesnosti i po{tenja i zloupotrebe povjerenja u~esnika u zaklju~enju predugovora.
^injenica da je u predugovoru konstatovano da je D.C. isplatio odre|eni iznos na ime kapare,
ne mo`e dati tu`iteljima pravo na utvr|enje prava suvlasni{tva, jer je naknadnim pona{anjem poko-
jnog M.C. kao vlasnika predmetnih nekretnina i D.C. koji je `ivio sa njim u doma}instvu, najv-
jerovatnije do{lo do izmjene dogovora u vezi zaklju~enja ugovora o kupoprodaji.
Na osnovu izlo`enog prvi postavljeni tu`beni zahtjev tu`itelja je odbijen kao neosnovan.
Tu`iteljska strana pored prvog postavljenog tu`benog zahtjeva, postavila je i drugi
tu`beni zahtjev, supsidijarni, i na okolnost drugog postavljenog tu`benog zahtjeva, supsidi-
jarnog zahtjeva, izvela je dokaze u toku ovog postupka, te je sud imaju}i u vidu odredbe Zakona
o parni~nom postupku i to ~l. 55. st. 4. kao i ~l. 176. st. 2. istog Zakona, a kojim je utvr|eno
da ako postoji vi{e zahtjeva, sud }e o svim tim zahtjevima odlu~iti jednom presudom. Ova
odredba Zakona o parni~nom postupku ne isklju~uje ni primarni, ni supsidijarni tu`beni zaht-
jev, te odlu~ivanjem jednom odlukom o glavnom primarnom i supsidijarnom tu`benom zahtje-
vu, sud nije povrijedio raspravno na~elo parni~nih stranaka, jer su parni~ne stranke u toku
postupka u fazi pripremnog ro~i{ta predlo`ile dokaze kojim dokazuju ~injenice i u vezi pravnog
pitanja i prvog i drugog postavljenog tu`benog zahtjeva, te dono{enjem ovakve odluke sud nije
povredio raspravno na~elo parni~nih stranaka.
Ovakav pravni stav poznaje i teorija prava, pa tako Sini{a Triva „Gra|ansko parni~no –
procesno pravo“ isti~e da `alba tu`enog protiv odluke kojom se usvaja drugi eventualno
istaknuti tu`beni zahtjev ovla{}uje drugostepeni sud da ispituje napadnutu presudu u cijelosti
i u dijelu kojim je primarno istaknuti zahtjev odbijen, jer je razdvajanje odluka o kumuliranim
zahtjevima pravno nemogu}e. @albu tu`enog, odnosno tu`itelja upravljenog protiv dijela pre-
sude trebalo bi tretirati kao `albu protiv ~itave presude.
Na osnovu izlo`enog a kako su provedeni svi dokazi u vezi drugog postavljenog tu`benog
zahtjeva i radi du`ine trajanja postupka s obzirom da se radi o tu`benim zahtjevima iz 1981.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 91
godine, a pri tom imaju}i u vidu i ~injenicu da su parni~ne stranke pokrenule postupak pred
Ustavnim sudom, radi povrede ~l. 6. Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava, sud je istom
odlukom, a {to odredbe Zakona o parni~nom postupku dozvoljavaju, o ~emu postoje i presude
Vrhovnog suda Republike Srpske, odlu~io i o drugom postavljenom eventualnom tu`benom
zahtjevu.
Uvidom u izvje{taje o slanju nov~anih sredstava od stane tu`itelja M.C.1, i to M.C., D.C.,
D.P., utvr|eno je da se radi o manjim nov~anim iznosima a i sam tu`itelj M.C.1, prilikom
saslu{anja u svojstvu parni~ne stranke je izjavio da je slao mjese~ne iznose roditeljima koji su
`ivjeli kod prvotu`ene i njenog supruga, te se ne mo`e re}i da su isti nov~ani iznosi usmjereni
za sanaciju i izgradnju nekretnina – porodi~nih ku}a, jer kako je ve} gore istaknuto predniku
