Professional Documents
Culture Documents
Cards 2005 Modul 8
Cards 2005 Modul 8
Cards 2005 Modul 8
MODUL 8
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U
GRA\ANSKIM STVARIMA
Voditeljica modula:
[ida Ja{arspahi}, sudija Suda Bosne i Hercegovine
Konsultant:
Janko Nini}, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske
Recenzenti:
Nevenka Mitri}, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci
Milan God`irov, sudija Op}inskog suda u Tuzli
Edukativni modul koji se nalazi pred Vama rezultat je nastavka podr{ke koju Evropska
komisija pru`a Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u Bosne i Hercegovine i Centrima za
edukaciju sudija i tu`ilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u cilju na
unaprije|ivanja edukacije nosilaca pravosudnih funkcija. Praksa izrade edukativnih modula
koji bi trebali na cjelovit i kvalitetan na~in dati prakti~ni prikaz odre|enih zakonskih rje{enja
se pokazala veoma uspje{nom.
Imaju}u u vidu sugestije i prijedloge profesionalne zajednice Upravni odbori Centara za
edukaciju sudija i tu`ilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske su odabrali 8
tema, koje su predstavljene u 7 modula, na ~ijoj izradi su radili stru~njaci iz razli~itih oblasti.
Ovdje `elimo odati priznanje i zahvalnost ekspertima, konsultantima i recenzentima,
ukupno njih 17 iz cijele Bosne i Hercegovine. Oni su svojim radom na izradi ovog edukativnog
materijala, pokazali da pravosu|e Bosne i Hercegovine svojim stru~nim kapacitetima mo`e
odgovoriti potrebi nosilaca pravosudnih funkcija za kvalitetnim prakti~nim priru~nikom u
svakodnevnom radu.
Sa nadom da je cilj obezbije|ivanja prakti~nog alata u svakodnevnom rada pravnih
stru~njaka, ostvaren realizacijom ovih edukativnih modula, Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e
Bosne i Hercegovine i Centri za edukaciju sudija i tu`ilaca Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske, zahvaljuju Evropskoj komisiji na finansijskoj podr{ci pru`enoj kroz real-
izaciju projekta CARDS 2005, bez kojeg izrada ovih edukativnih modula ne bi bila mogu}a.
[ahbaz D`ihanovi}
Direktor
SADR@AJ
OP[TE NAPOMENE
Sadr`aj i oblik presude, izra|ene u pisanoj formi, gotovo na identi~an na~in odre|en je u
~lanovima: 191. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene
novine FBiH", broj 53/03), 191. Zakona o parni~anom postupku Republike Srpske ("Slu`beni
glasnik RS", broj 58/03, 85/03 i 74/05), 268. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BDBiH", broj 5/00, 1/01, 6/02, 11/05 i 20/06) i 158.
Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj
36/04).
Prema svim navedenim propisima, koji se primjenjuju na podru~ju Bosne i
Hercegovine, osim Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH, pismeno izra|ena pre-
suda mora imati uvod, izreku, obrazlo`enje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka
protiv presude.
U odnosu na ranija pravila parni~nog postupka postoji razlika u tome {to se uputstvo na
podno{enje pravnog lijeka unosi u sadr`aj presude, kao njen sastavni dio.
Izuzetak je odredba ~lana 268. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta
Bosne i Hercegovine u kojoj nije navedeno da je i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog
lijeka sastavni dio sadr`aja presude.
[to se ti~e uvoda presude, izuzetak je odredba ~lana 158. stav 1. Zakona o parni~nom
postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine. Naime, u ovom dijelu prvostepene odluke samo je
Sud Bosne i Hercegovine du`an navesti ime i prezime predsjednika vije}a i ~lanova vije}a, jer
je zadr`ano zborno su|enje u prvostepenom postupku.
Uvod presude, koja se donosi na podru~ju Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, raz-
likuje se i po tome {to po~inje konstatacijom da se presuda izri~e u ime Br~ko Distrikta Bosne
i Hercegovine.
U nastavku ovog teksta detaljno su obra|eni svaki od posebnih dijelova pismeno
izra|ene presude, to jest njeni uvod, izreka i obrazlo`enje.
Radi potpunijeg razumijevanja izra`enih stavova o konkretnim situacijama iz oblasti
procesnog prava, navedeni su primjeri iz prakse sudova na podru~ju Bosne i Hercegovine.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 11
PODMODUL I
UVOD PRESUDE
(^lan 191. stav 2. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, ~lan
191. stav 2. Zakona o parni~anom postupku Republike Srpske, ~lan 268. stav 2. Zakona o
parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i ~lan 158. stav 2. Zakona o
parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine)
U uvod presude sud je du`an unijeti sljede}e podatke: naziv suda, ime i prezime sudije,
odnosno predsjednika i ~lanova vije}a u slu~aju gdje je zadr`ano zborno su|enje, ime i prez-
ime, prebivali{te, odnosno boravi{te stranaka, njihovih zastupnika i punomo}nika, kratku
oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zaklju~enja glavne rasprave, naznaku strana-
ka, njihovih zastupnika i punomo}nika koji su bili prisutni te dan kada je donesena presuda.
Uvod presude ponekada nazivaju i glavom presude.
Sadr`aj uvoda presude ima poseban zna~aj u postupku izvr{enja pravosna`ne odluke.
Naime, u postupku izvr{enja stranke }e biti odre|ene na na~in kako je to u~injeno u uvodu
pravosna`ne presude u pogledu njihovih li~nih podataka i adresa. Ako su ti podaci ta~ni i pot-
puni, presuda }e biti izvr{ena bez ikakvih pote{ko}a.
Po{to se presude donose da bi se izvr{io sadr`aj pru`ene pravne za{tite povrije|enog ili
ugro`enog odre|enog gra|anskog prava, trebaju sadr`avati potpune podatke o identifikaciji
sudionika u postupku.
Ako u parnici u~estvuje vi{e lica, kao suparni~ara na strani tu`ilaca ili tu`enih, u uvodu
sud je du`an navesti ime, prezime, prebivali{te ili boravi{te za svakog od njih posebno.
Pogre{no je ozna~iti samo li~ne podatke za prvog suparni~ara, a za ostale upotrijebiti izraz "i
drugih", jer je takva presuda nejasna i nepodobna za izvr{enje.
U slu~aju kada sud rje{enjem odlu~i o dozvoljenosti spora o protivtu`bi, u uvodu presude
stranke treba ozna~iti prema njihovim strana~kim ulogama koje su imale u vrijeme podno{enja
tu`be, a to su tu`ilac i tu`eni.
Ne bi trebalo za istu stranku upotrebljavati oba zakonska termina, to jest za tu`ioca i pro-
tivtu`eni, a tu`enog i protivtu`ilac. Me|utim, prema postoje}oj sudskoj praksi u Bosni i
Hercegovini sudovi to naj~e{}e ~ine (na primjer obi~no na ovakav na~in: tu`ilac-protivtu`eni;
tu`eni-protivtu`ilac).
Postoji vi{e razloga zbog kojih bi ovakvo postupanje prilikom pisanja oznaka stranaka
trebalo izmijeniti. Prvi je {to obilje`avanje stranaka dvostrukim ulogama mo`e izazvati nejas-
no}e i zabune u shvatanju vrste donesene odluke i obima njome ostvarene sudske za{tite.
Zatim, sve {to je suvi{no upotrijebljeno prilikom pisanja otpravka presude, protivno je na~elu
procesne ekonomije.
Osim navedenog treba napomenuti i da termini protivtu`ilac i protivtu`eni nisu sadr`ani
ni u jednom od procesnih zakona koji se primjenjuju u gra|anskoj parnici na podru~ju Bosne
i Hercegovine.
Poseban zna~aj imaju podaci o zakonskom zastupniku u slu~aju kada poduzima radnje u
ime poslovno nesposobne osobe, jer se njemu dostavljaju pozivi suda, podnesci suprotne
strane, sudske odluke i nalozi za pla}anje takse.
12 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Imena zakonskih zastupnika privrednih subjekata nije potrebno unositi u uvod presude,
jer uglavnom nisu relevantna u parni~nom postupku. Kada ih treba saslu{ati u svojstvu stranke,
o tome ih po nalogu suda obavje{tava punomo}nik koji zastupa takvu pravnu osobu.
U ovakvom slu~aju u uvodu je dovoljno navesti podatke o punomo}niku privrednog sub-
jekta kojeg je ovlastio zakonski zastupnik da u konkretnom sporu poduzima radnje u postupku u
granicama punomo}i. To mo`e biti advokat ili zaposlenik pravnog lica koji ima stru~no znanje.
Napominje se da, pored iznesenog, ima i suprotno shvatanje, a to je da u uvodu pre-
sude treba napisati i podatke o zakonskom zastupniku privrednog subjekta, jer to mo`e imati
prakti~an zna~aj (na primjer: da sud mo`e lako ispitati urednost punomo}ja, to jest da li ga je
izdalo ovla{teno lice).
Me|utim, u uvodu presude treba navoditi podatke o zakonskim zastupnicima dr`ave,
entiteta, Br~ko Distrikta BiH, organa uprave i drugih institucija BiH ili entiteta i to u nazivu
koji je odre|en zakonom.
Sudovi ne mogu ni{ta mijenjati u zvani~nom nazivu zakonskih zastupnika dru{tveno-
politi~kih zajednica, ali se doga|a da u~ine ovu gre{ku.
Prema Zakonu o Federalnom pravobranila{tvu ("Slu`bene novine FBiH", broj 2/95, 12/98
i 18/00) naziv dr`avnog organa koji preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne za{tite
imovine i imovinskih interesa Federacije Bosne i Hercegovine je Federalno pravobranila{tvo.
Za{tita Ustavom utvr|enih nadle`nosti, interesa i prava dr`ave Bosne i Hercegovine,
Zakonom o Pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/02, 10/02
i 44/04) povjerena je Pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine.
Zakonom o javnom pravobranila{tvu ("Slu`beni glasnik RS", broj 17/93, 14/94 i 32/94)
odre|eno je da Republi~ko javno pravobranila{tvo vr{i poslove pravne za{tite imovinskih
prava i interesa Republike Srpske, op{tine i njihovih organa u svim sudskim postupcima i
upravnom postupku.
Sve navedene nazive zakonskih zastupnika sudovi su du`ni pravilno upotrebljavati u svo-
jim odlukama.
[to se ti~e kratke oznake predmeta spora, sud ne mora u uvod presude doslovno unijeti
tu`io~eve podatke o ovoj ~injenici ve} ih mo`e preformulisati na na~in {to }e upotrijebiti
zakonski termin, ako je to propu{teno u~initi u tu`bi. Pri ovome sud ne smije promijeniti
su{tinu naznake spora, ali je ovla{ten ispraviti pogre{ku stranke o ovoj ~injenici.
Na primjer, u jednoj tu`bi tu`ilac je kao predmet spora naveo da je to utvr|enje vlasni{tva
od jedne osmine dijela. Sud je nekriti~ki prihvatio u konkretnom slu~aju tu`io~evu nepravilnu
formulaciju i istu unio u uvod presude koju je donio nakon provedenog postupka.
U ovakvoj situaciji sud je bio du`an ispraviti u~injenu pogre{ku u tu`bi na na~in {to }e u
uvodu presude ozna~iti da je predmet spora utvr|enje suvlasni~kog dijela, jer je to zakonski ter-
min u konkretnom slu~aju.
Ili u uvodu sudske odluke napisano je da je predmet spora izmjena odluke o dodjeli
djeteta, jer je tako navedeno u tu`bi. I u ovom slu~aju sud je trebao upotrijebiti zakonski ter-
min i napisati da je predmet spora izmjena odluke o povjeravanju mldb. djeteta na za{titu,
vaspitanje i izdr`avanje.
Pravilno ozna~ena vrijednost spora je bitna zbog primjene posebnih pravila parni~nog
postupka predvi|enih, na primjer, za sporove male vrijednosti, zatim prilikom odre|ivanja
visine dosu|enih tro{kova postupka, za naplatu sudske takse i za pravo na izjavljivanje revizije
protiv drugostepene presude.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 13
Ako su zahtjevi u tu`bi istaknuti protiv vi{e tu`enih, vrijednost spora se odre|uje prema
vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. Neki sudovi su u ovakvim predmetima u uvodu odluka
kao vrijednost spora ozna~avali zbir svih opredijeljenih zahtjeva, {to nije pravilno.
Va`no je napomenuti da ima izuzetaka kada sud nije obavezan u uvodu presude navesti
vrijednost spora. To su predmeti u kojima se vrijednost spora ne mo`e izraziti u novcu.
Uvod presude ne zapo~inje rije~ima da se odluka izri~e u ime naroda, u ime Federacije
Bosne i Hercegovine, u ime Bosne i Hercegovine. Izuzetak su presude koje donose sudovi na
podru~ju Br~ko Distrikta BiH, jer ih izri~u "u ime Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine" .
Prema dosada{njoj sudskoj praksi naj~e{}e manjkavosti uvoda presuda su: nenavo|enje
prebivali{ta ili boravi{ta stranaka, posebno u slu~aju kada imaju punomo}nika ili zakonskog
zastupnika za poslovno nesposobna lica, neozna~avanje vrijednosti spora ili pogre{no
navo|enje ove ~injenice, neozna~avanje dana zaklju~enja glavne rasprave, prisustva stranaka,
njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika na glavnoj raspravi.
SUDSKA PRAKSA
U ovom dijelu bi}e navedeni primjeri pogre{no sa~injenih uvoda presude uo~eni prilikom
odlu~ivanja o `albama protiv prvostepenih presuda (pod oznakom #) te istaknuti pravilno for-
mulisani uvodi istih odluka (pod oznakom *). Namjera je da sudovi sa~injavaju uvode presude
na na~in kako je to odre|eno Zakonom o parni~nom postupku, te da u isti unose sve potrebne
podatke koji ~ine obavezan sadr`aj ovog dijela presude.
# 1. Op}inski sud u Zenici, sudija Iva Ivi}, u pravnoj stvari tu`ioca Fadila Vejzovi}a,
koga zastupa punomo}nik Lazar Vojinovi}, advokat iz Zenice, protiv tu`enog Rudnik
mrkog uglja "Zenica" d.o.o., radi naknade {tete, nakon glavne rasprave odr`ane dana
11.12.2002. godine, donio je ovu...
U ovom uvodu nedostaje adresa tu`ioca koja je ozna~ena u tu`bi (Babino broj 21,
Zenica), vrijednost spora (9.200,00 KM), koja je tako|e navedena u tu`bi, prisustvo stranaka i
njihovih punomo}nika na glavnoj raspravi.
* Pravilno sa~injen uvod iste presude bi glasio:
Op}inski sud u Zenici, sudija Iva Ivi}, u pravnoj stvari tu`ioca Fadila Vejzovi}a iz Babina
broj 21, Zenica, kojeg zastupa punomo}nik Lazar Vojinovi}, advokat iz Zenice, M.Tita
broj 3, protiv tu`enog Rudnik mrkog uglja "Zenica" d.o.o., kojeg zastupa punomo}nica
Aida Brankovi}, zaposlenica tu`enog, radi naknade {tete, vrijednost spora 9.200,00 KM,
nakon glavne rasprave odr`ane dana 11.12.2002. godine u prisutnosti tu`ioca i njegov-
og punomo}nika te punomo}nice tu`enog, donio je 15.12.2002. godine ovu...
# 2. Op}inski sud u Kaknju, sudija Ana Ani}, u pravnoj stvari tu`ioca Hazima Skopljaka
iz Kaknja, i drugih, protiv tu`enog RMU "Srednja Bosna" Kakanj, kojeg zastupa
punomo}nica Lejmana Husremovi}, dipl. pravnica, radi naknade {tete, po odr`anom
ro~i{tu za glavnu raspravu dana 12.03.2004. godine u prisustvu tu`ioca i
punomo}nika tu`ene, donio je ovu...
U navedenom uvodu presude nedostaci su: neozna~avanje podataka o sva ~etiri tu`ioca,
to jest njihovih imena, prezimena i adresa, vrijednosti spora i dana dono{enja presude.
* Ovaj uvod presude, sa~injen u skladu sa odre|enim zakonskim propisom, trebao bi
glasiti:
14 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Op}inski sud u Kaknju, sudija Ana Ani}, u pravnoj stvari tu`ilaca Hazima Skopljaka iz
Kaknja, Ulica NOP-a broj 14, Namire Skopljak iz Kaknja, Ulica Obre broj 42, Adema
Skopljaka iz Kaknja, Ulica @eljezni~ka stanica broj 29 i Ai{e Hara~i} ro|. Skopljak iz
Kaknja, Ulica Dumanac bb, protiv tu`enog RMU "Srednja Bosna" Kakanj, kojeg zastu-
pa punomo}nica Lejmana Husremovi}, zaposlenica tu`enog, radi naknade {tete, vrijed-
nost spora 7.900,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 12.03.2004. godine u
prisutnosti svih tu`ilaca i punomo}nice tu`enog, donio je dana 16.03.2004. godine ovu...
# 3. Op}inski sud u Olovu, sudija Adem Misi}, u pravnoj stvari tu`ioca - protivtu`enog
Amira Pa{i}a iz Olova, Branilaca broj 8, protiv tu`enih - protivtu`ilaca Ilije Babi} iz
Olova, Udarni~ka broj 3, i Ane Babi} iz Olova, Glavna cesta broj 2, radi utvr|enja
prava vlasni{tva i naknade {tete od 5.000,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane
03.07.2004. godine, u prisutnosti tu`ioca - prvotivtu`enog i tu`enog - protivtu`ioca
Ilije Babi}, a u odsutnosti uredno pozvane tu`ene - prvotivtu`iteljice Ane Babi}, donio
je dana 05.07.2004. godine ovu...
U ovom uvodu presude stranke su ozna~avane dvostrukim ulogama (tu`ilac-protiv-
tu`eni i tu`eni-protivtu`ioci), {to je nepotrebno. Zatim nije jasno {ta je bio tu`beni, a {ta pro-
tivtu`beni zahtjev. Sud je propustio navesti vrijednost spora koji se odnosi na tu`beni i protiv-
tu`beni zahtjev.
* Uvod ove presude bi pravilno trebalo da glasi:
Op}inski sud u Olovu, sudija Adem Misi}, u pravnoj stvari tu`ioca Amira Pa{i}a iz
Olova, Branilaca broj 8, protiv tu`enih Ilije Babi}a iz Olova, Udarni~ka broj 3, i Ane
Babi} iz Olova, Glavna cesta broj 2, odlu~uju}i o tu`benom zahtjevu za utvr|enje
prava vlasni{tva, vrijednost spora 12.000,00 KM, te protivtu`benom zahtjevu za
naknadu {tete u iznosu od 5.000,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana
03.07.2004. godine u prisutnosti tu`ioca i tu`enog Ilije Babi}, a u odsutnosti tu`ene
Ane Babi}, donio je dana 05.7.2004. godine ovu...
# 4. Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari malodobne tu`iteljice
Vesne Ili} iz Visokog, koju zastupa majka - zakonska zastupnica, protiv tu`enog Avde
Ali}a iz Mo{tra broj 7, Visoko, radi naknade {tete, vrijednost spora 3.100,00 KM,
nakon odr`ane glavne rasprave dana 05.04.2004. godine u prisutnosti zakonske zas-
tupnice malodobne tu`iteljice i tu`enog, dana 09.04.2004. godine, donio je ovu...
Uvod navedene presude ne sadr`i podatke o zakonskoj zastupnici malodobne
tu`iteljice, to jest njeno ime i prezime te adresu, pa bi pravilno sa~injen ovaj dio presude tre-
balo da glasi:
* Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari malodobne tu`iteljice
Vesne Ili} iz Visokog, Podbreza broj 2, koju zastupa majka - zakonska zastupnica
Marija Ili} iz Visokog, Podbreza broj 2, protiv tu`enog Avde Ali}a iz Mo{tra broj 7,
Visoko, radi naknade {tete, vrijednost spora 3.100,00 KM, nakon glavne rasprave
odr`ane dana 05.04.2004. godine u prisutnosti zakonske zastupnice malodobne
tu`iteljice i tu`enog, dana 09.04.2004. godine, donio je ovu...
# 6. Osnovni sud u Zenici, sudija Marija Pavi}, u pravnoj stvari tu`ioca Munira Zili}a
iz Zenice, protiv tu`enog ZOIL "Dunav", DD Glavna filijala Sarajevo, radi naknade
{tete, nakon glavne rasprave odr`ane 08.05.1992. godine u prisutnosti tu`ioca i
punomo}nika tu`enog, donio je dana 11.05.1992. godine ovu...
U uvodu navedene presude nedostaje adresa tu`ioca (Ulica Zeni~kog odreda broj 3),
naziv tu`enog je u suprotnosti sa sadr`ajem tu`be (Osiguranje "Dunav" DD Glavna filijala
Sarajevo), podaci o punomo}niku tu`enog (Du{an Ili}), a nije ozna~ena ni vrijednost spora
(5.000,00 dinara).
