Professional Documents
Culture Documents
Mehanicki Prenosnici - Drapic
Mehanicki Prenosnici - Drapic
. ,
$PASOJE DRAPIC. dip!. ini.
..
MASINSKI ELEMENT!
MEHANICKI PRENOSNICI
, \
, I \y,"-
Co
, ,/
(I,
)
B IBLIOTEKA PRIRUCNIKA ZA TEHNICKE SKOtE
Izdanjc:
Spasoje Drnpic, dipl. ini.
MASlNSKI ELEMENTI
MEHANICKI PRENOSNICI
za m a~ in ske tehnitkc §kole
Urcdnik ed icij c:
DOKA DIMITRlJEVIC, dip!. in~.
Srrut na rccenzija:
MILORAD T. MAKSIMOVIC, dip!. inz.
SRBOLJUB KRSTIC, dip!. inz.
l zdavac:
TEHNICKA KNJ IGA, izda vacko
podu7.ccc, Zagreb) Jurisiccva 10
Za izdavata odgovara:
KUZMAN RA2NJEV IC, dip!. im.
Glavni urcdnik:
ZVON IMIR VISTRICKA
T ehniclti urcdnik :
STOJAN CAN IC
MASINSKI ELEMENTI
MEHANICKI PRENOSNICI
za masinske tehnicke skole
TE l-IN I L: KA KN Il GA
ZAGREB, I
SADRZAJ
1. PRENOSNI CI
1.1. Podela prenosnika i njihove glavne knrakteristike ........... .. . ... . .. . ...... . I
1.2. Mehanicki prenosnici .. . .. . ............. . ... .. .. . . .. . . .• . .. . ... . . ....... . 2
1.3. Podaci potrcbni za proraeun prenosnika .... . .. .. .. . • ........... .........•.. 2
1.3.1. Prcnosni odnos .. . ..... . ..... .. ...... .. ..... .. .. ........ . .. .. . ... . .... . 3
1.3.2. Obimna sila . . . .... ... ... .. . .. .... .. . . ... . . .. . . .. . .. .. . . . . ... ........ . 3
1.3.3 . Snaga .. . ......... . .. . . .. . . ..•.. .. .......•..•..•..•..•.. . ..•..•.. • ..•. 3
1.3.4. Stepen korisnog dejstva (1)) ..........• .. ......•.. •..•. . •.. • ..•. .•..•..... 4
v
CVTstOCa bokova cilindritnih zupcJ.nika sn prnvim zupcima . ............. . . . .. . 69
5.2. 74
5.3. CvrstoCa bokova cilindrilnih zllplanika sa kosim zupcimn " ........... . . .... .
5.4. CvrstoCn bokova koni~nih zupcanika sa pravim i 1ucnim zupcima .....•.. • . .. •. 76
5.5. CvrstoCn bokov. pufastih parov•........... . .......... .. ... . ... . . • . . • ...• . 79
8. PRENOS LANCEM
8.!. Osobine zglobnih lanaca .. . . .... . . . . .. .. . . . . . . . .. . ... ..... . . .. . .. . ... . 97
8.2. unac .......... . . ........ . . . .. ..... . ......... .... . .... . ... .. . ...... . . 98
8.2. !' Valjkasti zglob ni lanci ....... .... ...•..... . . . .. .. . . ... . . . . . . .. ... .. .. . .. 99
8.2.2. Spojni t lanci ...... .. ... ........ . . .. . .. . ... . . . ..... . ... . . ..... .. ...... . 102
8.2.3. Ozna&vanje valjkastih lanaca . .... ... . ... . ............... • ...... . ... . . .. . 102
8.3. Proral:un prenosa lancern ................. ... .. ......... . . .. . ..... . .. .. . . 103
8.4. Lan&nici ....... . ...... . ....... . . .. . . .... .. ... .. .. .. . .... .. .. ....... . . . 107
9. KA ISNI PRENOSNICI
9.!. Princip rada, oblici kaga i vrste prenosa ... ............... .. .... .... . ..... . . 109
9.2. Osobine prenosa kaBem u odnosu na zu p ~as te prenosnike ..... . . . . . . . .... ... . 110
9.3. Materi; al, dimenz ije i na~in sastav ljanja kai seva ........... ... ... . ........... . 1I I
9.3.!. PI;osnati kaHevi ...... ....... .... ............. . ....... ... . ....... .. . ... . III
9.3 .2. T rapezni kaisevi .. . ........................... .. . ... . ... . .. .... . . . .. . .. . 11 2
9.4. Kai ~ nici ......... .... .... . • ... • ..•... • •...............•. . •...•. . .•.... 11 4
9.5. Kinematske vcHeine ........ . . . . . . . . . . . .. ... . . .. . . . . .... . . . .. ... .. . . . . . . 116
9.6. Geomctriiskc vclicinc ..... . . . . .... . . . .. ... .... . . . . . .. . . .. . .. . . . . . . .. . . . . . 116
9.6.1. Pretn ici kaB nika ... . ...... .. . . . .. .. . ...... . ... .. . . . ... . ... . .......... . 11 6
9.6.2. Obvoj ni ug.o (~) ... ............... .. .• . .. •. . . . . .. .. .. . . . . . . . .• . ..• . . . • I 17
9.6.3. Duzina kai ~ a kod otvorcnog prcnosnika ....... . ....... . ..... ... ....... . .. . . I 17
9.7. Zatczanje kai ~ a .... .. ..... ... ......... . •.. .•. . .•. ..•..... . ........ • .... 117
9.8. S ilc u kaisll ........ . .......... .. .... . .... . . . ..... . .. .. ... . .. . . ...... . 118
9.9. Opterccenjc vratila ... .. ........... . ...................... .... ...•....... 120
9. 10. Naponi u kaisu ...... .. ..... .. . . . .. . . . . . . .. .. . . . .. . . •... .. . . .. .. .. .. .. . 121
9.1 !' D imenzionisan;e ka i ~a ... .... • ......•.... • ... • ... • ...•. . .• .. • ..... ..• ... 121
9.1 2. Vek kai! •.. . . .............. . . .. .•..•...• . ..•• .. . • ... • . ... . .•. .. •...• . . . 124
VI
PREDGOVOR
VIt
I . PRENOSNICI
11
POGONSKA
MASINA
SPO~'NICA PRENOSNIK SPOf~/CA
RADNA
MA 5 INA
II
Slika 1. t. Polozaj prcnosnika
I M a~ ! n s kl Cle m enti
I
1.2. MEHANICKI PRENOSNlCI
- prenosllike lrC1ljem :
a) sa ncpos rcd nim dod irom (frikcio ni tockovi) ;
b) sa posrcd nim dod iro m (ka isni ci i k:li si).
p,.el/oSllici sa oZl/b/jel/jem rade na taj naCi n sto zupci pogonskog zupcanika
zahvataju zupce gonjenog zupcanika i p redaju im obrtni moment.
Ovi prenosnici upotrebljava ju se kad se t razi tacan prenosni od nos u toku
rada. ZupCosti p renosni ci p rimenjuju se za manj a osna rastojanj a pogonskog i
gonj enog clementH, a lancani za veen rastojanja.
D obra osobina prenosni b sa ozubljenjem je u tome sto su malih d imenzija
a obezbeduju. dug i sigllI'an rad. Nedostatak im je pojava buke p ri radu i velika
cena koStanja. Bub p ri radu moze se otkloniti preciznom izradom zupcanika.
p,.ellosl1ici ,,.el/jem rade na ra j naCin sto se na dodiru elemenata za prenos
stva ra otpor trenj a, koji omogucuje p re nosenje obrtnog momenta. Otpor trenja
ostvaruje se pritiskom frikcionih tockova jedan 0 drugi , odnosno zatezanj em kaisa
kod prenosa kaisem i kaisnicima.
N edostatak prenosnika sa trenjem je u tome sto je potrebno vrlo veliko
prethodno opterecenje elemenata za prenos da bi isti uspeiino prenosili obrrno
kretanje.
Drugi principijelno jos veci nedostatak prenosnika trenjem sasto;i se u tome
sto dolazi do klizanj a na radnim povrsinama clemenata za p renos, a to dovodi
do promene prenosnog odnosa u toku rada i gubitka snage.
Prenosnici trenj em p rimenjuju se u slub ju kad nij e pot reb no obezbed iti
tacan prenosni odnos, i to: frikcioni tockovi Z 3 manj a osna rastojanj a i kaisni za veea.
2
1.3.1. Prenosni odnos (i)
I' 3
Ka;sll; primos obicno se primenjuje za male i srednje snage obicno do 100 KS .
trapeznih kaisa obicno prelazi 1
kaisa i gabaritne mere.
°-
K aisni prenos moze se primeniti i za znatno vece snage, ali u tom slucaju broj
sto je nepovoljno s obzirom na iskoriscenje
Stepen korisnog dejstva je odnos izlazne snage prema ulaznoj snazi (odn.
odoos dobijenog i ulozenog rada)
4
2. KINEMATIKA ZUPCASTIH PRENOSNIKA
ZlIpcaSli par cine dva nazubljena elementa - zupcanika, ciji zu pei medu-
sobnim naizmenicnim dodirivanjcm prervaraju jedno kruzno kreranje u drugo,
iii kruzno kreranjc u pravolinijsko i obrnuro . Prervaranje jednog kreranja u drugo
moguce je pod uslovom da je medusobni polozaj osa zupcanika ncpromcnljiv,
a odnos ugaonih brzina, odnosno ugaone i translarorne brzine da se menja po
unapred datom zakonu.
Spreg11llli z lIpCallici su zupcaniei koj i p ri padaju jednom zupcastom pa ru.
Spregnuri zupcanik sa vecom ugaonom brzinom odnosno manjim b rojem zubaea
naziva se " mali zupcanik". Spregnuti zupca nik sa manjom ugaonom brzinom
odnosno veCim brojem zubaca naziva se "veliki zupcanik" .
Oznake koje se budu odnosile na " mali zupcanik" imate indeks " I", a one
koje se budu odnosilc na veliki zupcanik ,,2".
Zupcanik koji prenosi kretanje n aziva se pogollski z lIpcallik , a zupcanik na
koji se prenosi krcranje - gOl1jmi zlIpcallik.
Killemalska osa je rrenurna osa relarivnog kreranja jcdnog zupca nika u adnosu
na drugi.
Polozaj kinemarske ose u od nosu na ose spregnurih zupeanika odreden je
mcdusobnim polozajem osa, odnosom ugaonih brzina i njihovim smcrovima (v ideri
slike 2. 1. i 2.2. ).
Kinemalske poursine su povrsine kojc opisuje kinemarska osa pri relarivnom
kreranju jednog zupcanika u od nosu na drugi. Kinemarske povrsine spregnutih
zupcanika dodiruju se du;; kinemarske ose. Kincmarske povrsi ne zu pcasrih pa rava
sa ncpromcnjivim odnosom brzina su roracionc povrsine, odnosno roracione povr-
sine i ravan (videti slikc 2. 1. i 2.2. ).
Killemalske lillij. su presccnc linijc kincmatskih povrsina i odredenih pogod-
nih poY rsina, zavisno od li pa z upcasrog para. Kinematskc lin ije zupeastih parova
sa nepromenjivim odnosom bn:ina su krugovi, od nosno krug i pravn li nija (slucaj
ravnog zupcasrog para).
5
Killelllalski pol jc racka na kincmatskoj osi u kojoj sc dodiru jc par kincmat-
skih linija sprcgnutih zupcanib .
Podcla zupcasti h pm'ova zasni va sc na obliku njihovih kincmmskih povrs ina
koje mogu biti cilindri cnc, koni cnc i hi pcrboloid nc. Kod cilindri cnih zupcanika
kincmnrskc povrsine su cilindricnc pov rsinc, a osc roraci ja s u para lclne. Cilindricni
zupeanici mogu b iti sprcgnuti kao:
- spoljasni cilinclricni par (5 1. 2. 1a) ;
unutrasnji cilindricni pa r (sl. 2.1 b)
- ravan cilin dricni par (s l. 2. 1c).
Ki~malski
krugovi
--.,
.- f--
Kinema Iska /
----- tJ
~-c
osa
~
- fi-:.-
Kif1(~ma Is ki ~ Kinemalski Kinemo lski
cilindrt krugovi cilindri
a. b.
r,"'t~\4~L.Kinemalski krug
r -f-;,I-J,L-- . _ K
_i,!_em_o!s_k_a_oso_
Kmmis ka ravan
Kinemalska prova
c.
6
Kod konicnih zup':anika kinematske povrsine su konicne pov r~ ine, a ose
rotacija se seku. Koni':ni zupcanici mogu biti spregnuti bo:
- spolja~ni koni':ni par (sl. 2.2a);
- unutra~ nj i koni':ni par (sl. 2.2b)
- ravan koni':ni par (sl. 2.2c).
Kinematski krugovi
a. b.
~I
-'
"I"
EV)
",0
c:
~'
z Kinematski konus
Kim'matski krugovi
Kinematska ravan
c.
Slika 2.2. Koni cni zupcanici
7
Kin~[nalska. ~
Kint~malski hiperboloidi
d-'---?
,~.
/~
~'?
, c>'"
~.fc>
~p
~
Slika 2.3 . Hipcrboloicini zupcanici
Ako je i ' > I, zupcasti par vrsi redukciju - smanjuje ugaonu br,dnu.
Ako je i' < I, zupcasti par vrsi mulitiplikaciju - poveeava ugaonu brzinu.
Siller .-oraClje kod zupcanika je deslli ako se poklapa sa smerom skazaljke
na Casovniku, a levi ako se ne poklapa sa smerom skazaljke na casovniku .
OSI10 rasiojallje predstavlja najmanje udebljenje osa spregnutih zupcanika
(sl. 2.1. i 2.2).
OSlli IIgao je ugao izmedu projekcij e osa spregnutih zupca nika na ravan
paralelu obema osama (s l. 2.1. 2.2).
8
Bok glav.
Bok nag. romona povdina
Boena linlJa
Glava zupca
THT1~na povrsma
K;n~matska povrSina Bok zupca
· I ( d..nl)
Bak g av.
80k nag.
Noga zupca
Glava zupca Boena linija
.
C~ona
,.
povrsmQ
(prodnja J
S lika 2.4. Zupci zupcanik:t
Korisni d~o
boka zupca
Aklivni d.o
bokazupca
9
a b
Slika 2.6. Profil zubaca: 3, profi t zubaca cilind r i~ n og zupCall ika; b. profili zubaca
konicni h zupcanika
<'., .
(/~o'/'Jli!.
Ir" I.
~
""-o'i/ "":g~"It1
" ~"6,~. . .:;a'''~9''"1/h.
-"17
- -+- -
' - -'-
,
-(
/ /
10
Naga zlIpca je deo zupea izmcdu killcmatske i pod noznc povr~inc .
Prafil ZIIPca dobija se presekom zupea sa pogod no odabranom povrsinom.
Kod eilindricnih zupean ika profi l wpea dobija se presekom wpea bilo kojom ravni
upravno na osu zupcanika. Profil zubaea konicnog zupcanika dobija se presekom
zubaea i omotaca bilo koje lopte sa sedistem u presecnoj tacki osa, sl. 2.6.
Presecna linija boka wpea i kinemmske povrsine naziva se baclla limja zlIpca .
Analogno boku zupea, kod profila wpea razlikujemo temeljni , podnozni i ki ne-
matski krug i kincmatski (trenutni ) pol. Ovo nam omogucuje da pri proucavanju
bokova zubaea opcriScmo sa profi lom i bocnom linijom zupea koji potpuno od re-
duju bok zupea zupcanika (sl. 2.7).
Linij a koju opisuje tacka dodira pa ra sp regnuti h profi la zubaea u odnosu na
koordinatni sistem vezan za ose zupcastog para - naziva sc dodimica proJila z llbaca.
Normala na spregnUle profile zubaea u bilo kojoj tacki dodira aktivnih deloya
profila zubaea - naziva se lIapadlla lillija profila z llbaca (aktivni deo profi la zupea
je onaj deo korisnog profi la wpea koji se moze koristiti kao aktivni deo profila).