I-tu`ene, i bratu tu`itelja koji je bio finansijski imu}an ~ovjek i koji je posu|ivao ljudima
nov~ana sredstva kada bi im zatrebala, nisu bila potrebna dodatna nov~ana sredstva.
Ta~no je da postoje dokazi da su M.C. dostavljene od strane brata nov~ana sredstva u ve}im
iznosima, ali su to bili nov~ani inosi u vidu pozajmica {to je potvrdio i sam svjedok M.K.1, da je
nov~ani iznos od 4,5 hiljade dolara dostavio tu`itelju M.C.1 koji je ~ak o tome dostavio dokaz u
spis ovog suda, da je sa svog ra~una u Be~u, prenio na ra~un tu`itelja M.C.1 taj navedeni iznos.
Ve}i nov~ani iznosi u du`ni~ko povjerila~kim odnosima izme|u M.C.1 i M.C. su uslijedili
nakon rekonstrukcije porodi~ne ku}e koja je izvr{ena prije zemljotresa, dok su ve}i nov~ani
iznosi proslje|ivani M.C. poslije 1970. godine, a nisu proslje|ivani u cilju sanacije predmetne
ku}e poslije zemljotresa 1969. godine, jer kako je to i sam svjedok Z.G. izjavio, koji je jedan
od tu`enih u ovom postupku, ku}a poslije zemljotresa nije bila toliko o{te}ena, da bi zahtje-
vala veliku rekonstrukciju, pa samim tim po mi{ljenju suda, eventualne pomo}i tu`itelja kod
manje sanacije, ne mogu biti pravni osnov za sticanje prava suvlasni{tva po osnovu gra|enja,
odnosno sticanja prava vlasni{tva u porodi~noj zajednici, {to mo`e biti predmet samo
odre|enog obligaciono pravnog odnosa.
Ovo {to prema zauzetoj sudskoj praksi da bi se steklo pravo vlasni{tva po osnovu
gra|enja, odnosno sanacije i rekonstruckije potrebno je da je izvr{ena takva rekonstruckija da
je u su{tini izmijenila strukturu, oblik objekta, kao {to su to prednik prvotu`ene i prvotu`ena
izvr{ili prije 1969. godine, dakle prije zemljotresa.
Na osnovu izlo`enog tu`itelji nisu dokazali da su izvr{ili znatnu rekonstrukciju i sanaci-
ju predmetnih objekata poslije zemljotresa kako bi stekli pravo suvlasni{tva na istim po tom
osnovu, odnosno po osnovu zajedni~kog gra|enja u porodi~noj zajednici.
Neosnovano je pozivanje tu`itelja da su stekli pravo suvlasni{tva i po osnovu sredstava
D.C., pretka tu`itelja ulo`enih u kupovinu predmetnih nekretnina po kupoprodajnom ugovoru
od 21.03.1955. godine, jer takvo u~e{}e u kupovini odre|enih nekretnina, odnosno sticanju
prava suvlasni{tva, tu`iteljska strana mo`e tra`iti samo u ime i za ra~un prednika i u korist svih
nasljednika a ne za svoje ime i za svoj ra~un. Ovo se isto odnosi na sredstva koja je pribavio
pokojni D.C., dobijenih prodajom imanja u ^elincu, po kupoprodajnom ugovoru iz 1967. i
1972. godine, a koju ~injenicu tu`itelji nisu ni dokazali u ovog postupka, u koju svrhu je poko-
jni D.C. potro{io predmetna nov~ana sredstva.
Neosnovano je pozivanje tu`itelja da su stekli pravo suvlasni{tva i po osnovu sredstava
prodajom jedne ku}e po kupoprodajnom ugovoru od 26.07.1960. godine, jer je prednik tu`itelja
M.C., kao vlasnik predmetnih nekretnina izvr{io prodaju jednog dijela nekretnina o ~emu je ve}
gore bilo rije~i i ta sredstva je koristio on li~no kao vlasnik prodanih nekretnina.
Provo|enjem svih dokaza sud je do{ao do uvjerenja da su ta~ni navodi I-tu`ene da su