* Pravilno napisani uvod presude trebao bi glasiti:
Osnovni sud u Zenici, sudija Marija Pavi}, u pravnoj stvari tu`ioca Munira Zili}a iz
Zenice, Ulica Zeni~kog odreda broj 3, protiv tu`enog Osiguranje "Dunav" DD
Glavna filijala Sarajevo, koje zastupa punomo}nik Du{an Ili}., zaposlenik tu`enog,
vrijednost spora 5.000,00 dinara, nakon glavne rasprave odr`ane 08.05.1992. godine
u prisutnosti tu`ioca i punomo}nika tu`enog, donio je dana 11.05.1992. godine ovu...
# 7. Op}inski sud u Visokom, sudija Mijo Miji}, u pravnoj stvari tu`iteljice Ane Biloh iz
Zim~e broj 7, Visoko, protiv tu`enog Osmana Buza iz Zim~e broj 3, Visoko, radi
utvr|enja prava vlasni{tva, vrijednost spora 8.000,00 KM, nakon glavne rasprave
odr`ane dana 30.04.2004. godine, u prisutnosti punomo}nika tu`iteljice i tu`enog,
dana 03.05.2004. godine, donio je ovu...
Ne mo`e se u uvodu presude ozna~iti umrla osoba. Fizi~ke osobe strana~ku i pravnu
sposobnost sti~u ro|enjem, a gube smr}u. Ako je tu`iteljica umrla u toku parnice, sud je tre-
bao donijeti rje{enje o prekidu postupka jer nije imala punomo}nika.
Me|utim, ako je u konkretnom slu~aju tu`ba bila podnesena protiv ve} umrle osobe (nepos-
toje}e stranke), sud ju je trebao rje{enjem odbaciti, jer se ovaj nedostatak ne mo`e otkloniti.
16 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
# 8. Op}inski sud u Zenici, sudija Iva Ivi}, u pravnoj stvari Seada Begovi}a iz Zenice,
Blatu{a broj 7, protiv tu`enog DP Rudnici uglja "Srednja Bosna", Rudnik "Zenica"
Zenica, koga zastupa punomo}nica Aida Brankovi}, radi poni{tenja rje{enja i preda-
je u posjed, nakon glavne rasprave odr`ane 05.12.2003. godine u prisutnosti
tu`iteljice i punomo}nice tu`ene, donio je 10.12.2003. godine ovu...
U uvodu ove presude navedeno je pravno lice koje je prestalo postojati 27.05.1999.
godine, kada je do{lo do transformacije u pet samostalnih pravnih subjekata. Na ovu gre{ku
punomo}nica tu`enog je ukazala tek u `albi protiv prvostepene presude, iako je u~estvovala u
postupku raspravljanja o tu`benom zahtjevu i bila du`na upozoriti na nepravilnu oznaku lica
koje zastupa. I sud po slu`benoj du`nosti pazi da li u postupku kao tu`ilac ili tu`eni u~estvuje
lice koje ne mo`e biti stranka u postupku, a u ovom predmetu je to propustio u~initi.
# 9. Op}inski sud u Kaknju, sudija Adem Begi}, u pravnoj stvari tu`iteljice Dike
Hara~i} iz Dumanca bb, Kakanj, protiv tu`ene Skup{tine op}ine Kakanj, koju zastu-
pa Op}insko pravobranila{tvo, radi isplate iznosa od 800,00 KM, nakon glavne
rasprave odr`ane 08.03.2002. godine, u prisutnosti tu`iteljice, a u odsutnosti zakon-
skog zastupnika tu`ene, donio je dana 10.03.2002. godine ovu ...
U uvodu ove presude kao tu`ena pogre{no je ozna~ena Skup{tina op}ine Kakanj koja
nema svojstvo pravnog lica ni strana~ku sposobnost. To je organ vlasti op}ine kao teritorijalne
jedinice. Onaj ko nema strana~ku sposobnost, ne mo`e biti aktivno ni pasivno legitimisan. Kao
tu`ilac u ovom sporu trebala je biti Op}ina Kakanj.
* Pravilan sadr`aj uvoda presude trebao bi glasiti:
Dumanca bb, Kakanj, protiv tu`ene Op}ine Kakanj, koju zastupa Op}insko pravobrani-
la{tvo, nakon glavne rasprave odr`ane 08.03.2002. godine u prisutnosti tu`iteljice, a u
odsutnosti uredno pozvanog zakonskog zastupnika tu`ene, donio je ovu...
# 10. Op}inski sud u Zenici, sudija Miro Ani}, u pravnoj stvari tu`iteljice Ide Miri} iz
Zenice, Ulica Osionik broj 28, protiv tu`enog Kantonalnog ministarstva za promet i
komunikacije Zenica, radi poni{tenja ugovora, vrijednost spora 3.000,00 KM, nakon
odr`ane glavne rasprave u prisutnosti tu`ioca i zakonskog zastupnika tu`ene, dana
04.03.2003. godine, donio je ovu...
U uvodu ove presude kao tu`eni je ozna~en Kantonalno ministarstvo za promet i komu-
nikacije Zenica koje nije pravna osoba, pa ne mo`e imati pravni subjektivitet. To ministarstvo
je organ Zeni~ko-dobojskog kantona pa stranka u ovom predmetu mo`e biti samo Zeni~ko-
dobojski kanton.
* Pravilno sa~injen uvod ove presude bi trebalo da glasi:
Op}inski sud u Zenici, sudija Miro Ani}, u pravnoj stvari tu`iteljice Ide Miri} iz
Zenice, Ulica Osionik broj 28, protiv tu`enog Zeni~ko-dobojskog kantona, koji zastu-
pa Kantonalno pravobranila{tvo, radi poni{tenja ugovora, vrijednost spora 3.000,00
KM, nakon odr`ane glavne rasprave u prisutnosti tu`ioca i zakonskog zastupnika
tu`ene, dana 04.03.2003. godine, donio je ovu...
# 11. Op}inski sud u Zenici, sudija Mladen Rajak, u pravnoj stvari tu`iteljice Ivke
Bla`evi} iz Zenice, Ulica ZAVNOBIH-a broj 263, protiv tu`enog Bo`e Zelenika iz
Zenice, Ulica ZAVNOBIH-a broj 261, radi naknade nematerijalne {tete, vrijednost
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 17
spora 3.000,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 03.02.2004. godine, u pris-
ustvu parni~nih stranaka, donio je dana 23.04.2004. godine ovu...
Iz uvoda ove presude proizlazi da je donesena van zakonskog roka od 30 dana (nakon 60
dana). Datum dono{enja ove presude saop{ten je strankama nakon zaklju~enja glavne rasprave,
pa je sudija povrijedio zakonsku odredbu o roku u kome je trebao donijeti presudu i izraditi
njen pismeni otpravak. Sud nije ovla{ten mijenjati rokove koje je zakon propisao.
Mo`e se dogoditi da sudija prekora~i zakonski rok za dono{enje presude i izradu njenog
pismenog otpravka, u kom slu~aju je du`an u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o
razlozima ovakvog postupanja. Me|utim, ovu situaciju sud ne mo`e unaprijed predvidjeti, jer
se opravdani razlozi mogu desiti unutar roka od 30 dana propisanog za dono{enje i izradu pis-
menog otpravka presude.
# 12. Op}inski sud u Zavidovi}ima, sudija Alen Ismi}, u pravnoj stvari tu`iteljice Janje
Ani} iz Zavidovi}a, Skroz bb, protiv tu`ene IK "Krivaja" d.o.o. Zavidovi}i, radi isplate
nov~anog potra`ivanja, vrijednost spora 1.000,00 KM, nakon glavne rasprave
odr`ane dana 09.04.2004. godine u prisutnosti tu`iteljice i punomo}nika tu`ene,
donio je dana 18.04.2004. godine ovu ...
U ovom primjeru sud nije naveo podatke o punomo}niku tu`ene, iako ih je imao u spisu,
a pogre{no je ozna~io vrijednost spora. U konkretnom slu~aju tu`beni zahtjev se odnosio na
isplatu nov~anog iznosa od 7.480,00 KM i taj iznos ~ini vrijednost spora, pa ne mo`e biti
1.000,00 KM, kako je nelogi~no ozna~eno u tu`bi. Sud je nekriti~ki prihvatio navode tu`be o
vrijednosti spora i iste pogre{no unio u uvod presude.
Kada tu`beni zahtjev ne glasi na isplatu nov~anog potra`ivanja ve}, na primjer, na
utvr|enje vlasni{tva ili poni{tenja ugovora, onda je mjerodavna ona vrijednost spora koju je
tu`ilac ozna~io u tu`bi, a sud utvrdio.
* Pravilno formulisan uvod ove presude bi mogao glasiti:
Op}inski sud u Zavidovi}ima, sudija Alen Ismi}, u pravnoj stvari tu`iteljice Janje
Ani} iz Zavidovi}a, Skroz bb, protiv tu`ene IK "Krivaja" d.o.o. Zavidovi}i, koju zas-
tupa punomo}nik Goran Simi}, zaposlenik tu`ene, radi isplate nov~anog potra`ivanja
od 7.480,00 KM, nakon glavne rasprave odr`ane dana 09.04.2004. godine u prisut-
nosti tu`iteljice i punomo}nika tu`ene, donio je dana 18.04.2004. godine ovu ...
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 19
PODMODUL II
IZREKA PRESUDE
(^lan 191. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, 191.
stav 3. Zakona o parni~anom postupku Republike Srpske, 268. stav 3. Zakona o parni~nom
postupku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i 158. stav 3. Zakona o parni~nom postupku
pred Sudom Bosne i Hercegovine)
Prema navedenim propisima izrekom presude sud odlu~uje o prihvatanju ili odbijanju
pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari i sporednih potra`ivanja, ili o postojanju ili nepos-
tojanju tra`bine istaknute radi prebijanja. Izrekom presude sud je du`an odlu~iti o svim
tu`benim zahtjevima koji su istaknuti u toku raspravljanja, to jest o tu`benom i protivtu`benom
zahtjevu, kako o glavnom potra`ivanju, tako i o sporednom potra`ivanju.
Izreka je glavni dio presude koji proizvodi materijalno-pravne posljedice i procesno-
pravne posljedice presu|ene stvari (res iudicata). Naime, pravosna`na postaje jedino izreka
presude, a njeni razlozi slu`e samo za identifikaciju pravnog odnosa o kojem je sud odlu~io.
^esto se za izreku upotrebljavaju i drugi termini, i to: dispozitiv i tenor.
Izreka presude mora biti jasna, odre|ena i detaljna u tolikoj mjeri da je nesumnjivo
kojem je povrije|enom ili ugro`enom gra|anskom pravu sud pru`io pravnu za{titu u
konkretnom sporu izme|u stranaka, ili ju je pak uskratio zbog nepostojanja pravnog osnova
za dosu|enje.
Sud je du`an izreku presude formulisati na takav na~in da je potpuno jasno i odre|eno o
kojem je tu`benom zahtjevu odlu~io. Presuda predstavlja odgovor suda na tu`beni zahtjev i
njen sadr`aj postaje zakon za stranke. Izrekom treba odlu~iti o osnovanosti tu`benog zahtjeva,
a ne o tu`iocu kao stranci.
Pomo}u autoriteta dr`ave sud odre|uje sadr`aj pravnog odnosa, nala`e tu`enom da ne{to
u~ini, propusti ili trpi, ili sud svojom odlukom mijenja sadr`aj nekog pravnog odnosa me|u
strankama.
Ako sud sa~ini sadr`aj izreke na pravilan na~in, u postupku izvr{enja pravosna`ne
presude ne bi trebalo biti posebnih pote{ko}a, niti bi trebalo tra`iti neke dodatne podatke
od stranaka. U ovakvim slu~ajevima vo|enje parni~nog postupka i dono{enje pravnos-
na`ne presude imalo je smisla i opravdanja, jer }e sa`et oblik sadr`aja pravne za{tite iz
izreke presude biti realizovan u postupku izvr{enja, ako tu`eni dobrovoljno ne ispuni
dosu|enu ~inidbu.
Formulacija izreke presude ne mo`e biti identi~na u svim predmetima, jer njen sadr`aj
zavisi o konkretnom sporu izme|u stranaka, to jest da li se tra`i predaja u posjed odre|ene
stvari, naknada {tete iz odre|enog {tetnog doga|aja, isplata nov~anog potra`ivanja, utvr|enje
prava slu`nosti, utvr|enje prava vlasni{tva na cijeloj nekretnini ili samo njenom jednom
dijelu, utvr|enje ni{tavosti ugovora, ispunjenje zakonske obaveze izdr`avanja drugih lica i
sli~no.
U izreku presude sud je du`an unijeti samo podatke koji su sadr`ani u stavu 3 svih nave-
denih zakonskih propisa iz oblasti parni~nog postupka. Zato nije potrebno u izreci presude
ponoviti ime, prezime i adresu stranaka, jer ove podatke, prema zakonskoj odredbi, sud je
du`an navesti u uvodu svoje odluke.
20 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Tako|e je nepotrebno u izreci presude navoditi utvr|ene ~injenice, odre|ena obja{njenja,
primijenjenu odredbu materijalno-pravne norme i pozivati se na provedene dokaze, jer ove
podatke sud je du`an unijeti u obrazlo`enje presude.
Prema Pravilniku o unutra{njem poslovanju redovnih sudova ("Slu`beni list SRBiH",
broj 3/76, 27/78 i 11/80), ~ije odredbe i danas va`e, dosu|eni tu`beni zahtjev za isplatu
nov~anog potra`ivanja sud treba ozna~avati i brojem i slovima (5.000,00 KM i pethiljada KM).
Me|utim, sudovi na podru~ju Bosne i Hercegovine dosu|enu nov~anu tra`binu u izreci
presude naj~e{}e pi{u samo brojevima, iako bi trebali postupati u skladu sa citiranim propisom.
Kada sud izrekom presude nalo`i ispunjenje neke ~inidbe, ~esto propusti ozna~iti rok za
izvr{enje ove dosu|ene obaveze (15 dana u sporovima iz radnih odnosa i u sporovima male vri-
jednosti, a 30 dana u sporovima za naknadu {tete, isplatu duga po osnovu zajma i sli~no).
U izreci kondemnatorne presude sud ~esto istakne da je tu`eni du`an ispuniti ~inidbu u
odre|enom roku "pod prijetnjom izvr{enja". Izraz "pod prijetnjom izvr{enja" je nepotreban u
izreci presude jer je dovoljno da sud odredi paricioni rok za ispunjenje ~inidbe u skladu sa
zakonom, imaju}i u vidu konkretan spor izme|u stranaka. Ako tu`eni u odre|enom roku dobro-
voljno ne ispuni dosu|enu obavezu, na osnovu Zakona o izvr{nom postupku tu`ilac mo`e
tra`iti njeno izvr{enje prinudnim putem.
Nije potrebno u izreci posebno istaknuti da se tu`beni zahtjev usvaja, a nakon toga
opisati sadr`aj dosu|ene tra`bine ili utvr|enja nekog odnosa izme|u stranaka. Pravilno je
izreku kondemnatorne presude zapo~eti rije~ima:"obavezuje se tu`eni" ... ili "tu`eni je
du`an..."
Sud je ovla{ten preformulisati tu`beni zahtjev ako ga je tu`ilac opteretio nepotrebnim
~injenicama ili ponavljanjima, ali to treba u~initi oprezno, ne mijenjaju}i njegov smisao i
granice tra`ene pravne za{tite.
Na primjer, u jednom predmetu tu`beni zahtjev je glasio ovako:
"Obavezuje se RS - Republi~ka uprava carina - Carinarnica Novi Grad, da na ime zapre-
manja 3.000 m2 prostora u selu Bo`i}ima, vlasni{tvo tu`ene, u periodu od 22.11.2000. godine,
to jest momenta zatvaranja konsingnacionog skladi{ta do 01.04.2002. godine, to jest
podno{enja tu`be sudu (16 mjeseci i 8 dana) po mjese~noj naknadi od 300,00 KM isplati
tu`iocu iznos od 4.900,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 01.04.2002. godine,
sve u roku od 30 dana po pravosna`osti ove presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja."
Nakon odr`ane glavne rasprave sud je donio presudu u ~iju izreku je nepotrebno
doslovno unio tu`beni zahtjev na na~in kako ga je odredio tu`ilac.
Dakle, zanemaren je smisao odredbi svih navedenih procesnih zakona, koji se primjen-
juju na podru~ju Bosne i Hercegovine, to jest da izreka presude sadr`i samo odluku o prih-
vatanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari i sporednih potra`ivanja.
Iz nepotrebno preop{irne formulacije tu`benog zahtjeva, u kojoj su ponovljeni svi ostali
navodi tu`be, sud je trebao ispustiti sva ~injeni~na i druga poja{njenja, te izrekom presude
obavezati tu`enu da isplati tu`iocu iznos od 4.900,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom
po~ev od 01.04.2002. godine do isplate u roku od 30 dana.
Ovakvom presudom tu`iocu bi bila omogu}ena pravna za{tita, jer bi njena izreka bila
jasna i podobna za izvr{enje, ako tu`eni ne bi dobrovoljno izvr{io dosu|enu obavezu.
U drugom predmetu tu`beni zahtjev je glasio:
"Tu`ena je du`na tu`iocu isplatiti kompenzaciju za njegove pokretne stvari iz tu`io~evog
stana u Vogo{}i, a koje su oduzete u vrijeme neprijateljstva od 1992. godine u iznosu od
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 21
10.300,00 KM, a odnosi se na sljede}e pokretne stvari u doma}instvu: 1. kolor TV "Samsung"
500,00 KM, 2. video 300,00 KM, muzi~ka linija 400,00 KM, ve{-ma{ina 400,00 KM, elektri~ni
{poret 400,00 KM, {poret na ~vrsto gorivo 300,00 KM, donji dio vise}e kuhinje 1.300,00 KM,
WC {olja 100,00 KM, vodokotli} 100,00 KM, ~etiri kau~a po 400,00 KM, tri lustera po 100,00
KM, fri`ider 500,00 KM, ostale stvari: su|e, posteljina, zavjese, odje}a, obu}a i sli~no
2.500,00 KM, UKUPNO 10.300,00 KM i naknaditi mu tro{kove parni~nog postupka, sve u roku
od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja."
U ovom slu~aju postupak je u toku i ako se utvrdi osnovanost i visina opredijeljenog
tu`benog zahtjeva, sud }e izrekom presude samo obavezati tu`enu da tu`iocu isplati odre|en
nov~ani iznos u roku od 30 dana.
Zna~i da }e biti donesena kondemnatorna presuda ~ija }e izreka glasiti na isplatu
odre|enog nov~anog potra`ivanja i ne}e sadr`avati sve one nepotrebne ~injenice i detaljna
nabrajanja koja je naveo tu`ilac u svom tu`benom zahtjevu.
Prema novijoj sudskoj praksi insistira se da sud, u slu~aju kada odbija tu`beni zahtjev, u
izreci opi{e njegov sadr`aj, kako bi bilo jasno o ~emu je odlu~ivao. Zato, ako je u negativnoj
presudi samo navedeno da je tu`beni zahtjev odbijen, ovakva odluka je nepotpuna, neodre|ena
i nerazumljiva jer joj nedostaje sadr`aj. Ovaj propust suda mo`e izazvati pote{ko}e prilikom
utvr|ivanja pravosna`nosti odluke u kojoj je navedeno samo da se tu`beni zahtjev odbija, ili
povodom odlu~ivanja o prigovoru presu|ene stvari u novom pokrenutom postupku. Problem
nastaje pogotovo u slu~aju kada ni u obrazlo`enju presude nije jasno opisano koji je tu`beni
zahtjev odbijen.
O sadr`aju izreke presude, kojom je odbijen tu`beni zahtjev, u odluci broj: Gvl-51/03 od
30.12.2003. godine Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine izrazio je sljede}i stav:
"U izreci svoje presude sud mora potpuno odrediti kako tu`beni zahtjev koji usvaja tako
i onaj koji odbija. "
Citirani stav objavljen je u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Federacije Bosne i
Hercegovine broj 1 za 2004. godinu.
Kada sudovi u izreci negativne presude i navedu identitet odbijenog tu`benog zahtjeva,
ne postupaju na isti na~in prilikom pisanja ovog dijela sudske odluke.
U praksi je ~e{}i slu~aj da sudovi prepri~aju sadr`aj tu`benog zahtjeva koji su odbili.
Ovakva formulacija izreke presude je prihvatljivija, jer je jasnija za stranke u postupku
po{to ne izaziva nikakve dileme o vrsti donesene odluke.