101
Napadna limja
profilo zupca
(I
, Kif)(>ma /ski
t ~lci
(' /
- - -- - -"'---
S lib 2.8. Z3kol1 sprczilnja z ubnca zup b nib.
II
Obimne brzine spregnutih zupcanika u trenutnoj tacki dodira upravne su
na odgovarajuce potege R, i R , i iznose :
Dokaz :
I. Ako bi V," bila veea od V,'" dolazilo bi do prodiranja zupca pogonskog
zupcanika u zubac gonjenog zupcanika, sto nije dozvoljeno;
2.· Nemoguee je da brzina v'" bude veea od v'" jer pogonski zupcanik saop-
stava obrmo kretanje gonj enom zupcanilnl.
Ako se komponente obimnih brl ina u pravcu normale izraze preko ugaonih
brzina zupcanika (w ,) i (w,) dobice se:
odnosno
-W I = -r"- =Consl.
W2 1'1
Jed na(:ina 1'1' WI = 1'2' w:! pokazuje da su obi mne brzine spregnutih zupca-
nika u tacki C jednake. To znaci da su u trenutnoj racki dodi ra jednake i kompo-
ocote brzina u pravcu tangentc, a to opet znaCi da ncma relativnog kli zanja u
tacki C. Zakljucak je da tacka C predstavlj a trenumi pol, a da odgovaraj uci polu-
poluprecnici r, i r, predstavljaju kinematske krugove koji se kotrljaju jedan po
drugom bez klizanja.
Osnovni zakon sp rezanja zubaca glasi :
Zajednicka Ilorma ta llQ profile zubaca II [remalloj w cki dodira mora prolazili
kroz lremilni pol C.
Trenumi pol C moze menj ati svo j polozaj prema centrima obrtanja 0 , i 0,
ali uvek tako da njegova rastojanj a od ovih tacaka odgovaraju tren utnom odnosu
ugaonih brz ina spregnutih zupcanika . U slucaju konstantnog prenosnog odnosa,
tacka C je nepomicna u odnosu na ose obrtanj a.
R azlika komponentnih brzina u pravcu tangente p redstavlja brzi nu k1izanja:
12
2.3.2. Oblici profila zubaca
Za profile zubaca mogu se upotrebljavati sve krive linije koje zadovoljavaju
osnovni zakon sprezanj a. Najpovoljnije su one krive linije koje su istog karaktera
za oba profila zubaca spregnUlih zupcanika, a to su rulete, prc svega eva/vema
kl"uga i cik/aida.
Zupcanici sa cvolventnim profilom lakse se izraduju, kontrolisu i montiraju
pa imaju znatno siru primenu u odnosu na zupcanike sa cikloidnim profilom. Ciklo-
idni profili pogodniji su u kinematskom i dinamickom pogledu pa se primenjuiu
kod preciznih instrumenata i casovnika.
E
-<:< "1-
;
1: 1
-1-
-~ --
Korisni deo profila zupca osnovne zupcaste letve je p rava linij a. Korisni
deo profila zupca zupcanika je evolventa kruga.
Dodirnica bokova je ravan a dodirnica profi la prava linija.
III" - standardni modul ;
an - ugao standardnog profila;
!In - visina pravolinijskog dela standardnog profi la !In= 2· U·II/ . ;
U - faktor visine pravolinijskog dela standardnog profi la;
Pn - poluprecnik zaobljenja zaobljenog dela standardnog profi la;
pn=
en' 111"
I - sin OC n
Korak standardnog profila:
{ n = m n "1T·
13
2.4.2. Podcla cilindricnih zupcastih parova
Oblik zubaea zavisi od oblika p.'Ojila i oblika bocm'/z limja. Posto je obli k
zubaea potpuno odreden oblikom osnovne zupcaste !etve, to se i podela eilindricnih
zupcastih parova vrsi prema obliku bokova osnovne zupcaste lerve.
Prema obliku bocne linije osnovne zupcastc letvc, cilindricni zupcasti parovi
dele se na :
I. Cililldriclle zupcanike sa pravim zupcima, kod kojih su boene · linije zubaea
osnovne zupcaste lerve i zupcanika prave lini je paralelne kinematskoj osi (sl. l Oa).
2. Cililldriclle zupcallike sa kosim zupcima, kod kojih su bocne linij c zubaca
nsnovne zupcaste letve prave linije pod nekim uglom prem a kinemmskoj osi
(sl. lOb). Bocne linije zubaea zu[lcanika su zavojniee na kinematskim eilindrim a.
Ko mbinaeija dvaju cilindricnih zupcastih parova sa kosim zupeima u kojoj
su nagibi bocnih linija osnovnih zupCastih letvi u suprotnim smerovim a, dajc eilin-
dricne zupcanike sa s{re/ascim zupcima (sl. 1.10c).
3. Cilindriclli zllpcallici sa kl1'vim zupcima, kod kojih su bocnc linije zubaea
osnovne zupcaste letve krive linije, npr. kruzni lukovi (sl. 2.10d).
a. c.
b. d.
14
2.4.3 . Osnovna zupcasta letva
Osnovna zupcasta letva cilindricnih evolventnih zupcanika ima korisni deo
boka zupca u obliku ravn; (sl. 2.11 ).
51andardni profil
/
,3\__- +
-Cf':::""!"f-\-,>;-!--¥ zupcasl. ,.,r.
Profil osnorn.
Srtdnja linija
pronla O5I1orne
zuptasl. I.rr.
15
Datim jednacinama uspostavljena je veza izmedu standardnog profila i pro-
fila osnovne zupcaste letvc, kao i veza cilindricnih elvolventnih zupcanika sa pravim
i kosim zupcima.
Slalldardlli II/odul zupcallika (II/n) predstavlja jednu od najvaznijih karakte-
ristika zupca zupcanika. On je polazni podatak za proracun geometrijskih velicina
i za izradu i kontrolu zupcanika.
Standardne vrednosti modula prema JUS M .C I.OI5 date su u tabeli 2.1.
t _A Srt'dnja linija
+
-1--
-r~~~~/ \- ~I
Pod~on apro ra
Podroni krug
Slikn 2.1 2. Osnovna zupbsta le t\'a i zuptaniik kogn onn dcfin isc
16
Stika 2.13. C ilin dri~ni z u p~anici u zahvatu
Veza podconog koraka (I,) i podeonog precnika (d,) moze sc uspostaviti prcko
obima kruga nad podconim prccnikom (0):
0 -- 1·0 .~
~,
10
pa jc do= - ,z = m' z
IT
- Kin.maw; pol
o. b.
Kinrmat.ski pol
"
/
/
/
ch
c.
Slik:l 2.1 4. Kin ctim atski prccni ci
Ako je po7.nato osmo raslOj anj c (a) i prenosni odnos, 1110ZCl110 odrediti polu-
precni ke kincl11arskih krugova iz uslova obimni h brzina:
'lV I r~ d~ .
- = - = - = r.
zu: rl d1
<I, + d l
1z jednatina d, = ; ' d l a
2
dobij a se:
2a 2a ' i
dl = d.= - -
;± I . i± I .
Znak ( +) odnosi sc no zupcani ke spoljas nj cg cilindricnog p ara (sl. 2. 13) a znak (_ )
za zupcani kc unutrasnjcg cilindricnog pam . '
18
2.4.6. Precnici podnoznih krugova (d,)
Precnici podnoznih krugova zupcanika od redeni su prodiranjem osnovne
zupcaste letve (alata) u z upcanik.
Kad se uzme u obzir i pomeranjc osnovne zupcaste letvc X'1I/ (videti slike
2.1. 2 i 2.2.1 ),
df1 = d01± x, Om-2m" G -2m . il
2' 19
Slika 2. 15. Konstrukcija evolvcnte
Napadna linija
~~
/ --- - Erolr~nta
a - - - 1 --
I- O.norni krug
20
AVO je polarna jednacina evolvente, koristi se pri proracunu zupcanika.
Primer 2.1.
Izracunati duzinu luka nad uglom 0, (iii inva,), ako je a,.= 30°.
Ro§enje: [S ,", = 30° = 0,57735;
cx~. rr 30 . J'!
'",. = - - = - - = 052359'
180 180 ' ,
Primer 2.2.
py= 20,5212 mm
21
E 2
0 C
------.::
E
N
J\;
Slika 2.17. Duzina dodirnog lub 6F" = DI:: i duzinn dod irnenicc JH 1k l':! = C}:'
i CM,D su pravougli trouglovi pa iz njih mozcmo od red iti duzinu dodirnog luka
profila preko aktivne duzine dodirnice i napadnog ugla dodirnice (ao) :
22
Kod cilindricnih zupeanika sa pravim zupclma dodir dva zupca spregnutih
zupeanika ostvaruje se istovremeno po celoj boenoj liniji. To znaCi da se linija
dodira pomera po aktivnom delu boka zupca paralelno osama obrtanja, da bi na
kraju dodirnog period a dodir prestao po celoj duzini zupca.
Boena linija kod cilindricnih zupeanika sa kosim zupcima zaklapa ugao iJ"
sa osama obrtanja, tako da se dodir dva zupca spregnutih zupeanike ne ostvaruje
istovremeno po ccloj duzini . Dodirivanj e jednog boka poeinje, na primer, u pod-
nozju profila zupca na jednoj eeonoj povrsini, a zavrsava se na temenu profila zupca
na drugoj eeonoj povrsini .
Luena duzina projekcije bofne linije zupca na kinematski krug (sl. 2.19)
predstavlj a dodirni luk boenih linija (gp) .
Stepen sprezanja bocnih linija je odnos dodirnog luka boenih linija i koraka
profila na kinematskom krugu:
b·tg ~o
(. I
Dodirni luk bokova jednak je zbiru dodirnog luka 'profila dodirnog luka
boene linije:
g = g, ,+gq'
Stepen sprezanja bokova jednak jc zbiru stcpcna sprezanja p rofi la i stcpena
sprezanja bocnih linija.
0-
- - 0- p + 0'"'/1'
23
Kinematski cil indar Botna linija
~-
~:"
. . . .. : . ..""
-: .. . .' . "..
_. -'"
... '
Tacka dodira para spregnutih p rofil a zubaca opisuje dodirnicu profi la zubaca.
Pri sprezanju prolila trenutna tacka dodira udaljava se od osc obrtanja jednog
zupcanika i priblizava se osi obrtanj . drugog zupcanika.
Ispravno dodirivanjc po dodirnici mogucc jc samo do racaka K , i K , u koj ima
dod irnica tangira osnovne krugove, dakle u kojima ima minimalno rastojanjc od
centara obrtanja.
Ako bi tcmeni krug spregnutog zu pcanika presekao dodirnicu izvan wcaka K,
odnosno K, dos lo bi do zadiranja (preklapanja) boka glave zupca vclikog zupca-
canika u korisni dco bob nogc zupca malog zupcanika (odnosno do zad iranja
korisnog dela boka noge zupca nalog zupcani ka u korisni deo boka glave zupca
velikog zupcanika (sl. 2.20.).
Putanja vrha z upca os novn~
zupt astc I.,vo (alala)
/
lv~
/7 ' 1
...,....- + -~ I
24
Maksimalni poluprecnik temenog kruga velikog zupcanika pri kome jos
ne nastupa preklapanje sa malim zupcanikom, (vidi sl. 2.1 8) odredieemo iz jed-
nacine:
/
.c:
'0 K~ ~
E Osnovni
..,
< q,:-.
krug
1
( '0 (0
m' Z l
---''- . si n' ""
2
Minimalno pomeranje osnovne zupcaste letve u granicnom slueaju kad jos ne
dolazi do prcklapanj a profi la (III ' X , "",,) :
Ill ' Z t ..
m ,x1 Illln= m - h lllll.X= m - 'sin· a.o,
2
25
Granicni broj zubaca pri kome je koeficijent pomeranja osnovne zupcaste
letve x, = o bice:
z,. 0
0 = I - - s m~ rLo ;
2
2 2
Z, = 17, I zubaca.
0,34202'
Prakticno se moze uzeti Z,= 16 zubaea .
Iz jednaCina :
Z, . 2
Xrnl n = I - - S in Cl o ZI: = --
2 2 ao
mozemo izracunati potreban koefi eij ent pomeranja osnovne zupcaste letve za rna
koji broj zubaea zupeanika,
. _ l - -z , . 2
."I: m l n -
2 Z, Zg
U tabeli 2.2 dati su koefieijenti pomeranja profila osnovne zupeaste letve (x)
pri a n = 20°, ito:
U koloni I date su minimalne vrednosti p rema obraseu x = (16-z)/ 17.
U koloni 3 date su maksimalne yrednosti pri kojima je lut na debljina profila zupea
na temenom krugu (Sk) ravna 0, a u koloni broj 2 - vrednosti pri kojima je lucna
debljina Sk= 0,211/ 0 •
TABE LA 2.2. KOEF ICI]ENTI POMERAN ]A PROFILA x
26
VeCi broj zubaea manjeg zupcanika obezbeduje manji modul, prccizniju
izradu, veCi stepen sprezanja i mirniji rad zupcanika, sto jc vrlo znaeajno naro-
cito pri velikim radnim brzinama. Zato, kada ne postojc poscbni razlozi trcba
birati broj zubaea z, ;;: 25. 1z jcdnaeinc za kocfieijent pomeranja osnovnc zupcaste
letve vidi se da pri z, ;;: 17 mozemo usvojiti iii x = O iii odgova rajucu negativnu
vrednost. Ispitivanja su medutim pokazala (K udraveov, Nieman i dr.) da se pove-
cava cvrstoca zubuea zupcanika pri pozitivnom pomeranju osnovnc zupcastc Ictvc,
a smanjuje pri negativnom pomeranju. Zbog ove Cinjeniec, pri izradi zupcanika
obicno se propisuje od redeno pozitivno pomeranjc osnovnc zupcaste Ictve bcz
obzira na broi z ubaea .
Negativna vrcdnost koeficijcnta pomeranja propisuje se samo u slucaju kada
treba obczbediti tacno od redeno osno rastojanje zupcanika; i to ako isto nismo u
mogucnosti d a postignemo izborom pogodnog broja zubaca, standardnog modula
i pogodnog ugla nagiba bocne linijc. Ncgativna vrednost koeficijenta pomeranja
veceg zupcanika u tom slucaju treba da bude po apsolutnoj vclieini jednaka pozi-
tivnoj vrednosti kocfieijcnta pomeranja manj eg zupcanika .
Granicni broj zubaca cilindri cnog cvolventnog zupcanika sa kosi m zupeima:
z, = 17, I . cos" {3o,
odnosno Z, = 16· cos' Po (prakticna vrednos t).
27
w
Pr:esek A-A
a.
28
Smenom vrednosti za osnovni korak i lucnu debljinu zupca na osnovnom
krugu, u jednacinu za merni broj zubaca dobicemo:
If/ = lln'cos an [7T (z.-0,5) + z ·inv a.+ 2m·x· tg a.).
I. =mJr
-0/.,
x·m·1 c<.
1.12
s. x·m·1 «.
Podebna prava
tg
, J,
0:, = tg "'. +
4(;)'(..
1+; )
cos· cto
tg flb = tg fl.' cos fl.·
M erni broj zubaca je ceo broj pa racunsku vrednost treba zaokruziti na
prvi blizi ceo broj.
.
} = -
A", + A", ± 2A ,· tg 0:
COsa
29
T ABELA 2.3
TOLERANCIJE
~. ~ § ~ ~ ~ ~ :;:
d!
~~
;:gXt~~ ~ 1 ~ ~
n ;:; J) ) ;) I-______...,m~.,.~.:.:u!!.[!e"'
Si 8 ~ 6 .:;
CILINDRICNIH EVOLVENTNIH
ZUPCAf./I!'<A
_________j
~ ) / 1/ /v V Tol.raneij. Tol.raneij. m.r.