M.C. prednik tu`ene i M.C.1 imali izme|u sebe odre|enih pozajmica i da su uglavnom ta sred-
stva vra}ana od strane supruga I-tu`ene i protivtu`iteljice.
92 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
U toku postupka i ~itanjem iskaza jedne od sestara D.P. r. C. da je i njoj M.C.1 slao
nov~ana sredstva, {to je sud nakon uvida u izvje{taje o slanju nov~anih sredstava utvrdio da su
sredstva usmjeravana ne samo na ime M.C. - Mi}e, ve} na ime ostalih ~lanova porodi~nog
doma}instva kao {to su V.C., odnos kao {to su D.P., D.C., dakle radilo se o nov~anim iznosima
koji su slani u vidu pomo}i bli`oj familiji.
Ovu ~injenicu nisu osporavali ni tu`itelji u toku postupka, te su u podnesku od
25.12.1985. godine tu`itelji izjavili da je ~ekovima vr{eno davanje posebno za potrebe oca
tu`itelja i ostavioca, bilo to davanje u vidu poklona, bilo u vidu pomo}i u izdr`avanju i
tro{kovima lije~enja.
Sud nije prihvatio supsidijarni tu`beni zahtjev osnovanim, a iz razloga {to su i same
izjave parni~nih stranaka bile kontradiktorne, tako u svom iskazu tu`itelj M.C.1 isti~e da je on
slao nov~ana sredstva roditeljima i za izgradnju i finansiranje gara`e, a dok je na poseban upit
suda da li mu je poznato da li je i drugi brat M.C.2 slao nov~ana sredstva, isti je izjavio da je
i M.C.2 doprinosio nov~ano oko sanacije ku}e i izgradnje gara`e, dok je M.C.2 u svom iskazu
izjavio da je sam napravio gara`u svojim sredstvima i li~no radio sa majstorima. Dakle, ni
sami tu`itelji izme|u sebe nisu rije{ili, kod navoda tu`be, ko je u stvari radio gara`u i vr{io
sanaciju ku}e, niti su u tom pravcu prilo`ili valjane dokaze.
Da su tu`itelji slali nov~ana sredstva za izdr`avanje roditelja ide u prilog ~injenica da su
isti odlazili u Ameriku kod sinova – misli se na roditelje, a op{te poznata ~injenica je da su takvi
odlasci u Ameriku, relativno skupi, pa je prihvatljiv iskaz I- tu`ene – protivtu`iteljice, da su sred-
stva od prodanog zemlji{ta imanja u ^elincu, roditelji tu`itelja, iskoristili za vlastite potrebe, a
ne ulaganjem u sanaciju porodi~ne ku}e i izgradnji kako to tu`itelji tvrde u toku postupka.
Neprhivatljiva je izjava tu`itelja M.C.2 da je ku}a kupljena da se koristi kompletna
porodica, ali da se uknji`e kao vlasnici tri brata, jer ku}a nije ni fizi~ki takve veli~ine, da bi
slu`ila za kompletnu porodicu, a posebno za potrebe sestara koje su imale svoje porodice.
U svom iskazu M.C.1 datom na raspravnom zapisniku, 10.01.1989. godine, je izjavio da
je platio kompletnu sanaciju ku}e, dok saslu{ani svjedoci su saglasno izjavili, koje je ve} sud
gore pobrojao, da je im je pok. M.C. pla}ao za vrijeme rada na toj ku}i.
Da je sam M.C. radio ku}u, da je sa I-tu`enom – protivtu`iteljicom za vrijeme trajanja
njihove bra~ne zajednice, idu u prilog i iskazi svjedoka, da je isti ~ak bio progla{en za „kula-
ka“ a na osnovu uvida u izvje{taj o razrezu poreza, utvr|eno je da se radi o osobi koja je imala
znatne prihode.
Na osnovu izlo`enog sud je donio odluku kao u izreci ove presude, sud je imao u vidu
