Professional Documents
Culture Documents
Mašinski Elementi I - Dušan Vitas
Mašinski Elementi I - Dušan Vitas
Mašinski Elementi I - Dušan Vitas
I
Dldan 1. Vitas
Milan D. Trbo jevi!!
MA~lNSKl ELEt.IENTI, 1
lzdavat
lP .Naurna knjiga·
Beograd, Uzun-Mirkova 5
Za izdavata
Dr BIaz.o Paovlt
Urednik
Ni*.ofa Dont~v
TehniClci urednjlc
Gordana Kr&lit
ISBN 86-23-43053-0
Slampa
S!amparsko izdavaCko predu7..ete .DAKAR· _ &r
PREDGOVOR
Dr info Milan Trbojevic, profesor Ma~inskog fakultela u Beogradu
predloiio IT.i je da knjigu "Masinski elementi". ~iji 1e prvi deo objavlje~
prvl put jos .1947. g., prer.dim i prilagodim jugoslovenskim standardlma.
Zauzet drugim zadacima zamolio sam prof. Trbojevica da se primi toga
posla. Prof. Trbojevic se odazvao ovoj ieJji pa je neke odeJjke pro~irio
Tleke skratio, a i neke nove uneo; kao jedinicu za sHu uvea je "njutn" (N)
pored "kiloponda" (kp).
Svi su crtezi izradeni u skladu sa jugoslovenskim standardima.
PREDGOVORIX IZDANJU
Pored promena koje su izvrsenc u ranijim izdanjima knjigc MA5lNSKI ELEMENTl
I u IX izdanju uradene su znatnc promene i dopune. Pro~iren je Uvodni deo odeljkom 0
Koncentraciji napona i Dinamickoj izdriljivosti. Prosirena su zatim poglavlja 0 Zavrtnji-
rna , 0 Zavarcnim konstrukcijama . Oprugama i 0 Cevima. Dodata su poglavlja 0 Taleran-
cijarna, 0 Steznim skJopovwla, 0 Lemljenim i Lepljenim sastavcima. Knjiga je obogai:ena
novim slikama i upOlpunjcna nizorn tablica.
Ovom prilikom lclim da izrazim zahvalnost koJegi de Siobodanu Ivkovifu, docentu
Rudarsko.gl!olo~kog fakultcta u Beogeadu. na korisnim savetima i sugestijarna koje su
OIi pomoglc pri pripecmanju ovoga izdanja.
al (kp/cml) P. 1 Pa _ I,02 ·
Priti.rak, 1 at ... 1 kp/cm! 1 Pa ... I N/m 1 I at 9,SI'104 pa l IO -'a l
napon 1 at 0,981 bar
1 kp/mm l ... 101 at 1 bar ..a 10' Pa 1 bar - 1,02 al
11 - 0,102
kpm - 3,777,
10- 1 ksh
Dinllmic!ka 1-kps/ml
-- - - - , Pas ' 1 kP- 'I-m-' - . -- I- - - - - -;
IPas - 0,I02
viskoznosl J Pa s - I N s/m! 9,81 Pa s kp s/m l
Top/olna
provodljj.
vost
I
k c.l/(m h stepen) W/(m k)
1 kcal/(m h ste-
pen) _ ',163 WI
(m K )
1 W I (m K)-
0,86 kca l/(m/h
slcpen)
1. UVOO • •. 9
I lOr;;" po!! kcl • 10
1.2 St..LIHJanh. 10
1.2 ' St:lndard, 13 prl'tnike 10
I 2.2 ~t1ndJrdl la 7aohlj~'nj3 . II
I .:: 3 Pro pi', I: , na~ ,h 12
1.3 Olwld;lv,lrI'\.' ll1ilh'nj.Jla . 13
I A D op u ~t\.'n i IlJpnlll 15
t .S Op~la nJcd.1 kO"'trUl~nJ3 clemenat:! mdtna 20
1.6 II.IJda c.:r1l'l.1 1 pro ra c tlna. 20
1.7 t-:on ~l' nlral'1J.J napo n:! 21
1.8 IJ mlJll1 l1!b iz.driljivo,,", 23
I 9 0 111:'01,('10 ,II.'pcn ,ic.llrno~tl .2S
3. KLlNOVl .. 41
4. ZA VRTNJl . .65
.0$
.65
4.1.1 Zld:l.llk . . . . .
65
4.1.2 Za\'oJm ..."l.'.
67
4.1.3 la ... rt::lnj I nllvrlkl IY1J;!k 11IJ.\Tlkll)
68
4 1A VN\' Z!1\'ojni ...'C (mlVoJll .