Me|utim, postoje i sudovi koji izreku presude zapo~nu rije~ima:
"Odbija se tu`beni zahtjev koji glasi:"
Nakon ovakve formulacije doslovno citiraju sadr`aj tu`benog zahtjeva na na~in kako ga
je opredijelio tu`ilac.
Ovaj drugi na~in pisanja izreke presude, kojom je odbijen tu`beni zahtjev, tu`ilac mo`e
pogre{no shvatiti, to jest da je uspio u sporu pokrenutom protiv tu`enog, a to se u praksi i
doga|alo.
O sadr`aju izreke presude, kojom je odbijen tu`beni zahtjev, postoji i druga~ije stanovi{te
od iznesenog. Neki teoreti~ari obja{njavaju da je i u slu~aju kada je sud samo naveo da odbija
tu`beni zahtjev, bez opisa njegovog identiteta, i takva izreka jasna kada se iz pravilno
napisanog obrazlo`enja mo`e nesumnjivo utvrditi koji je tu`beni zahtjev odbijen i na osnovu
tih ~injenica zaklju~iti da li je osnovan prigovor presu|ene stvari.
22 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
SUDSKA PRAKSA
U daljem radu bi}e navedeni primjeri izreka presuda sa odre|enim nedostacima (pod
oznakom #), te primjeri pravilno formulisanog ovog dijela presude u skladu sa va`e}im propisi-
ma (pod oznakom*).
# 4. Tu`eni je du`an isplatiti tu`iocu za: pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 1.800,00
KM te umanjenje `ivotne aktivnosti i tjelesnog o{te}enja iznos od 3.000,00 KM.
Navedena izreka u dijelu dosu|enog drugog vida nematerijalne {tete nije razumljiva.
Umanjenje `ivotne aktivnosti je poseban osnov naknade neimovinske {tete zbog pretprljenih
du{evnih bolova. Obuhvata sva ograni~enja u `ivotnim aktivnostima o{te}enog ili vr{enje
`ivotnih aktivnosti uz pove}ane napore.
Pod tjelesnim o{te}enjem podrazumijeva se vid materijalne {tete zbog gubitka pojedinih
organa ili dijelova tijela. Za ovaj vid o{te}eni ima pravo na invalidninu.
Po{to je u tu`bi odre|eno navedeno da tu`ilac potra`uje samo naknadu nematerijalne
{tete, sud je bio du`an u izreci navesti pravilan zakonski termin za drugi vid nematerijalne {tete
i tako ispraviti pogre{ku iz tu`be.
* Da je tako postupio, izreka presude bi glasila:
Obavezuje se tu`eni da tu`iocu na ime naknade nematerijalne {tete isplati i to za:
pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 1.800,00 (hiljaduosamstotina) KM i pretrpljene
du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od 3.000,00 (trihiljade) KM
u roku od 30 dana.
30 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
# 5. Usvaja se tu`beni zahtjev pa se tu`ena obavezuje da tu`iocu isplati na ime nema-
terijalne {tete iznos od 4.300,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od
podno{enja tu`be do isplate u roku od 30 dana.
Vi{ak tu`benog zahtjeva se odbija.
Na osnovu obrazlo`enja ove presude mo`e se zaklju~iti da je izrekom dosu|en uku-
pan iznos naknade nematerijalne {tete za pretrpljene fizi~ke bolove i strah te pretr-
pljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti.
Me|utim, ni u obrazlo`enju iste odluke nisu navedene pojedina~no dosu|ene nov~ane
naknade za svaki od tra`enih vidova nematerijalne {tete. Sud je samo uop{teno konstato-
vao da je njihovu visinu odredio na osnovu ~lana 200. Zakona o obligacionim odnosima.
Ovakvoj presudi nedostaju jasni i potpuni razlozi o odlu~nim ~injenicama. Du`nost
je suda da u obrazlo`enju presude navede koje je iznose naknade dosudio za svaki od
vidova nematerijalne {tete te razloge zbog kojih se opredijelio ba{ za tu visinu
naknade (ja~ina i trajanje pretrpljenih fizi~kih bolova i straha, okolnosti slu~aja,
zna~aj povrije|enog dobra i sli~no).
Sud je u izreci propustio ozna~iti datum od kada je dosudio zateznu kamatu. Ovaj
podatak ne mo`e zamijeniti izraz "od podno{enja tu`be". Ni u obrazlo`enju nije
sadr`an datum kada je tu`ilac dostavio tu`bu sudu.
Nepravilna je i formulacija dijela izreke kojom je odbijen vi{ak tu`benog zahtjeva jer
nema cjelovit sadr`aj.
Nepotrebno je izreku zapo~eti izrazom "usvaja se tu`beni zahtjev".
# 6. Utvr|uje se da je tu`ilac vlasnik dijela nekretnine k.~. broj 7/24 livada zvana Luka,
upisane u z.k. broj 101 k.o. Visoko pa se tu`eni obavezuje da preda tu`iocu u posjed
navedeni dio nekretnine.
Nerazumljiva je i nepodobna za izvr{enje izreka ove presude jer ne sadr`i povr{inu,
oblik i polo`aj dijela nekretnine kojeg je tu`eni obavezan predati tu`iocu u posjed, a
ni rok u kome }e to u~initi.
Identi~nu ocjenu o istom nedostatku izreke presude, koji se odnosi na identifikaciju
dijela parcele, izrazio je i Vrhovni sud Republike Srpske u odluci broj: Rev-93/00 od
23.11.2000. godine pa njihov izneseni stav glasi:
"Kada izrekom presude nije ta~no odre|en onaj dio zemlji{ne parcele ~ija se predaja
u posjed tra`i, tako da bi se prilikom izvr{enja mogao identifikovati, ostvarena je
bitna povreda odredaba parni~nog postupka iz ~lana 354. stav 2. ta~ka 13. Zakona o
parni~nom postupku."
* Navedenu izreku presude treba detaljnije formulisati na na~in:
Utvr|uje se da je tu`ilac vlasnik dijela nekretnine k.~. broj 7/24 livada zvana Luka,
upisane u z.k. ulo{ku broj 101 k.o. Visoko povr{ine 120 m2 pravougaonog oblika
istaknutog crvenom bojom na skici vje{taka geometra od 01.04.2005. godine, ~ije su
krajnje ta~ke ozna~ene slovima A, B, C i D, pa se obavezuje tu`eni da tu`iocu preda
u posjed ovaj dio nekretnine u roku od 30 dana.
* 10. Obavezuje se tu`eni da tu`iteljici preda u posjed sprat ku}e izgra|ene na k.~. 205
upisane u p.l. 271 k.o. Kula Banjar u Visokom, Ulica Kula Banjar broj 2, slobodan
od ljudi i li~nih stvari u roku od 30 dana.
* 11. Obavezuje se tu`eni da iseli iz jednosobnog stana povr{ine 36 m2, koji se nalazi
na IV spratu zgrade u ulici Donje rosulje broj 22 i isti preda tu`iteljici slobodan od
ljudi i stvari u roku od 30 dana.
Sve ove navedene izreke imaju potpune podatke o nekretninama, koje su predmet
tu`benog zahtjeva, pa u slu~aju izvr{enja pravosna`nih presuda ne}e biti nikakvih
nejasno}a.
PODMODUL III
OBRAZLO@ENJE PRESUDE - ZNA^AJ
Iako smo izreku presude nazvali njenim glavnim dijelom, jer nakon pravosna`nosti
postaje individualni zakon za stranke u postupku, svoju stvarala~ku ulogu i sposobnosti sud-
skog rezonovanja sudije najvi{e manifestuju u na~inu pisanja obrazlo`enja sudskih odluka.
Obrazlo`enje presude je najopse`niji dio odluke ~iji je cilj jasno i nedvosmisleno
racionalno ubje|ivanje stranaka o tome za{to je spor rije{en na na~in kako je to sud u~inio u
konkretnom predmetu.
Pru`anjem pravne za{tite povrije|enim subjektivnim pravima istovremeno se ostvaruje i
postoje}i normativni poredak u dru{tvenim odnosima.
Ovakvom aktivno{}u vaspitno se uti~e i na gra|ane da se pona{aju na na~in da po{tuju
duh zakona i moralne norme u dru{tvenom okru`enju.
Prema autoru Trivi zadatak obrazlo`enja je da obavijesti o subjektivnim i objektivnim ele-
mentima spora, da objasni razloge zbog kojih je donio odluku sadr`anu u izreci presude te tako
pru`i nu`nu podlogu za kontrolu koju vr{i drugostepeni sud u povodu ulo`enog pravnog lijeka.
Obrazlo`enje presude treba sadr`avati onoliko relevantnih podataka na osnovu kojih bi
stranka, koja je izgubila parnicu, mogla objektivno procijeniti svoje izglede na uspjeh ako bi
ulo`ila pravni lijek protiv takve odluke.
Iako je obrazlo`enje prvostepene presude prvenstveno namijenjeno strankama u sporu, u
interesu je i suda da napi{e dobru uvjerljivu odluku i pa`ljivo provjeri njen sadr`aj prije nego
{to je dostavi strankama, jer }e takvim postupanjem izbje}i mogu}e pogre{ke koje bi drugoste-
peni sud lako uo~io prilikom odlu~ivanja o izjavljenoj `albi.
Kada sud u obrazlo`enju presude navede uvjerljive argumente koji opravdavaju njegovu
odluku, tada }e smanjiti vjerovatno}u da }e stranka, koja je izgubila spor, izjaviti `albu protiv
donesene presude.
Ako stranka ipak ulo`i pravni lijek protiv prvostepene presude, njeno potpuno obraz-
lo`enje u pogledu zahtjeva stranaka, ~injenica, dokaza i primjene materijalnog prava, za{titi}e
prvostepeni sud od ukidanja ili preina~enja njegove odluke.
Zato je zadatak prvostepenog suda da potpuno i pravilno obrazlo`i svoje presude u skladu sa
va`e}im odredbama procesnih zakona koje se odnose na ovu oblast, da bi ubijedio i jednu i drugu
stranku u sporu za{to je omogu}io ili uskratio tra`enu pravnu za{titu u odre|enom predmetu.
Samo jasna, potpuna, logi~na i uvjerljiva ~injeni~no-pravna obrazlo`enja presuda mogu
eliminisati svaku sumnju u nejednak tretman parni~nih stranaka i izazvati pozitivan efekat na
zajednicu i dru{tvo u cjelini, jer su takve odluke prihvatljive.
Prilikom sa~injavanja obrazlo`enja presuda stvarala~ki napor suda treba biti primjeren
specifi~nostima svakog konkretnog spora izme|u stranaka i rezultatima utvr|enja bitnih
~injenica u granicama opredijeljenog tu`benog zahtjeva.
Potrebno je ulo`iti adekvatan trud radi pobolj{anja tehnike izrade obrazlo`enja presuda
kako bi se izbjegli naj~e{}i uo~eni propusti koji se odnose na: ocjenu dokaza, primjenu mater-
ijalnog prava, nedostatak uvjerljivih razloga, preop{irnost i nerazumljivost donesenih odluka.
40 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Na ovaj na~in sudije }e br`e i kvalitetnije izra|ivati prvostepene odluke, a drugostepeni
sudovi }e vr{iti u~inkovitiju kontrolu prvostepenih postupaka.
Sve ovo }e dovesti do boljeg i efikasnijeg izvr{avanja poslova iz nadle`nosti sudske vlasti u
za{titi povrije|enih gra|anskih prava, stvoriti uslove za vladavinu prava i efikasno funkcionisanje
pravne dr`ave na na{im prostorima te doprinijeti afirmaciji profesije koju obavljamo.
RELEVANTNI PROPISI
SUDSKA PRAKSA
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
Ako je tu`beni zahtjev opredijeljen na dosu|enje doprinosa za izdr`avanje odre|enog
malodobnog lica, u tu`bi treba navesti tu`io~ev srodni~ki odnos sa tu`enim, njegovu dob, vis-
inu pla}e tu`enog i naziv poslodavca kod kojeg je zaposlen, njegove ostale zakonske obaveze
izdr`avanja drugih lica, da li je zakonski zastupnik u radnom odnosu, da li ima jo{ malodobne
djece iz ranijeg braka te odre|eno opredijeljeni tu`beni zahtjev.
Po~etak obrazlo`enja presude u ovom predmetu mogao bi biti formulisan na ovaj na~in:
SMETANJE POSJEDA
U parnici zbog smetanja posjeda u sadr`aju tu`be bitne su sljede}e ~injenice: da je tu`ilac
posljednji posjednik predmetne nekretnine, da ga je tu`eni omeo u posjedu jasno opisanim rad-
njama te opredijeljeni tu`beni zahtjev za za{titu zbog smetanja posjeda, zabranu daljeg uzne-
miravanja posjeda pod prijetnjom nov~ane kazne, odnosno vra}anja oduzetog posjeda, kao i
druge mjere potrebne za za{titu od daljeg smetanja posjeda.
Tu`io~eve navode kao i navode tu`enog u odgovoru na tu`bu u obrazlo`enju rje{enja tre-
balo bi interpretirati na na~in kao u sljede}im primjerima:
1. U tu`bi od 02.07.2004. godine tu`ilac je naveo da je parcelu Vina k.~. broj 7, upisanu
u z.k. ulo{ku broj 78 k.o. Obre, neprekidno obra|ivao od 1990. godine. Dana,
27.06.2004. godine tu`eni je po~upao paprike koje je tu`ilac zasadio na ovoj parceli.
To je u~inio u prisustvu kom{ije stranaka Alije Ali}a.
Predlo`io je da sud, nakon provedenog postupka, donese rje{enje kojim }e utvrditi
da ga je tu`eni omeo u posjedu parcele Vina k.~. broj 7, upisane z.k. ulo{ku broj 78 k.o.
Obre, tako {to je 27.06.2004. godine po~upao njegove zasa|ene paprike te da nalo`i
tu`enom da se ubudu}e kani ovakvog ili sli~nog smetanja pod prijetnjom izricanja
nov~ane kazne.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je priznao da je tu`ilac posjednik parcele Vina koja
se nalazi u blizini ku}a stranaka i da na istoj uzgaja povr}e.
Osporio je da je u ljeto 2004. godine po~upao paprike na ovoj tu`io~evoj parceli. Nije mu
poznato ko je to u~inio.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.
2. U tu`bi od 15.09.2004. godine tu`ilac je naveo da je vlasnik parcele k.~. 636/1 zvane
Brezica, povr{ine 950 m2, upisane u z.k. ulo{ku 175 k.o. Olovo. Tu`eni je neovla{teno
prisvojio dio njegove nekretnine u povr{ini od 188 m2 koji se nalazi na njenoj ju`noj
strani i grani~i sa njegovom parcelom.
Predlo`io je da sud, nakon odr`ane rasprave, donese presudu kojom }e obavezati tu`enog
da mu preda u posjed dio parcele k.~. 636/1 zvanu Brezica, povr{ine 188 m2, upisane u z.k.
ulo{ku 175 k.o. Olovo koji se prote`e njenom ju`nom stranom i grani~i sa parcelom tu`enog.
U odgovoru na navode tu`be tu`eni je osporio tu`beni zahtjev. Istakao je da nije prisvo-
jio dio tu`io~eve nekretnine koji se grani~i sa njegovom parcelom. Svoju parcelu je ogradio
prije 24 godine i nikada nije pomijerao tada postavljenu ogradu.
Predlo`io je da sud odbije tu`beni zahtjev.
48 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
PONI[TENJE RJE[ENJA O PRESTANKU RADNOG ODNOSA
U tu`bi u kojoj je tu`beni zahtjev opredijeljen na poni{tenje rje{enja i uspostavu radno-
pravnog statusa bitno je ista}i broj rje{enja i datum njegovog dono{enja, zatim ~injeni~ne i
pravne navode za tvrdnju da je ova odluka tu`enog nezakonita te obavezu tu`enog da tu`iocu
uspostavi radno-pravni status.
Obrazlo`enje presude, donesene nakon provedenog postupka, moglo bi zapo~eti na
sljede}i na~in:
SUDSKA PRAKSA
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
1. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je malodobni tu`ilac sin tu`enog koji poha|a
tre}i razred osnovne {kole, da `ivi sa majkom, koja nije zaposlena, i starijim bratom
u ku}i njenih roditelja.
Sporno je da li pla}a tu`enog iznosi 760,00 KM ili 610,00 KM, te da li je tra`eni dopri-
nos od 30% primjeren materijalnim mogu}nostima tu`enog i potrebama malodobnog tu`ioca.
Na glavnoj raspravi zakonska zastupnica malodobnog tu`ioca pro~itala je potvrdu broj:
147/04 od 27.01.2004. godine o visini pla}e koju je tu`eni primio u posljednjih {est mjeseci.
Tu`eni nije imao prijedloga za izvo|enje dokaza.
Na osnovu potvrde broj: 147/04 od 27.01.2004. godine, u ~iji sadr`aj je izvr{io uvid, sud
je utvrdio da je tu`eni u periodu od 01.06.2003. godine do 31.12.2003. godine imao prosje~nu
pla}u po 608,00 KM mjese~no. Ovu ~injenicu sud je prihvatio dokazanom jer ni zakonska zas-
tupnica malodobnog tu`ioca nije imala nikakvih primjedbi na sadr`aj potvrde o visini pla}e
tu`enog u posljednjih {est mjeseci.
SMETANJE POSJEDA
1. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tu`ilac posjednik parcele Vina te da je na istoj
u ljeto 2004. godine zasadio paprike.
Sporno je da li je tu`eni 27.06.2004. godine omeo tu`ioca u posjedu ove parcele na na~in
{to je po~upao njegove paprike.
Na ovu okolnost punomo}nik tu`ioca je na glavnoj raspravi saslu{ao svjedoka Aliju Ali}a
i tu`ioca kao stranku.
Tu`eni je saslu{ao svjedoka Muju Begi}a na okolnost da je u drugoj polovini juna 2004.
godine boravio u inostranstvu.
Sud je na osnovu jasne, uvjerljive i nedvosmislene izjave svjedoka Alije Ali}a utvrdio da
je tu`eni krajem juna 2004. godine po~upao paprike na tu`io~evoj parceli.
Naime, svjedok Alija Ali} je naveo da je slu~ajno prolaze}i putem vidio tu`enog da na
parceli Vina ~upa zasa|ene paprike pa je o tome obavijestio tu`ioca jer je znao da stranke od
ranije nisu u dobrim odnosima.
Saslu{an kao stranka tu`ilac je potvrdio da je od svjedoka Alije Ali}a saznao da je tu`eni
toga dana ~upao njegove paprike pa je odmah oti{ao na parcelu Vina i uvjerio se da mu je
pri~injena {teta. Me|utim, tu`enog nije zatekao na parceli, ali vjeruje svjedoku da je to u~inio
tu`eni jer su odavno u zavadi.
Svjedoku Muji Begi}u nije poznato da je tu`eni u drugoj polovini juna 2004. godine
boravio u inostranstvu, jer je iz mjesta, gdje `ive stranke, odselio prije {est godina i njih vi{e
uop{te ne vi|a.
Po{to se svjedok Alija Ali} izja{njavao o ~injenicama koje su mu li~no poznate na osnovu
vlastitog opa`anja, sud je povjerovao njegovim navodima u cijelosti jer ih ni tu`eni nije ospo-
rio konkretnim primjedbama ve} je samo uop{teno prigovorio da ovaj svjedok ne govori istinu.
Sud je povjerovao i iskazu tu`ioca kao stranke u dijelu u kojem se izja{njavao o na~inu na
koji je saznao da je tu`eni u~inio smetanje njegovog posjeda, jer je identi~an sa sadr`ajem iskaza
svjedoka Alije Ali}a koji mu je i saop{tio bitne ~injenice za ishod spora izme|u stranaka.
SUDSKA PRAKSA
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
1. ^lanom 230. stav 2. Porodi~nog zakona („Slu`beni list RBiH“, broj 21/79 i 44/89)
odre|eno je da su roditelji prvenstveno obavezni izdr`avati maloljetnu djecu i u
izvr{avanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogu}nosti.
O visini doprinosa za izdr`avanje sud odlu~uje na osnovu kriterija sadr`anih u ~lanu 251.
stav 2. i 3. istog Zakona. To su uzrast djeteta i potrebe za njegovo {kolovanje, zatim sva pri-
manja lica koje je du`no da daje izdr`avanje, stvarne mogu}nosti da sti~e i pove}anu zaradu,
njegove vlastite potrebe te ostale zakonske obaveze po osnovu izdr`avanja.
U konkretnom slu~aju na osnovu utvr|enih ~injenica da je malodobni tu`ilac u~enik
tre}eg razreda osnovne {kole i da je pla}a tu`enog u posljednjih {est mjeseci iznosila prosje~no
po 608,00 KM, sud ocjenjuje da je tu`beni zahtjev osnovan.
Zato je obavezao tu`enog da po~ev od 01.12.2003. godine doprinosi za izdr`avanje mal-
odobnog tu`ioca po 30% od pla}e koju ostvaruje u PP „Ovako“ u Visokom.