~/
fX?kOO.6rb1&' I
30
2.7.4. Bocni zazor (jn)
Bocni zazor je normalno rastojanjc dvaju polozaja spregnutih bokova zubaca
koje odgovara kruznom zazoru
j" j·cos a'COS {3".
2.7.5. Tolerancije cilindricnih evolventnih zupcanika
Kvalitet 5 6 7 8 9 10 II 12 13 14
I I I I I I I I I I
matori sa unu tra ~ njim sagorc-
vanjcm , putnicki automobili
I
masinc alatkc, autobusi i kamioni
I
Oblast promcn c traktori
I I
d iz a l icc I tr a n spo rt eri
I I
p 0 Ij 0 p r i v red n e ma~inc
I
I
Kvaiirct 4 , 3 j 2 prcdvidcni su za ctalon-zuptanike, i to kvalitct 4 za radionicku kon-
troIu, kvaiircr 3 za prcciznu kontrolu, a kvalitct 2 za pramcri lo .
bruscnjc
r end i s a n j c, g I 0 dan j c
Nacin abrade ,- --------- --------~------I
I rcendi sa njc iii glodanjc po to m b Icnje
li venjc
Kvalitct 5 6 7 10 II I 12 I 12 14
3.;. 1 m ls
31
Pri izboru halitem treba voditi mcuna d a je za finije kvalitete tolerancija
znamo veea cena kostanja zupcanika.
Prema podacima prof. Niemanna, ako se indeks troskova proizvodnje za
1,:vaJitet 9 oznaCi sa I, onda su za kva litete 7 i 5 indeksi troskova proizvod nje 1,64
i 3,6, d ok su p rocenti ska rta za iste kvaJitetc 5 %, 7 % i 20 %.
Da bi kru zni a samim tim i bocni zazori bili u zcljenim granicama, predvida
se vise polozaja tolerancijskih polja.
Tolerancijska poljn sa polozajn om oznakom " i g predvidena su za zupeanike
bez zazora odnosno sa sasvim mnlim z3zorima.
T olerancijska polja / , e, d, c, b, Q prcdvidcna su za zupcanike od malih preko
umerenih i znatnih do vclikih zazaro, sto zavisi i od kvalitcra tolcrancije. Za posti-
zanje odgova rajuCih nalega nja propisuju sc polja J i K.
Fi
32
2.7.7. Kontrola nagiba bocnih linija
Kontrola nagiba bocnih linija svodi se na merenje odstupanja nagiba bocne
linije na podeonom cilindru od nominalnog nagiba. U tabeli 2.3. date su tolerancije
greSke nagiba bocnih linija zubaca za slucaj da je sirina zupcanika svedena na
sirinu zupcanika od 100 mm. U slucaju sirih zupcanika treba uzet i uze tolerancije.
Ugao nagiba bocne linije ne urice na greSku nagiba bocne linije.
Primer 2.3.
Za zupcasti par: 111, = 5 mm: z, = 21, 2, = 30; a o = 20°, fJo= O' ; b= 50 mm
i toleranciju 7 dS', odrediti: toleranciju zbirne greSke, toleranciju skoka greSke,
toleranciju mere preko zubaca i toleranciju osnog rastojanja.
Rdcnje: To1erancija zbirne grdkc za aba zupcanika za dOl = 21' 5 = 105, (do'J = 150 nun)
iznosi F'= 20 tlm , skok grd kc /, = 7 /Lm.
-60
Toleranci;a mere prcko zubaca Aw = -90 (.Lm.
Tolcranci;a asnog rasr.ojanja za pelje K iznosi A Il = ± 71 !J.ffi;
Primer 2.4.
1110 = 5 mm, z, = 38, z,= 61, fJ,= 8°, b= 100 mm, tolerancija 7 dS ".
Rc§cnjc :
tg an tg 20'
--='-:7 _ . 0, 3 72;
cos flo cos 8°
tg 20°
lXo= 20025' pa je N 0,88,
tg IXo
1 cos IXo
a ~(d " + d,,) - . 250 mm,
2 cos Ct.
pa jc:
tolcranci;a zbirne grdke F" = 45 !Lm ;
- skok grc!kc f" ~ 16 iLm;
- tolcran ci;a mere preko zubaca Aw = - 60 Ilm;
_ toleranci;a osnog rastojanja za poiofujno pe ije K A n= ± 71 !l m;
- tolerancija grd ke bocnc linijc fp = 27 fLm (da je ~irina zup ca nika bila b= 33mm,
33
f ~ 27' - ~ 9 iLm).
100
3 Ma§i.n s kl c le m e nti 33
T ABELA 2.6.
Ugao
~;rnlc K~t&~' TOLERANCIJE OSNOG RASTOJANJA Aa
'" N. ,.200IlDd.
120 -
ll5 Nazivna mera osnog rastojanja a [mm]
1-- 7.70
- 1- 1.65
1.60
-•
~
l;
preko preko j p~ko pr~i<J preko
1-1.55 ~
16 ~O 100 250 630 AafpmJ
--:: 1-- 150 >c do do do do do
~O 100 250 6XJ 1600 J K
--:: 1-1.'5 5
- !II :! 22
1'0
- 1.36 i"-..
15 0 - " : ........ .0
- 1.32
-= 1--1.28 6 1"'-. .g.C- o "
.. 16.
!
~]2
2~
- ........ ~
-
1--1.25 ........ ~ i"-.. ~M :!. 36
1-122 7 (~';"" ,,~ !20 !W
- 1-- 1.16
-:: 1-1.15
~
....0: /
.,
a
....... 0 -
g,
" I ........
" 22 ! "5
!2S ~ 50
~ ........
- 1--1.12
- 1-1.09
8
........
K:S...... -"'-
Unlja lol~"oflcijf,
!
!]2
2~ " 56
:t 63
~36 ! 71
- 1--1.06 ........ "'-. ........
-- 1-1.03 9 ~w :t ~o
2(1'
-
1.00
1- 0.975 " ........
" ""-
""-
~
! '5 !!)O
< 50 !.100
..::::-,
-
0.95
- 0.925
/0 ........ "' ""-
<56 :!.110
" 63 !,2S
0.90
........ ........ ..... ! 71 :tUG
- ........ ........
- 1- 0.675 /I i"-.. ........ -"" t 80 !.160
O. ~
........ ........ I........
!!)O '!; lao
- 1-0.625 ~ 100 +200
........ I........ ........
0.6(i ! 110 t225
25" -
- 0.7 75
12 ........ -=---. ! 125
= 0.75
i"-..
........
.........
I.........
i ........
:!.UO
"250
~250
~
= - 0.73 13
~ .........
<160 ~320
34
Izradeni primeri:
Primer 2.5.
KoUka je debljina zupca na podeonom krugu ako je broj zubaca z = 14,
koeficijent pomeranja .\" = 0, IS, ugao dodirnice a. = 20· i modul /II = 4 mm .
1 4· rr
Rdenje: 50 = - lo + 2x·",·tg ct o = - - + 2'O, 15-4 ' 0,36397 = 6,324 mm.
2 2
Primer 2.6.
Odrediti preen ike kincmatskih krugova d, i d, i osno rastojanje (a) ako je:
zl = 10, z2 =- 20, m - 6, x l = 0,35 x)! = - O,24, 0. 0 = 20°,
Rc§cnjc: Prccnici podconih krugova:
dOl = m' Z1 = 6' 10 = 60 mm, d 02 = m' =:= = 120 mm.
Prctnici kincm::nskih krugova:
d bl cos lXo cos 200
d1= - - - = d o1 - - - = 60' 6,272 mm,
cos a: cos ct cos 20°42'
cos 0: 0 cos 20 0
d'!. = dot , 120· 120,544 mm.
cos a. cos 20°42'
Os no rastojanjc: a = (d1 + d';!) /2 = 90,408 mm;
Xl + x.. 0,35-0,24
inva: = 2 tga. o + invcto = 2 tg 20 0 , +0,01490 =
=1 +Z2 10 + 20
= 0,00266+0,01490 = 0,01656 cx = 20°42'.
Primer 2.7.
Ispitati da Ii postoji preklapanje profila u zupeaniku 2. lZ primera 2.6.
Reienie: ,",m,, ~ .J(a· sin o:)' + r" ~ ,/(90,408 . 0,35348)' + 56,38' ~ 64,61 mm;
Primer 2.8.
Odrediti ugao dodirnice, osno rastojanje i kinematski precnik d1 ako su date
sledece velicine zupcastog para:
z1 = 27;z, = 61; m = 7mm; x1=x,=+ 0,5; f3o = O· .
Xl + x.. 0,5 + 0,5
Rdenjc: 1. Ugao dodirnice invcr. = 2tga:o ~ + invcxo = 2'OJ364' 6 -I- 0,0149 ~
Zl + Z2 27 + 1
~ 0,02317.
,. 35
=I+ =':! COSlX n 7 (27 + 76 1) 0,9397
2. Osno r3stojanjc a = m '-'-- ::' 2 . 0,9202' a = 31 4,53 mm .
2 cos IX
3. Posto jc prcnos ni adnos i = =2./=, = 61/27 = 2,26 prccnik killcmat skog kruga d, ""'"
2a 2'314,53
192,94 mm.
1+ i 1 + 2,26
36
TABELA 2.7. (nnsrav3k)
IS an
6. Ugaa nagiba protilo os novnc "o = tlll
cos f30
Ul n (bar nn cctiri
7. Modul (III) m = "' n m=-- dec.)
cos fjo
9. Prcl:nici podconih krugova (do) dO l = 111' ZI ; drn = m' 7~! (bez zaokru2i\lanj a)
11. Prel:nici osnovnih krugova (db ) d b l = do,' cos ao; d b:, = dO'l. , cos ao (bel zaokruzivanja)
14. Osno rastojnnje (a) a (zaok ru~ iti n3 deserc dclovc milimctrn)
16, Prel:nici podnoz nih krugova dfl = dOl-2m ( 1,2 ' cos ~o
(d r) -x,)
dr, ~ d,, ± 2111 ( 1,2 cos P. ±
± xS!)
(znokru.1iti nn desetc dclovc mrn)
17. I Prcl:nici
(d. )
tcrnenih krugova d k = 2a-dr,;!:- 2C 1 d k '!, = 2a-drl-2~
(zaokruf ava se tako da temeni znzer c" i ~ budu u
granicamn (OJ 15 ... 0,30) mu)
37
TABELA 2.7. (nastavak)
19. Mera prcko zubaca ( 11"'1) 1\7 = mn cos an [r: /z ..- 0,5) + z. inv CXo + lx' tg 0:0]
Da bi mcrcnjc zupcanika sa kosim zupcima bilo mo-
guce mora bili b> IV sin ~b
tg ~b = tg ~o · cos a o
20. Otstupanj e mere prcko AWl i A \\"2 mo raju biti u granicama datim u
I zubaca Aw tabcli 2.3.
I
21. Otstupanje osnog rastojanja Aa I Mora biti u granicama datim u tabcli 2.6.
22. Kruzni zazor ( j ) Ii AW1+Aw"
- ± 2A,tg«
cos a
Trcba izracunati posebno ;mln ;mAX
b ·tg~"
24. Stcpen sprczanja bocnih linija 10,, = 0 IO Q =
E. m·re
lJ slu ~aju kad su dva prcdznaka, gornji prcdznak sc odnos i na spol ja~ nj c, a donji
prcoznak na unutra ~n je ozublj cnjc.
Primer 2,9.
38
3. Standardni modul: 1110 = 5 mm.
4. Ugao nagiba bofnc lini;c: ~o = 8 ° .
5. Smerovi bocnih linija spregnutih zupcan ika: zupcanik 1 desni j zupcanik 2 levi.
6. Ugao nagiba profila osnovnc Zupc3ste letve:
tg lXu tg 20° 0,36397
cos ~o cos go 0,9903
11111
7. Modul: m= 51cos 8°= 5,0491 mm.
cos ~o
8. Sirio3 zupamika: b1 = mn = 20·5 = JOOmm.
9. Precnici podeonih krugova: d Ol = m' ZI = 5,0491' 38 = 19 1,8658 mm; d01 = 11I' z~ = 5 ,0491 .
'61=307,995 1 mm.
10. Podeoni korak profila: (0 = 111' ,, = 5,0491'3,1416 = 15,824 mm.
11. l'retnici osnovnih krugova: d bl = dOI ' cos 1X0 = J 91 ,8658' 0,9372 = 179,87663 mm, dl>2 =
= d"cos "0=307,9951'0,9372 = 287,70261 mm.
12. Pomcranje profila: x 1 'm = 0 x2 ·m = 0.
X,, + X 1
13. Ugao dodirnice inv « = 2' ~- ~ ·tgO:o + invtXoj
""2 + -1
<X = "o = 20025' .
d b2 + d ll1 d 02 + d ol cos 0: 0
14. Osno rastojanje: a = 250 mm.
2 cds Ct 2 cos Ct
1
15. Prernici kinematskih krugova: d, = 2a -.-- = 500 /2,6 = 191 ,8658 mm,
,+ 1
d, = i' d, = 1,6' 191,8658 = 307,9951 mm.
16. PreCnici pod noznih krugova: dtl = dOl - 2m ( 1,2' cos l3o-x l ) = dol -2,4 1110 = 179,9 mm
dr,=307,9951-2,4' 5 = 296 mm.
17. Precnici temenih krugova : dkl = 2a-dr2-2Cl . 111n = 500--296-2· 0,2' 5
d kl = 202-0,3; IJ
= -381 -0,372
- --0 - 0,01606 + 0,5 ;;= 5.5 I
" 0,9903 -
39
Mnofenjem o vih velicSna sa koeflcijentom popravke, S obzirom da je ugo.o dodirnice
IX ~IXIl +- 20° ;
Ig20' Ig20'
N ::;:I = 0,97 ;
Ig ex Ig 20' 24'
AW ll ~ -59 flm AWld ~ -87 flffi·
21. Odstupanje osnog rasto;anja: Za IT 7, nazivnu meru osnog rnstojanja prcko 100-
- 250 i poljc K utvrduje se:
A. = ± 71 flffi .
1,8.
m 'it"cosa o
24. Stepcn sprezanja bocnih liuij a:
b· Ig ~o 100 ' 0,14
0,9.
m'Tt' 5,049' ,.
25. Stepen sprezanja bokova:
e: = e: + e:q = l ,8+ 0,9 = 2,7.
-+- -
W//$~~@
- -
41
s,. - ( 1,5111 + 5) oj I ~O + 0,5 b[mmj - dcb ljina vcnca;
o=(O.,.. o, S)d
I ~ I.S d
.s ::1,6 m
",'(5 .. .7 h
hz", O,8 h /
.,=(/.6.. 2)m
42
Ako je precnik zupcanika preko 500 mm, a isti treba da se izradi od celika,
venae zupcanika od celika treba postaviti na telo zupcanika izradenog od CL iii
SL iii vezu izvrsiti zavarivanjem videti sliku 2.26b.
43
3. KONICNI ZUPCANICI
44
Razvijeni dopunski
konus ;
Dopunski
konus
, 2-
' --+------J-
Kinematski
konusi
Prema obliku profi la osnovne zupcaste ploce koni cn i zupcasti parovi dele
se na okwidne (bokovi profila osnovne zupcasre ploce su u obliku ravni) i sferno
45
_ evolventne (bokovi profila osnovne zupcaste ploce imaju obli k sferne evnl-
vente) .
Posto su kod zupcanika sa oktoidnim profi lom bokovi zubaea osnovn e zup-
caste ploce u obliku ravni , p rofili osnovne zupcaste ploce u potpunosti odgova-
raju standard nom p rofilu cilindricnih evolventnih zupca nib .
b.
I
...p..~-- ~ --l~'-
o. c.
Slika 3.2. Ob li ci bocni h li nija os no \'nc ZUPC3StC p l o~c
Konicni zupb nici mogu se izrad iti kopiran jem, p rofi lisanjem i metodom
rc/alivllog krela/lja.
D anas se skoro iskljuCivo izraduju Z UPCanI CI metodom rclativnog alata
p rema radnom predmetu. Postoj i vise sistema izrade zupi:anika ovim metodom,
a najpoznatiji je sistem G LEAS ON.