iskaze ostalih tu`enih, ta~nije njihovo priznanje, ali je to cijenio u kontekstu ostalih provedenih
dokaza a posebno je imao u vidu ~injenicu da ostali tu`eni su na strani tu`itelja sa svojim iskaz-
ima, jer I-tu`ena - protivtu`iteljica i pokojni M.C., nisu imali potomstva, pa su ~esti ovakvi
sporovi s ciljem da se umanje nasljedni dijelovi bra~nih drugova, te da imovina ostane u krugu
porodice.
Odlu~uju}i o postavljenom protivtu`benom zahtjevu sud je imao u vidu odredbe
Porodi~nog zakona i to odredbe ~l. 272. i ~l. 273. a kojim odredbama je utvr|eno da svakome
od bra~nih supru`nika pripada po ½ zajedni~ke imovine, s tim {to svaki bra~ni supru`nik mo`e
zahtijevati da mu sud odredi ve}i dio od pripadaju}e mu polovine zajedni~ke imovine, ako
doka`e da je njegov doprinos u sticanju zajedni~ke imovine, o~igledno ve}i od doprinosa dru-
gog bra~nog supru`nika.
Kako je ve} putem svjedoka dokazano da je I-tu`ena – protivtu`iteljica zajedni~ki sticala
imovinu sa pokojnim M.C., to je sud djelimi~no udovoljio protivtu`benom zahtjevu kod
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 93
utvr|ivanja suvlasni~kog dijela tu`ene – protivtu`iteljice na nekretninama, imaju}i u vidu
~injenicu da je suprug tu`ene – protivtu`iteljice, prije stupanja u brak kupio predmetne nekret-
nine, dakle zemlji{te sa starim objektima, a potom da su zajedno vr{ili rekonstrukciju poro-
di~ne ku}e, kako to prvotu`ena i svjedoci isti~u, maltene izvr{ili su ru{enje stare ku}e, da su
dio nekretnina otu|ili i da je isti, iako je i tu`ena – protivtu`iteljica svojim radom doprinosila
u periodu kada je bila zaposlena, potom {ivanjem i bavljenjem doma}inskim poslovima, kuhan-
jem za radnike, doprinos njenog supruga je bio ve}i, pa je tu`iteljici – I-tu`enoj – protiv-
tu`iteljici dosudio 1/3 prava vlasni{tva na nekretninama po osnovu sticanja za vrijeme trajan-
ja braka, dok je utvrdio da je tu`iteljica stekla pravo vlasni{tva sa po ½ dijela na pokretnim
stvarima, kamion, automobil, {tedni ulozi, jer se radi o pokretnim stvarima i nov~anim sred-
stvima, koja su ste~ena za vrijeme trajanja braka, a suprotne strane nisu druga~ije dokazale.
Sa dijelom tu`benog zahtjeva, preko dosu|enog iznosa do ½ na nepokretnim stvarima sud
je tu`enu - protu`iteljicu odbio kao neosnovanim.
Slijedom toga, sud je utvrdio da se 1/3 nekretnina koje su predmet ovog postupka, ima
izdvojiti i iz ostavinske mase ostavioca M.C..
Na osnovu izlo`enog odlu~eno je kao u izreci – odnosno kao u stavu V izreke presude.
Tu`bu tu`itelja kojom tra`i da se nalo`i upis prava posjeda Gradu Banjaluka – Katastru
nekretnina, sud je odbacio zbog nenadle`nosti suda, jer sud nije nadle`an da nala`e organima
Uprave odre|ene ~inidbe, {to se u svakom slu~aju mo`e odlu~iti pred organima Upravu u pos-
tupku izvr{enja pravosna`ne presude suda, kojim se utvr|uje odre|eno pravo – pravo posjeda
strankama u postupku.
Prilikom dono{enja ove odluke sud je imao u vidu i ostale navode stranaka i drugih
saslu{anih svjedoka, ali ih posebno ne obrazla`e, smatraju}i da su bez uticaja na druga~iju
odluku ovog suda.
SUDIJA
N.M.