Navedeni doprinos je, prema shvatanju suda, primjeren potrebama malodobnog tu`ioca i
materijalnim mogu}nostima tu`enog.
Sud nije prihvatio prijedlog tu`enog da njegova obaveza prema malodobnom tu`iocu
bude po 20% od mjese~ne pla}e, jer ovaj ponu|eni doprinos ne bi bio dovoljan ni za najmini-
malnije potrebe devetogodi{njeg djeteta u hrani, odje}i, obu}i, {kolskom priboru i sli~no.
Dosu|enim doprinosom ne}e biti ugro`ena egzistencija tu`enog jer }e mu, nakon ispun-
jenja obaveze prema malodobnom tu`iocu, ostajati po 70% od pla}e samo za njegove vlastite
potrebe, po{to nema drugih zakonskih obaveza po osnovu izdr`avanja.
O tro{kovima postupka odlu~eno je na osnovu ~lana 386. stav 1. Zakona o parni~nom
postupku. Tu`eni je obavezan da malodobnom tu`iocu isplati iznos od 120,00 KM koji se
odnosi na tro{kove advokata koji je napisao tu`bu. Ove tro{kove odre|eno je tra`ila zakonska
zastupnica malodobnog tu`ioca na kraju glavne rasprave, a iste je sud dosudio jer su bili
potrebni radi vo|enja parnice.
2. ^lanom 257. stav 1. Porodi~nog zakona („Slu`beni list SRBiH“, broj 21/79 i 44/89)
odre|eno je da zainteresovano lice mo`e tra`iti da sud povisi, snizi ili ukine
izdr`avanje dosu|eno ranijom pravosna`nom presudom, ako su se izmijenile okolnos-
ti na osnovu kojih je donesena ta odluka.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 63
U konkretnom predmetu tu`iteljica tra`i izmjenu ranije dosu|enog iznosa zbog toga {to
je pla}a tu`enog pove}ana te {to mu je u me|uvremenu prestala ranija obaveza prema zajed-
ni~koj k}erki stranaka zbog njene punoljetnosti.
Po{to je u postupku utvr|eno da se tu`eni ponovno o`enio i da u tom braku ima dvoje
djece, starih pet i tri godine, te da za svoje lije~enje odvaja oko 150,00 KM mjese~eno, sud je
zaklju~io da je tu`beni zahtjev za pove}anje ranije dosu|enog iznosa na ime izdr`avanja
tu`iteljice neosnovan.
Biv{em bra~nom drugu sud mo`e pove}ati ranije dosu|eni iznos na ime izdr`avanja,
samo ako je tu`eni u mogu}nosti pla}ati taj pove}ani iznos.
Imaju}i u vidu izneseno sud je zaklju~io da tu`eni ne bi bio u mogu}nosti da pla}a na ime
izdr`avanja biv{e supruge tra`eni iznos od 25% od svoje pla}e, jer je prvenstveno du`an
izdr`avati dvoje djece iz sada{njeg braka i u ispunjavaju ove zakonske obaveze mora ulagati
~ak i poja~ane napore.
SMETANJE POSJEDA
1. Prema ~lanu 81. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima („Slu`bene novine FBiH“,
broj 6/98 i 29/03) posjednik ima pravo zahtijevati sudsku za{titu od smetanja posje-
da u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i u~initelja.
Po{to je u ovom predmetu utvr|eno da je smetanje u~injeno krajem juna 2004. godine, a
tu`ba je podnesena 02.07.2004. godine, ista je blagovremena pa su postojale zakonske pret-
postavke za raspravljanje o tu`benom zahtjevu.
Shodno odredbi ~lana 83. stav 1, istog Zakona sud pru`a sudsku za{titu prema posljed-
njem stanju posjeda i nastalom smetanju, a u toku postupka nije bilo sporno da je tu`ilac pos-
jednik parcele Vina na kojoj je zasadio paprike.
Na osnovu iskaza svjedoka Alije Ali}a i tu`ioca kao stranke sud je utvrdio drugu bitnu ~injenicu,
a to je da je tu`eni omeo tu`ioca u posjedu na na~in da je na njegovoj parceli po~upao paprike.
Imaju}i u vidu granice opredijeljenog tu`benog zahtjeva i odredbu ~lana 84. Zakona o
vlasni~ko-pravnim odnosima sud je donio rje{enje kojim je utvrdio da je tu`eni omeo tu`ioca
u posljednjem posjedu njegove nekretnine na na~in naveden u izreci i odredio mu zabranu
daljnjeg uznemiravanja posjeda pod prijetnjom nov~ane kazne.
Na osnovu ~lana 386. stav 1. Zakona o parni~nom postupku tu`eni je obavezan da
tu`iocu na ime tro{kova isplati iznos od 840,00 KM. Ovi tro{kovi se odnose na sljede}e: sas-
tav tu`be 180,00 KM, zastupanje od strane advokata na pripremnom ro~i{tu i glavnoj raspravi
po 330,00 KM, a isti su bili nu`ni za vo|enje parnice.
2. ^lanom 376. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima („Slu`beni list SRBiH“, broj
2/92, 13/93 i 13/94, te „Slu`bene novine FBiH“, broj 29/03) odre|eno je da
potra`ivanje naknade prouzrokovane {tete zastarijeva za 3 (tri) godine od kada je
o{te}eni doznao za {tetu i lice koje je {tetu u~inilo.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 65
Prema usvojenoj sudkoj praksi smatra se da je o{te}eni sazanao za {tetu zbog pretrpljenih
fizi~kih bolova i pretrpljenog straha onda kada su ti bolovi i strah prestali, a za {tetu zbog sman-
jenja `ivotne aktivnosti i naru`enosti kada je njegovo zdravstveno stanje stabilizirano.
Po{to je tu`ba u ovoj pravnoj stvari podnesena 23.12.2002. godine, a tu`ilac je za
posljednju posljedicu pretrpljene povrede – prijeloma kralje`nice saznao najkasnije krajem
augusta 1998. godine, Sud zaklju~uje da je osnovan prigovor tu`ene da je tu`io~evo pravo na
potra`ivanje zastarjelo.
Zato je usvojen prigovor zastare, pa je tu`beni zahtjev u odnosu na nematerijalnu {tetu u
ukupnom iznosu od 100.000,00 KM odbijen kao neosnovan.
Napominje se da povremeni bolovi i strah niskog intenziteta kao trajna posljedica zado-
bivene povrede nisu osnov za naknadu nematerijalne {tete.
Tako|e je zastarjelo i pravo na potra`ivanje materijalne {tete po{to je tu`ilac odmah saz-
nao da je od posljedica ranjavanja uginulo 10 njegovih ovaca.
O tro{kovima postupka odlu~eno je na osnovu odredbi ~lana 323. stav 1. i ~lanova 324.
332. i 333. Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Dosu|eni tro{kovi u ukupnom iznosu od 2.317,85 KM odnose se na: sastav odgovora na
tu`bu, pristup na ro~i{te dana 01.07.2004. godine, pristup na ro~i{te dana 11.04.2006. godine
i pristup na glavnu raspravu dana 04.05.2006. godine (za svaku navedenu preduzetu radnju po
579,46 KM).
Sve ove tro{kove zakonski zastupnik tu`ene odre|eno je tra`io u zavr{noj rije~i na kraju
glavne rasprave prilo`iv{i tro{kovnik, a isti mu pripadaju na osnovu ~lanova 12. i 13. stav 1.
ta~ka 1. b i c Tarife o nagradama i naknadi tro{kova za rad advokata („Slu`bene novine FBiH“,
broj 22/04).
Dosu|ene parni~ne tro{kove ~ine izdaci koji su bili potrebni u toku postupka izme|u
stranaka. Po{to je tu`ilac u cijelosti izgubio parnicu, du`an je tu`enoj isplatiti tro{kove u ukup-
nom iznosu od 2.317,85 KM.
PRAVNA POUKA
Prema odredbama ~lana 191. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine, ~lana 191. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Republike Srpske i ~lana 158.
stav 1. Zakona o parni~nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine pismeno izra|ena pre-
suda mora imati: uvod, izreku, obrazlo`enje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka
protiv presude.
Samo u odredbi ~lana 268. stav 1. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne
i Hercegovine nije navedeno da je i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka sastavni
dio sadr`aja presude.
Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti `albu u roku od 30
dana od dana dono{enja presude, a ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama o dostavi,
30 dana nakon dostave prepisa presude, ako nije odre|en drugi zakonski rok.
Taj drugi zakonski rok odre|en je u mjeni~nim i ~ekovnim stvarima i iznosi 15 dana.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 69
Isti rok je odre|en i za izjavljivanje `albe protiv rje{enja donesenog u parnici zbog
smetanja posjeda, protiv presude kojom je odlu~eno o sporu iz radnog odnosa i protiv presude
kojom se zavr{ava spor male vrijednosti.
U pravnoj pouci trebalo bi navesti i obavezu stranke da plati taksu na `albu u odre|enom
iznosu, a dokaz o pla}enoj taksi prilo`i uz izjavljeni pravni lijek.
Razlog za ovakvo postupanje je da stranka treba biti obavije{tena da mora platiti i sud-
sku taksu na eventualno izra`enu `albu protiv sudske odluke.
Na{i sudovi u uputstvu o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude uglavnom
ne upozoravaju stranke o obavezi pla}anja sudske takse pa bi trebalo mijenjati dosada{nju sud-
sku praksu.
Ako stranka bude na vrijeme upozorena o iznosu sudske takse koju je du`na platiti na izjavl-
jeni pravni lijek, sigurno bi kriti~nije donosila odluku o tome da li }e se `aliti protiv presude.
Ukoliko sud da pogre{nu uputu o roku za izjavljivanje pravnog lijeka, stranka ne bi
mogla snositi {tetne posljedice pa bi i pravni lijek, izjavljen u pogre{no ozna~enom roku u
uputstvu, trebalo prihvatiti da je blagovremeno ulo`en.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 71
PODMODUL IV
JEZIK SUDSKIH ODLUKA
Prema Pravilniku o unutra{njem poslovanju redovnih sudova tekst sudskih odluka mora
biti napisan jasno i sa`eto.
„U pisanom otpravku presude treba se dr`ati zakonske terminologije, a u svakom slu~aju
izbjegavati upotrebu stranih rije~i i rije~i koje nisu usvojene u redovnom saobra}aju u sudu.
Izlaganje mora biti jasno i razumljivo, a izra`avanje da odgovara ugledu suda i da bez
potrebe ne vrije|a ni~iju osjetljivost.“
Po{to sud presudu pi{e za stranke u postupku, i tu`ilac i tu`eni moraju razumjeti sve ono
{to je u sadr`aju ove odluke izneseno.
Re~enica treba biti jasna, nedvosmislena i dore~ena. Trebalo bi izbjegavati izra`avanje
suvi{e dugim re~enicama jer je takav na~in izno{enja razloga o odluci strankama te{ko pratiti
i shvatiti smisao zaklju~aka suda.
U jednoj re~enici treba iznijeti samo jednu ili dvije va`ne tvrdnje.
Tekst presude treba biti pregledno napisan. Ovo }e se posti}i ako je tekst razdvojen na
pojedina~ne pasuse. U svakom od pasusa treba biti iznesena mala rasprava koja ima uvod,
razvijanje i zaklju~ak.
^italac }e bolje razumjeti tekst ako jedan pasus obja{njava jednu stvar, nego ako se u
istom pasusu obrazla`u razli~ite stvari.
Jezik prava treba biti takav da je prilago|en prosje~noj osobi. Treba u~initi napor da se
kompleksni argumenti u~ine jasnim i takvoj osobi. Jezik treba biti sa`et, jasan, sadr`ajan i u
skladu sa va`e}im pravopisnim pravilima.
Nedopustivo je u presudi upotrebljavati nepotrebne rije~i i besmislene izraze na primjer:
„stalna je konstanta“; „cirka oko“; „memorija pam}enja“; „nastavak kontinuiteta“ i sli~no. U
svim navedenim izrazima nelogi~no su upotrijebljene dvije rije~i koje imaju isto zna~enje pa
je dovoljan samo jedan od citiranih pojmova.
Prema postoje}oj sudskoj praksi presude na{ih sudova su ~esto pisane neadekvatnim, nejas-
nim i nedore~enim jezikom. Treba ulo`iti adekvatan trud da jezik presuda bude koncizan, nau~no
precizan, a istovremeno svakome, kome je dostupna sudska odluka, shvatljiv i jednostavan.
Navedeni na~in izra`avanja od sudija zahtijeva ne samo znanje, volju i izvanredan napor
ve} i ~itav postupak preispitivanja pravnih i narodnih izraza kako bi upotrijebio one najpriklad-
nije konkretnoj situaciji. U presudama treba iznositi potpune misli tako da ~itaocu ne preostane
ni{ta da podrazumijeva, da pretpostavlja ili da naga|a.
Posebno se ukazuje da vje{taci prilikom sa~injavanja nalaza i mi{ljenja, ~ak i u jednos-
tavnijim stvarima, imaju veoma nagla{en nau~ni pristup i uglavnom upotrebljavaju rije~i i
izraze koje ve}ina ljudi ne mo`e razumjeti. Zato sud od vje{taka treba tra`iti da se izra`ava
rije~ima, izrazima i pojmovima koji su bliski i razumljivi strankama, te da stru~ne izraze preve-
du na obi~no zna~enje.
Sud u obrazlo`enju presuda mo`e napisati obja{njenje stru~nih termina u posebnoj
re~enici, ali i u zagradi.
72 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Obja{njenje mo`e iznijeti i u istoj re~enici, na primjer poslije izraza „drugim rije~ima“...
Prvi puta upotrijebljeni stru~ni termin u tekstu dobro bi bilo napisati kurzivom i na taj
na~in naglasiti da ta rije~ ima va`nu ulogu.
Prema postoje}oj sudskoj praksi ako je tu`bu podnijela osoba `enskog pola, njenu
strana~ku ulogu sudovi uglavnom ozna~avaju u mu{kom rodu (na primjer „tu`ilac Ana
Stani}“..., umjesto „tu`iteljica Ana Stani}“...). Tako|e i ostale izraze pi{u u mu{kom rodu (na
primjer „tu`ilac je naveo“..., umjesto „tu`iteljica je navela“...).
Ovakav na~in izra`avanja nije u duhu Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i
Hercegovini („Slu`beni glasnik BiH“, broj 16/03) i predstavlja vid diskriminacije po osnovu
spola u javnoj komunikaciji.
Trebamo se {to prije naviknuti i na pravilno ozna~avanje stranaka kada se u postupku
pojavljuju osobe razli~itog spola.
Posebno se napominje i da je veoma va`no i pa`ljivo pro~itati sa~injeni pismeni otpravak
presuda da bi se kriti~ki preispitala njihova argumentacija, ispravile nejasne ili dvosmislene
formulacije, pravopisne, slovne i druge tehni~ke gre{ke.
Osim stranaka, nakon proteka du`e vremena, na{e presude pro~itaju i druge osobe u razn-
im situacijama: na primjer prilikom uvida u odluku koju je stranka prilo`ila kao dokaz za
odre|enu tvrdnju u pokrenutom sudskom postupku. Tako|e sudski pripravnici i sudije bez
iskustva, ~itaju}i na{e presude, vje`baju vje{tinu pisanja otpravka sudske odluke pa im one
zaista trebaju biti uzor u svakom pogledu.
SUDSKA PRAKSA
PRESUDU
1. Tu`eni je du`an na ime naknade nematerijalne {tete isplatiti tu`iocu iznose i to:
- za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti iznos od 3.130,00 KM,
- za pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 2.400,00 KM,
- za pretrpljeni strah iznos od 1.200,00 KM,
to jest ukupno iznos od 6.730,00 KM (slovima: {esthiljadasedamstotinatrideset KM) sa
zateznom kamatom na taj iznos po~ev{i od dana 26.03.2001. godine, pa do kona~ne isplate.
2. Tu`eni je du`an na ime naknade materijalne {tete isplatiti tu`iocu iznos od 100,00 KM
(slovima: stotinu KM), sa zateznom kamatom na taj iznos po~ev{i od dana
26.03.2001. godine, pa do kona~ne isplate.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 75
3. Tu`eni je du`an naknaditi tu`iocu tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 1.004,00
KM, a sve u roku od 15 dana, ra~unaju}i od dana pravosna`nosti ove presude pod
prijetnjom prinudnog izvr{enja.
4. Sa vi{kom tu`benog zahtjeva tu`ilac se odbija.
O b r a z l o ` e nj e
Tu`ilac je dana 08.11.2000. godine, podnio tu`bu protiv tu`enog radi naknade {tete. U
tu`bi je naveo da je po osnovu nesre}e na poslu koju je tu`ilac imao kao radnik tu`enog dana
28.07.2000. godine, a kojom prilikom je zadobio te{ke tjelesne povrede, u vidu povrede oka, i
umanjenja vida na oku.
Preina~enim i opredijeljenim tu`benim zahtjevom tu`ilac tra`i da se tu`eni obave`e da
na ime naknade nematerijalne {tete isplati tu`iocu iznos i to: za pretrpljene du{evne bolove
zbog umanjenja `ivotne aktivnosti od 20% iznos od 5.000,00 KM, za pretrpljene fizi~ke bolove
iznos od 3.000,00 KM, i za pretrpljeni strah iznos od 1.500,00 KM, to jest ukupno iznos od
9.500,00 KM. Po{to je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20%, tu`ilac od ovog iznosa odbija taj
doprinos, a koji u novcu iznosi 1.900,00 KM, tako da tu`ilac potra`uje od tu`enog na ime
naknade nematerijalne {tete iznos od 7.600,00 KM.
Tu`ilac potra`uje od tu`enog i materijalnu {tetu u iznosu od 100,00 KM, tako da tu`ilac
potra`uje ukupno od tu`enog na ime naknade nematerijalne i materijalne {tete iznos od
7.700,00 KM, sa zateznom kamatom na taj iznos po~ev{i od dana zaklju~enja glavne rasprave,
pa do kona~ne isplate, te da se tu`eni obave`e da naknadi tu`iocu tro{kove parni~nog postup-
ka a prema tro{kovniku koji je punomo}nik tu`ioca ulo`io u spis suda.
U odgovoru na tu`bu i tokom postupka tu`eni je naveo da osnov tu`benog zahtjeva nije
sporan, a isto tako nije sporno da je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20%. Tu`eni smatra, a
kako je to naveo u svom podnesku od 22.02.2000. godine, da bi tu`ilac imao pravo na naknadu
nematerijalne {tete u ukupnom iznosu od 5.120,00 KM, a od ovog iznosa treba odbiti iznos od
870,00 KM, na ime naplate {tete tu`iocu po osnovu kolektivnog osiguranja. Tu`eni je saglasan
da na ime materijalne {tete isplati tu`iocu iznos od 100,00 KM, a da sud odluku o tro{kovima
parni~nog postupka donese razmjernom uspjehu u postupku.
Sud je tokom postupka izveo dokaze uvidom u prijavu o nesre}i na poslu, uvid u medi-
cinsku dokumentaciju za tu`ioca, pro~itao je iskaze svjedoka M.K., sina R. i I.S., sina S., te
nalaz i mi{ljenje vje{taka specijaliste za o~ne bolesti magistra prim. dr. A.^., pa je sud nakon
slobodne ocjene svih izvedenih dokaza, a u smislu ~lana 8. Zakona o parni~nom postupku
Federacije BiH, odlu~io kao u izreci presude iz sljede}ih razloga:
Me|u parni~nim strankama nisu sporni osnov tu`benog zahtjeva, nije sporan procenat
podijeljene odgovornosti 80% prema 20% u korist tu`ioca, tako da je doprinos tu`ioca u
nastaloj {teti 20%, a isto tako me|u parni~nim strankama nije sporna visina materijalne {tete
u iznosu od 100,00 KM.
Me|u parni~nim strankama je sporna visina nematerijalne {tete.
Uvidom u prijavu o nesre}i na poslu i drugim izvedenim dokazima, sud je ustanovio da
je tu`ilac dana 28.07.2000. godine do`ivio nesre}u na poslu u kojoj je zadobio tjelesne
povrede.
Izvr{enim vje{ta~enjem po vje{taku specijalisti za o~ne bolesti magistru prim. dr. A.^.,
sud je ustanovio da je kod tu`ioca kao posljedica nesre}e na poslu do{lo do povre|ivanja
desnog oka, a {to je dovelo do smanjenja o{trine vida i do umanjenja op{te `ivotne aktivnosti
76 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
kod tu`ioca u procentu od 20 %, jer je ovo stanje vida kod tu`ioca definitivno i ono se ne mo`e
korigovati. Tako da je kod tu`ioca kao posljedica povrede na radu do{lo do trajnog umanjen-
ja `ivotne aktivnosti u procentu od 20 %.