46
Koraci na kinematskim krugovima moraju biti isti kod oba spregnuta zup-
canika pa su obimi:
; = w. =~= d., = z, = tg 0, .
W2 n.,! del ZI
47
TABELA 3.1. TOK PRORACUNA GEOMETRl]SKIH VELICINA ZUPCANIKA
KONI CNOG ZUPCASTOG PARA SA PRAVIM ZUPCIMA
SISTEMA GLEASON
2. I Modu l 111 =
(Pecma proratunu l:vrstocc. Po mogucnosti
da bude u skladu sa JUS.M.CI.OI5)
I
3. Visinn zupe3 h 1= 2,t8S m o
"rel ItrC'l
Ugao nage zupca
tg 'V II =-- tg "13 = - -
15. R, R,
(Zaokruziti na najb lizc cele minute)
81 + \It:!
17. Ugao (emcnog konusa I Okl =
(zaokruziti na najblizc celc minute)
Ok!=02 + Vf l
I
18. Ugao podnoznog konusa 0'1 = Ol- vrl or2= 02- v12
Pre ~ n i k spolja! njeg temcnog dkCl = dC!+ 2hkCl cos 81 dk~ = d~ + 21lk~ cos 0:
19. kruga
dc, dc,
20. Odstupanje spolja!njeg teme-
nog kruga I K, = -
2
-hke,·sin 8, K, = - - - Izke, sin 8,
2
I
I Lu~na debljina zupca na
S CI = co-se:! S C:?: = -
t.
(h k e 1 - hkr'J.) tg /x o
21. 1 kinematskom krugu 2
R. -b
Bl ~ (sel- 2 "fel . tg (Xo)
R,
26. Grani ~na dcbljina vrha nlatn
R - b
Bt ~ e (SCl- 2 "tC!1' tg c:x o)
R.
s,
Presecna
locka asa
Podnozni krug
\
B
Ugao v r/za a/ala (If) jc ugao izmedu srednje linije zupca i izvodn ice vrha
alata pri izradi zupcanika (s1. 3.4.)
Veli~ine bocnog zazora u zavisnosti ad modula date su u tabeli 3.2.
dg=(l6..1~)d
b,=Q3b
s¥ =02 R~
, 1= (/ .... l3)d
,/
Slika 3.5.
50
• ,--------,
~.
Slika 3.6.
,. 51
Primer 3.1.
Proracun zupcanika konicnog zupcaslog para sa pravim zupcima sistema
GLEASON :
I. Broj zubaca zupcanika z, = 17, z, = 43.
2. Modullll = 4 mm .
3. Visina zupca h e , = h,, = 2,188 ' m= 8,752 mm.
4. Ugao nagiba zubaca osnovne zupcaste ploce G, = 20°.
5. Osni ugao £ = 90' .
6. Precnici kinematskih krugova: d,, = '/l"z, = 4,17 = 68 mm d, , = 111 'Z4. =
= 4 ·43 = 172 mm .
7. Uglovi kinematskih konusa: tg 0, = I /i= 17/43 = 0,396, 8, = 21 °36'; tg 0, =
= i= 43!l7 = 2,29; 0, = 68 0 ' 14' .
8. Spoljasnjc konusno odstojanjc: R , = d,,/2 sin 8, = 92,240 mm.
9. Sirina zupcanika b= (0,25 . . . 0,30)R e ; usvojeno b= 20 mm.
10. Korak na kin ematskom krugu 1, = 111',, = 4.3,14 = 12,560 mm.
II. Visina glave zupca ",,, = (0,54 + 0,;6 ).m = 2,276mm; h k01 = 2111-h ke2 =
= 8-2,276 = 5,724 mm .
12. Visina noge zupca h'01 = h e- h k.. = 8,752- 5,724 = 3,028 mm; h" ,=h.-
-h k ,,= 8,752- 2,276 = 5,476 mm.
13. Aktivna visina zupca ",.;= 2 m = 8 mm.
14. Temcni zazor C = 0,1 88 mm = 0,752 mm .
15. Ugao nogc zupca tg v" = h,,,/R e = 3,028/92,240 = 0,0326; v" = 1' 52' ;
tg v" = h,,,/R e = 5,476/92240 = 0,0592:; v,, = 3' 25'.
4. HIPERBOLOIDNI ZUPCASTI PAROVI
53
Ako se deo hiperboloidne povrsine u okolini grla rotacionog hi pcrboloida
zameni cilindricnom povrsinom, umesto hi perboloidnih dobitemo cilindricne zup-
canike. Ovakvi cilindricni zupcasti parovi koji su delovi hi perboloid nih zupeastih
parova naziva;u se Iziperboloidni z upcasri parovi sa evolvelll11o-helikoidnim z upcima .
f'
Smerovi bocnih linij a zubaea ovih zupcanika su isti , a zbi r uglova boenih
linija jednak je mimoilaznom uglu.
Zupei ovih zupcanika dodiruju se teorijski u tacki (kod eilindricnih zupca-
nika po liniji), sto dovodi do jakih povrsinskih pritisaka sto ih opet iskljucuje za
prenos vet ih snaga . Zbog zavojnog kretanja zupea po zupeu javlja se klizanje i
uzduz zupca (kad cilindricnih zu pcanika sa pravim zupcima postoji kli zanj e sarno
u pravcu visine zupea), sto dovodi do vcceg otpora trenja, a time i do vet eg haba-
nja i zagrevanja, odnosno do smanjcnja stepena korisnog dejstva . Zato se zupca-
nici sa cvolvcntno - hcliko idnim zupcima primcnjuju za prenos manjih snaga,
pri m alom prenosnom odnosu i maloj brzini (najceSce za pomocno kretanje).
54
Presek evolventnog puza sa ravOl upravnom na osu daje evolventu kruga.
------+ - --- A
Preset! A-A
Slika 4.3. PUZasti par
Posmarrajmo puzasri par u preseku glavnom ravlli A-A koja prelazi kroz
osu puza, a upravna je na osu roracije puzasrog rocka (videri sl. 4.3). Sprezanje
puza i pillasrog rocka u glavnoj ravni porpuno odgovara sprezanju profila osnovne
zupcasre letve i zupcanika (.,, = a,, = 20°, m= m", u = I, c = 0,2). Da bi sprezanje
puza i puzasrog rocka bilo ispravno, aksijalni korak puza na podeonoj pravi (c,,)
mora biti jednak koraku puzasrog zupcanika na podeonom krugu (Co2) :
l OI = t o'!. = 111 • 'Tt.
Ako puz aksijalno uevrstimo onda ce aksijalna brzina navoj a pilla i obimna
brzina puzasrog zupcanika biti jednake:
Aksijalna brzina puZa moze se izraziri preko obimne brzine puZa (videti
sl. 4.4):
d1 ,1t"l1 t
v.. = vOI· tgyo = tgy,, = L ·n,/60.
60
Ovde je L = ln , ' z, - hod puza ; z, - broj hodova puza.
Obimna brzina na puzastom zupcaniku ·v02 = d,'rr' n,/60, pa izjednacava nj em
brzina V B1 = V 02 dobicemo:
60
iii d,· rr·n ,=L·n,.
55
Posto je
d'l = m'Z! = - '. 'Zh a L = ta1,zu
7t
Wll 1l! Zl
L L
Z dOl
Ako uvedemo smenu ql = - - = - - ' precnik podeonog kruga moze se napisati:
tg yo til
d01 = m'ql'
q, - broj modula u precniku podeonog kruga puZa.
Preporucuje se da se usvoji q, = 8 . .. 13 (ceo broj); u tom slueaju ugao
zavojniee puza na podeonom krugu potpuno je odreden brojem q, i brojem hodova
pUla (videti sliku 4.6. i tabelu 4.1).
56
TABELA 4.1. UGAO ZAVOJNICE PU2A Yo
Vrcdnos ti ql
Braj
hodova \3 12 II 10 9 8
puia
4 17' 06 10 I S' 26 06" 1~o 58 ' 59 " 21 ' 48 '05" 23 ' 57'45" 26' 33' 54"
tgy.
tg (y. +p)
9
1.0
0.9
f'/-,
- I ./
~~ /
0.8 1//
~
0.7 // V ./ lir a<
0.6
'/ V
0.5
o
'/ /0
,
20 J() ~. t.
Slika 4.5. Stcpcn kori snog dcjstva ~ ~J (I'- i y.)
57
t. ?
I Q9~
~o
1\ \ 9 mnoO, 9' z tl lo = ".1·
,\\ 1
35 f1 = O.OJ 0.935
30
1\ \' l\. zl~S
0.93
25 \.'
l\,.'" 0.92
20
15
10
1\ "
i'-.,
'" '" ~ ~ t---..
...........
f"..z
f'..,
r-..
~ --..: O.as
-
0.91
0.90
QclO
5
1---'
0.70
o 2 B 10 q/2
Stika 4. 6. Stepen korisnog dc; stva "fj = f (ql ZI ) za IJ. = O,03
. . Z2
3. Prenosni odnos Potrebno usvoJcno 1= -
z,
5. Standardn i profi l
8. Os no ras tojanj c
58
T.bcla 4.2 (nastavak)
dk •
12. Poluprccnik zaobljcnc temcne po- r = o - --
"
vrSine puzastog tocka 2
13. Sirina
Napomellc uz labelll 4.2: J. Podaci jz pozicija 6, 9, 10, J3 i oznakc klasa abrade unosc sc
na cncz puZa.
2. Podaci iz pozicija 1, 3, 4, 14, IS, 2 i 8 tip puza, hod zavo;nicc puia L, smcr zavojnicc
p uza, bra; pozicije PU:l3slOg zupcanika i osn1 ugaa L - unosc se u posc bnu tabclu pored crteia puZa.
3. Podaci iz pozicija 6, 9, 10, 1J, 12 i t 3 j oznakc klasa abrade unose se nn ertd puiastag
zupcanika .
4. Padaci iz pazicija 2, 1,4,5,7,8, 14 i 15 bra; pazicija puia, aznake klase abrade i asni
ugaa L - unase sc u pascbnu tabc1u pored crtda puzastog zupeanika.
Primer 4.1.
Rdenje: I. Priblizan prcnosni odnos: i = fl 1 /1l'.!. = 1400 /70 = 20. Usvaja se broj hodova
puw z,= 2.
2. Usvaja se broj zubaca PuZastog zupcaruka z'.!. = 40.
3. Prenosni odnos: i= z, /z, = 40/2 = 20.
4. Modul 1// = 10 mm (vidcri primer 5.4).
5. Standardni profil <Xn = 20°, u = I, en = 0,2.
6. Prc~nici pod co nih krugova: dOl = m' ql = 10 '1 0 = 100 mm, do: = m' =2 = 10'40 = 400 111m ;
(usvo;cno je ql = 10).
7. Ugao nagiba zavojnicc pufa na podconom prclniku: rgYO = =dql = 2/l0 = 0,2, Yo =
= 11 ° 18' 36".
10 (10 + 40)
8. Osno rastojanje : a 260 mm.
2
59
9. Pre ~nj c i temenih krugova : dkl = do, + 2m'u = 120 mm ; d k ,, = dO'l + 2m ' u = 400 + 20 =
= 420 nun. T oicrancija za d kl : 120h9).
10. Prc ~ ni c i podnoznih krugova: d rt = d o,-2 (u -l- c) 111 = 76 mm; d,,, = dor-2 (u + c) m=
= 376 mm.
11. Prc~ nik temcnog kruga puznstog zupamikn u prcscku glo\'nom rnvni :
d ' k2 < dk~ + 1,5 m = 420 + 15 + 435 mm usvaja sc d'kt = 432 mm .
12. PoJuprc cnik z30bljcnja tcmcne povrsinc puzastog zuptanikn : r = a-dk~ / 2 = 250-
- 200 = 50 mm.
13. Sidn n puZa bl = Jd2k2-a-02 - J42~-402 - 1 2,8cm . (Usvnjn se b, = J30rnm.)
Sirina pufas tog zu p~n nika b:: = O,8 do, = O,8' IOO = b2 = 80 mm.
14. Tctivna dcbljina zupca:
w ·r. ·cos 10
S 11 = ---,:--'- 14,402 mm.
2 2
15. Tctivna visi nn ZUpC3 puza II 1 = m= 10 mrn.
b,= Q3b
za CL. i =(L13Jd
za SL. i=15d
•
za CL. dg ={1.6_18)d
dy = dkl- 10m
d'= m+2 do m= 12 mm
d'=mza m>12mm
Broj rupa n=6..... 12
Slika 4.7. Vezn venca i tela pUZastog zuptanika: n. vcza uvrtnim vijcima
b. vcza podesen irn vijcima
60
Slika - 4.8. Puzasti rcduktor
5. CVRSTOCA ZUPCASTlH PRENOSNIKA
5. 1. OPTERECENJE ZUPCANIKA
62
Normalna sila moze se razloziti no obimnu (Fo) i radijalnu sHu (F, ):
c'
63
D o spolja~njeg optere':enja merodavnog za proracun dolazi se mnozenjem
nominalnog optere':enja faktorom udara ({u).
U tab eli 5. 1. date su orijentacione vrednosti fakto ra uda ra u zavisnosti od
vrste pogonske i rad ne masine.
Elcktromotor I I 1, 25 1,50
64
Zakljucujemo da se unutrasnje dinamicke sile kod zupcanika javljaj u kao
posledica udara.
Fo Fn
U tabeli 5.2 date su orijentacione vrednosi faktora unutrasnjih dinamickih
sila. Vecu vrednost uzimati za tvrdocu HB ,;;350 Kp/mm" a manje vrednosti za
HB >350 Kp/mm'.
TABELA 5.2. FAKTOR UNUTRASNJIH DlNAMICKIH SIL A ~d
, Kvalitet izrade Obimna brzina [m /s1
.IL
o.u cilin-
~'2 koni~ni < I I. .. 3 3 ... 8 8 ... 12 12 ... 18 18 ... 25
N dri~ni
e= 6 - - -
~
e'
0.0.
a 7
8
6
7
-
I
1,2- 1,25
1,3-1,35
1,2
1,3- 1,45
1,4---1,55
1,3
1,4--1 ,55
-
-
-
-
-
-
~
d
~
N 9 8 I, I 1.4-1,45 - - - -
e d
';;;; S
0 '0
6 - - I 1- 1, \ 1, 1- 1,2 1,2-1 ,4
-"'0. 7 6 - I I 1, 1-1 ,2 1,2- 1, 3 1,3- I,S
d
~
~ 8 7 - I, I 1,2-1 ,3 1, 3- 1,4 - -
.
Teoriski profit
Korigovoni profit
Foktor udora ([0) i foklor unulrasnjih dinamickih sila ([.) nujvainij i su ali
ne i jedini f.ktori kojc !reba uze!i u obzir pri proracunu evrstoce zupcanika. Od
svih drugih faktora n.jvazniji je fakto r r.spodele optereeenja na zupcu ([,).
66
a.llllIlll+fllllll~
b
b. 10~ -B
'\
~
-r~----'----;-H- 1. I J
f-
A
,
c. r -- . ., r- .
B
--
L _ ___ J
Fn
b - -- - -
I-
A
~
,~ B
~
~ '" d. '\
E tf
tf Fn /
~
e.
Slika 5.4. Raspodcla optcreccnja nn pravom zupcu zuptanika: a) d ijagram raspodclc momenta
uvijanja; b) dcrormacija bocnc linijc od obrtnog' momenta ; c) ugib vra tila i botnc linijc od si lc Fni
d) ob lik boc nc linijc i dijagram raspodclc optcrcccnja; c) dijag ram raspodcle o ptcrcccnja po ~ irini
zupcanikn
5' 67
TABELA 5.3. FAKTOR RASPODELE OPTERECEN]A ~,
0,2 I I 1,05 1, 15
0,4
0,6
I
1,03
1,04
J,08
I,I°
1,16
1,22
1,32
0,8 1,06 1, 13 1,22 1,45
1,0 1,10 JJ 18 J,29 -
1,2 1, 14 1,23 1,36 -
1,4 1J 19 1,29 1,45 -
1,6 1,25 1,35 1,55 -
I
Korekcija bocne linije zupca je pOSlepenO uvccavanje bocnc linijc zupca u
odnosu n. lcorijsku, pocev od sredine bocne linije prem. cconim povrsinam.