.68
41A.I Op~l:l obddja.
.70
4.1 .4.2 Vllvordo\'::l IWlul\\ orth) /,::l\'ojrllLI
4.I.J.3 Vit\orclo\'lltnJ.l.3\ojll1cl . · 71
4 J .JA Vj(\orclo\:1 ccmJ L:I\'ojm",-:a · 74
4.1.45 ~ktriCkJ UhJjnrC"3 ISO ... · 76
4.IA.6 MctrICk\' 1I1l\' z.nojna .....: ..
80
4.1.4.7 Sdcr,o\J (Sdkr:.) L:lYI,lJrlI ...·.J {,\ SAI. 80
.81
4.1 A.8 Tr.1pczt1:l zavoJllIc:I . . .
4.1.4.9 Tc\tcrut:l Z!1VOlnica (k(hl nJvoJl · 82
84
4.1.4 IOOblllJl\'oJrllca ..
4.IA.11 ObeldrwanJI.' u'IoJI1lCC .84
86
4.2 Analiza ,iia ..
4.2.1 O'nov-ni obrll~cl. .86
4.2.2 Stcp.:n lskon;tcllja . .89
J.2.3 Odno~ :.poljlllh I unutrainjlh ~ila .91
4.2.4 Opl.:r~tcnjc z;J\'ojnact I n,lvrtkc. 101
5. ZAKIVCI . . . . . . . . 154
9. 0PRUGE ..... .
9.1 Zad:ltB k, podtla I r1l3tc.rijal. 202
9.2 Fleksione opnlge 205
9.3 Tonione opruge .. 212
9.4 Tanjlfastc o pruge . l l'
9.5 OpTuge ad gumc. 221
II . CEVN I ZATVARACI .
11.1 Opl ti poglcd.
11.2 Ventil . . . .
11.3 Prrklopcl. . :!55
I r A Z.. ~un; 253
11.5 SI:zvinc • . . . • . • . . 257
1.2 STANDARD[
'IN
/l
'" .-:J~
r --- \
I
!
L
12
1.3 OBELEZAVANJE MATERIJALA
Dija~ (s1. L2) pokazuje ishod opita pri istezar.]u <.:.ceo epru .... te
do ~danJa, na apSCISl su procentualna i7..dufenja [(".) a na Ordm01!1 r.on:.-
nalnl napon cr [Paj. Naponl u
svakoj tatki <lijagrama odredeni
5
su prema jedna6ni a - FlA. gde
je F fNj sila, a A [m'l powsi"a
1
pieseka epruvete U loku Opit3 I
istezanja. lake se u toku Opi13 G
povr~ina preseka epruvete slaJno
smanjuje. llobitajeno je da se na-
poni ratuoajll prema po~elnom ,
preseku; stoga ovako izra~lJnati
naponi nisu stvarni, vee nominalni.
Stvarni naponi Yeci Sll od Domi-
oalmb.
Karaktristi~ne tacke na di-
jagramu suo
1 - napon na grani-
ci proporcionaJ-
nosti Up I
2 - napon na grani-
ci ela&ti~osti
3 -
"E.
napon na ~tku razvlacen)a (poee:ak vel:klh :zc' ten:a)
ReJ •
4 - Napon na. zavrletku raT."Ja~enla (kra' vehk!h L2d~!:Ui a)
R " -
_yO.2
5 - Najveei nominalni napon R ,kOll se zo\'e jatlnom p:. kl-
danju (zatezna tvrstoCa). I'"
6 - napon u trenutku kidanja .pruve,e.