Imaju}i u vidu nalaz i mi{ljenje vje{taka, a koji sud u cijelosti prihvata kao objektivan i
stru~no sa~injen, sud smatra da bi tu`ilac imao pravo na nov~anu naknadu za pretrpljene
du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti u iznosu od 5.000,00 KM. Po{to je doprinos
tu`ioca u nastaloj {teti 20 %, to sud od ovog iznosa odbija iznos od 1.000,00 KM, i smatra da
bi tu`ilac imao pravo na pravi~nu nov~anu naknadu za pretrpljene du{evne bolove, zbog uman-
jenja `ivotne aktivnosti u iznosu od 4.000,00 KM.
Tu`ilac }e po osnovu kolektivnog osiguranja po polici kod Osiguravaju}eg zavoda
Sarajevo, Poslovnica Zenica, dobiti iznos od 870,00 KM, a {to nije sporno me|u parni~nim
strankama, pa sud ovaj iznos od 870,00 KM odbija od iznosa od 4.000,00 KM, i sud dosu|uje
tu`iocu na ime pravi~ne nov~ane naknade za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja
`ivotne aktivnosti iznos od 3.130,00 KM, a preko ovog iznosa sud je odbio tu`ioca s tu`benim
zahtjevom kao neosnovanim i previsoko postavljenim.
Kao posljedica povrede na radu kod tu`ioca su bili prisutni bolovi najja~eg stepena
intenziteta od trenutka povre|ivanja pa do pru`anja prve pomo}i, a nakon pru`anja adekvatne
pomo}i bol je bio prisutan kod tu`ioca jo{ oko 7 dana srednjeg stepena intenziteta, pa sud sma-
tra da bi imaju}i u vidu intenzitet bola, tu`ilac imao pravo na nov~anu naknadu za pretrpljene
fizi~ke bolove u iznosu od 3.000,00 KM. Po{to je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20 %, to sud
od ovog iznosa odbija iznos od 600,00 KM, i sud dosu|uje tu`iocu na ime nov~ane naknade za
pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 2.400,00 KM.
U trenutku povre|ivanja tu`ilac je trpio strah najja~eg stepena intenziteta, jer nije
mogao gledati, a bila je prisutna i neizvjesnost dokle }e to stanje trajati. Nakon pru`anja speci-
jalisti~ke stru~ne pomo}i i adekvatne terapije, strah je nestao, a vje{tak u svom nalazu i
mi{ljenju smatra, da je strah najja~eg stepena intenziteta trajao 3 dana, pa sud smatra imaju}i
u vidu nalaz i mi{ljenje vje{taka, a i druge dokaze koje je sud izveo tokom postupka, da bi
tu`ilac imao pravo na nov~anu naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 1.500,00 KM. Po{to
je doprinos tu`ioca u nastaloj {teti 20 %, to sud od ovog iznosa odbija iznos od 300,00 KM, i
sud dosu|uje tu`iocu na ime nov~ane naknade za pretrpljeni strah iznos od 1.200,00 KM.
Sud je dosudio ukupno tu`iocu na ime naknade nematerijalne {tete iznos od 6.730,00
KM, kao pravi~nu nov~anu naknadu, a na osnovu odredbe ~lana 200. Zakona o obligacionim
odnosima, a odluku o podijeljenoj odgovornosti, sud je donio na osnovu odredbe ~lana 192.
stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Preko dosu|enog iznosa naknade nematereijalne
{tete, sud je odbio tu`ioca, s tu`benim zahtjevom kao neosnovanim i previsoko postavljenim.
Na dosu|eni iznos nematerijalne {tete sud je obavezao tu`enog da isplati tu`iocu i
zateznu kamatu na osnovu odredbe ~lana 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, na
na~in kako je to navedeno u izreci presude.
Me|u parni~nim strankama nije sporna visina materijalne {tete u iznosu od 100,00
KM, pa je sud obavezao tu`enog da naknadi tu`iocu materijalnu {tetu u iznosu od 100,00 KM,
sa zateznom kamatom na taj iznos, a na na~in kako je to navedeno u izreci presude, a odluku
o visini materijalne {tete sud je donio na osnovu odredbi ~lanova 154, 185. i 189. Zakona o
obligacionim odnosima.
Odluku o tro{kovima parni~nog postupka sud je donio na osnovu odredbe ~lana 144. stav
2. Zakona o parni~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, pa je sud obavezao tu`enog da
naknadi tu`iocu tro{kove postupka u iznosu od 1.004,00 KM, a koji se sastoje od: takse na tu`bu
od 175,00 KM, takse na presudu u iznosu od 175,00 KM, tro{kova vje{ta~enja u iznosu od 150,00
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 77
KM, te tro{kova sastava tu`be po advokatu u iznosu od 90,00 KM, tro{kova zastupanja tu`ioca
po advokatu na ~etiri odr`ane glavne rasprave u iznosima od po 90,00 KM, po svakoj glavnoj
raspravi, te poreza u iznosu od 54,00 KM, a prema tro{kovniku koji je punomo}nik tu`ioca ulo`io
u spis suda, a koji je sa~injen u skladu sa va`e}om tarifom o nagradama i naknadi tro{kova za
rad advokata. Ovom tarifom je predvi|eno da ako vrijednost predmeta spora iznosi 5.000,00 KM
do 10.000,00 KM, advokat ima pravo na 30 bodova, pa po{to je vrijednost jednog boda 3,00 KM,
advokat ima pravo na iznos od 90,00 KM. Sud je dosudio tu`iocu ukupno na ime naknade nema-
terijalne i materijalne {tete iznos od 6.830,00 KM, i sud je na ovaj dosu|eni iznos primijenio
advokatsku tarifu. Odluku o visini takse na tu`bu i presudu, sud je donio na osnovu ~lana 46. tar-
ifa broj 1 Zakona o sudskim taksama Zeni~ko-dobojskog kantona.
Zbog izlo`enog sud je odlu~io kao u izreci presude.
SUDIJA
F.^.
POUKA: Protiv ove presude mo`e se izjaviti `alba Kantonalnom sudu u Zenici u roku
od 15 dana od dana prijema iste, `alba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.
PRESUDU
Utvr|uje se postojanje potra`ivanja tu`ioca prema tu`enom od 7.000,00 KM.
Utvr|uje se postojanje potra`ivanja tu`enog prema tu`iocu od 40.000,00 KM.
Navedena potra`ivanja se prebijaju pa se tu`iocu nala`e da tu`enom plati 33.000,00 KM
sa zakonskom kamatom od 10.08.2003. godine pa do isplate, kao i da tu`iocu naknadi tro{kove
postupka u iznosu od 4.654,00 KM u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.
Odbija se preostali dio protivtu`benog zahtjeva.
O b r a z l o ` e nj e
Tu`ilac tu`bom od 17.10.2002. godine tvrdi da je tu`enom prodao traktor za iznos od
7.000,00 KM uz obavezu tu`enog da mu cijenu plati do 01.04.2002. godine. Navodi da, iako je
rok za isplatu cijene protekao, tu`eni svoju obavezu da nije ispunio. Predla`e da se tu`enom
nalo`i da mu plati taj iznos od 7.000,00 KM.
78 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
Tu`eni u odgovoru na tu`bu priznaje da je zaklju~en Ugovor o prodaji, ali pori~e da je
bio u obavezi platiti tu`iocu navedenu cijenu do 01.04.2002. godine, ve} navodi da je ugov-
oreno da }e on tu cijenu platiti do 01.01.2003. godine. Stavlja prigovor da je tu`ba preuranje-
na i predla`e da se tu`beni zahtjev odbije.
Tu`eni je podnio i protivtu`bu dana 10.08.2003. godine, u kojoj navodi da je tu`iocu
21.01.2002. godine, pozajmio iznos od 45.000,00 KM uz obavezu tu`ioca da mu taj pozajml-
jeni iznos vrati do 01.05.2002. godine, {to tu`ilac s obzirom na predmetnu parnicu odbija
u~initi. Zahtijeva da se nalo`i tu`iocu da mu taj iznos od 45.000,00 KM plati zajedno sa zakon-
skom kamatom od dana podno{enja protivtu`be, i da mu naknadi tro{kove postupka.
U odgovoru na protivtu`bu tu`ilac priznaje da je pozajmio navedenu svotu novca, ali
navodi da je taj iznos u cijelosti vratio. Predla`e da se zahtjev protivtu`be odbije.
U postupku su izvedeni dokazi ~itanjem potvrde o uplati od 02.05.2002. godine kod po{te
Zenica i Ugovora o zajmu zaklju~enim izme|u stranaka 21.01.2002. godine, i saslu{anjem
stranaka.
U odnosu na tu`beni zahtjev, nesporno je me|u strankama da je ugovor o prodaji traktora
zaklju~en i da je ugovorena cijena od 7.000,00 KM. Sporno je da li je cijena dospjela za isplatu.
Ocjenjuju}i provedene dokaze u smislu ~lana 8. Zakona o parni~nom postupku
(„Slu`bene novine FBiH“, broj 53/03) sud ocjenjuje iskaz tu`ioca saslu{anog kao stranke, na
okolnosti dospjelosti obaveze vezano za zahtjev iz tu`be, neposredno uvjerljivijim od iskaza
tu`enog i na osnovu toga utvrdio je da je tu`eni do{ao u zaka{njenje sa ispunjenjem svoje
obaveze (~lan 516. stav 1. u vezi sa ~lanom 324. stav 1. preuzetog Zakona o obligacionim
odnosima, „Slu`bene novine FBiH“, broj 2/92 i 13/94).
Utvr|eno je, dakle, postojanje potra`ivanja tu`ioca prema tu`enom u iznosu od 7.000,00 KM.
U odnosu na protivtu`beni zahtjev sud je na osnovu Ugovora o zajmu od 21.01.2002.
godine zaklju~enog izme|u stranaka – utvrdio da je tu`eni dao tu`iocu zajam u iznosu od
45.000,00 KM uz obavezu tu`ioca da tu svotu vrati do 01.05.2002. godine.
Osnovom potvrde o uplati od 02.05.2002. godine, kod po{te Zenica sud je utvrdio da je
tu`ilac tu`enom vratio dio tog zajma u iznosu od 5.000,00 KM. Ocjenjuju}i iskaz tu`enog,
saslu{anog kao stranke, na okolnosti zahtjeva iz protivtu`be neposredno uvjerljiviji od iskaza
tu`ioca sud je utvrdio da tu`ilac nije vratio preostali dio zajma od 40.000,00 KM.
Protivtu`beni zahtjev osnovan je, dakle za iznos od 40.000,00 KM i u toj visini utvr|eno
je postojanje potra`ivanja tu`enog prema tu`iocu (~lan 562. stav 1. Zakona o obligacionim
odnosima). Naprotiv, ostali dio protivtu`benog zahtjeva u iznosu od 5.000,00 KM je neosno-
van, pa je zbog toga odbijen.
Sud je odu~io o tro{kovima nastalim u vezi sa protivtu`bom osnovom ~lana 386. stav 3.
Zakona o parni~nom postupku, jer tu`eni nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zaht-
jeva, a zbog toga nisu nastali posebni tro{kovi. Tu`enom su utvr|eni tro{kovi sastava protiv-
tu`be u iznosu od 1.827,00 KM, zastaupanja na raspravi od 01.12.2003. godine u istom izno-
su, te tro{kova sudske takse na protivtu`bu u iznosu od 1.000,00 KM ili ukupno 4.654,00 KM
(~lan 387. istog Zakona).
Dakle, utvr|eno je postojanje potra`ivanja tu`ioca prema tu`enom u iznosu od 7.000,00
KM te potra`ivanja tu`enog prema tu`iocu od 40.000,00 KM.
S obzirom na to valjalo je ova potra`ivanja prebiti i nalo`iti tu`iocu da tu`enom isplati
33.000,00 KM sa pripadaju}om zakonskom kamatom od dana podno{enja protivtu`be (~lan
324. stav 1. u vezi sa ~lanom 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima).
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 79
Tu`iocu je tako|er nalo`eno da tu`enom plati i tro{ak postupka od 4.654,00 KM, a na
osnovu naprijed navedenih odredaba.
SUDIJA
A.A.
POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti `albu Kantonalnom sudu Zenica u
roku od 30 dana od dana dono{enja presude u tri primjerka putem ovog suda.
PRESUDU
TU@BENI ZAHTJEVI TU@ITELJA M.C.1 i M.C.2 i to prvi postavljeni tu`beni zahtjev,
kao i eventualni tu`beni zahtjev a koji glase: „Utvr|uje se da je kupoprodajni ugovor zaklju~en
izme|u M.C. i J.M. zaklju~en dana 21.04.1955. godine i ovjeren kod Okru`nog suda u
Mariboru, pod brojem Ov-1788/55, o kupoprodaji nekretnina upisanih u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, apsolutno ni{tav, slijedom ~ega se utvr|uje da su tu`itelji M.C.1 i M.C.2 na osnovu
kupoprodajnog ugovora od 21.03.1955. godine, zaklju~enog izme|u pretka tu`itelja C. pok. D.
iz Opsje~kog kao kupca i J.M. iz Maribora kao prodavca, suvlasnici sa po 1/3 dijela na nekret-
ninama upisanim u pl. 195 k.o. Banjaluka VI u naravi k. ~l. 1156 povr{ine 864 m2, /po starom
premjeru dio k.~l. 618/7 /. k. ~. 1155/1 –dvori{te povr{ine 454 m2, ku}a i zgrada povr{ine 242
m2, / po starom premjeru dio k.~. 618/7, dio k.~. 618/25 i dio k.~. 618/27 / i k.~.1155/2 pris-
tupni put povr{ine 26 m2 /stari premjer dio k.~.618/28/ sve upisano u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka
slijedom ~ega se iz ostavinske mase iza ostavioca M.C. sina D. izdvaja 2/3 dijela prava svojine
na predmetnim nekretninama u korist tu`itelja, tako da ostavinsku masu ostavioca ~ini 1/3
dijela na predmetnim nekretninama, {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti ovo izdvajanje.
Nala`e se Zemlji{no-knji`nom odjelenju Osnovnog suda Banjaluka, da u svojim
zemlji{no-knji`nim evidencijama – zemlji{noj knjizi izvr{i uknji`bu navedenih promjena iz
80 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
stava I izreke presude, tako {to }e na predmetnim nekretninama upisanim u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, upisati tu`itelje kao suvlasnike sa po 1/3 dijela“, kao i supsidijarni tu`beni zahtjev
koji glasi:
„Utvr|uje se da su tu`itelji M.C.1 i M.C.2 po osnovu ulo`enih nov~anih sredstava u
izgradnju – sanaciju i adaptaciju nekretnina upisanih u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka, u naravi
stambeni prizemni objekat, dvori{ni prizemni objekat, i gara`ni objekat P+M, te po osnovu
sredstava pokojnog D.C., pretka tu`itelja, ulo`enih u kupovinu predmetnih nekretnina, po
kupoprodajnom ugovoru od 21.03.1955. godine i sredstava dobijenih prodajom imanja u
^elincu, po kupoprodajnom ugovoru od 18.02.1967. godine i 05.04.1972. godine, te po osnovu
sredstava dobijenih prodajom jedne ku}e po kupoprodajnom ugovoru od 27.03.1960. godine,
stekli pravo suvlasni{tva sa po 1/3 dijela na navedenim nekretninama, upisanim u zk. ul. 768
k.o. Banjaluka, a {to se po novom premjeru odnosi na nekretnine upisane u pl. 195 k.o.
Banjaluka VI, slijedom prednjeg se ima izdvojiti 2/3 dijela prava svojine na ovim nekretnina-
ma iz ostavinske mase ostavioca C. pokojnog M., sina D., u korist tu`itelja, tako da ostavinsku
masu ostavioca ~ini 1/3 dijela na navedenim nekretninama, {to su tu`eni du`ni priznati i trp-
jeti ovo izdvajanje.
Nala`e se Zemlji{no-knji`nom odjelenju Osnovnog suda Banjaluka, da u svojim
zemlji{no-knji`nim evidencijama – zemlji{noj knjizi izvr{i uknji`bu navedenih promjena iz
stava I izreke presude, tako {to }e na predmetnim nekretninama upisanim u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, upisati tu`itelje kao suvlasnike sa po 1/3 dijela.“, a sve uz naknadu tro{kova
parni~nog postupka." U CIJELOSTI SE ODBIJAJU KAO NEOSNOVANI.
Tu`ba tu`itelja kojom tra`e da sud nalo`i Katastru nekretnina Grada Banjaluka da u
Katastru nekretnina izvr{i uknji`bu promjena iz stava 1. postavljenog tu`benog zahtjeva i to u
Pl. 195 k.o. Banjaluka VI, kao posjednike sa po 1/3 dijela, ODBACUJE SE ZBOG NENA-
DLE@NOSTI SUDA.
Djelimi~no se usvaja tu`beni zahtjev prvotu`ene – protivtu`iteljice Z.C. iz Banjaluke, te
se utvr|uje da porodi~na stambena zgrada, dvori{ni objekat i gara`a sve izgra|eno na
zemlji{nim parcelama ozna~enim kao k.~. 618/25, 618/27, 618/7, upisane u zk. ul. 768 k.o.
Banjaluka, po novom premjeru k.~. 1155/1 i 1156 upisano u pl. br. 196 k.o. Banjaluka VI, pred-
stavljaju zajedni~ku ste~enu bra~nu imovinu tu`iteljice Z.C., r. ^., i pok. M.C. sina D., te je
udio tu`iteljice Z.C., r. ^., u sticanju ove imovine od 1/3 dijela.
Utvr|uje se da {tedni ulog na deviznoj {tednoj knji`ici „Jugobanka“ Filijala
Banjaluka broj 12.40-56343-6, kao i putni~ko vozilo marke „mercedes" 200 D/8 reg. broj
BL 865-00 godina proizvodnje 1971. predstavljaju zajedni~ku ste~enu bra~nu imovinu
tu`iteljice Z.C., r. ^., i pok. M.C. sina D., te da je udio tu`iteljice Z.C., r. ^., u sticanju te
imovine ½ dijela.
Utvr|uje se da imovina, i to porodi~na stambena zgrada, dvori{ni objekat i gara`a
sve izgra|eno na zemlji{nim parcelama ozna~enim kao k.~. 618/25, 618/27, 618/7, upisane
u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka, po novom premjeru k.~. 1155/1 i 1156 upisano u pl. br. 196
k.o. Banjaluka VI, od 1/3 dijela ne spada u zaostav{tinu iza umrlog M.C., tako da se ista
ima izdvojiti u korist Z.C., r. ^., {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti da se tu`iteljica Z.C.,
r. ^., na osnovu ove presude upi{e u javnim knjigama i drugim ispravama kao njen suvlas-
nik i suposjednik sa dijelom od 1/3 dijela, na teret 1/1 dijela prednika parni~nih stranaka
M.C. i to u ZK UL. br. 768 k.o. Banjaluka, odnosno po novom premjeru PL. br. 195 k.o.
Banjaluka VI.
Sa tu`benim zahtjevom preko dosu|enog iznosa tu`ena – protivtu`iteljica Z.C., r. ^., se
odbija kao neosnovanim.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 81
Obrazlo`enje
Tu`itelji su dana 19.09.1981. godine, podnijeli tu`bu protiv tu`enih radi utvr|enja prava
svojine tu`itelja po osnovu ugovora o kupovini i prodaji zaklju~enog izme|u pokojnog D.C.
pretka tu`itelja kao kupca i J.M. iz Maribora kao prodavca, a slijedom ~ega tra`e da se 2/3
dijela prava svojine na nekretninama koje predstavljaju ostavinsku masu ostavioca pok. M.C.
sina D. izdvoji u korist tu`itelja tako da ostavinsku masu ~ini 1/3 dijela ovih nekretnina. U toku
postupka tu`itelji mijenjaju tu`bene zahtjeve te pored prvog primarnog tu`benog zahtjeva
postavljaju i drugi eventualni tu`beni zahtjev, ukoliko sud ne usvoji prvi da usvoji drugi
pimarni tu`beni zahtjev, tako da su u kona~nom postavili tu`beni zahtjev kako je to nazna~eno
u stavu l. i 2. izreke presude /podnesak tu`itelja od 05.10.2006. godine/.
Svoje ~injeni~ne navode iz tu`be obrazla`u tako {to isti~u da je otac parni~nih stranaka
i ostavioca pokojni D.C. iz Opsje~kog, 21.03.1955. godine u Mariboru zaklju~io ugovor o
kupovini i prodaji nekretnine sa J.M., a predmet kupoprodaje su bile neketnine u Banjaluci,
upisane u zk. ul. br. 768 k.o. Banjaluka, a koje nekretnine u naravi predstavljaju jednu poro-
di~nu stambenu zgradu slobodno stoje}u na k~. br. 618/25, da bi podneskom od 05.10.2006.
godine, precizirali zahtjev u pogledu nekretnina tako {to su ozna~ili nekretnine ozna~ene kao
k.~. 1156, k.~.1155/1 i k.~.1155/2, po novom premjeru upisane u pl. 195 k.o. Banjaluka, a {to
po starom premjeru odgovara nekretninama upisanim u zk. ul. 768 k.o. Banjaluka {to po
starom premjeru odgovara dijelu k.~. 618/7, k.~. 618/25, k.~.618/27 – dio, i dio k.~. 618/28.