(sl. 5.5). Korekcij. bocne li niie zupca vrSi se daklc u cilju poboljs. nja radnih uslov.
zupeanika .
Teoriska bocna
linija
Korigovana bocna
tinlja
\
\
\
68
S.2. CVRSTOCA BOKOVA CILINDRIC NIH ZUPCANIKA SA PRAVIM ZUPClMA
E = 2E,E'(k
- - p / em.
')
E, + E,
E, i E, - moduli clasticnosti matcrijal. spregnutih zupcanika.
p, i p, - poluprecniei krivine prolila na mestu sprczanj. (sl. 5.6).
b - duzina zupea (em).
...,
C'
- -- '- -1,.)1
S lika 5.6. Polupret nici krivine (p) i rnspodcla pritiska (p) po dodirnoj liniji sprec nutih bokovn zu bnaa
69
Najvcti pritisak izmedu spregnutih bokova prcma Hercovom obraseu bi':e
kad je najve':a norma Ina sib (Fm ,.,), a najrnanji polupreenik krivine (Pm'.)' Naj-
ve':a normalna sila je u trcnutku jednostrukc sprege zubaea, kad u ...upnu norrnalnu
silu prima jedan par zubaca sprcgnutih zupcanika (videti sl. 5.6 i sl. 5.2).
N ajmanji polupl'ccnik krivinc profila je na osnovnom hugu pa sc povc':ava
iduci prema vrhu zupca. Na mcstu jednostruke sprege poluprccnik krivine nije
najmanji, ali je merodavan za proracun iz razloga !lto je u tom trenutku sprezanja
najveca normalna sila. Radi lak!lcg izracunavanja poluprccnika krivinc i radi prcg-
lednosti jednacina, usvojeno je da se poluprccnici kri vina odrcduju kao da je spre-
0,
, /,
~ ~'
\ \ ~
'"
'\,
0,
70
zanje u trenutnom polu (51. 5.7) a da se preko faktora polozaja dodirnc linijc uzme
u obzir navedena zamena (~'") (videti tabelu 5.4) .
p . ~'"
pa je
cos a
Zamenom vrednosti za p F"," u jedna~inu za maksimalni pritisak dobice se:
3 -E' Fo.. . i + I .
, = 0).)
PIIlAJ. ~'"
b'dt i SIO a'COS 0:
iIi
, - 035£
Pm l'l.lfi - ,
Fo," • i+ I . ~~'"_ .
b·d, i sin 2 •.
z"' 12 14 17 20 24 30 45 70
71
KD = K D• J~ - vremenski ograniceoa dinamicka cvrstoca.
Kn. - redukovana trajna dinamicka cistoca bokova pri povrsinskom pri-
tisku odreduje se eksperimentalno, a ojene brojne vrednosti date su u tabeli 5.5.
U tabeli 5.5. dati su i granicni brojevi promena opterecenja pri povrsinskom pri-
tisI..-u (N.). Broj promena opterecenja N = 60 T'n (gde je T /h - zeljeni vek, a
n/min- 1 - broj obrtaja) daje vremenski ogranicenu dinarnicku Cistocu KD. Za
N ~No; Ko = K1)oo
Liveni C.0500
mtHcrijaJi C.06OO
52
60
25
)0
21
24 I 150
175
21
30 I 2,5
'3
1700
1950
SI. 18 18 - 9 170 19 2 500
SI. 26 26 - 12 210 33 ) 670
r eusnI 20 - JO 90 JO - 800
72
Orijentaeione vrednosti faktora ulja date su u tabeli 5.6. prema viskozitetu
ulja na radnoj temperaturi.
Faktor ulj3 ~T'I 0,7 0,75 0,8 0,9 I 1,1 1,2 1,3 1,3 5
- •-
F
~ = 125 125 ... 300 > 300 (kp/cm')
[m/s] hom
do 0,5 20 34 60 E fJ,(J D
0,5-2 12 20 30
2-6 8 12 20
6--12 6 8 12
Fo7. (kp) - oblmna stJa; b (em) -
..
~mna zupfuntka; In (em) - modul
~
m= 3 - - --
M o.. i + I 4 ~. [em1;
--
9' KJ'Z~ i sin 2 et.
73
ovde je :
Ukoliko su podaci za proraeun dati preko nominalne snage P(KS) i broja obrta
n/min', nominalni obrtni moment (Mo) moze se odrediti preko jednaCine :
P
M o= 71620 - (kpcm)
n
Primer 5.t.
Jednostepeni zupeasti prenosnik sa cilindrienim pravim zupcima postav-
Ijen je izmedu elektromotora (P = 40 Ks, 11 = 1500 min-I) i radne masine sa jakim
udarima. Broj zubaca spregnutih zupeanika z, = 27, z, = 61, materijal zupeanika
C.4320 kvalitet izrade IT7.
Zupeanici su postavljeni simetricno izmedu le' ista. Koeficijenat pomeranja
,<, = .\", = 0. Treba odrediti modul.
P 40
Rdenjc: .M o= 71620 - = 71620' - - = 1900 Kpcm; ~u = I ,25 (pogonska m3~ ina eicktro-
fI 1500
-motor, radna ma ~ in3, sa umcrcnim udarima (vidcti tabcl u 2.1 ).
d nnl
Uz prctpos t3vku da cc precnik pogon skog zupeanika bili d, = 100 mm, brzina V = -- ~
60
= 8m /s ;
~d~ l,4 Cza IT 7, v~8 m ls i HB ~ 650kplmm', vidcti ,abclu 5.2).
500'1·1
334 kp/cm';
1,5
Usvaja sc prvi veci stnndnrdni modul: ", = 4 mm (tnbeln 2. 1). Kinematski pre~nik d 1 =
= mz, = 4'2 7 = 108 mm.
Pri proratunu smo prctposrnvili brzinu za d, = 100 mm, pOl je odstupanje slvarne od pret-
postnvljcnc brzinc malo i nijc utica10 Da rczultat.
74
Pov~canje stepena sprezanja i poluprecnika krivine dovodi do smanjenja
opte~ecenJa zupea. Ovo smanJenJe opterecenja eilindrienih zupcanika sa kosim
zupe~a. u odnosu na zupcanike sa pravim zupeima uzima se preko koeficijenta
~manJ~nJa opterecenJa tp (Tabela 5.7) pa je redukovani povrsinski pritisak odreden
Jednacmom:
F. , i+ I ~- ~,
" .<;p
"
K = -_ . __ .
b·d, I sin 2 rL
Slika 5.8.
~o [oJ
° 5 1O IS 20 25 30 35
I
40 45°
I
~p I 0,9 0,82 0,76 0,71 , 0,68 0,65 0,63 0,6 0,58
I
[em].
sin 2 CJ.
U gornjoj jednaCini faktor polozaja dodirne linije tz treba odrediti prema broju
Zl
zu b aca Zn l =
cos' ~
Ostale vcliCine su iste kao za eilindriene zupeanike sa pravim zupeima.
Posto je standardni modul - normalni modul "'. = m· cos fJ. odmah posle
izracunavanja modula (m), treba odrediti racunsku vrednost normalnog modula
i isti prilagodili srandardnom, pa onda odrediti taenu vrednost, modula (m):
111 = 1II 11 / COS j3, barem na 4 decimale.
Primer 5.2.
Zupeanici jednostepenog rcduktora simelricno su poslavljeni izmedu !eziSta.
Pogonska ma~ina je e1ektromotor, a radna ma~ina sa umen:nim udarima.
75
Treba proveriti stepen sigurnosti bokova zubaca ako su osnovne veliCinc
zup~astog para: z, = 38, z, = 61 , ",. = 5 mm, x, = x,= O, /3. = 8°, b= IOO mm, zupca-
nici su od (:.1730; kvalitet izrade zupcanika 7, 1/, = 960 min- ' P= 85 KS (elcktro-
motor).
Faktor polozaja dodirnc linijc 7.a d 1 = 38 lcos:S 80 = 40 i ; = 1,6 ima priblitnu vrednost
tz = 1,02.
Dinamicka c...rstota bokoV3 zubaC3 za C. 1730 K o = 51 Kp /cm'.
Faktor sprcgnutih matcrijaia E;E = I.
Pogodno uljc 23 zuptanike 7..3 optcrcccnje
Fo~ 870
154 kp/cm'
b' m 10 '0, 5
i brzinu v = 9,6 m/s jc uljc sa viskozitcto m 8°E nn 50°C i njcmu odgovarn faktor uljn ~ fl = O.88
Fnklor bot nc linijc ~~ = 0.85.
tget n
Ugao d odi rnicc 7..a XI = x:;! = O iznosi 19 a o 0. 372 pa jc a = 20025', sin 2 a =
cos 130
= sin 40°50' = 0.65,
KD ' ~ 'l' ~E 51'0.88 '1
Stcpcn sigurnos ti boko\'3 zubaca \I = ---- = -~_:_- 2.24, zado\'oljava.
K 19,6
Stika 5.9. Razvij cn srcd nji dopunski konus (Rem) i poluprccnik krivinc u kincffiatsko m polu (pe m)
PCn! = J --r - sm «.
I' m t .
i'+ 1
77
Redukovani povrsinski pritisak iznosi:
K = F,,_ Jm 2 ~ ,,;Kd .
b·dml 1 sin2 (J,
Duzina zupea b= (O,25 ... 0,32) Re.
Odnos duzinc zupea i srcdnjeg kincmatskog precnika moze se priblizno
usvojiti prema prcnosnom odnosu i :
! = 2 3 4 5 ,.
'I' = b/d m • = 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6
Zamenom velicina b= cp'dm 1 = 1Jlm 'rp ' Z t
2MoH 21\-fozl
1 Fo~ =
dnlt 111m ' Z ,
-J Mo~
tn m - :s K '
cpo tl'Z I
J i' .+ 1 .4 ~z2 leml .
Z sm IX
Primer 5.3.
z,
Radna mas ina je sa umerenim udarima, kvaliteta izrade 7.
P
Rdenje: Nom inalni obnni moment : M,, = 7 1620 - = 11 90 kpcm .
n.
Faktor udara ~ = 1,25 .
Faktor unutra ~ njih dinamickih sila : ~ d = 1,42 (za kvalitct izradc 7 i prcrpostavlj enu srcd·
nju obirtmu brzinu
d rn l , ;"t"'T!1 OJ08, 1't'960
tlorn = - - = = 4 (m/s)
60 60 .
78
F aktor raspodcic optcrcccnj a za zuptanik 1 nn p rcpustu i 9 = 0,35 (za i = 2,53), ~r = 1,2.
500· 1· 1
334 kp /c m'.
1,50
Srcdnji modu! :
11/ 11\ =
J
3
11 90 ' 1,25' 1,42'1,2
0,35 ' 334'173
,)2,53' + 1
2,53
4 - 1,2
0,64
b sin 01 20 -0,35
Mod ul m = lIIrn + 3,3+~~ - -= 3,3 + 0,4 = 3 , 7
mm _
=1 17
Standard ni mod ul m = 4 mm; (b=cp-dm 1 = 0,35 -3,3 - 17 = 20 m m, sin ol = sin 20"30' =
~ 0,35).
d lll l - rr- 1I 1 0,056''''960
S tvarna brzina Vom -- ~-::::-~
60 J m/'
60
111 =
J
3 -------:-K
q ,I ..... ~
" Iem I -
M o..:~~ •2,6 ~y
Ovde je:
P
M o ,=71620 ~ (kpcm) ;
/I
79
Faktor unutra~njih dinamickih sila ({,) manji je nego kod cilindricnih zupca-
nika sa kosim zupcima, zbog postepenog ulaska zubaca u zahvat i iznosi:
{, = I ... 1,1 za V,, < 3 m/s;
{, = 1,1 ... 1,3 za V,,>3 m/s.
I faktor raspodele opterecenja ({,) ima manjc vrcdnosti kod puiastog para
u odnosu na cilindricne zupcanike sa kosim zupcima:
{, = I ... 1,2.
Vece vrednosti uzimati za vece neravnomernosti obrtnog momenta i manje
vrednosti (q).
Faktor ugla zavojnice puia ({,) zavisi od ugla zavojnice puza. U tabeli 5.8.
date su priblizne vrednosti ({,) u zavisnosti od broja modula u precniku (q = z/tg y,)
i broja hodova puza (z,).
80
Za yuzevc sc upotreblj avaju sledeCi materijali : (;. 1230, '(;.4 120, (; .4120,
(;. 1730, C.473 I , i (;.0745.
Za poZastc zupcanikc upotrebljavaju se: P. Cu Sn 12; P.Cu Sn 14;
PCuAl 10 Ni 5 Fo; CuAI 10 Fe 3 Mn i CuAlIO Ni 4 Fe .
• / 12000
Faktor veka: ~T = \j T
v, "do,'''' [m /s ],
ovde jc VK L
cos Yo 60 cos y,
~.
1.0
0,2
Primer 5.4.
Odrediti modul i stepen korisnog dejstva pUZaS(og para za sledece podalke :
Snaga elektromotora P = 20 KS, "1 = 1400 min-I, " , = 70 min- '.
6 Mn!:41s kl c le m e nti 81
Radna masina je sa jakim udarima. Materijal puza - kaljen i brusen celik ;
materijal pliZastog zupcanika - kalajna bronza. L:eljen vek 24000 h.
Koeficijenat trenja je fL = 0,03.
111 =
Js
M.,.
q1 ·K d-2
· -·
' 2 , 6 ' ~"' =
)20000' 1,5 ' 1' 1.1
10 · 14·40'
'2,6·2,27 = 0,95; usvaja sc m= 10 mm .
20
Obrtni morncnat Alfo~ = 7 1620 - = 20000 kpem .
- 70
Faktor udara ~u = 1,5.
Faktor unutra~njih di namickih sila ~d = 1; (pre tpostavka: d0'2 = 400 mm, vo:= do:.·~_~ =
~ 1,45 < 3 m /s). 60
Faktor rnspodcJc optcrece nja usva;a sc ~ = I J 1.
Usvaja sc ql = IO.
. 1400
Usva;a se =1= 2, pa jc Z~ = 'Zl = 70 '2 = 40.
Faktor ugla zavojnicc ~ = 2,27 .
Rcdukovana dinamicka cVfstoi:a pri povrSins korn priti sku Kno = 80 Kp /cm!! za kaJjen
i bru ~e n <!clik po kalajnoj branzi.
Dozvoljcni povrsinski pritisak
80-0,27-0,8 Kp
13,8 - -.
v 1,25 em'
tg 11 , 30 0
~O 87.
tg (I I ,30· + 1,70· ) ,
82
6. (:VRSTOCA PODNOZJA ZUBACA ZUP(:ANIKA
,
(}p lIB IlIIlu !!I Itl (}p
rrrr,...mv"'-'~
6s-op
5° 83
N apon od pritiska u podnozju
Po%. sin (J.'
h's.
Napon od savijanja u podnozju
0', =
b's!
Ispitivanja su pokazala da lorn zubaca nastaje na mestu najvcCih zate-
zanja vlakana, pa je merodavni napon za proracun :
Fo.
Ako normalnu silu zamenimo obimnom silom Fnz ako krak sile
cos 0:
debljinu podnoija zupea izrazimo preko modula
Izraz u zagradi naziva se faktor oblika zupea «P), zavisi od broja zubaea (z)
i koeficijenta pomeranja profila (x) .
Na sl. 6.2. dati su dijagrami za odredivanje fal'tora oblika zubaea i to za
pogonski (sl. 6.2.-a) i gonjcni zupcanik (sl. 6.2b).
ct>
I. S~
ct>
1.80
-- -
- ~ I~ - ·1- --- · x·I.~
~
-
-x'lY' -
- x·I.~ 1.66 - --
x'Q8
-- - -,'0.6
- - t-...