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je `alba Okru`nom sudu u Banjaluci, putem
ovog suda u roku od 30 dana od dana dono{enja iste, odnosno od dana prijema iste za stranke
kojima je presuda dostavljena prema pravilima o dostavljanju.
94 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
PISANJE PRESUDE
Edukatorica: [ida Ja{arspahi}, sudija Suda BiH

SADR@AJ PRESUDE (~lan 191. ZPP-a)


- Uvod
- Izreka
- Obrazlo`enje
- Uputstvo o pravnom lijeku

UVOD PRESUDE (~lan 191, stav 1 ZPP-a)


- Naziv suda
- Ime i prezime sudije
- Podaci o strankama, njihovim punomo}nicima i zakonskim zastupnicima (ime, prezime i prebi-
vali{te)
- Oznaka predmeta spora
- Vrijednost spora
- Naznaka prisutnih stranaka na raspravi
- Dan kada je presuda donesena

SADR@AJ IZREKE (~lan 191, stav 3 ZPP-a)


- Odluka o prihvatanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva o glavnoj stvari i sporednim potra`ivanjima
- Odluka o postojanju ili nepostojanju tra`bine istaknute radi prebijanja
- Paricioni rok za izvr{enje ~inidbe

U IZREKU NE TREBA UNOSITI


- Podatke o strankama (ime, prezime, adresa)
- ^injenice i dokaze koje se navode u obrazlo`enju
- Norme materijalnog prava
- Da je tu`eni du`an odre|enu tra`binu izvr{iti pod prijetnjom izvr{enja
- Da rok za izvr{enje tra`bine po~inje te}i od presu|enja (prema ~lanu 179, stav 3 ZPP-a taj rok te~e
od dono{enja presude ili njene dostave)

IZREKA KOJOM SE ODBIJA TU@BENI ZAHTJEV


- Nerazumljiva formulacija: odbija se tu`beni zahtjev
- Ova presuda mora imati cjelovit sadr`aj o identitetu odbijenog tu`benog zahtjeva
- Ne treba doslovno citirati sadr`aj tu`benog zahtjeva kako ga je opredijelio tu`ilac
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 95
- Postavljeni tu`beni zahtjev Sud mo`e preformulisati, ali nije ovla{ten promijeniti njegov smisao
- Odbijeni tu`beni zahtjev se ne stavlja pod znakove navoda ( mo`e izazvati zabunu stranke da je
uspjela u sporu )

SADR@AJ OBRAZLO@ENJA (~lan 191, stav 4)


- Izlo`eni zahtjevi stranaka
- Njihovi navodi o ~injenicama na kojim zasnivaju svoje zahtjeve
- Dokazi i ocjena dokaza
- Propisi na osnovu kojih je presu|eno

ZAHTJEVI STRANAKA
- ^injenice na kojim zasniva tu`beni zahtjev Sud donosi prema navodima tu`ioca
- Kad je mijenjan tu`beni zahtjev, navodi se samo onaj kona~no opredjeljeni
- ^injenice kojim se osporava zahtjev Sud iznosi prema navodima tu`enog
- Iznose se samo relevantne ~injenice

OCJENA IZVEDENIH DOKAZA (~lan 8. ZPP-a)