Tu`itelji tvrde u toku postupka da je prednik parni~nih stranaka sa J.M. zaklju~io ugov-
or o kupoprodaji predmetnih nekretnina u ime i za ra~un tu`itelja i C. pok. M., ostavioca, kao
svojih sinova sa po 1/3 dijela. Po povratku iz Maribora, predak parni~nih stranaka je obezbi-
jedio nov~ana sredstva u iznosu od 360 tada{njih dinara, a prilikom zaklju~enja kupoprodaje
isplatio je iznos od 140.000 dinara. Me|utim, prilikom isplate drugog dijela nov~anih sredsta-
va u iznosu od 360.000 tada{njih dinara, C. pok. M. pojavljuje se kao kupac sa 1/1 dijela na
istim nekretninama i za istu kupoprodajnu cijenu, a tu`iteljima to nije bilo poznato sve do
otvaranja ostavinskog postupka iza njega, kada je utvr|eno da je dana 21.04.1955. godine,
posredstvom agencije u Mariboru zaklju~io ugovor o kupovini i prodaji istih nekretnina, isti
ugovor ovjerio i proveo kroz zemlji{nje knjige Op{tinskog suda u Banjaluci.
Tu`itelji su imali neograni~eno povjerenje u ostavioca, on im je bio brat i temeljem ovakvog pov-
jerenja tu`itelji su za popravku, dogradnju i sanaciju sporne porodi~ne stambene zgrade i pomo}nih
objekata, dugi niz godina davali ostaviocu nov~ana sredstva za ove potrebe, za potrebe nabavke
putni~kog i teretnog automobila, koje automobile je ostavilac kupio na svoje ime sa znanjem tu`itelja.
U toku 1966. godine, tu`itelji su po{tom poslali pokojnom M.C. 260 USA $, 1967. godine 1.600 USA
$, 1968. godine 200 USA $, 1969. godine – godini potresa za potrebe sanacije 5.200 USA $, u 1970.
godini 1.200 USA $, 1972. godini 5.500 USA $, i tako su poslali ukupan iznos od 42.460 USA $.
Cijene}i prednje, jasno proizilazi da su tu`itelji ne samo suvlasnici sa po 1/3 dijela u
spornim nekretninama temeljem izvr{ene kupovine od njihovog pretka, ve} su kasnijim ulagan-
jem u sanaciji, pro{irenju, adaptaciji i dogradnji dvori{nih objekata, svoj suvlasni~ki dio znat-
no uve}ali, te su tu`itelji u zavr{nom izlaganju istakli putem punomo}nika da je pokojni D.C.
ulo`io u kupovinu predmetnih nekretnina novac od imanja koje je prodao u Opsje~kom kod
^elinca, a da je prednik prvotu`ene, odnosno parni~nih stranaka M.C., koriste}i se zloupotre-
bom povjerenja zaklju~io isklju~ivo ugovor o kupoprodaji na svoje ime i za svoj ra~un, te kako
se radi o ugovoru o kupopordaji koji je u suprotnosti sa dobrim poslovnim obi~ajima, slijedom
~ega je ni{tav shodno odredbi ~l. 103. Zakona o obligacionim odnosima.
U svom zavr{nom izlaganju na okolnosti osnovanosti eventualnog tu`benog zahtjeva,
tu`itelji isti~u da su u sanaciju i izgradnju predmetnih nekretnina ulo`ili oko 40.000 USA $, o
82 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
~emu u spisu postoje ulo`ene uplatnice – priznanice, da je prema kupoprodajnom ugovoru od
18.02.1967. godine i 05.04.1972. godine pok. D.C., otac tu`itelja i pok. M. prodao svoje iman-
je u ^elincu, da je prema kupoprodajnom ugovoru od 27.03.1960. godine pok. M.C. jednu ku}u
pobli`e opisanu u nalazu sudskog vje{taka M.K. od 02.05.2006.godine, pod ta~kom III na
strani 3. navedenog nalaza sa pripadaju}im zemlji{tem od 360 m2, prodao Opa~i} Iliji.
Vrijednost predmetne ku}e prema nalazu navedenog vje{taka M.K. sa stanjem na dan kupovine
iznosila je 105.224 KM {to u procentu od utvr|ene ukupne vrijednosti nekretnina kupljenih
1955. godine, izosi 20% /ukupna vrijednost predmetnih nekretnina sa stanjem na dan kupovine
iznosila je 507.980 KM/, da je pok. M.C. od osiguranja naplatio iznos od 1546,50 dinara, da
je pok. D.C. za predmetne nekretnine platio iznos od 140.000,00 dinara, {to je predstavljalo
28% od cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene /ukupno pla}ena kupoprodajna cijena po
spornim ugovorima iznosila je 500.000 dinara/. Na osnovu navedenih dokaza utvr|eno je da
I-tu`ena i njen pok. mu` M.C. izgradnju gara`nog objekta te sanaciju i dogradnju stambenog i
dvori{tnog objekta nisu vr{ili svojim sredstvima, ve} sredstvima dobijenim od tu`itelja, te sred-
stvima pok. D.C., dobijenim po osnovu prodaje imanja u ^elincu, po kupoprodajnim ugov-
orima od 18.02.1967. godine, i 09.04.1972. godine, kao i sredstava dobijenih prodajom jedne
ku}e Opa~i} Iliji po kupoprodajnom ugovoru od 27.03.1960. godine i sredstvima od osiguran-
ja, slijedom ~ega je tu`iteljska strana predlo`ila da sud uokoliko odbije prvi postavljeni tu`beni
zahtjev kao neosnovanim usvoji sljede}i eventualni supsidijarni tu`beni zahtjev. Tu`itelji tra`e
tro{kove parni~nog postupka.
I-tu`ena Z.C. je kod ovog suda dana 21.09.1981. godine podnijela tu`bu protiv tu`enih,
radi utvr|ivanja bra~ne tekovine, tra`e}i tako da se iz ostavinske mase pokojnog M.C. isklju~i
½ dijela u ku}i, dvori{nom objektu i gara`i, koji se nalazi u Banjauci u ul. ___________, te ½
novca na deviznoj {tednoj knji`ici, ½ kola marke „mercedes“, te je u kona~no precizirala
tu`beni zahtjev na ro~i{tu za glavnu raspravu a koji glasi:
„Utvr|uje se da porodi~na stambena zgrada, dvori{ni objekat i gara`a sve izgra|eno na
zemlji{nim parcelama ozna~enim kao k.~. 618/25, 618/27, 618/7, i 618/28, upisane u ZK. Ul.
768 k.o. Banjaluka, a po novom premjeru k~. br. 1155/1 i 1156, 1155/2 upisane u pl. br. 195
k.o. Banjaluka VI, te {tedni ulog na deviznoj {tednoj knji`ici kod 'Jugobanke' filijala Banjaluka,
broj 1240-56343-6, kao i putni~ko vozilo 'mercedes 200' D/8 reg. broj BL 865-00 godina
proizvodnje 1971. predstavljaju zajedni~ku ste~enu bra~nu imovinu tu`iteljice Z.C., r. ^., i pok.
M.C. sina D., te da je udio tu`iteljice Z.C., r. ^., u sticanju te imovine ½ dijela.
Utvr|uje se da naprijed navedena imovina u dijelu ½ ne spada u zaostav{tinu iza umr-
log M.C., tako da se ista ima izdvojiti u korist Z.C., r. ^., {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti
da se tu`iteljica Z.C., r. ^., na osnovu ove presude upi{e u javnim knjigama i drugim isprava-
ma kao njen suvlasnik i suposjednik sa dijelom od ½, na teret 1/1 dijela prednika parni~nih
stranaka M.C. i to u ZK UL. br. 768 k.o. Banjaluka, odnosno po novom premjeru PL. br. 195
k.o. Banjaluka VI. „
Na okolnost tu`be i postavljenog tu`benog zahtjeva tu`iteljica iznosi ~injenice da je sa
pokojnim M.C. zaklju~ila brak 1957. godine, da je sa ostaviocem `ivjela u braku 22 godine, te
da su u toku trajanja bra~ne zajednice sagradili porodi~nu stambenu zgradu i dvori{ne objek-
te. Suprug prvotu`ene je staru ku}u kupio dok je bio neo`enjen, pa kako je ku}a bila potpuno
stara kao i dvori{ni objekat, tro{ni i dotrjali, ona je sa svojim suprugom sagradila novi objekat,
novu gara`u, novu zidanu {upu. Njen suprug se bavio prevozni~kom djelatno{}u a ona se bav-
ila {ivanjem. Nakon useljenja sa suprugom u ku}u u Banjaluci, poslije su do{li i njegovi
roditelji, tako da se ona brinula o njegovim roditeljima, vodila je doma}instvo sama, {ivala uz
naknadu, a {to se ti~e navoda iz tu`be tu`itelja da su isti davali novac njenom suprugu za
sanaciju ovu ~injenicu prvotu`ena potpuno negira isti~u}i da je I-tu`itelj M.C.1 1977. godine
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 83
dolazio u Jugoslaviju kada je prilikom povratka u Ameriku vra}en iz aviona iz razloga {to nije
pla}ao alimentaciju za k}erku koja je `ivjela u Zagrebu s majkom, i tada je njen suprug platio
5,4 miliona starih dinara da podmiri dug za alimentaciju njegove k}erke u Zagrebu.
Prvotu`ena priznaje da je M.C.1 poslao njenom suprugu 9.000 $ za kupovinu kamiona
MAN, ali pokojni M.C. nije iskoristio ovaj novac za kupovinu MAN, jer je isti prodao kamion
FAP i DAJC za tada{njih 20 miliona starih dinara, a ostatak za kupovinu predmetnog kamiona
je platio od li~ne zarade. Kasnije je dio tog novca od 9.000 $ li~no vratio M.K.1, M.C.1 u
Ameriku putem be~ke banke.
[to se ti~e kupovine ku}e ista je kupljena 1955. godine, i ugovor koji je zaklju~io njen
suprug je pravno valjan, kasnije su ona i suprug sami ulagali u sanaciju i adaptaciju porodi~ne
ku}e, a tu`itelji nikada nisu postavili pitanje prava vlasni{tva na predmetnim nekretninama do
smrti njenog supruga, te su nastupili i apsolutni rokovi zastare od 10 godina i tu`iteljima ne
pripada pravo da pobijaju ovaj ugovor, te je vezano za postavljeni tu`beni zahtjev tu`iteljice –
protivtu`beni zahtjev i tu`beni zahtjev tu`itelja punomo}nik prvotu`ene u zavr{nom izlaganju
izjavio na temelju dokaza provedenih tokom postupka, kako izjava svjedoka i stranaka, tako i
pismenih isprava koje su pro~itane na raspravi, mo`e se nesumnjivo zaklju~iti da imovina koja
je predmet ove parnice predstavlja bra~nu tekovinu tu`ene – protivtu`iteljice Z.C. i njenog pok.
mu`a M.C., te da je udio tu`ene - protivtu`iteljice ½ dijela, shodno ~l. 272. st. 1. Porodi~nog
zakona. S druge strane, tu`itelji – protivtu`eni nisu doprinijeli sticanju ove imovine, ni nov~ano
ni radom. Z.C. je sa pok. M.C. `ivjela u braku skoro ~etvrt vijeka. Stara ku}a je kupljena prije
zaklju~enja braka, no bila je u ru{evnom stanju, tako da je nakon zaklju~enja braka sru{ena i
sagra|ena nova ku}a, te dvori{ni objekti i gara`e. Svi ti objekti kao i zemlji{te na kojem se
nalaze su bra~na tekovina i nemogu}e je objekte odvojiti od zemlji{ta. Svjedoci su potvrdili da
je pok. M.C. bio imu}an ~ovjek, Z.C. je tako|e ostvarivala prihode i radila u doma}instvu pa
su zajedno stekli znatnu imovinu koja je predmet ovog spora. Z.C. se brinula i o starim i
bolesnim roditeljima njenog mu`a, za razliku od tu`itelja koji su kao mladi oti{li u Ameriku i
samo su ponekad slali odre|ene nov~ane iznose na ime izdr`avanja roditelja. Tu`itelji nisu
u~estvovali ni u kupovini stare ku}e. Njihov otac D.C. jeste zaklju~io predugovor, ali taj pre-
dugovor nije nikada realizovan. Naprotiv, ugovor o kupovini je zaklju~io mu` Z.C., M.C., i on
je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu prodavcu J.M., te se na osnovu toga uknji`io u javn-
im knjigama kao vlasnik i posjednik kupljenih nekretnina sa 1/1 dijela. Otac D.C., nije dao
kaparu prodavcima ve} M.C. Novu ku}u su Z. i M.C. zavr{ili prije zemljotresa 1969. godine, a
poslije zemljotresa su je ponovo renovirali. Dvori{ni objekti i gara`a su pripaci ku}e i dijele
njenu pravnu sudbinu, pa Zora i na tim objektima ima ½ dijela, a po osnovu sticanja u braku.
Dodu{e, ku}a u zemljotresu nije mnogo o{te}ena, pa Z. i M.C. nisu dobili nikakva sredstva za
obnovu. Jedan dvori{ni objekat su prodali I.O. jo{ prije zemljotresa, a drugi je nacionalizovan,
no taj drugi objekat su nakon zemljotresa Z. i M.C. zajedni~kim sredstvima ponovo kupili, do
temelja sru{ili i sagradili novi. Tako|e su zajedni~ki izgradili gara`u, a iznad nje nema
nikakvog stana, {to je utvr|eno na licu mjesta, a o tome svjedo~i i nalaz vje{taka.
Na osnovu svega {to je re~eno tokom postupka, tu`ena – protivtu`iteljica predla`e da se
tu`beni zahtjevi kao neosnovani odbiju u cijelosti, a da se udovolji protivtu`benim zahtjevima
prvotu`ene – protivtu`iteljice Z.C., te da se tu`itelji obave`u da joj naknade tro{kove parni~nog
postupka.
Tu`itelji u toku postupka i u svom zavr{nom izlaganju u cijelosti osporavaju protivtu`beni
zahtjev protivtu`iteljice Z.C., tako da isti~u da su predmetne nekretnine kupljene prije
zaklju~enja braka tu`ene protivtu`iteljice Z.C. i njenog pok. mu`a M.C.. /Nekretnine kupljene
1955. godine, a brak izme|u tu`ene – protivtu`iteljice i njenog pok. mu`a M.C. prema izjavi
tu`ene zaklju~en je dana 17.02.1957. godine, koja ~injenica je od posebnog zna~aja, kada se
84 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
ima u vidu vrijednost predmetnog zemlji{ta, ~ija vrijednost prema nalazu gra|evinskog
vje{taka M.K. od 02.05.2006. godine, sa stanjem na dan kupovine iznosi 389.200 KM {to pred-
stavlja 76,61 % od ukupno utvr|ene vrijednosti predmetnih nekretnina. /Ukupna vrijednost
predmetnih nekretnina sa stanjem na dan kupovine iznosila je 207.860,00 KM/ u koje zemlji{te
nisu vr{ena ulaganja nakon izvr{ene kupovine po spornim ugovorima, slijedom ~ega Z.C. po
osnovu sticanja u braku sa pok. M.C. nema udjela u sticanju predmetnih nekretnina kupljenih
po spornom kupoprodajnom ugovoru iz 1955. godine. S tim u vezi potrebno je da sud doprinos
prvotu`ene – protivtu`iteljice Z.C. cijeni isklju~ivo i samo po osnovu doprinosa prvotu`ene u
pogledu izgradnje i sanacije postoje}ih nekretnina. Me|utim, kako je ve} naprijed re~eno s
obzirom da je izgradnja i sanacija predmetnih nekretnina vr{ena sredstvima tu`itelja te sred-
stvima dobijenim prodajom imanja D.C., oca tu`itelja, te sredstvima od likvidacije {tete i od
prodaje jedne ku}e I.O., doprinos tu`ene – protivtu`iteljice je gotovo neznatan. Sve i kada sud
ne bi prihvatio ~injenicu da je sanacija – izgradnja predmetnih nekretnina vr{ena sredstvima
tu`itelja, te ostalim navedenim kupoprodajnim ugovorima od 18.023.1967, 05.04.1972. i
27.03.1960. godine, doprinos I-tu`ene protivtu`iteljice u izgradnji i sanaciji predmetnih stam-
benih objekata je bio vi{estruko manji od njenog pok. mu`a M.C. u prilog koje tvrdnje ide i
sama izjava I-tu`ene Z.C. koja je na nastavku glavne rasprave od 18.09.2006. godine izjavila
da je njen pok. mu` zara|ivao mnogo vi{e od nje, te kako se tu`ena slikovito izrazila u navede-
noj izjavi da ona „na iglu“ misle}i na posao kroja~ice, kojim poslom se bavila nije mogla zara-
diti koliko njen pok. mu` bave}i se poslom prevoznika, da je njen mu` i njoj davao koliko je tre-
balo, i da je zna~aj dio sredstava od posla kojim se bavio bio na ra~unu. Ovakvu tvrdnju
potvr|uju i izjave brojnih svjedoka, koji svjedoci su potvr|ivali da je pok. M.C. bio uspje{an
obrtnik, da je radio sa konjima, te pru`ao usluge prevoza. Imaju}i u vidu sve naprijed nave-
dene ~injenice, osporavamo protivtu`beni zahtjev tu`ene protivtu`iteljice u pogledu protiv-
tu`benog zahtjeva kojim se tra`i da se utvrdi da zajedni~ku bra~nu tekovinu ~ini zemlji{te
ozna~eno kao k.~. 1156 zv. Ba{ta – njiva pov. 864 m2, upisana u pl. 195/1 a {to se po starom
premjeru odnosi dio k~. 618/7 upisana u zk. ul. 768 k.o. Bluka, i to iz razloga jer je predmetno
zemlji{te kupljeno prije stupanja u brak tu`ene - protivtu`iteljice Z.C. i njenog mu`a M.C., a
radi se o neizgra|enom zemlji{tu u koje nije vr{eno nikakvo ulaganje tokom trajanja bra~ne
zajednice, dok u preostalom dijelu predmetnih nepokretnosti a koje nepokretnosti su tako|e
kupljene prije zaklju~ivanja braka tu`ene – protivtu`iteljice i njenog mu`a M.C., osporavamo
protivtu`beni zahtjev iz svih naprijed navedenih razloga preko iznosa od 1/2 dijela i to do 1/3
dijela koja prema kupoprodajnom ugovoru iz 1955. godine pripada njenom pok. mu`u M.C. a
ovo iz razloga kako je ve} naprijed navedeno jer su i preostale predmetne nekretnine upisane
u pl. 195/1 i zk. ul. 768 k.o. Banjaluka kupljene prije stupanja u brak tu`ene protivtu`iteljice sa
njenim pok. mu`em M.C., a udio tu`ene – protivtu`iteljice u sanaciji i izgradnji predmetnih
nekretnina je minimalana iz svih naprijed navedenih razloga.
U toku ovog postupka I-ozna~ene zakonske nasljednice prednika parni~nih stranaka i to
iz tu`be tu`itelja i tu`be I-tu`ene, protivtu`iteljice ozna~ene kao II, III i IV-tu`ene (tu`ba od
21.09.1981.godine), M.T. r. C., S.G. r. C. i D.P. r. C. u cijelosti su priznale tu`beni zahtjev
tu`itelja M.C.1 i M.C.2, isti~u}i da su ta~ni navodi tu`itelja da je pokojni otac D.C., kupio pred-
metne nekretnine u korist sinova, da bi u daljem toku postupka ostali zakonski nasljednici,
nakon srmti II, III i IV-tu`enih, ostali kod navoda svojih prednika i kao zakonski nasljednici
priznali tu`beni zahtjev tu`itelja, a na ro~i{te za glavnu raspravu punomo}nik zakonskih
nasljednika Z.G. kao i staralac za poseban slu~aj, nije pristupio a koji je ujedno i privremeni
zastupnik za tu`ene Lj.T., N.T. i @.T., te je glavna rasprava odr`ana u odsutnosti uredno obav-
ije{tenog imenovanog punomo}nika i zastupnika.
Staraoc za poseban slu~aj tu`enog J.M., B.P. je ostao kod navoda datih u toku ovog pos-
tupka, od strane staraoca za poseban slu~aj, u osobi K.[., da bi u kona~nom predlo`io da sud
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 85
donese odluku na osnovu izvedenih dokaza i utvr|enog ~injeni~noig stanja.