Naporu u presecima pojed.inih delo"a u sklopu r:na§ir.e np s;n.. ; .. " :J
toli1ti da izazovu tra)ne deformacije materljala. Zbog !osa .Ivam! ~.a;>o1'l
u m.sinskim delovirna moraju bin manji od napoli. na \!TamC": ;azv t...
nja; odn. granici elastiCnosti, dakle i znatno man!! od z.a~tlM ~
tj. a < R",. Kolicnik jacine pri kidanju i slvarnog napor.a po..kll7 ~Ie ko8co
je puta stvarni napon manjl od jaCine pri kldan)a, daitle pcka:\lle s gur·
nost konstrukcije. Obieno se propisujp na~\"eC; ",·am; ;: pon k=~ ,.... -
Sinski. dec sme da bud. izloieo. i on se ZO\·p do;>us,ert "'pon - Ie 0 te
on iznositi zavisi od materijaia, vrste opiereeer.ja 1 M""",, -:;a od oplj.h
uslova rada i koostrukcije. Kolienik :ae",e pn \cld3-.lU I d g
napona a~ zove s~ stepenom sigurnosu s·
S = Rill 'e'"
Na vrednosti S odn. '1, uliCe pored drJgl1i faklCra. nalY> \ !.II op' -
recenja.
T..wJea 1..4
DoplliU :J ...:Jlmjala [\1 Pal
RN M.~,.:: R..
S· "..,
~"C-
"
1.. . ... ok
---
F.
----
1"
I .,
40-50
. -JJ
-10-50 30-010
!
""""'" ~ ::'J< /I
11/
6-$
13 -I'
:-'-33 20-!';
10-13
6 f .,..... . 00-:5<)
I
II 6-5
.0-"<)
-1.:)-60
60-90
010-.0
50-15
33-50
On..... 11/ :O-l'J 11- :.s
-,.
,- I
I J<l-oIO J<l-40 25- Jj
'" /I
/1/
6-!i :0- :;
10-IJ
:0-:1 11-2.}·
8- 11
60-90 45-70
- - --
'5-70
40-60 )0-47 30 -47 8.80 120 6
20-30 IS-23 Il-23 i
I
30-40
20-21
10-13
I
8.70 I! 90 . 7
18
Tablica 1.5 .
Statist/eke" dinamicke karakleristike standordnih marerijala u MPa (GPa)
- Tw
Red. Oznaka Rm RpO .2 fiB O\H! c,y.[
a" oJ( TJ E G P JUS I. e.
I
2
C.OOOO
C.0370
400
410
-
230
-
1150
-
130
-. - -
185 '. n 220 285
-
160
206
206
77
77
7.85
7.85
C.BO.500
C.BO.500
1.00
1.06
3 C.0460 460 250 1300 150 215 115 240 ;\25 165 206 77 7.85 CBO.500 1,13
J C.0545 550 275 1500 180 245 145 280 385 210 206 77 7.85 C.BO.500 1.16
5 C.0645 660 315 1800 210 305 175 310 440 215 206 77 7.85 C.80.500 1.16
6 C.0745 775 345 2100 250 340 195 340 485 245 206 77 7.85 C.80.500 1.22
745 360 6000 200 275 165 290 320 215 206 81 7,85 C.89.020 1,20
7 C.1220 2.60
8 CA120 860 475 6000 240 330 190 380 500 315 206 81 7.85 C.89.020
9 C.4 720 1050 650 6000 270 380 220 470 660 410 206 81 7.85 C.89.020 2.80
10 C.5420 1030 612 6000 265 370 210 460 585 395 206 81 7.85 C.B9.02D 3,60
600 2430 265 370 215 485 645 315 206 81 7.85 C.B9.021 1.40
II C.1730 875 2.60
12 C.1230 950 550 2170 320 4JO 255 500 765 390 206 81 7.85 C.B9021
850 2170 365 515 295 660 890 460 206 81 7.85 C.B9.021 3.00
13 CA830 1050 C.J3.0ll
14 CL.0345 380 180 1100 liD 150 90 180 250 120 201 80 7.85
C D .O ll
130 80 7.85
15 CL0445 450
.-
220 1300 120 180 ~. 210 300 201
250 190 20 1 80 7,8S C 13.011 -
16 CL.0545 520
600
r 250
360
1500
1750
140
180
210
240
110
150 320
350
400 220 201 80 7,85 C.J3.01 1 - I
17
18
ClO645
SL IS 150 1400 50 B5 50 60 140 70 78 28 7.4 en020
C.l2.020
-
19 SC20 200 1700 47 100 70 76 170 100 96 38 7.'
20 SUS 250 2100 57 120 90 92 200 125 108 45 7.4 C J2 020 -
21 Sl.J5 350 - 2300 80 16S 130 130 280 180 137 50 7.4 e J20:W
22 NLl8 380 240 1600 - - 7,2 C.12.022
cn.ou
13 NL 42 420 280 1750 130 400 120 310 - - 7,2 I
NL 50 500 350 2050 - - 7.2 CJ2.021
24
25
26
NL 60
NUO
600
700
400J
450
2400
2550
150
210
500
- 200
250 365
- - -
7.2
7.2
C.J2.021
C J2.022
20
menata, bile. kpomocu
l
empirickih obrazaca ' empirick,· obrasc·1 sas ta v I·Jeru. su
. d . . '
na osnovu IS ,us va I .• aJu kOrlsnu orijentaciju pri konstruisanju.