- Ako se vi{e dokaza odnosi na istu bitnu ~injenicu, mogu se interpretirati zajedno
- U tom slu~aju Sud je du`an navesti zbog ~ega je povjerovao svim tim dokazima zajedno
- Nepotrebno je interpretirati sadr`aj dokaza koji Sud nije cijenio zbog opravdanog razloga, ali je
nu`no navesti razloge za ovakav postupak
- Pri interpretaciji nalaza i mi{ljenja vje{taka ograni~iti se na one ~injenice kojim Sud utvr|uje ili
razja{njava druge bitne ~injenice za presu|enje, a za koje nema stru~no znanje
- Upotrebljavati pravilan termin: Nalaz vje{taka (ne vje{ta~ki nalaz)

MATERIJALNO-PRAVNI PROPISI
- Utvr|eno ~injeni~no stanje Sud vezuje za konkretnu pravnu normu koja je bitna za dono{enje
odluke o tu`benom zahtjevu
- Zakone i druge propise treba navesti u njihovom punom nazivu uz naznaku broja i godine
slu`benog glasila u kome su objavljeni

PROPUSTI U OBRAZLO@ENJU
- Detaljno se navodi sadr`aj tu`be, odgovora na tu`bu i svih izvedenih dokaza, umjesto da se samo
istaknu bitne ~injenice
- Uop{te se ne cijene dokazi ili se to ne ~ini na na~in naveden u odredbi ~lana 8 ZPP-a
- Nedostaju jasni i potpuni razlozi o relevantnim ~injenicama za presu|enje
- Ako se i istaknu razlozi za odluku o glavnom potra`ivanju, izostanu razlozi koji se odnose na
sporedno potra`ivanje (kamata i tro{kovi spora)
96 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
- Ne upotrebljavaju se zakonski termini (nazivi oblika nematerijalne {tete, vlasni{tvo, suvlasni{tvo i sli~no)
- Nejasan na~in izra`avanja
- Nepotrebno duge re~enice ~iji je smisao te{ko pratiti
- Odre|ene tvrdnje se vi{e puta ponove {to je u suprotnosti sa principom ekonomi~nosti postupka
- Kad postoje suparni~ari na strani tu`ioca ili tu`enih, treba ih ozna~avati u skladu sa strana~kom
ulogom te navoditi njihovo ime i prezime ili naziv za pravna lica (ne prvotu`ioc ili tu`ilac prvog reda)
- Ne provjerava se sadr`aj napisane presude prije potpisa njenog izvornika da bi se ispravile gre{ke

PRAVO VLASNI[TVA
- U izreku se unose potpuni podaci o nekretnini ( oznaka, povr{ina, broj z.k. ulo{ka i naziv k.o.)
- ^esta upotreba nelogi~nog izraza „{to je tu`eni du`an priznati“
- Kad je predmet tu`benog zahtjeva pravo vlasni{tva samo na dijelu nekretnine, posebnu pa`nju
obratiti na sadr`aj izreke da bi presuda bila jasna, potpuna i podobna za izvr{enje
- Kad su predmet tu`benog zahtjeva pokretne stvari, iste moraju biti opisane (oznaka marke za
tehni~ku robu i godina njene proizvodnje, a za druge vrsta materijala, godina nabavke)
- Pozivati se na odredbe ~lanova Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima koje se primjenjuju na
konkretan slu~aj

ZAKONSKO IZDR@AVANJE
- Kad vi{e tu`ilaca podnese tu`bu, izreka presude sadr`i dosu|eni doprinos za svakog od njih
posebno (pa makar se radilo i o identi~nim iznosima)
- Razlog za ovakvu izreku: razli~ito vrijeme prestanka ove zakonske obaveze za tu`ioce

NEMATERIJALNA [TETA
- Izreka presude treba sadr`avati odluku o pojedina~nim iznosima dosu|ene nov~ane naknade za
sve vidove nematerijalne {tete
- Dobro obrazlo`iti usvojeni prigovor podijeljene odgovornosti (procenat, utvr|enu naknadu i
dosu|enu naknadu nakon odbijanja doprinosa)

You might also like