-
2.00 ki, 0.6 -
- 1.80
"QS
1-
--Z -
-H -
-x'QS rt -,f - 2.0 0 -"0.'
-
7 - '-
220
-x· o.~
-
-
- ~
--
h 2.201-
-- -
2.50 - -I--, 1'~' Q2
-- ./7
- x·Q2
I--c 2.50 1/ h
2.85
r- ,, 2.85
- -
3.30 1-;::0
I--,
- J.30
'I-
' x=- x·-o.~ x·-o.6 1--, x·-O.2 x.-O.~ Ilx.-o.6
'-00 '
10 12 1"61820 '050 30 10 12 U 161820 30 ~ 50 100 ISO
Broj zubaca z(iI/ zn) Broj zubaca z (iii zn)
a· b.
Stika 6.2. Faktor oblika 7,Upca: a. za pogonski z up ~a nik b. za gornjeni zuptanik
84
Broz zubaea (Zn) iznosi:
z.=z - kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima;
z. = z/eos' /3. - kod cilindricnih zupcanika sa kosim zupeima;
z. = z/cos 8 - kod konicnih zupcanika sa pravim zupcima;
z.=z/eos 8· cos' /3om - kod konicnih zupcanika sa lucnim zupeima.
Posle zamene faktora oblika zupea jednaCina za napon u podnozju eilindric-
nih zupcanika sa pravim zupcima imace oblik:
b'm
Ovde je :
F,, =Fo ·~u·~.·~, (Kp);
b (em) - ~irina zupcanika;
m (em) - modul;
~o [' I 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
Primer 6.1.
Proveriti napo n u podnozju zupca iz zadatka 5.2. (F.. = 870 Kp, b= 100 mm,
111. = 5 mm, /3. = 8' , z., = 38, z., = 61, matcrijal (:. 1730).
85
Rdenje:
870 · 2,5 ·0, 8
a 390 kp/cm'.
10,0,5
Z 38
Zn pogonski zupfunik Zn 1 40 zubnca, pn jc fnktor oblika zubaca Cl) = 2,5.
cos' ~ o cos3 80
Faktor smanjcnog optcrcccnja za ~o = 8 °, ( k= O,8.
a Do 2850
Stcpcn sigurnos li podnozja V = - ~ - -= 7, 3, ~ t o jc m atno vccc od dozvoJjcnog (s lcpen
a 390
sigurnosti bob istog para sprcgnutih zuptanikn v = 2,24).
390· 2,8 5
Rdenje: 1550 kp/cm:l;
17
(1) = 2,85 za Zn 19 ;
cos 20· 30'
Za C.4320 a . ~ 3 800 kp /cm' .
Slcpen sigurnosti :
aD o 3800
u ~ -- ~ - - = 2,45, zadovoljnvn.
a 1550
86
Naponi u podnozju zupea puzastog zupcanika mogu se odrediti iz jednaCi ne :
r:;
Ovde je:
F.. = F'-~'-~d - ~' [kp] ,
<P faktor oblika zupea, za z, = 28 ___ 40 (najceSce) i Q. = 20' srednja
vrednost foktora oblika (I> = 1,5 ;
b, - sirina pUZastog zupcani ka, b, = O,8 d,, = O,8 m -q, [em] ;
Ino = m 'cos Yo - modul u ravni upravnoj na bok zupca.
Dinamicka cvrstoca podnozja zupea ("D.) puzastog zupcanika iznosi:
- za kalajnu bronzu "".= 1550 kp/em' ;
- za aluminijske legure "D,= 740 kp/cm';
- na sivi liv "D. = 780 kp/em'_
Stepen sigurnosti v> I.
Primer 6.3.
Proveriti n a ~on u podnozj u zupea puzastog zupcanika iz zadatka 5.4_
(M •..,= 33000 Kpcm; modul m = 12 mm; b, = O,8 dOl = 0,8 m -q, = O,S- IO - IO =
= SO mm, materijal puzastog tocka - kaJaj na bronza, z. = 70)_
Rdcnje:
F O "l.. 2· Q) 1650 -1,5
,, ~
315 kp/cm';
b:'mn 8- 1 -0,98
2 J\10 %2 2 -33000
F0 1." 1650 kp ;
do, 1-40
Zt 2
tg Yo = - ~ - = 0.2; yo = 11 °20';
ql 10
cosYo = cos II Q20' = OJ98.
Stcpcn sigurnosti porinozja zupca
0Un 1550
v ~--~--= 3 zadovoljava.
" 315
87
7. SILE NA ZUPCU ZUP{;ANIKA I SEMA OPTERECENJA VRATILA
Pri prenosenju obrtnog mateiijala (Mo) zupce op:crccujc norma Ina sila (Fo ).
Najzgodnije je razloziti normalnu silu na obimnu silu (Fo), radijalnu silu (F,)
i akcijalnu silu (F.) (kod cilindr icnih zupcanika sa pravim zupcima F. = O), pa dati
semu opterecenja vratila u H i V - rav ni.
Sila upravna na zubac (F~) moze se dalje razloziri na obimnu silu (Fo) i aksi-
jalnu silu (F.).
88
Fr;
ly--f~~
5
i ·
II • I
I •
12 .1
H
,. Gzl (
,
iOI > =51
\ , Fn
F02
F02
Fr2 -~
5 V
,
t" GZ2
--f---r----i
" I
02
~
,
52 -
/I
2~-~ 12
Sl ika 7. 1. S ile nn zupcu cili ndricnih zupta nika sa pT3 vim zupci ma i ~ em a op tcrcccnj a vratila ( II )
Posta se do intenziteta obimne sile najlalcle dolazi
Fo 2 Mo [K 1
d p
Presek A-A
Smer aksijalne sile (F.) zavisi od smera bocne linije (levi iIi desni) i smern
obrtanja zupeanika (videti sl. 7.3).
Na sl. 7.3 . prvo su odredeni smerovi obimne sile (Fo) i radiialne sile (F, )
kao i kod cilindricnih zupeanika sa pravim zupcima .
Da bismo odredili smer aksiialne siIe (npr. F ..) zamislimo da obimna siIa (F.,)
dcluje u tacki z' . Ova pretpostavka jc uCinjcnn zbog toga 8ro sc 1I srvarnoj mt ki
zahvata (z) ne vid i smer boene Iinije zupca. Ako sad posmatramo obimnu silu (F.,)
u horizontulnici, posta ie (F..) komponenta sile (F,, ), u mogucnosti smo da od rc-
dime smer i komponente (F,,). Ako se sila (F,,) prenese na mestu stvarnog dei-
stva (z) nien smer ie potpuno odrcdcn smerom u tacki (z').
90
Levi
,
1
Y r~ IFo,
(,J, •
5,
Gz,
,
'> I
0, _+-
\ I
1 i .,
\ Fr, / I
I
F
;>l
F
,
Fa Fa; o] "- / Fo,
I'
-t-'~·
,
Gz;
s /I
[
>_+,4
I
\
51 I
I ' Gz;
Desni Gs;
Sli k. 7 J Od
..
nle smera uksi. !
rediv. ·
. _ I_
'
I *. __
-.!...
l -1 - --
nc stIe (Fa) i scm a optcrcce nl.. vrarila ( II).
Po~to su smerovi bocnih lini;a kod cilindrienih zupcanika sa kosim zupcima
za paralelna vratil. - suprotni, suprotni su i smerovi aksi;nlnih sila (1'..) i (F .. ).
Ipak smer aksi;alne sile (1',,) treba odrediti po postupku kao i za silu (1'..),
redi kontrolc.
\
~ONICNI ZUPCANICI SA PRA VIM ZUPCIMA
Ako posmarramo prcsek A-A (videri sl. 7.4) moze se razloziti normalna
sila (1'0) na obimnu silu (1'0) i silu u prcscku (F; ):
Sila (1';) moze se razloziti nu radi;alnu silu (F,) i aksi;alnu silu (F.).
92
Obimna sila F, = 2 M ,/dm .
Ugao konusa tg S, = i.
Za osni ugao E = S, +S, = 90' ,
pa je :
F.,= F" odn. F.,.= F" (vidcti sl. 7.5) .
Fa,
II'
Fi , Fo,
~
~ Fr,
S
r -II
/, /
- H
~2
v
Gs ~ GZI
Normalna sila (Fn) moze se razloziti na normalnu silu u preseku A-A (F;)
i radijalnu silu (F,). Zbog velikog klizanja na bok-u navoja puza javite se sila
trenja (Fo) :
tg p = p..
93
Od rezultante
Fn = J(FS + (F,,)',
F o • = 2 M ,. [Kp]
do.
Radijalnu silu lak~e je odrediti preko obimne sile (F,, ) (videti sl. 7.7).
F, = F.,·tg a [Kp].
Presek A-A
- -- -
1-,
Fa,
Slika 7.6. Sile nn pu~u
94
Na slici 7.7. prikazanc su sile u puzastom paru sa smerom u kome optere-
cuju vratila (rcakcija aklivnih sib) i semc optcreccnja vratila.
Fa,
w,
.......
Gz,
Fo,
H H
I Fa ,
+Fo, \ /I
\ .~ 1_
V \
t Fn
' Fr,
V
~
Fa,
'A
1 Gz,
Slika 7.7. Silc U puz:lS1orn paru i sern a optc rctcnja natila pufa ( I) i
pUZastog zupco.nika (2)
95
8. PRENOS LANCEM
2
a. b.
96
Zupei pogonskog lancanika ulaze izmedu clanaka zg lobnih lannea, zahvara ju
ih i na taj nacin ostvaruju prinudno kreranj c lanea. Lanae na sliean nacin ostvarujc
prinudno kremnj e gonjenog laneanika. Smerovi obnanja pogonskog i gonj enog
lancanika su isti.
Dobre osobine:
I. Niogucnost primene pri znatn inl osniro ras!ojan jim a a mllX ~6 m.
2. Visok stepen kori snog dejstva (,) = 0,99 .. . 0,97).
3. M ogutnost osrvarivan ja veli kih prenosnih od nosa i = I ... S ( 15).
4. Manje oprcrecenje vrmila U od nosu na druge prenosnike.
5. Mogutnosr prenosenja obrtnog momenta sa jednim lancem na vise vratib
(sl. S.l-b).
Nedostaei :
I. Ncpodesni su za veee brojeve obrtaja i vete obimne brzine.
2. P ojava udara i buke pri radu narocilO za vete brojeve obna.
3. Potreban je izvestan pcriod razradivanja posJe montale i dr.
Prenos lancem primenjuje se kod poljoprivrednih masina (kombajni, traklOri
i narocilO kod prikljucnih masina), bicikla, motor bicikla, kod mehanizama, masina
alatki, transporm ih masina, automata, reksrilnih masina i dr.
(, (
9 b, e (
....-,-'.--5 "
DI
+ .. .: -+ '-+-
Bf l
1 -r-.-
-HH+'b + -.; 1' - ~ 1-+
'-
J
--" ,---2 b
- _I In
I i- t-~
f1J
b,
'"
I
~:
Q. b.
Slika 8.2. Valjkasli Ianci ; a) jednoredni, b) dvorcdni
7 MnSlns kl c lemen ti 97
8.2. LANAC
'0
'0 d:., d:.,
'"
,I i I 'dr
,, ---
I I
.Q I I
0;
I I I
I I
Caura
/ "'" "'"
..I.
,
...I.
"\ ~: L!'\: I
J ,'- V _'-k .-l
h
Svorrjak
98
3. Land sa svornjacima - JUS M. C 1. 840 84 1, s1. 8.4.
4. Ploeasti lanci - JUS M .C I. 850.
5. Zupcasti land s1. 8.5. i S. I.
-$'--f-
,
, ,
, , ,
h
S lika 8.5 . Zuptasti hmac
l' 99
TABELA 8,1. GLAVNE D IMENZIJE, PREKIDNA SILA I TE2INA, VALJKASTIH
e - - 10,24 - - 13,92
,
g na j \' i ~e 9 9 9 11,5 12,5 12,5
I
f najvise 6 7 8 9,2 9,5 10,2
"
~
I
Noseca povrsina A = 2 x b p tdt (em!] - ,I - 0,56 - - 1,0
I
'2
-
'0
0
0
Na jrnanj a p rekidna sila Fm (kp) - - 1600 - - 3200
>
Q
Tdina kp em) - - 0,78 - - 1, 35
'2
-- II
'0
0
0 Na;manja prekidna siia Fm (kp) - - 2300 - - 4600
f-<
Tefina q (kp 1m ) - - 1, 18 - - 2,0
100
LANACA ZA POJACANA OPTERECENJA PREMA J US M C4 021
6,48 9,65 11,68 17,02 19,56 25,4 30,99 30,99 38, 1 45,75
10,28 13,46 15,82 25,75 29,3 38,32 47,08 47,5 56,45 71,36
10, 16 10, 16 12,07 15,88 19,05 25,04 27,94 29,21 39,3 7 48,26
5,08 5,08 5,72 8,27 10, 17 14,63 15,87 17,8 23,87 29,22
15 15 16,5 24 27 36 41 44 60 70
2500 2500 3000 6500 1000 17000 20000 26000 42000 60000
- -
- 4500 5400 12400 19000 32400 38 100 49500 80000 114000
- 2,8 3,8 8 II 21 25 32 48 75
10 1
""1
? S pOlm
8.2 ._. C anCI.
Tip A Tip B
Ra5c~pka pr~ma
TIp C Tip 0
h
.;....
- ~+
I ~ Narrlka pr~ma
dJ .. : , • JUS MBl603i 60'
Roscppka premo
JUSN.B2 .300
102
Ako se daje broj clanaka, podrnzumeva se da su u tom broju i spojni cIanci
za obrazovanje sastava.
Ako se duzina daje u metrima, podrazumeva se da su k rajnji cIanci unutrasnji
cIanci.
Primer oznacavanja lanea:
Dvoredni valjkasti lanae za p ojacana opterecenj a (J US M . S 1.021 ) sa kora-
kom h = 25,4 mm, unutrasnje sirine clanaka b= J 7,02 mm sa sto clan aka oznacava se :
Lanae 2 x 25,4 x 17,2 x 100 JUS M .C I.021.
N a pomena: Ostali podaci 0 navedenim i drugim laneima mogu se naCi u
odgovarajuCim standardima i naroCitu u katalozima proizvodaca " Filip K ljajiC" -
Kragujevae i " Untenzilija" - Zagreb.
n
........ ~
{min-'i
3
V
2600 /
15. &75
22 00
V
1~oo
V
19.05
1~o
V 25.'
10 00
V 31.15
3ftJ
V 1" , 275
600 44,"
, o.onv
2 00
10 15 20 25 30 Z mm
St ika 8.7 . N njrnanji broj dozvol;cnih zubacu lan ~anika (Zml)
103
3. Prenosni odnos i = w,=n' ~ 8 (15 ).
W2 n2
4. Broj zubaca gonjenog zupcanika z, = i' z, normalno je z, ,;;90, Zmox=
= 120 .. . 140.
Ii Ii
5. Preenici podeonih krugova lancanika d., d" 180 .
180 '
sin - - sin - -
z, z,
6. Obimna brzina v dOl ' "''', [m /s).
60
Dozvoljene brzine su utoliko vece ukoliko je korak manji, broj zubaca veCi
a podmazivanje bolje (rad u ulju) - v mox = 30 m/s.
Treba teziti da prenos laneem radi pri sto manji obimnim brzinama. Pri
manjim brzinama manji Sil udari , veee dozvoljcno naprezanje i veti vek lanc3.
'
7. Ob unna S '1
l a J" - [k.p ) ;
', = -75P
v
P (Ks) - snaga na pogonskom lancaniku;
v (m/s) - obimna brzina.