. . l!
Jedimce.
ohrasclma kOj! slufe proracunavanju elemenata usvojene su Dve
za 51lu - njuln (N).
za duiinu - melar (m).
za vreme - sekund (s),
za snagu - val (W).
. Ukoli~o negde u lekslu ima odstupanja od ovih jedinic•• biee to naro-
c,to naglaseno. Jed~n od redovnih izuzetaka je broj obrta koj i se uvek
~Voc!l na 1 mlnut : mmutnl broj obrta n.
Mere za duiinu, iako se racunom dobivaju u m, unase se u emf.
u vek u mm.
.. Prorafun maJ.inskih elemenata ~i se primenom obrazaca iz Otpomosti rna terijaJa
ill "auke 0 fm toci oa osnovu zada tih podataka 0 opteretenju radnim uslovima i iza-
branim dopwtenim naponirna. •
Grafic!ki prikaz promene "apona pri promenljivom o pterecenju dat je oa sl. 1.3.
r- O
O
b
b
S
1~
't
t;J
I~ 1\
bE • U U
bE .§
J ~
t1
~ -II t
-a
0 b c
Sl. 1.3 - Promena naponll zavisno od vremcna: a) pri ~is l o naizmenicno promcnljivom
Clklusu opu:rctcnjo. b) pri ~islO jcdnosmerno promcnljivom ciklusu. i c) pn jednosmcmo
promcnljivom ciklu$u sa prcdn::lponom om. Napon Om = (Omax + 0min)12. a ompliludni napan
Oa :: (Omax - 0min)/2
I. 7 KONCENTRACIJA NAPONA
21
pona i lOVU se i;l'orima koncenaocije noponn. Odnos maksimalnog napona prema no~.
nalnom, dobijenom pomocu obrnzaca, nazvan je geometrijslrim loktorom koncenrracl/e
napona "l;:
,
~.
an]
amax
a b c
5L 1A - Teorijsk3 i stvamJ podtla napona u !lapu sn prela:tnim Z3obljenjem:
3) pri ist~z.anju, b) pri S3vijanju I c) prj lorziji n3 mestu kanalo. z.a klin
o~------------~
9!a
51. 1.5 - Geomttrij~ki fak tor koncentracije napona ak u zavisnosti od
odnoS3 p/d i D/ d
22
Kada se. na . n~kom. mestu nade ~e iz\'ora koncentracije dolazi do poremeeaj3 u
loku na~onskih linlJ3. Tl_porem~t.3ji mogu UUc:J.ll na povecanje iii na smanjenje futora
QIo;:- ZaV1sno od IOg3 ~a ,li ~e radl 0 ~o\'et:anju Iii smanjenju avora koncenU'acije goyon It
o :arezuna preoprcrecenJa I 0 :are:lfflQ rastereeenja. Npr ked YTJuil sa kanaiom za klm
koji se protc!e i u obbsl prelaznog zaobljenja utiCJj koncentraciJe se pot.encira. dolt ka.
naI iz::a prelaznog zaobljenja dejstvuje kao Zlrez rasterecenja , a 11 1.6 prikaz.ana su on
dva prirnera.