U dokaznog postupku tu`iteljska strana je izvela dokaze i to ~itanjem:
- kupoprodajnog ugovora od 21.03.1955. godine zaklju~enog izme|u J.M. kao pro-
davca i D.C. kao kupca nekretnina u Banjaluci u ul. __________;
- kupoprodajnog ugovora od 21.04.1955. godine zaklju~enog izme|u J.M. kao pro-
davca i M.C. kao kupca nekretnina u Banjaluci ul. _________;
- kupoprodajnog ugovora od 27.03.1960. godine zaklju~enog izme|u M.C. i I.O. o
kupoprodaji stambene zgrade u naravi dvosobnog stana u Banjaluci u ul.
___________;
- kupoprodajnog ugovora od 18.02.1967. godine zaklju~enog izme|u D.C. i B.M. o
kupoprodaji ku}e, prate}ih objekata i oku}nice u Opsje~kom;
- kupoprodajnog ugovora od 05.04.1970. godine zaklju~enog izme|u D.C. kao pro-
davca i B.M. i G.M. r. G. kao kupaca sa druge strane, o kupoprodaji zemlje u
Opsje~kom;
- kupoprodajnog ugovora od 05.04.1972. godine zaklju~enog izme|u D.C. kao pro-
davca i B.M. kao kupca o kupoprodaji nekretnina ku}e i zemlji{ta u Opsje~kom;
- darovnog ugovora zaklju~enog dana 22.10.1975. godine izme|u D.C. kao darodavca
i M.C., M.C.1 i M.C.2 kao daroprimaca o darovanju nekretnina;
- Rje{enja o likvidaciji {tete od 25.05.1970. godine;
- nalozima za isplatu i Gotovinske isplate po~ev od 23.11.1966. godine do 1978. godine
na ukupan iznos od 43.580 US dolara;
- ~itanjem izjava tu`itelja M.C.2 od 18.09.2000. godine;
- ~itanjem izjave tu`iteljaM.C.1 od 06.07.2000. godine i 10.01.1989. godine;
- ~itanjem izjava tu`enih M.T. i D.P.;
- ~itanjem izjava saslu{anih svjedoka: S.S., N.G., Z.G., T.G., S.J., D.P.1, M.B., R.Z. i
V.Z. i izjave svjedoka M.G.;
- ~itanjem nalaza vje{taka gra|evinske struke M.K. od 02.05.2006. godine;
- dopunskog nalaza vje{taka M.K. od 02.07.2006. godine;
- ~itanjem nalaza vje{taka geodetske struke D.\. od 17.07.2006. godine.
Svjedok B.K. je izjavio da je Mi}o /u toku saslu{anja svjedoka parni~nih stranaka pok.
Miodraga , svjedoci oslovaljavaju imenom „Mi}o“/ bio dobrostoje}i ~ovjek, gradio je novu ku}u,
i da je sru{io staru ku}u, gradio je i gara`u i brinuo se zajedno sa tui`iteljicom o roditeljima.
Svjedok S.J.1 izjavio saglasno kao i prethodni svjedok, s tim {to dodaje da mu je Mi}o
rekao da je kupio staru ku}u od nekog Slovenca.
Svjedok M.K.1 je izjavio da mu je Mi}o posudio novac te da mu je tom prilikom rekao da
su mu bra}a poslala iz Amerike 9.000,00 dolara u cilju da pravda porijeklo imovine, te da je
po nalogu Mi}inom on na ime duga poslao u Ameriku Mi}onom bratu 4.700,oo dolara preko
svoje banke. Mi}o je kupio i „mercedes“ od svjedokovog brata, s tim {to je „mercedes“ bio
registrovan na ime svjedoka, mada je pla}en Mi}inim novcem.
Svjedok R.C. je izjavio da je Mi}o imao konje sa kojima je radio u Sloveniji, a kasnije je
prodao konje i kupio kamion, bio je vrijedan ~ovjek i dobrostoje}i. Kupio je jednu staru ku}u
koju je sru{io i napravio novu ku}u, a kasnije je pravio gara`u. Mi}o je bio vrijedan i dobros-
toje}i ~ovjek, bio je napredan i pomagao je cijelu familiju, brinuo se i o roditeljima koji su sa
njim `ivjeli. Svjedoku je poznato kada se gara`a gradila da je bilo na ru~ku oko njih 50, a s
obzirom da je Mi}o dobro zara|ivao svjedok ne vjeruje da su bra}a iz Amerike finansirala
gradnju ku}e i gara`e, koji su dolazili kod Mi}e kao gosti.
Svjedok M.V. je izjavila da su Mi}o i njegova `ena Z.C. do{li da `ive u staroj ku}i 1958.
godine, te da su sru{ili staru ku}u koja je bila od }erpi}a i sagradili novu ku}u, ova svjedokin-
ja izjavljuje da su na ku}i radili Mi}o i njegova supruga, a ko je finansirao gradnju to ovom
svjedoku nije poznato.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 87
Svjedok M.@. je izjavila da je poznavala I-tu`enu Z.C. i njenog pokojnog mu`a M.C.,
radila je sa M.C. u Vr{a~kim vinogradima, on je bio prevoznik a ona bila blagajnik i knjigo-
vo|a. M.C. je dobro zara|ivao s obzirom da su radili sa alkoholnim i bezalkoholnim pi}ima,
tako je pomagao i sestru S., koja je otvarala kafanu. Roditelje pokojnog M.C. je vi|ala kada bi
dolazila ku}i kod istog, nije ulazila u finansijske relacije istih, ali pretpostavlja da ih je on
izdr`avao jer su `ivjeli kod njega. Bilo joj je poznato da je M.C. imao bra}u u Americi i da ih
je spominjao kada trebaju do}i, a to je bilo mo`da jednom godi{nje.
Svjedok \.S. u svom iskazu je izjavio da su roditelji parni~nih stranaka imali skromno
imanje u Opsje~kom oko 60 duluma zemlje, te su jedan dio imanja prodali, a unazad 20 godina
su `ivjeli u Banjaluci sa sinom Mi}om, koji je bio bogat ~ovjek, bio je radnik i bavio se sa pre-
vozni{tvom, M.C.2 je oti{ao u Ameriku 1957. godine, a M.C.1 poslije 5 do 6 godina. Po{to je
M.C. bio najbogatiji pomagao je svoju bra}u dok nisu oti{li u Ameriku. M.C-a su 1955. godine
proglasili kulakom, te je pla}ao i porez u op{tini ^elinac, M.C-ovu `ena Z.C. bila je {najder te
je {ila mu{ka odijela. Ovom svjedoku nije poznato da je B.R. posu|ivao novac ocu parni~nih
stranaka, ali mu je poznato da isti nije bio toliko imu}an, ve} je bio siroma{an ~ovjek.
Svjedok M.R.1 je saglasno izjavio kao prethodni svjedok. Isti~u}i da mu je poznato da su
tu`itelji dolazili kod M.C., ali nije stekao utisak da su oni ne{to gradili u Banjaluci, jer nije ni
bilo potrebno, jer je Mi}o bio bogat ~ovjek, bio je vrijedan mnogo je gradio i radio, a i Mi}ina
`ena je bila vrijedna i bila je dobra prema Mi}inim roditeljima. Kada bi bra}a iz Amerike
dolazila Mi}o je pravio slavlje, a imao je i auto „mercedes“ koji je davao na raspolaganje
bra}i. Materijalna mo} Mi}ina je bila ve}a nego sviju nas sa tog kraja, on je mogao svima
pomo}i, ali nije tra`io ni od koga pomo}.
Svjedok M.R. je izjavo da je Mi}o 1955. godine imao tri para konja, i ovaj svjedok je kod
njega radio kao radnik, te da je 1955. godine kupio ku}u u Bajnaluci, te je tim povodom ~astio
i svoje ko~ija{e, poslije je tu ku}u sru{io i sanirao, ovaj svjedok je poznava A.P. koji je bio siro-
ma{an ~ovjek, i moglo se desiti da je njemu Mi}o posu|ivao novac, a ne on Mi}i.
Svjedok O.P. je izjavio da je 1954. i 1955. godine radio kod Mi}e koji mu je obe}ao kupi-
ti par konja, ali je kasnije rekao da ne mo`e, jer se istro{io kupovinom ku}e u Banjaluci.
Svjedok T.S. je saglasno izjavio kao i prethodni svjedok.
Svjedok @.C. je izjavio da je 1955. godine, radio kod Mi}e i da mu je on za rad kupio dva
konja i kola. Radili su u Sloveniji i te godine Mi}o je kupio ku}u u Banjaluci. 1963 godine Mi}o
je rasprodao konje, a imao je 11 radnika, i tad je kupio kamion pa se bavio autoprevozom.
Tu`itelji su bili u Americi i prije zemljotresa Momo je jednom do{ao iz Amerike, a M.C.1 je prvi
put do{ao poslije zemljotresa.
Svjedok S.S. je izjavio da je sa pok. M.C. bio prijatelj od 1957. godine, te mu nije pozna-
ta ~injenica iz ~ijih sredstava je kupljena ku}a u kojoj je on stanovao sa svojom suprugom.
Uglavnom ta ku}a je bila od }erpi}a i bila je dosta tro{na, pa se nametala potreba za njenom
rekonstrukcijom. Prije zemljotresa 1969. godine, pokojni M.C. je po~eo ovu rekonstrukciju i
bila je gotova do zemljetresa 1969. godine, da bi ponovo bila o{te}ena i morala je biti ponovo
sanirana. Nije mu poznato otkuda mu novac za sanaciju, ali mu je poznato da je M.C. radio sa
konjima, u Strnici kod Nove Gradi{ke, a kasnije je kupio kamion, te mu je i svjedok jedne pri-
like posudio 3.000 maraka, i on mu je dug vratio u dinarima, a jednom mu je posudio 800.000
dinara, i njegov brat M.C.1 je poslao ~ek na iznos od 1.000 $. Pokojni M.C. mu nije pri~ao za
koga se ku}a adaptira, jer se podrazumijevalo da tu ku}u adaptira za sebe, s obzirom da u joj
stanovao. U dvori{tu su bile jo{ dvije ku}e koje su sru{ene za vrijeme zemljotresa, a pokojni
M.C. je po~eo izlijevati temelj za gara`u u dvori{tu. Tu`itelja M.C.2 svjedok nije nikada vidio,
a tu`itelja M.C.1 je vidio jedanput poslije potresa i isti svjedok se nije mogao izjasniti da li su
88 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
oni pomagali oko sanacije predmetne ku}e koja je prije potresa bila veoma detaljno sanirana,
gotovo je bio napravljen novi objekat, promijenjeni su i zidovi i jo{ mnogo toga, tako da ku}a
za vrijeme potresa nije bila mnogo o{te}ena, niti je poslije potresa bilo velikih radova.
Svjedok N.G. u svom iskazu je izjavio da je negdje od 1966/67. godine od pokojnog D.C.
kupio konja, i tada je pokojni D.C. sa suprugom stanovao u Opsje~kom, te mu nije poznato
za{to je isti novac utro{en, niti za{to je on trebao prodavcu.
Svjedok Z.G. je izjavio da je u vrijeme spornih doga|aja bio mldb. ali zna da je prije
potresa iz Opsje~kog doveo krave od djeda D.C., koji ih je kasnije prodao na pijaci, pomagao
je prilikom sanacije ku}e i na sanaciji ku}e radio je pokojni M.C. zajedno sa majstorima, koje
je on nalazio i on je sav posao organizovao. Ovom svjedoku nije poznato ni ~ija je to ku}a, ni
za koga se gradi, niti za koga se vr{i sanacija, a u ku}i su zajedno sa M. i Z.C. stanovali
roditelji parni~nih stranaka, i sanacija je vr{ena temeljno, tako da prilikom potresa nije bila
mnogo o{te}ena, ve} je prilikom potresa bila o{te}ena dvori{na zgrada koja je kasnije temeljno
sanirana. Ujaci od ovog svjedoka – tu`itelji, nisu fizi~ki pomagali, ali ovom svjedoku je pozna-
to da je tu`itelj M.C.2 pomagao oko izgradnje gara`e koja je pravljena nekoliko godina iza
zemljotresa i poznato mu je da je pokojni M.C. rekao M.C.2 da on gore iznad gara`e mo`e sebi
da opremi stan, me|utim, taj stan nije nikada napravljen.
Svjedok dalje isti~e da je pomagao oko sanacije ku}e, nije radio za novac, ali su mu
povremeno davali po koji dinar, pokojni D. i M.
Svjedok T.G. je u svom iskazu izjavio da je pomagao oko sanacije ku}e, nije mu pozna-
to ko je finansirao sanaciju, pla}ao ga je D.C., a M.C. je ponekad davao novac njemu i Z.G.
radi izlaska u gradu. Ovaj svjedok je istakao da je ~uo kako je D.C. govorio da je dobio neke
pare od sinova koji se nalaze u inostranstvu.
Svjedoci S.J., D.P.1, M.B., su izjavili da ih je pokojni Mi}o anga`ovao da izvode odre|ene
radove na gara`i te da ih je i anga`ovao i pla}ao pokojni M.C.
Svjedoci R.Z. i V.Z. su tako|e izjavili da su oni u spornom periodu bili anga`ovani da
iskopaju i tovare {ljunak za celulozu te su isti {ljunak tovarili pokojnom M.C., koji im je rekao
da je po~eo da gradi neku gara`u u dvori{tu i za obavljeni rad isti ih je pla}ao.
Na osnovu izvedenih dokaza i to ocjenom savjesno i bri`ljivo svakog dokaza zasebno i
svih dokaza zajedno u smislu odredbe ~l. 8. ZPP-a sud je donio presudu kao u izreci iz sljede}ih
razloga:
Me|u parni~nim strankama nesporna je ~injenica da su dana 21.03.1955. godine,
zaklju~ili ugovor o kupoprodaji J.M. s jedne strane i D.C. s druge strane, kao zastupnik tu`itelja
i prednika tu`enih M.C., u kojem ugovoru, je utvr|eno da u slu~aju da kupac ne isplati kupopro-
dajnu cijenu u odre|enom roku, ne}e do}i do zaklju~enja pravog kupoprodajnog ugovora.
Me|u parni~nim strankama je nesporna i ~injenica da je nakon zaklju~enja ovog ugov-
ora do{lo do zaklju~enja ugovora o kupoprodaji izme|u J.M. s jedne strane i M.C. s druge
strane, da je utvr|ena kupoprodajna cijena sa pravom besplatnog u`ivanja prodavca u jednoj
sobi u trajanju od mjesec dana godi{nje, predmetni ugovor je potpisan od strane prodavca i
kupca i ovjeren kod Okru`nog suda u Mariboru 21.04.1955. godine.
Me|u parni~nim strankama je sporna ~injenica da li ugovor koji je zaklju~en izme|u pro-
davca J.M. i kupca D.C., koji kupuje za svog sina M.C., M.C.1 i M.C.2, nekretnine koje su pred-
met ovog postupka, ima snagu kupoprodajnog ugovora, te da li isti proizvodi pravno djejstvo
u odnosu na kasnije zaklju~eni ugovor o kupoprodaji kao i ~injenica da li je predmetni
kupoprodajni ugovor predugovor u smislu odredbe ~l. 45. Zakona o obligacionim odnosima ili
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 89
se radi o kupoprodajnom ugovoru.
Uvidom u kupoprodajni ugovor koji je zaklju~en izme|u J.M. i D.C., jasno se vidi na
originalu istoga koji je sa~injen na slovena~kom jeziku da se radi o predugovoru, jer na ugov-
oru stoji „kupna predpogodba“ dok je ugovor koji je zaklju~en izme|u J.M. i M.C., pod
nazivom „kupna pogodba“.
Po mi{ljenju suda ugovor koji je zaklju~en izme|u J.M. i D.C. predstavlja predugovor i
kojem predugovoru predstoji zaklju~enje osnovnog ugovora. Ovo posebno se mo`e zaklju~iti iz
sadr`ine predugovora a koja glasi:
„Kupovina je dogovorena u iznosu od 500.000 dinara te se ispla}uje:
a/ danas kod sklapanja predugovora 140.000 dinara,
b/ ostatak od 360.000 dinara kupci }e, odnosno njihov otac isplatiti prodavcu do
15.05.1955. godine, odnosno kada bude zaklju~en pravi kupoprodajni ugovor…“,
dakle u konkretnoj pravnoj stvari radi se o predugovoru kojem prethodi kupoproda-
jni ugovor a koji izme|u prodavca i kupca D.C. nije nikada zaklju~en. I sam prednik
tu`itelja, odnosno parni~nih stranaka D.C., koji je u~estvovao u zaklju~enju pre-
dugovora je sigurno znao da ovakvom predugovoru slijedi i zaklju~ivanje kupoproda-
jnog ugovora nakon isplate cjelokupne kupoprodajne cijene.
Uvidom u kupoprodajni ugovor zaklju~en izme|u J.M. s jedne strane i M.C. s druge
strane, utvr|eno je da je isti zaklju~en u pismenoj formi, obezbije|en potpisom ugovornih
strana, ovjeren kod Okru`nog suda u Mariboru, dakle ugovor u cijelosti ispunjava formu ugov-
ora koja se tra`i za ovakve vrste ugovora.
Po mi{ljenju suda ukoliko je zaklju~en predugovor, a nije do{lo do zaklju~enja kupopro-
dajnog ugovora izme|u istih ugovornih strana, ja~u pravnu snagu ima kupoprodajni ugovor
koji je zaklju~en izme|u drugih ugovornih strana u vezi istih nekretnina, te kasnije zaklju~eni
kupoprodajni ugovor ima ja~u pravnu snagu u odnosu na ranije zaklju~eni predugovor, i isti u
smislu odredbe ~l. 103. Zakona o obligacionim odnosima nije apsolutno ni{tav.
Kako je po mi{ljenju suda D.C., znao da predugovornoj nagodbi slijedi zaklju~enje
osnovnog kupoprodajnog ugovora, pretpostavlja se da je odustao od zaklju~enja istog
kupoprodajnog ugovora s obzirom da nije tra`io zaklju~enje glavnog ugovora od strane J.M.,
niti je pak tra`io naknadu {tete zbog nezaklju~enog ugovora. ^injenica da se pojavljuje kao
druga ugovorna strana u kupoprodajnom ugovoru sin pok. D., M.C., je pretpostavka da se sa
tim ugovorom, u odnosu na obavezu zaklju~enja predugovora, usaglasio i sam D.C., a ovom
posebno ide u prilog i ~injenica da je D.C., kako to svjedoci a i stranke isti~u `ivio u zajed-
ni~kom doma}instvu sa M.C., da je u tom periodu zajedni~kog `ivljenja do{lo do nacionalizaci-
je jedne dvori{ne zgrade kao vi{ka stambenog prostora, te prodaje dijela nekretnina koje su
bile predmet kupoprodaje od strane M.C., I.O., dakle M.C. prodaje dio nekretnina istom kao
vlasnik i posjednik.
Na osnovu kupoprodajnog ugovora od 21.04.1955. godine, M.C. a nakon isplate
kupoprodajne cijene, preuzimanja u posjed istih nekretnina uknji`ava se kao vlasnik i posjed-
nik a tako se pona{a cijelo vrijeme do svoje smrti.
Neosnovani su navodi tu`itelja da je predmetni kupoprodajni ugovor apsolutno ni{tav jer
je protivan principu savjesnosti i po{tenja, da je zaklju~en na prevaran na~in, zloupotrebom
povjerenja od strane pokojnog M.C., jer da bi neko stekao pravo vlasni{tva po osnovu pravnog
posla, odnosno suvlasni{tva, potrebno je da prethodi zaklju~enje odre|enog pravnog posla u
odre|enoj zakonskoj formi, a da je ta ~injenica bila poznata i tu`iteljima i predniku parni~nih
90 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
stranaka pokojnom D.C. ide u prilog i zaklju~eni darovni ugovor od 22.10.1975. godine, a
kojim darovnim ugovorom je pokojni D.C., darovao nekretnine u ^elincu i to svojim sinovima
tu`iteljima i predniku parni~nih stranaka pokojnom M.C.
Dakle, ta ~injenica dovoljno upu}uje da je pokojnom D.C. bilo poznato kako i na koji
na~in se zaklju~uje odre|eni pravni posao koji predstavlja pravni osnov za sticanje odre|enih
prava, odnosno prava vlasni{tva – suvlasni{tva.
^injenicu da je pok. M.C. kupio nekretnine koje su predmet ovog postupka u svoje ime i
za svoj ra~un, potvrdili su i saslu{ani svjedoci i to S.J., B.K., M.@., \.S., M.R.1, M.R. i drugi,
koji su saglasno izjavili da je M.C. kupio ku}u 1955. godine te svojim sredstvima vr{io sanaci-
ju predmetnih ku}a, vr{io prvo izgradnju ku}e – misli se na kompletnu rekonstrukciju, zatim
sanaciju iste poslije zemljotresa, izgradnju gara`e, pa ~ak i prodaju dijela nekretnina I.O., a
koje nekretnine su bile predmet kupoprodaje izme|u njega i J.M.