8. Centrifugaln. sila F, = q' v' [m /s);
g
q (Kp /m) - tezina Janca po duznom metru, data u tabell 8.1. (za valjkaste
lance za pojacana opterecenja - J US M.CI.821).
v [m /s) - brzina lanca;
g = 9,81 [m /s' ) - ubrzanje zemljine reZe.
9. Ulnlpna racunska sila F"k= F, + F,.
. . I Fm >-'1
10 . S tepen sigurnostl anca 1' = - - :;;.-" m in-
F "k
Fm [Kp) - prekidno opterecenje lanca dato u tabell 8.1. (za JUS M.CI.021 ).
Brojne vrednosti najmanjeg dozvoljenog stepena sigurno sti (vm'n) date su
u tabell 8.2. prema brzini lanca (v) i vclicini udarnog koeficijenta (~,,) koji zavisi
od vrsta pogonske i radne masine (videti tabelu 8.4).
Brzina lanca v [m Is )
•
~" 5
I 10
I 15
I 20
I 25
I 30
I I I
1 5 6 8 10 12,5 15
1,5 7,5 9 12 15 18,5 22
2 10 12,5 16 20 24,5 30
3 15 19 24 30 37 -
4 20 20,5 32 40 - -
104
II. Provera napono u lancu a = ~k s;ad" [kp/cm'].
A [cm'] - noseea povr§ina lanca (iz tabele S.I. prema JUS M .C I.021).
O"d02= O'odoJ'Y - dozvoljeni napon lanea pri udarnom koeficijentu ~u= t, za vek
L h = 15000 h, prenosni odnos i osno rastojanje a = 40 Ii (videti tabelu S.3).
Napomena uz Tabe/u 8.3: Vek od 15000 uobitajen je za ma~inc koje Tade u jednoj ili dve
smcnc sa iii bcz manjih prckida. Za m~ine i mchanizme kojc rade neprekidno, vek jc zn3tno veo.
Za motoma vozila normalni vek Lh = 2000 h.
Faktor korckcije 7-'1 udarno optcrctenjc (y) , zavisi od udarnog kocficijenta (y). viditc
tnbelu 8.4.
TABELA 8.4. FAKTOR KOREKCIJE NAPONA y
~u J 1,5 2 3 4
IDS
Ako je pogonska ma§ina motor SUS, onda navedene koeficijente udara
treba pomnoziti odgovarajucim koeficijentom i to:
Za sporohodne motore SUS (sa jednim cilindrom sa - 2,5, sa dva cilindra
sa - 2), za brzohodne motore SUS (sa jed nim i dva cilindra sa - I,S, sa eetiri
cilindra sa - 1,6 i sa 6 i vi§e cilindra sa - 1,3).
12. Broj elanaka Ianca: 111 =
a
2 - cos
.+z, + z,+8" (z,-z ,)
0
h 2 I SO°
Primer 8.1.
Proracunati prenos lancem od elektro-motora snage P= IS,5 KW, broja
obrtaja 11, = 1450 min-', na transporter za komadasti materijal, broja obrtaja n, =
= 500 min- ' . Polozaj lanca je horizontalan. Os no rastojanje a = SOO mm.
7 . Ob ·Imna Sl·1 a F
'0
75P 75 ·1 ,36·- IS,5
-= I
35 kp.
v 14
q·v' I 25· 14'
S. Cemrifugalna sila Fo= - = ' 26 Kp; q = I,25 Kp/m za
g 9,S I
h= 19,05, i jednoredni lannc premo J US M.C 1.021.
106
9. Ukupna r.cunska sila Fu = F. + F, = 124 + 26 = 160 Kp.
.
10 . S tepen slgurnosn. Ianea: ,,= F", __ 3000 -_ 18,8 ,' F", = 3000 Kp -
Pre-
F Uk 160
kid no optereeenje, za 11 = 19,05 mm i jednoredni lanae prema J U S M .C 1.02 1.
Za pogonsku masinu elektro-motor i radnu masinu-transporter za rastresiti
materijal gu = 2 (videti preporuke uz tacku 10. u tckstu), pa je za g, = 2 i br~ inu
V = 14 m /s """ 0= 15, zadovoljava (vidcti tabelu 8.4).
8.4. LANCANICI
Kao i kod zupeanika, zupci laneanika 1110raju imati potrebnu evrstoeu boka
i podno~ja, Za izradu laneanika primenjuiu se razlieiti materijali koji pre svega
treba da omoguee radnu sposobnost bokova zubaea. Za brzinu v < 3 m/s i male
udarne koeficijente moze se primeniti celicni liv iii sivi liv.
Pri veCim brzinama i manjim udarnim koefieijentima moze se primeniti
ugljenicni celik za cementaciju iii poboljsanje sa (140 .. . 210) HB.
107
Za vece obimne brzine i vece uda rne koeficijente, pogonski lan~anik mora
se izraditi od legiranog ~elika za cementaciju iii pobolj§anje sa ne§to manjim tvr-
dnocama bokova u odnosu na zupce zup~nika.
1ma vi§e konstruktivnih oblika profila zubaca lantanika.
Koji ce se oblil:: kad primeniti zavisi od obimne brzine, natina izrade, vrste
lanca, ali i od toga koju literaturu koristimo.
Za valjkaste i tauraste lance najce§ce sc primenjuje oblik profila prikazan
na sl. 8.8. (GOST 591-61, ASA, DIN).
r
\
108
9. KAI~NI PRENOSNICI
a. b. c.
109
Pljosnati ka'is uspcSno se primenjuje za ukrsteni prenos (ako zelimo suprotne
smerove obrtanj. pogonskog i gonjenog kaisnika), poluukrsten prenos (kad se
vratila mimoilaze), a mogu se primeniti i sprovodni kais nici, Stepenasti kais-
nici i pljosnati kais primenjuju se kad se zeli postizan je razliCitih brojeva obrtaja
gonjenog vratila sa istim brojem obrtaja pogonskog vratila.
Prenos sa zateznim kaisnikom primenjuje se radi povccanja vucne spo-
sobnosri kaisa. Prirnenjuje se za jate prcnosne odnosc, mala osna rastojanja vra-
lila i za vece snuge.
,
~+- +.
a. b.
c.
..r -
L Teg
Fr [
~-+-
r- G
. L
S
d. e.
Stika 9.2. Oblici prcnosa pljos natim kai km: a) ukrstcn , b) poJuukrstcn, c) sa sprovodnim kais-
nikom, d) sa stcpcnastim kaisnicima, c) sa zatczn im kaBnikom
110
- prenosni odnos nije staIan, vee sc menja u zavisnosti od promcne opte-
recenja, usled cega dolazi do klizanja i do smanj enja stepena korisnog dejstva;
znatno vece optcreccnjc vratila ;
mali vck kajisa (izmcdu I 000 i 5 000 h);
osctljivi su na visoke i niske temperature, a kozni kaiS i na vlagu;
moze se primcniti samo u odredenom intcrvalu brzina V = 5 ... 30 m/s.
Zbog navedenih osobina, kaisni prenos primenjuje se za relativno male
snage (prakticno do 100 KS), kad vratila moraju biti na znatnim rastojanjima,
a kad prenosni odnos ne mora biti stalan.
NajceSCi je prenos trapdnim i pljosnatim kaisem. Okrugli kais primenjujc
se znatno rcdc (za pomocne prcnosc, za masine u domaCinstvu i uopste za vrlo
male snage).
Stcpcn korisnog dcjstva kod otvorenih kaisnih prenosnika sa pljosnatim
kaisem ,) = 0,97 ... 0,98, sa koturom zatezacem ,) = 0,95, a sa trapeznim kaisem
,) = 0,96.
16 20 25 20 25 32 3 Dcbljina
32 40 50 40 50 63 3,5 odstupanja
3 do 9 ~ irine
63 71 80 71 80 90 1
90 - 100 112 100 I t2 125 4,5 (7,5) (3 ; 4,5; 6 kai ~a
t25 140 160 140 160 180 5 (9,5) 6,5; 9) jc 2 . . . 5 mm,
180 200 224 200 224 250 5,5 (9,5) a sirinc
250 280 315 280 315 355 5,5 (9,5 ) 5 do 10,5 kaBnika
355 400 340 400 450 500 6 ( 10,5) (5; 6; 7,5 1 . . . 3 mm,
500 560 6 ( 10,5) 9; 10,5) a zavisi od
sirinc.
Dozvoljeno
Mere u zagradama za kozni kaB - pretslavljaju debljinc dvoslrukih kaBeva odstupanjc
dcbliinc jc
+ 0,5 mm
III
Tekstilni gumirani kaisevi izraduju se kao beskrajni, SIO im je znatna p red-
nost u odnosu na kozne, koji se moraj u sastavljati u beskrajni kais. Na slici 9.3 .
prikazani su nacini saslavljanja koznih kaiseva: a. i b. sasravljanje metainim spa-
jaJicama, c. spajanje vijcima, d . spajanje lepljenjem.
a. b.
$--
c.
Slika 9.3 . Sastavljanjc ko1nih
kaiscva: a) i b) spaj aiicama,
c) vij cima, d) iepijcnjcm
d.
11 2
Fr
b
Fr/2
r-_." Fr/2
Stika 9.4. Tr::lpczn i kais Slikn 9.5 . Sile pri prenos u trapcznihm k3.j ~cm
D M a! lnskl cl em enti 11 3
Dozvoljcno odstupanje unutrasnje du zine jc It + ~~' ~, ali se pri prenosu sa
dva iIi vise kaiSeva, ovi moraju klasirati tako da u okviru datih graniea medusobno
ne prelaze odsrupanje od 0,25 %.
U tehniekoj dokumentaeiji i porudZbinama kais se oznoeava:
Klinasti kais b x l JUS.G.F2.0.50.
-
9.4. KAlSNlCY
Obicno se izraduju od sivog liva. Radi smanjcnja tc-i.inc, trapczni kai snici
izraduju sc i od aluminijumskc Icgure za livcnjc, il.i od presovanih i zavarcnih
celicnih limova.
Na kaisnil:u rozlikujemo glavCinu, disk (iii paoke) i venae (videti sl. 9.6).
~I a, =QfJa
h, =QfJh
h =2,5 a
dg =(1.8 ..2)d
S. =2g0+3mm
So ",0.01 B
(JUS M.C(242)
h
S lik:l 9.6. Oblici kaj g nika Z3 pljos nati bjis: a) S3 jcdnim, b) sa dV3 rcda paoka
Kad kai snika za pljasnati kais predvida se izvesna ava lnost kai snika na
mestu dodira sa kaisem (so). Ovalnost illla zadatal: da spreei spadanje kaisa pri
radu. Osnovne mere i oblik kaisnika za pljosnati kais date su na sliei 9.6. Treba
noglasiti d. su, kod kaisnika paoei uvck eliptienog oblika, radi smanjenja otpora
vazduha. Dimcnzianisa njc paoka vrsi sc na isri nnein kaa i kad livcnih zupcanika
(videti sl. 2.27).
Oblik venea trapezll og kaisnika prema JUS . M. Cl. 250, prikazan je na
sliei 9.7.
Srednj i preenik .trapez nog kaisnika (d m ) sluii kao osnova za proracun pre-
nosa. Radi vetcg "eka i poboljsanja uslova prenosa kaisem, treba birati sto vcei
precnik (d", ), vodeei racuna da se nc prckoraci brzina kaisa od 25 m/s. Ako je
I 14
potrebno uzeti (d.,) ispod najmanjih vrednosti propisanih u tabeli 9.3, ugao zljeba
treba smanjiti na '1' = 32°, ali se time pogorsavaju uslovi prenosa i smanjuje vek
trajanja kaisa.
Preporucuju se sledeCi srednji precnici:
d", = D = 22, 25, 28, 32, 36, 40,45,50,56,63,71 ,80,90, 110, 112, 125, 140,
160, 180, 200, 224, 250, 280, 315, 355, 400, 450, 500, 560, 630, 710, 800, 900, 1000
.. . 5600mm. ' . '
TABE LA 93 MERE VENCA TRAPEZNOG KA ISN lKA. MERE U mm
b 5 6 8 10 13 17 20 25 32 40 50
c 1,5 I 2 2,5 3 4 5 6 10 12 16
1 I
Cmll.x 6 7 8
I, 10 12 15 18 22 27 34 42
f 6 8 10 12 16 20 24 40 38 46 58
I
n I 2 2 2 3 3 4 5 6 6 8
I
r 0,5 0,5 0,5 0,5 I I 1,5 1,5 2 2 2,5
5 6 8 10 12 16 18 22 27 32 40
(min
I
Najrnanji prctnik kaisnika d m
Za ugao 36° 50 71 100 140 200 280 400 560 800 11 20 1600
zieba a
,. I 15
Preporuceni precnici ka i ~nika za pljosnati kaji§ odgovaraju sredn jim prec-
nicima trapeznih kaji~nika (D = d m ).
9. S. KINEMATSKE VEUCINE
n
a
Slika 9.8. Osnovne gcomctrij skc vcl i6 nc kaHnih prenosnika
116
Za prenos pljosnatim kaisem najmanje os no rastojanje iznosi : amln = 2(D, +
+ D,).
M anje os no rastojanje od a"",, =~ [mJ , gdc je v [m/sJ - brzina kaisa utice
. 5 '
na smanjenje veka kaisa.
I, = l-----rr . "
Odrcdivanjc taenog osnog rastojanja za poznato duiinu kaisa (I) i poznate
preenikc kaisnika (D, ), odnosno (d m , ) i (d m ,) vrsi se preko jednaeine:
I
'"
aJ b .i
Fl
F.
reg ,
-+- F,
----
c.l d. 1
Slika 9.9. NaCini Z3 tczanja k:J.i sn: a) vij cima b) tci.inom c l c ktrom o to ra~ c) koturom zate:!a l:cm,
d) prcko para umetnuti h zupeanika
J 18
F
2
G. b.
SlUm 9. 10. Sile u kaBu : n) prclhodna sila (F1d, b) sila u vutnom (F I ) i slobodnorn ogranku (FJ
F, = F . - --
elJ CJ _ I
PR = 2Ppsi n ~ [kp] .
2
Fp
a)
Za prakticno izracunava nje sile zatezan;a moze se uzeti opte recenje vratila :
120
9.10. NAPONI U KAISU
121
ta~an, ali jednostavniji na~in prora~una preko korisnog napona (ak) - napona koji
potice od obimne sile:
P[KS] -
" snaga, v [m/s] - brl.ina;
A [em'] - povrsina preseka kaisa;
f" - faktor udara (videti tabelu 9.5).
Navedene vrcdnosti odnose sc l1a rad u jednoj smcni. Z3 rad u dvc smcne navcdene vrcdnosti
treba povecati 7.3 10 . .. 20 %, a 7.3 rad u 3 smene za 20 do 30%.
16
18
27
29
I 23
25
20 31 27
I
kocfi cijcnt (w) 300 100
- - -- ~
122
Napomene u:;; tabclu 9.6: I. Zo tczan;c kaisa O" p = 16 kp /cm:l. treba propisivnti za vcrtiknlni
polo!aj kaisa.
2. O' p = 18 kp !cm'J treba propisivati za nagibe kaBn 60° prcma horizontalnici. kada se
kaj B z.atde povremeno.
3. O'p = 20 kp /cm'J tIeba propis ivati za automatsko rcguli sanjc zatczanja i zatczanjc prcko
za[cznog kaisnika.
Faktor obvojnog ugla (~ u ) uzima U obzir smanjcnjc nosivosti kaisa zbog smanjcnj a obvo; -
nog ugla
TABELA 9.7. FAKTOR YRSTE J POLOZAJA KAI SNOG PRENOS N IKA <.
Ugao nagiba kaiSn og prcnosnika prema horizo ntalj
Vrsta prcnosnika
{}-60' 60' _ 80' 80' _ 90'
O[vorcn:
S3 samozatczanjcm
sa koturom zatezaccm 0,95 0,90 0,8 5
sa povrcmcnim zatczanjcrn 0,95 0,85 0,75
Broj kaiseva
Faktor
-
.
C tlm =
dill m i n
~ .
~dm < 1.
llZlma se sarno ako je d m < d m mill) odnosno ako Je
.