" - - -- t--
/
(I
On
51. 1.7 - Z3TCI m.~I{,Te~nj3 U obhku OI\OU. \f.1~~urulm n::1pon ad ~\'Pnj.1 nun)1 JC od
ttonjslo;:og uhn]juJuCt po\'cbnom n.1ponu na me-.tu ot\·ora. Napan on )¢ nomma1m
.1 o~ Q""3.rm
1. 8 D1NAMICKA IZDRZUlVOST
Lorn miUinskih delova nastupl nnjte!ce usled lZ\·. Lll1lora melm O\'l}...... i preJonu
nazivaju se dinamitkim za rnzliku cd statitkih. koji n:lStaju pn tz\' prog.ttslVnom optere·
cenju. kao ~ tO je slu taj pri ispitivunju materij311l nJ kidanje .. aporu kojl ~.zi\,2ju d,·
namitki pre 10m znatno su m:mji cd statitke jlltine materijab 0\, prdoml m kod !il.J.,
"ill rnaterijala ne pokazuju znake jnCih plastitnih defonnacij3. Dm3JTUtli prelom mote SL'
razumeti ako se uzme u obzir kristnlna strukturn mnt crijola i c! injenitn da matcrij31 nijc
homog~ni kontinuum, vee dll redovno sndr1i lnn~ lvo mcs ta 113 kojimn je struktura ab·
normalna grubB , Prema tome makroskopska podcla napona rnvnOOlcmo rnsporcdcnjh
po eelaj poVTiini posmntmnog prcsekB. kaa ~to se 10 obic!no zami~ lja kada se govon
a g.lntkom Unpu apterccenolll nl iSlezanjc, ustvnri ne pos taji, vet sc redovna jnvljn sasvim
nera\llamema podelB napona sa izrnzitim mnksimumil1la. I-Ia tim mestima n:l kojimn mn·
tenja! trpi jate oplerecenje dola7j vrcmcnom do prome na U slrukturi , slvarnju sc finc
submikroskopske naprsline , ~ ije je dejslvo ehivalcntno dejstvu z3seka. Stvaranjem ovih
izvoro koncentrncije naponn javljaju se jo~ izr!12.itiji maksimumi optcrctenja tnko da se
vremenal1l stvorene naprslinc sve vi!e !ire uzimajuci makroskopskc rwnere , vidljive galim
akarn. Ukolika se dea sa takvom nnprslinol1l aptereti umcrcnim opterecenjem. naprslin a
preSlaje da se ~jri, metlutim. pn knsnijem opiereeenju jatcg inlenri lela !ircnjc naprslinc
se nasl:1\'lj3. pri smanjenom optcretcnju prcslajc ild .. s...'C do tic dok se vremcnom nosetu
povruna laliko ne smanji dn dec Ilije vi$e u st:mju d:! nosi dato oplcretcnjc i lada dolo.ri
do dinamiekog preloma. Ook su za prelom pri progresivn om opterecenju ko.roklerisli~nc
plastitne defomulcije i neprU\oilna prelomna pomina, za 10m uslcd 1,nmo r3 kllrukteristit·
no je da postajc dve pot puna razlitite oblasti. Prva. u kojoj je pomina gla tka . bez slIsed·
nill defomlacija. odnosi se na inicijalnu naprslinu i njeno ~ire llj c, i druga. u kojoj je struk -
tura ma lerijab grublja. kojn odgovara 1l1lsilnom . zo.vri nam pr~lomu . Prelam usled zamora
n:.lStaje knda se prekornti dlilamicko izdr!.iji)'Ost nll1ten"jala.. Oinami tka izdrtljivost jc anaj
naj\'eCi napon koji materijal (epruvcla) izdr1ava i pn praktitno beskono.tnam broju eik-
lusa oplerecenja. Ovuj braj 50 Zll tclik krece od (5 , . , 10) . 106 • z:l legure bakra ako
50 . 106 i za lake legum ako :200 ' J0(\ ciklusa.
Pri laboratarijskom ispitivanju na Zllmor rezultat sc prikazuje krivom linij om paz·
natom pod imenom Velero\'e krive (Wohler. 1800 ... 1882). Na ;)pscisi Vclerovog dija·
grart.l1 na.nesen je broj promena oplerecenjo. po kame nastupa 10m;) na ordino.ti adgoVB'
mj.u~i napan. AsimptolSki dec krive odgOVUIIl dinantitkoj izdrtljivosli (sl. 1.8). Oblasl
....'T1\1e do N = 10"' odgovara slatitkoj t:vrstoci, zn N = 10" ... 5 . 10 6 vremcnski ogrnni-
tenoj t'vrstoei, a preko 5 . 106 sve do 10 . 106 dinnmiekoj izdrtljivosti . Velerove krive
snin~~ju se .za tuto ,na.i~enitno promenljivo napreZ3l1je pri savijlUlju, pri istezunju i pn
tOI'ZlJI. zntim za t:ISlO Jednosmemo promenljivo nBprezanje z.a sve navede ne nafine
naprezanjll.