Dakle, cijelo vrijeme M.C. se pona{a kao zakonit i savjestan posjednik, koriste}i sva
vlasni~ka ovla{}enja do kojih je do{ao na osnovu kupoprodajnog ugovora, a kako kuporpoda-
jni ugovor ima ja~u snagu u odnosu na predugovor, posebno kada isti preduguvor nije izvr{en
od strane predugovara~a, ~emu idu u prilog iskazi saslu{anih svjedoka a iz same izjave prvo-
tu`ene koja je izjavila da je M.C. prvo radio u Sloveniji, potom se bavio prevozom konjima,
zatim kao autoprevoznik, a kako svjedoci izjavi{e radilo se o vrijednom ~ovjeku, doma}inu, koji
nije oskudijevao za pare, ~ak su ga proglasili kulakom, dakle, imao je mogu}nosti da izvr{i
kupovinu nekretnina koje su predmet ovog postupka, te da i sam isplati kupoprodajnu cijenu,
{to sve upu}uje na ~injenicu da zaklju~eni kupoprodajni ugovor nije posljedica povrede na~ela
savjesnosti i po{tenja i zloupotrebe povjerenja u~esnika u zaklju~enju predugovora.
^injenica da je u predugovoru konstatovano da je D.C. isplatio odre|eni iznos na ime kapare,
ne mo`e dati tu`iteljima pravo na utvr|enje prava suvlasni{tva, jer je naknadnim pona{anjem poko-
jnog M.C. kao vlasnika predmetnih nekretnina i D.C. koji je `ivio sa njim u doma}instvu, najv-
jerovatnije do{lo do izmjene dogovora u vezi zaklju~enja ugovora o kupoprodaji.
Na osnovu izlo`enog prvi postavljeni tu`beni zahtjev tu`itelja je odbijen kao neosnovan.
Tu`iteljska strana pored prvog postavljenog tu`benog zahtjeva, postavila je i drugi
tu`beni zahtjev, supsidijarni, i na okolnost drugog postavljenog tu`benog zahtjeva, supsidi-
jarnog zahtjeva, izvela je dokaze u toku ovog postupka, te je sud imaju}i u vidu odredbe Zakona
o parni~nom postupku i to ~l. 55. st. 4. kao i ~l. 176. st. 2. istog Zakona, a kojim je utvr|eno
da ako postoji vi{e zahtjeva, sud }e o svim tim zahtjevima odlu~iti jednom presudom. Ova
odredba Zakona o parni~nom postupku ne isklju~uje ni primarni, ni supsidijarni tu`beni zaht-
jev, te odlu~ivanjem jednom odlukom o glavnom primarnom i supsidijarnom tu`benom zahtje-
vu, sud nije povrijedio raspravno na~elo parni~nih stranaka, jer su parni~ne stranke u toku
postupka u fazi pripremnog ro~i{ta predlo`ile dokaze kojim dokazuju ~injenice i u vezi pravnog
pitanja i prvog i drugog postavljenog tu`benog zahtjeva, te dono{enjem ovakve odluke sud nije
povredio raspravno na~elo parni~nih stranaka.
Ovakav pravni stav poznaje i teorija prava, pa tako Sini{a Triva „Gra|ansko parni~no –
procesno pravo“ isti~e da `alba tu`enog protiv odluke kojom se usvaja drugi eventualno
istaknuti tu`beni zahtjev ovla{}uje drugostepeni sud da ispituje napadnutu presudu u cijelosti
i u dijelu kojim je primarno istaknuti zahtjev odbijen, jer je razdvajanje odluka o kumuliranim
zahtjevima pravno nemogu}e. @albu tu`enog, odnosno tu`itelja upravljenog protiv dijela pre-
sude trebalo bi tretirati kao `albu protiv ~itave presude.
Na osnovu izlo`enog a kako su provedeni svi dokazi u vezi drugog postavljenog tu`benog
zahtjeva i radi du`ine trajanja postupka s obzirom da se radi o tu`benim zahtjevima iz 1981.
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 91
godine, a pri tom imaju}i u vidu i ~injenicu da su parni~ne stranke pokrenule postupak pred
Ustavnim sudom, radi povrede ~l. 6. Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava, sud je istom
odlukom, a {to odredbe Zakona o parni~nom postupku dozvoljavaju, o ~emu postoje i presude
Vrhovnog suda Republike Srpske, odlu~io i o drugom postavljenom eventualnom tu`benom
zahtjevu.
Uvidom u izvje{taje o slanju nov~anih sredstava od stane tu`itelja M.C.1, i to M.C., D.C.,
D.P., utvr|eno je da se radi o manjim nov~anim iznosima a i sam tu`itelj M.C.1, prilikom
saslu{anja u svojstvu parni~ne stranke je izjavio da je slao mjese~ne iznose roditeljima koji su
`ivjeli kod prvotu`ene i njenog supruga, te se ne mo`e re}i da su isti nov~ani iznosi usmjereni
za sanaciju i izgradnju nekretnina – porodi~nih ku}a, jer kako je ve} gore istaknuto predniku
I-tu`ene, i bratu tu`itelja koji je bio finansijski imu}an ~ovjek i koji je posu|ivao ljudima
nov~ana sredstva kada bi im zatrebala, nisu bila potrebna dodatna nov~ana sredstva.
Ta~no je da postoje dokazi da su M.C. dostavljene od strane brata nov~ana sredstva u ve}im
iznosima, ali su to bili nov~ani inosi u vidu pozajmica {to je potvrdio i sam svjedok M.K.1, da je
nov~ani iznos od 4,5 hiljade dolara dostavio tu`itelju M.C.1 koji je ~ak o tome dostavio dokaz u
spis ovog suda, da je sa svog ra~una u Be~u, prenio na ra~un tu`itelja M.C.1 taj navedeni iznos.
Ve}i nov~ani iznosi u du`ni~ko povjerila~kim odnosima izme|u M.C.1 i M.C. su uslijedili
nakon rekonstrukcije porodi~ne ku}e koja je izvr{ena prije zemljotresa, dok su ve}i nov~ani
iznosi proslje|ivani M.C. poslije 1970. godine, a nisu proslje|ivani u cilju sanacije predmetne
ku}e poslije zemljotresa 1969. godine, jer kako je to i sam svjedok Z.G. izjavio, koji je jedan
od tu`enih u ovom postupku, ku}a poslije zemljotresa nije bila toliko o{te}ena, da bi zahtje-
vala veliku rekonstrukciju, pa samim tim po mi{ljenju suda, eventualne pomo}i tu`itelja kod
manje sanacije, ne mogu biti pravni osnov za sticanje prava suvlasni{tva po osnovu gra|enja,
odnosno sticanja prava vlasni{tva u porodi~noj zajednici, {to mo`e biti predmet samo
odre|enog obligaciono pravnog odnosa.
Ovo {to prema zauzetoj sudskoj praksi da bi se steklo pravo vlasni{tva po osnovu
gra|enja, odnosno sanacije i rekonstruckije potrebno je da je izvr{ena takva rekonstruckija da
je u su{tini izmijenila strukturu, oblik objekta, kao {to su to prednik prvotu`ene i prvotu`ena
izvr{ili prije 1969. godine, dakle prije zemljotresa.
Na osnovu izlo`enog tu`itelji nisu dokazali da su izvr{ili znatnu rekonstrukciju i sanaci-
ju predmetnih objekata poslije zemljotresa kako bi stekli pravo suvlasni{tva na istim po tom
osnovu, odnosno po osnovu zajedni~kog gra|enja u porodi~noj zajednici.
Neosnovano je pozivanje tu`itelja da su stekli pravo suvlasni{tva i po osnovu sredstava
D.C., pretka tu`itelja ulo`enih u kupovinu predmetnih nekretnina po kupoprodajnom ugovoru
od 21.03.1955. godine, jer takvo u~e{}e u kupovini odre|enih nekretnina, odnosno sticanju
prava suvlasni{tva, tu`iteljska strana mo`e tra`iti samo u ime i za ra~un prednika i u korist svih
nasljednika a ne za svoje ime i za svoj ra~un. Ovo se isto odnosi na sredstva koja je pribavio
pokojni D.C., dobijenih prodajom imanja u ^elincu, po kupoprodajnom ugovoru iz 1967. i
1972. godine, a koju ~injenicu tu`itelji nisu ni dokazali u ovog postupka, u koju svrhu je poko-
jni D.C. potro{io predmetna nov~ana sredstva.
Neosnovano je pozivanje tu`itelja da su stekli pravo suvlasni{tva i po osnovu sredstava
prodajom jedne ku}e po kupoprodajnom ugovoru od 26.07.1960. godine, jer je prednik tu`itelja
M.C., kao vlasnik predmetnih nekretnina izvr{io prodaju jednog dijela nekretnina o ~emu je ve}
gore bilo rije~i i ta sredstva je koristio on li~no kao vlasnik prodanih nekretnina.
Provo|enjem svih dokaza sud je do{ao do uvjerenja da su ta~ni navodi I-tu`ene da su
M.C. prednik tu`ene i M.C.1 imali izme|u sebe odre|enih pozajmica i da su uglavnom ta sred-
stva vra}ana od strane supruga I-tu`ene i protivtu`iteljice.
92 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
U toku postupka i ~itanjem iskaza jedne od sestara D.P. r. C. da je i njoj M.C.1 slao
nov~ana sredstva, {to je sud nakon uvida u izvje{taje o slanju nov~anih sredstava utvrdio da su
sredstva usmjeravana ne samo na ime M.C. - Mi}e, ve} na ime ostalih ~lanova porodi~nog
doma}instva kao {to su V.C., odnos kao {to su D.P., D.C., dakle radilo se o nov~anim iznosima
koji su slani u vidu pomo}i bli`oj familiji.
Ovu ~injenicu nisu osporavali ni tu`itelji u toku postupka, te su u podnesku od
25.12.1985. godine tu`itelji izjavili da je ~ekovima vr{eno davanje posebno za potrebe oca
tu`itelja i ostavioca, bilo to davanje u vidu poklona, bilo u vidu pomo}i u izdr`avanju i
tro{kovima lije~enja.
Sud nije prihvatio supsidijarni tu`beni zahtjev osnovanim, a iz razloga {to su i same
izjave parni~nih stranaka bile kontradiktorne, tako u svom iskazu tu`itelj M.C.1 isti~e da je on
slao nov~ana sredstva roditeljima i za izgradnju i finansiranje gara`e, a dok je na poseban upit
suda da li mu je poznato da li je i drugi brat M.C.2 slao nov~ana sredstva, isti je izjavio da je
i M.C.2 doprinosio nov~ano oko sanacije ku}e i izgradnje gara`e, dok je M.C.2 u svom iskazu
izjavio da je sam napravio gara`u svojim sredstvima i li~no radio sa majstorima. Dakle, ni
sami tu`itelji izme|u sebe nisu rije{ili, kod navoda tu`be, ko je u stvari radio gara`u i vr{io
sanaciju ku}e, niti su u tom pravcu prilo`ili valjane dokaze.
Da su tu`itelji slali nov~ana sredstva za izdr`avanje roditelja ide u prilog ~injenica da su
isti odlazili u Ameriku kod sinova – misli se na roditelje, a op{te poznata ~injenica je da su takvi
odlasci u Ameriku, relativno skupi, pa je prihvatljiv iskaz I- tu`ene – protivtu`iteljice, da su sred-
stva od prodanog zemlji{ta imanja u ^elincu, roditelji tu`itelja, iskoristili za vlastite potrebe, a
ne ulaganjem u sanaciju porodi~ne ku}e i izgradnji kako to tu`itelji tvrde u toku postupka.
Neprhivatljiva je izjava tu`itelja M.C.2 da je ku}a kupljena da se koristi kompletna
porodica, ali da se uknji`e kao vlasnici tri brata, jer ku}a nije ni fizi~ki takve veli~ine, da bi
slu`ila za kompletnu porodicu, a posebno za potrebe sestara koje su imale svoje porodice.
U svom iskazu M.C.1 datom na raspravnom zapisniku, 10.01.1989. godine, je izjavio da
je platio kompletnu sanaciju ku}e, dok saslu{ani svjedoci su saglasno izjavili, koje je ve} sud
gore pobrojao, da je im je pok. M.C. pla}ao za vrijeme rada na toj ku}i.
Da je sam M.C. radio ku}u, da je sa I-tu`enom – protivtu`iteljicom za vrijeme trajanja
njihove bra~ne zajednice, idu u prilog i iskazi svjedoka, da je isti ~ak bio progla{en za „kula-
ka“ a na osnovu uvida u izvje{taj o razrezu poreza, utvr|eno je da se radi o osobi koja je imala
znatne prihode.
Na osnovu izlo`enog sud je donio odluku kao u izreci ove presude, sud je imao u vidu
iskaze ostalih tu`enih, ta~nije njihovo priznanje, ali je to cijenio u kontekstu ostalih provedenih
dokaza a posebno je imao u vidu ~injenicu da ostali tu`eni su na strani tu`itelja sa svojim iskaz-
ima, jer I-tu`ena - protivtu`iteljica i pokojni M.C., nisu imali potomstva, pa su ~esti ovakvi
sporovi s ciljem da se umanje nasljedni dijelovi bra~nih drugova, te da imovina ostane u krugu
porodice.
Odlu~uju}i o postavljenom protivtu`benom zahtjevu sud je imao u vidu odredbe
Porodi~nog zakona i to odredbe ~l. 272. i ~l. 273. a kojim odredbama je utvr|eno da svakome
od bra~nih supru`nika pripada po ½ zajedni~ke imovine, s tim {to svaki bra~ni supru`nik mo`e
zahtijevati da mu sud odredi ve}i dio od pripadaju}e mu polovine zajedni~ke imovine, ako
doka`e da je njegov doprinos u sticanju zajedni~ke imovine, o~igledno ve}i od doprinosa dru-
gog bra~nog supru`nika.
Kako je ve} putem svjedoka dokazano da je I-tu`ena – protivtu`iteljica zajedni~ki sticala
imovinu sa pokojnim M.C., to je sud djelimi~no udovoljio protivtu`benom zahtjevu kod
METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA 93
utvr|ivanja suvlasni~kog dijela tu`ene – protivtu`iteljice na nekretninama, imaju}i u vidu
~injenicu da je suprug tu`ene – protivtu`iteljice, prije stupanja u brak kupio predmetne nekret-
nine, dakle zemlji{te sa starim objektima, a potom da su zajedno vr{ili rekonstrukciju poro-
di~ne ku}e, kako to prvotu`ena i svjedoci isti~u, maltene izvr{ili su ru{enje stare ku}e, da su
dio nekretnina otu|ili i da je isti, iako je i tu`ena – protivtu`iteljica svojim radom doprinosila
u periodu kada je bila zaposlena, potom {ivanjem i bavljenjem doma}inskim poslovima, kuhan-
jem za radnike, doprinos njenog supruga je bio ve}i, pa je tu`iteljici – I-tu`enoj – protiv-
tu`iteljici dosudio 1/3 prava vlasni{tva na nekretninama po osnovu sticanja za vrijeme trajan-
ja braka, dok je utvrdio da je tu`iteljica stekla pravo vlasni{tva sa po ½ dijela na pokretnim
stvarima, kamion, automobil, {tedni ulozi, jer se radi o pokretnim stvarima i nov~anim sred-
stvima, koja su ste~ena za vrijeme trajanja braka, a suprotne strane nisu druga~ije dokazale.
Sa dijelom tu`benog zahtjeva, preko dosu|enog iznosa do ½ na nepokretnim stvarima sud
je tu`enu - protu`iteljicu odbio kao neosnovanim.
Slijedom toga, sud je utvrdio da se 1/3 nekretnina koje su predmet ovog postupka, ima
izdvojiti i iz ostavinske mase ostavioca M.C..
Na osnovu izlo`enog odlu~eno je kao u izreci – odnosno kao u stavu V izreke presude.
Tu`bu tu`itelja kojom tra`i da se nalo`i upis prava posjeda Gradu Banjaluka – Katastru
nekretnina, sud je odbacio zbog nenadle`nosti suda, jer sud nije nadle`an da nala`e organima
Uprave odre|ene ~inidbe, {to se u svakom slu~aju mo`e odlu~iti pred organima Upravu u pos-
tupku izvr{enja pravosna`ne presude suda, kojim se utvr|uje odre|eno pravo – pravo posjeda
strankama u postupku.
Prilikom dono{enja ove odluke sud je imao u vidu i ostale navode stranaka i drugih
saslu{anih svjedoka, ali ih posebno ne obrazla`e, smatraju}i da su bez uticaja na druga~iju
odluku ovog suda.
SUDIJA
N.M.
POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je `alba Okru`nom sudu u Banjaluci, putem
ovog suda u roku od 30 dana od dana dono{enja iste, odnosno od dana prijema iste za stranke
kojima je presuda dostavljena prema pravilima o dostavljanju.
94 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
PISANJE PRESUDE
Edukatorica: [ida Ja{arspahi}, sudija Suda BiH
ZAHTJEVI STRANAKA
- ^injenice na kojim zasniva tu`beni zahtjev Sud donosi prema navodima tu`ioca
- Kad je mijenjan tu`beni zahtjev, navodi se samo onaj kona~no opredjeljeni
- ^injenice kojim se osporava zahtjev Sud iznosi prema navodima tu`enog
- Iznose se samo relevantne ~injenice
MATERIJALNO-PRAVNI PROPISI
- Utvr|eno ~injeni~no stanje Sud vezuje za konkretnu pravnu normu koja je bitna za dono{enje
odluke o tu`benom zahtjevu
- Zakone i druge propise treba navesti u njihovom punom nazivu uz naznaku broja i godine
slu`benog glasila u kome su objavljeni
PROPUSTI U OBRAZLO@ENJU
- Detaljno se navodi sadr`aj tu`be, odgovora na tu`bu i svih izvedenih dokaza, umjesto da se samo
istaknu bitne ~injenice
- Uop{te se ne cijene dokazi ili se to ne ~ini na na~in naveden u odredbi ~lana 8 ZPP-a
- Nedostaju jasni i potpuni razlozi o relevantnim ~injenicama za presu|enje
- Ako se i istaknu razlozi za odluku o glavnom potra`ivanju, izostanu razlozi koji se odnose na
sporedno potra`ivanje (kamata i tro{kovi spora)
96 METODOLOGIJA IZRADE PRESUDE U GRA\ANSKIM STVARIMA
- Ne upotrebljavaju se zakonski termini (nazivi oblika nematerijalne {tete, vlasni{tvo, suvlasni{tvo i sli~no)
- Nejasan na~in izra`avanja
- Nepotrebno duge re~enice ~iji je smisao te{ko pratiti
- Odre|ene tvrdnje se vi{e puta ponove {to je u suprotnosti sa principom ekonomi~nosti postupka
- Kad postoje suparni~ari na strani tu`ioca ili tu`enih, treba ih ozna~avati u skladu sa strana~kom
ulogom te navoditi njihovo ime i prezime ili naziv za pravna lica (ne prvotu`ioc ili tu`ilac prvog reda)
- Ne provjerava se sadr`aj napisane presude prije potpisa njenog izvornika da bi se ispravile gre{ke
PRAVO VLASNI[TVA
- U izreku se unose potpuni podaci o nekretnini ( oznaka, povr{ina, broj z.k. ulo{ka i naziv k.o.)
- ^esta upotreba nelogi~nog izraza „{to je tu`eni du`an priznati“
- Kad je predmet tu`benog zahtjeva pravo vlasni{tva samo na dijelu nekretnine, posebnu pa`nju
obratiti na sadr`aj izreke da bi presuda bila jasna, potpuna i podobna za izvr{enje
- Kad su predmet tu`benog zahtjeva pokretne stvari, iste moraju biti opisane (oznaka marke za
tehni~ku robu i godina njene proizvodnje, a za druge vrsta materijala, godina nabavke)
- Pozivati se na odredbe ~lanova Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima koje se primjenjuju na
konkretan slu~aj
ZAKONSKO IZDR@AVANJE
- Kad vi{e tu`ilaca podnese tu`bu, izreka presude sadr`i dosu|eni doprinos za svakog od njih
posebno (pa makar se radilo i o identi~nim iznosima)
- Razlog za ovakvu izreku: razli~ito vrijeme prestanka ove zakonske obaveze za tu`ioce
NEMATERIJALNA [TETA
- Izreka presude treba sadr`avati odluku o pojedina~nim iznosima dosu|ene nov~ane naknade za
sve vidove nematerijalne {tete
- Dobro obrazlo`iti usvojeni prigovor podijeljene odgovornosti (procenat, utvr|enu naknadu i
dosu|enu naknadu nakon odbijanja doprinosa)