Prcko ovog fiJ ktora uzima se u obzir pojacano savijanje kai §a za manje precnike
od onih u tabeli 9.8.
Faktori ~"' ~" i ~, odreduju se kao i za pljosnate kaisevc.
Radi sigurnosti pogona preporueuju se Z :;'2.
Veti broj slabijih kajiSeva treba birati kad se traze manjc dimenzije prcnosnika
(manji precnik i manjc os no rastojanje). Jaee kaiseve treba birati kali je Z > 5(7)
i kad se traze veea osna rastojanja.
123
TABELA 9.S. NOSIVOST TRAPEZNIH KAISEVA
Po, [KS]
Sirin. b [mm] 5 6 S 10 13 17 20 25 32 40 50
2v
N, =~ ; v [m /s ], I [m].
I
124
Primeri proracuna prenosa kaiScm:
Primer 9.1.
Proracunati prenos pljosnatim kaisem koji sa elektromotora snage P = 10 KS,
broja obrtaja 11 1 = 1440 min- 1 na radnu masi nu sa urnerenirn udarima .sa 11,,=
= 500 min- I. Prenos je hori zontalan. Zatezanje kaisa - povremeno. Pozeljno
Je da budu male bagaritne mere prcnosnika.
12 5
Primer 9.2.
Prorat unati prenos trapcznim k a i ~cm sa elektromotora snage P = 10 KS,
broja obrta 11 1 = 1440 min- 1 na radnu masinu sa umcrenim udarima broja obrtaja
11 ,=500 min- '.
Prenos je pod uglom od 60· prema horizontali. Zatezanje kai~a je povre-
meno. Pozeljno je da budu male gabaritne mere prenosnika .
Re§eoJc: I. Za P = 10 KS, usvaja sc trapczn i kai~ b x It = 17 x II .
2. 2.1. b x h = 17 x i i u svaja sc najmanji prcporutcni prccnik kni ~nikn din ) = 160 mm.
dm 1'i!'u\ O , 1 60' ~ ' 1 44 0
3. brzina kaiSa V= = - - - - - = 12m /5.
60 60
. ". 1440
4. Prcnos ni odnos 1= - = - - = 2,88.
112 500
5. Prccnik gonjcn og kai ~ nika drn~ = i 'd )' ( 1-£)= 2,88' 160( 1-0,03 )= 445 mm; usvajasc
prcporuccno d lUz = 450 mOl.
d 450
6. laean prcnosni odnos (i) i bro,' abrta (11... ) j = ml
dml ( ! - t )
= _ __ _ = 2 9· 11.= - =
160 - 0,97 " . i '"
1440
= -~= 4 98 min - I,
2,9
7. Osoo rasto;anjc am1n = 0, 5 (d m\ + dm!l) + 311 = 0,5 ( 160 + 450) + 33 = 338 mm; Qmu =
= 2 (d m 1 + d rn2 )= 2 ( 160 + 450)= 1220mm. Prcporueujc sc: a = ([nl2 + 1,5 h = 466,5; uS\'aja sc
a = 500 mm .
d m2 -d mt 450-1 60
8. Ob u hv~Hni ugao (1 1 = 180-2 [3 = 180-32 = 148° ; sin {3 = = = 0,290;
a 1000
~ ~ 16 ° _
9. Snaga koju nominal no moze da prcn("s(" jcdnn trnpczni kai ~ 17 x I I pri V = 12 m /s
iznosi Pu! = 3,6 Ks.
10. S tvarna snaga koju moze d ~ prenscc jcdan kaiS Pl = PD1'~U' ~O'~ ~ J~ u ;::; 3J 6 'OJ9' 0 ,8 5'
- 1 / 1, 1 ~ 2,55 Ks_
F~k lO r ob\'ojnog ugla ~o = 0,9 za Gr.! = 148 °.
FaklOr vrstc i polo'l.a;a prenosnika ~ o = 0,85 za 8: = 60°, o[vorcn prcnos povn:mcno Z31C-
zanJc kni sa.
Faktor savijanja kaisa ~ ,, = I jc r jc dID! < d lml n = 125 mm .
Faktor ncravnomcrnosti prc nosa (udara) Z3 pogonsku mnsinu clek:trornOlora i radnu mn-
~ i nu sa umcrcni m udari ma ~ ,, = 1, 1.
11. Bro; trapcznih kaiSevll == 10 /2,55 = 3,9 ka; Baj usvaja sc 4 trapezna kai ~a 17 x II.
IT IT' {3 IT
Rncun skn duzina kaHa 1= -(d rn !+ d m .. ) + 2a cos (;I. +-- (d rn~--dIl1' )~- ( 160 + 450) +
2 . e 18 0 · 2
16"
+ 2' 500'0,96 + -- (45C>-160) ~ 2727 mOl.
180
13. Un\l tra~ nja duzina kaisa II = 1-,., 11 = 2727- 34 = 2693 mm ; us\'aja se standardna u nu-
trasnja du'-ina kaBa II = 2800 mm.
I / __ .--;-~-.=- .=>_.-
14. Stvarno osno rastojnnjc a = 8" [21-11" (dID l + d m! ) + ] \ [2/' .. (dill! + dW I ):-8(dm~-d Ill I )!I =
= 520 mm .
15. B ro)- promena napona u )-Cd Inlel
' . . 2v 2 ' 12 .
vrcmc na N = - = - = 8,5 < 10, zadoyoIJ a\·a.
I 2,834
• P
16. Sila 7.atczunja kojom kai ~ c v i optcrccuju vratila F = 2,5 Fo ' s in - = ~ j5' 75 - sin 74°=
1 v
~ 150 kp_
17. Steptn korisnog dcjst\'3 TI = 0,96.
126
10. FRIKCIONI PRENOSNICI
.--
'--
- "
\
o. b.
Slika J0. 1. Frikcioni prcnosDlcl sa stnlnim prcnosnim odnosom:
a) cilindricni, b) konicni
127
U zavisnosti od karaktera prenosnog odnosa i mcdusobnog polozaja osa
obrtaja pogonskog i gonjenog tocka, frikcione prenosnike mozemo podeliti na:
I. Prenosnike sa uslovno stalnim prenosnim odnosom, i to :
cilindricne - za prenos na paraleJna vratila, i konicne - za prenos na
vratila Cije se ose obrtanja sel;u (videti sl. 10.1).
r-I r-
I :
I 1 L'\.
- - • ../
I I
! I I
I ! J
(
,
+, .-
128
10.3. MATERIJALI ZA FRIKCIONE PRENOSNIKE
a. b. c. d.
Stika 10.3. Frikcioni tockovi obloicni: a) gumorn, b) drvctom, c) piasticnom masom, d) kOlom
Koza, guma i drvo pO celiku iii sivom livu nalaze primenu zbog povoljnog
koeficijenta trenja.
Na slici 10.3. prikazano je nekoliko nacina formiranja frikcionih prenos-
nika od gume, drveta, plasticne mase i koze.
Oblaze se po pravilu vee; frikcioni tocak rad i povecanja veka.
U tabeli 10.1. date su orijentacione vrednosti koeficijenta trenja fL za naj-
cclce primenjivane frikcione materijale.
Matcriial fL
w,
Prenosni odnos i
W, n,
Koeficijent klizanja <= 0,01 .. . 0,03.
2a
Precnik pogonskog tocka d, = -. - I .
,+
Precnik gonjenog tocka d, = 2a-d,.
Fn
1
A I - 'ti
Fn
I
Fn
-0
I
- I
b Fn
10.4. 1. 2. Sile
5
Obimna sila Fo =2. ~ [KP] iii 1'0= 2M.. [KP] .
V d,
Ovde je: P [KS] - snaga, V [m/s] - obimna brzina ;
P
M o , = 71620 - [kp/em] , d, [em] - precnik.
11,
130
Da ne bi bilo klizanja nu dodimim povrsinama frikcionih toekova prl pre=
nosenju obrtnog momenta, obimna sila mora biti manja ill najvise jednaka sill
trenja:
9' 131
Nedostaci ozljeblienlh frikcioni h tockova :
- znatno su slozenijeg obliku - znaCi i znatno skuplji u odnosu na (rikdone
totkovc sa ravnim dodirnim povrs inama.
- zbog razlike u obimnoj brzini pojedinih dodirnih tacaka zljebova, javlja
se k1izanje, a samim ti m i habanje i brzo propadan;e dod irnih povr§ina. Brzina
klizan;a utoliko je manja, §to je manja d ubina zljeba (Iz).
Preporucuju se slede':e mere zljebova:
1z = (5 .. . 12) mm, u granieama 1z = (0,05 .. . 0,06) d, ;
b= Iz ;! = 5 . .. 6 mm, broj zljebova 3-5.
Ozljebljeni frikcioni to(;kovi obicno se izraduju od sivog liva, a rede od cclika
i celicnog liva.
odnosno : p = OA 18
J-
M "I(i + I ) [K lem].
wa ' b p
rl ' r ., a'i
P= - ._
- = [cm] b= <j.·a,
", +r, (i + I)'
maze sc izracunati os no f:Jstojanjc:
a= (i + I ) J[-0,41 8 )'
a kdo.
E ·M01 [em].
9 '!.L"
P 75·1'
Ovde je M01 = 71 62 o.:-~, = -- ~" [kpcm], P [KSj,
II w
132
~u - faktor udara, odreduje se kao kod kBisnih prenosnika (videti
tabelu 9.5) .
Precnici sirina tockova iznose:
2a
dl = - - , d, = 2a-d" b= ·I.· a,
i+ 1 'j'
Primer 10.1.
a~
J M o l ' (i + I)
- - --=
J 540 (2,8+ 1
= 25 cm = 250 mm.
F,·f'·t\> 50'0,22 ·0,3
9. Sirina frikeionog tocka b =~ 'a = O, 3'250 = 75 mm.
2a 2'250
10. Precnik pogonskog totka dt 130 mm.
3,8 i+ I
11. Preenik. gonj enog totka d a= 2a-d1 = 500-IJO = 370 mm.
d 370
12. Stvarni prenosni odno! i = ~ 2,9.
d,( I - E) 130'0,98
0,130'950
13. Provera brzine V 6,5 m /s < 8m /S, zadovoljavn.
60
75P 75·6
14. Obimna sila Fo =-- ~ --= 69 Kp.
v 6,5
15. Normalna sila potrcbna za prcnosenjc obrtnog momenta, odnosno oplcreecnje vratila
69 ' 1, 2
~ 280 Kp .
0,22
. J(0'
· ~ tl + I ) '-418)'
-
O"kd .) J(
~ '<j>' i
E ·Mo l
3,8
J(
3
0,41 8 ) ' 2, 1'10' · 540
4500 0, I . 0,3' 2,8
18,5 em,
JJ4
~===-=l=-=
- ---==
--.:;; r Fa
Fr,
Fa,
d2 =200
-ol---- ~----~~~----------~~
';!E-_='7 __ /_-+-+
"
20 Sliko 10.7.
135
10.5. 1. Geometrijske mere
S irina b= 'J'·R",,, . R
pa le dl r =
R.
1+ 0,5 0/
75P
Obimna sila Fo= - - [Kp] , P [KS],
w
,,·n,
w, = - - [sek
_'] .
30
Normaln3 sila F n = -
F. · <,u
Mol
< Mol Ji'+ I
tJ. tJ.. d... , W R~ ,
Aksijalna sila na pogonskom lOcku jednaka je radijalnoj sili na gonjenom
to&-u:
Fat = Fr,! = Fn' sin 81 ,
Aksijalna sila F.. = F,, = F,,·sin 5, ;
za i > I, sin 5, < sin 5, pa je F" < F."
a to znaci da norm aInu silu F" treba ostvarivati aksijalnim pritiskom na manji lOcak.
p = O,4 18
JFn E
_ . -::;;
b P
Gkdo~ '
Mo,Jm p
RClf' i
!.L' R H r i'+ 1 '
sredn je konusno odstojanje
136
bimenzionisanje preko jcdinicnog opterccenja:
q
Mo,JI T+T --..;;:~ qrJ OZ ,
b !-L' Y" R j!s r
Primer 10.2.
b,
4. Duzi na dod ira konusa b = - - =- 2 1,6 mm .
cos 01
5. Srcd njc konusno ods fojanjc Re~ r = R,;:-O,5, b = 108-0,5' 21 ,6 = 97,2 mOl; usvaja sc
1'- = 0, 1.
7. Usvaja sc t¥ = O,25 .
8. Za SL 26, crm = 26 KpJrnm!!, pa jc dozvolj (' ni kontaktni napen C'ktio:r. = 1,5 ' 0'111 = 39 Kp/mmt
9. Najveti dozvol; cni obrtni moment nu pogo nskom vratilu JH 0 1 ml\X = lH o1 ' ~ odrcdi cemo
iz jcdnacinc za
-. + 1
Rcu = '\/ l- ~(0,4
3
18 )'E.M Ol
. [em] .
1.1 '0/· '
O" klloz
Rmax
R~
rl1 ,.,
...,11
"'"
,
u: I 111 ... ,mu
I R •
J[
I n,
a. b.
Slika 10.8. Vari;atori 53 ci lindrU:nim frikcionim tockovima
137
h .
l~ ren OS m 0
d nos l.= -W, = -I"~ = - ¥ .
w, x
Promenom poluprecnika x od R m" do Rmm men, ace se i prenosni odnos,
odnosno ugao na brzina gonjenog vratila (w, ). Smer ugaone brzine ( w,) moze se
menjati sa istim smerom (w, ) pomeranjem gonjenog tocka na suprotnu stranu.
r
NajveCi prenosni odnos l 11I1U : = - -,
R m'n
1\ I I
,
.~ -
ii -:::- (.
.." """'F-" S
,
I
M,;n,
const
V
, B
~ ...'
I-
/,
- ...;~
I
rtlli t.. 1-
,
"
101, i n,
var
I
I
D ~sni na ~oj
=-~ Lr-ri na roj
Stika 10.10. Varijator sa tra-
S lika 10.9. Varijator sa konusima i peznim kaji§em i aksijalno
diskom pomcrijivim konusima
pa je dijapazon podesavanja
I max
D= 8 .. . 10.
1m In R m1n
Isti dijapazon podclavanja moguce je ostvariti preko varijatora sa trapeznim
kaiSem i ak5ijalno pomerlj ivim kOnu5ima (51. 10.10).
138
Na slici 10.11. prikazano je jos nekoliko karal:t eristicnih rclenja frikcionih
varijatora.
~ ~
-:=<W---
1'7.1 --+=
- -_ _--n
ill ...
a. b. c.
l4:J ~
m ~
ILl I2:J
~ I'hl
t2I ~
J7;I S-
d_ e.
Slika 10. 11. Vari;atori: 3) ci lindrifni za promenu smcra obrtnjn, b) konu sni, c) sa fiksnim konusima
i pijosnatim kajgem, d ) sa diskovima, e) leoni varijator
LlTERATURA
Baturini i dr.: Delali mol il/ ) M oskva 1966.
Vitas: AlaIinski e1ementi I I I, Beograd 1961 .
Vcriga: A'lalimki clemem;, Beograd. 1966.
Vcrobjc\': Gcpuic pereda6, Moskva 1962.
Dobrovoljski i dr.: Deral; masitl, Moskva 1963 .
Decker: IHaschiuenelemmtc, MUnchen 1963.
Duhhels Tasche"bucIJ fur deu Nlaschitlenhau f .
Ivanov: Decal; maJin, Moskva 1967.
Kudraivccv: Zublatie peredali, M oskva 1957.
Kalalog SKF
Katalog FAG
Niemann : A'faschincIJe/emclltc I I, Berlin 1963.
Prirul"ik ITM, 1964.
Prospekli fabrika "Sava-Krallj, " Filip Kljljic"
Rd ctov: Dclali mal ill, Moskva 1964.
Savic; A1aIjnski element;, Beograd 1966.
Spravolllik maJillosrroizelja 1 VI i I V ZJ M oskva 1960.
S talldardi J U
139