a b c N
24
Dinami6kn iz.drtljivost materiJala iii osnovna dint1milko ;zdrlqiVOS( odnosi se na
epruvetu uglntane povt1illc. Za ne.ki malinski deo sa izvorom kOnCt.nlmcije ili dec nepra.·
vihlOg obLika rnzJikovate se dinamitkn izdrtljivosl , ana te hiti manja od osnovne dinami~·
ke izdrtljivosti. Zn delove 1I skIopu ann je joo manjl1. Vreme.nski ogranitena dinamit:ka
izdrlljivosl obeletavn::e 51) oN' a dinamicka izdrfljivO$t sa 0 . Aka se radi 0 lislO na.i7.me·
nilna promenljivol11 ciklusu 0 0 ::. ow' a za slutnj eisto jefnosmemo promenljivog CiUli'
S3 aD ::. Or
Podnci 0 mnterijalu, potrehni za konSlruisanje. dobijaju se iz Smitovog (Srrulhl
dijllgrnmll, sl. 1.9. To je dijllgrnm koji pokazuje z.avisnosl dinamitke izdrtljivosti od sred·
njeg napona. Lin.ij3 koja prolazi kroz koordinatni poteta.k I sa apscisnom osom zaldapa
lIgao ad 45° je li,nija srednjeg napona. Linij!! kojl1 polllZi od tatke tije su koordinatt
(0 , uw) zak1llpa sa apscisnolll osom ugao od 35 ... 45°. zavisio oct mlltcrija.la 1 naCinl
napreza nja. Dijagram zn upolrebu prOtele se sarno do ordinate R 0.2' Postoje SllUt0\1
dijagrami z.a isteznnje-prilisak, La snvijanje, l.3 torziju, i to za niz nfaierijala. u Dodat:ku
Na s1. 1.9 vidi se kako se pomotu Smitovog dijBgramu rnogu uustrovali runt slufaje,"j
naprezanja. Ordinate u dijagrnJl1u mogu se iz.rn7Jli zbiJom 0- + 0 A' gde jt 0 A ampli-
tuda izd.rtJjil'osti. Za OislO naizmenitno prome nljivo optere~je 0- = 0 i 0 = Ow'
za cislo jednosmcmo promenljivo opteretenje oJ. = om" Kad ordinlll~Onture £j&granlA
postigne \'Tednost R 0" amplituda izdr1ljivosu. pri poveta.nju srednjeg nllpona. naglo
opada. Podllci kojimlseKollslrukLOc koristi su om i 0 A' odn. Tm I TA"
" ~
- I- I ' f-l I- -+
±
" :>-..
•~ -..... , !-l--
2> , --- :"
K
'" .
t
,0.-
f+ i'<:. t ~ N- + 1 ~.
. l'<- h-
' 1"- - b.
,.
! II--
j -
• , ,
Pre: L
J'-.. + :"- ....
~
0
.. .. . r,--+ , <- IT
, ~
H ~
• :-:;- T
" . If-;" " ,
i l-
'", "" "" '" "" &:lO tOO 1000 I 1100 ,'00 l tal ISIb
26
Faklor h uzjma se u abzir sanlO 7.a temperature preko 350°C
Faktar ~4 uvodi sc p rema potrebi Npr. za slutaj da je pavriina ojatana kao kod
abrade mlazom celicnih !opti ca , ovaj faklor blce veci od jedan, jer se obradom mlazom
celicnih ioptica povecava dinamitka izdriljivosl.
Svi faklori ~ pr~d5iu\'ljaju uticaje na dinami~ku izdriljivost i najcei~ su u upotrebi
sama prva dVJ. Oni umanjuju dinamitku i/.driljivost.
Faktor 11k pokazuje kuliki je stvarni ulkaJ koncenlr3cije napana na dinamitki ~
tereccni element. Svi malerijili nisu u istoJ meri oseLijivi ns izvOre koncenlracije. Najrna-
nj e je oselljivo Uyeno gvojlle. a najviSe legirani teUk veLike jacine. S tim u vezi. u\'eden je
jd jedan faktor tzv. stepell asci/jil/osli nn koncemroclji 11k. ' On je detirusan ho odnos
~k = (Jlk - J)/(<>k - J) odaklcje
r ,
Pod aci 0 [aktoru 11k naia:le se 1I tabhd 1.6.
Tabli"" 1.6
Slepen oset/jivO)li kd kOflcelllraciji
MatcrlJal ~k
o A = Ow - om (I - tgll) , adnasno
'A ='W -'rn (I - '!!p).
Napomena:
~od clemenala ~ izvorom konccnlr.lcije napona napon am treba pomnotiti faktorom Ckk.
Ovo. V~ZI 7..3 SV~. statlcke napc:mc p:1 i l.3 staticku komponentu dinamickog napona a . Pri reiativ-
no J:lklm srcdnJlm ~aponima am povct:lnje ovog napona mnoicnjcm faktorom kon~ntracijc <lk
~ovo~ do pomemnJa ordina te izdriljivo~ti udesno i z.a vrcdnost cfektivnog srednjeg nnpona lrk '
Om RpO,2 do naglog o PJd3J'lja amplitude izdriljivosli.
28
2. SISTEM TOLERANCIJA ISO
SI. 2.1 - Odno:. najmanjc mcrc/tfmlO i najve¢e mereM max prem3 stvarnoj mut
Ms I nOlntnl:moj mcrilrf n. Raslojanje dimcnzione lmije Mmu od nulte l1ruJc 0-0
je gornjc Od'ltuplnje, 4g. dimenztone Iinije MmlJl od nulle ltnije donje odstupatlJc, G'd· RUloJanp:
dimenziOnlh Il00JII IIf max I Mmtn je tolerancija T, u o\'Om dutaju To jer } t ram 0 OIOVUlI
minalnu meru , nazvana je nullom linijom i slufi kao polazna linija pri izutavanju (oleran'
cija. Nulta linija prikazuje se kao du! koja na krajevima ima oznaku O.Uda.Ijeoosu najvete
i najmllnje mere ad nulle linije zovu se odsluponjiflUl, i to gomjim i danjim, obeleUrum
sa a! i ad' ako se radi 0 slabJu (osovini iii eepu). a sa Ag iAd' ako.se radl0 Ot\'oru
(ruPI) (sJ. 2.2). ApsoJulna vrednost razlike a, - ad = To. ,ako se radl.o nabJu, ~ Tr·
aka se radi 0 Olvoru. Ovdc su To i Tr tolcrancije. Odstup:utp mogu blu veta 11W1JI W
jednnka nuli l mogu se nalaziti . Zllac!i, wad nulte Linije (a > 0), na nultOJ lirujJ (a. = 0,:
i ispod nulle linije (0 < 0). Karakteristitno odslupanje je ono koje je bUlt nuiloJ linfJI
j njegov polotaj je obe1ezen slovom abecede i to malim aka se r3dJ 0 stablu i "tblim aka
sc radio OlvaTU. Slava if Ii 0 (t, L i 0) su izostllvljcna da ne bt ~t\"uaIa ubunu, Of doJ .. u
su slaY:! ZD. Ib i ze (ZA, Z8, ZC) (sl. 2.3).
$1. 2.2 - Go mj3o i do njll o d slup3onja L.1 o lvorc (ru pc) i 1.30 stabla (osovinc)
Zc-,-JJ..I..L..
00,
, J'
,
9
0,
<l,
$1. 2.3 - Polot3jnc oznakc lo lcnncijsk ih polj3o z.a olVo re i l.:l ~1 3bla
u sislemu ISO
Srafirani paraJelogram na sl. 2.3 zove se tolcrt/fIlliom zOllo m i sve ie ljene mere mo-
raju da lete unutar tolerantne zone. S tim u vezj uveden je nac in merenja pom ol; u tzv.
grrr:-:if!nih meriifl: za stabla racvaslih , a za otvore u vidu cepova (sl. 2.4) . Mcra osovine
Sl2.4 - Racv:lSto graniC-no mcrilo Z:I o~o ... inc iii siabio.
30
prikazane u prescku Iczi . unutar lolerantne
. zOne ' ona )'e mall)', od naJve!"'c
. • mere. veceg
~pon a ra~vc. Ako osovma n~ proiazi kroz yeti raspon racve ona treba da se dorarli.
Joo malo sastrufe, a aka prolazl kroz ul.i Taspon racve ana je preterano sastrugana i ba,a
se kao
,_
otpad. Stema raevastog merila sa veCim rasponom zove 50 dobra S I roJUJ, a ana S3
manJ lIn 1010 st~alla. Kad merila sa c!epovima (sl. 2.5) je ohrnuta: fep manjeg pretnika
odgovara dobra] . a veteg prefnika lo~ oj strani.
gde je D aritmeti~ka sredina krajnjih vrednosti jedne oblasti precnikD , npr . .z.a oblast
pre ~nika 18 ... 30, D = (18' 30)1 / 2 = 23,24. U domenu mom od I .. 500 mm inn 13
oblasti pre ~ n ika. Visina tolerantne zone zavisi ad pretnika i kvalltcta . K\':iliteta ima 10
(ad 0 ,1. 0, I , ... 18). U tablici 12.4. 1 u Dodatku dale su tzv. osnOl'lIe IOltrancijt. Za
kvaJ itete ad 0.1 ... 4 to su empirijski dobijeni brojevi , a od kvaliteta 5 18 brojevi
dobijeni mnotenjem jedinice tolerancije faktorom kvaliteta. Npr za kvalitet 7 i ob13s1
p re~ nika 18 . . . 30 jedinica lole rancije i = 0,45 ' n .24 1/l + 0.001 13.14 = I.31 ~.
fakt o r kvaliteta je 16, pa je osnovna tolerancija i· x:: 1,31 16:: 20.92;:: 21 p .O'·3j
broj nai3Zi se u tab. 12.4. 1 u Dodatku.
Sistem toleran cija [SO dolazi do svog pun ag izrataja prilikom skJapanja delo\"J.
Tada je, zahvaljuj uti toleran cij ama, mogute sklapanje delava izrademh bilo gde, bez
ikakvog naknadnog pade~a vanja. Om agutena je serijska iii rnasovna proizvodnja
Prilikam izbara talerancija u yeli sa skJapanjem postaje dvc mogutnostJ ledna je
kada se za atvare usvaja polotajna olnaka H. za koju je Ad = O. pa se teljeno nalega.nje
posti1.e zavisno od izbora poloiaj ne alnake stabla. Ovakav sis tern nalaganjJ zo,,·e st
sisremom zajednickog o n'ora ili sisremom zojednitke IOltrancije unulrJ.1njt met (d
2.6). I d rugi, koji se re tko primenjuj e, kod koga sc za stablo usv'jl polot.1jna oznaka h,
z.a koju je a ::= 0, p3 se t eljeno naleganje oSlvllruje izborom polotajne ozn3ke ol,·on. (ho
je sislem sflaponja sa =ojednickim stablom iii =ajednitkom to/erotlc/jom spo/Jn~ mtrl
(s!. 2. 7).
Hit Hlp
51. 2.6 _ Sislem skJapanj:a S3 z;ajcdnilklm olvorom (polotajn!l oznaka Olvora uvek je II)
Plh Rlh
SI. 2.7 - S~tem $kbpanja sa zajednil:kim stablom (polotajna oz.naklllilllbl3 uyckje II)
Posloje lri vrste naleganja: labavo, kada je precnik stabla uvek manji od precnika
Olvora, sklop je labav; neizvesno, kada je u ekstremnirn sluc.ajevima precnik stabla yeti a
drugjpul manji od olvora, sklop je prelazan: i cvrsto. kada je precnik stabla uvek yeti
od precnika olvora, sklop je tesan . Sklapanje se U ovom poslednjem slucaju mi ili nasilno
ili se dec sa otvorom zagreje taka da se otvor prosiri ill se sta610 oWadj i ono se suzi pa
se sklapanje lake ostvari. Pod pojrnom rwleganje podrazumeva se medusobni odnos po'"
louja tolerantnih zona slabla i Olvors.
Toierancija fJaleganjo nanosi se za lab ave skJopove nallic od nulle linije i iznosi
Zg - ld = Tr t To. gde je Zg najveti zazor, Zd najmanji zazor , To toierancija stabla (oso.
vine) , a Tr tolerancija otvora (rupe) (sl. 2.8). Za Cvrsta naleganja tolerancija zazora
(prekJopa) Pg - Pd = Tr + To nanosi se od nulte linije nadole.
32
2.2. IZBOR TOLERANCI1E
Izbor tolerancije predstavlja za konstruktora vrla odgovoran pono. Suvi!e fine to·
lerancijc z.natno poskupljuju proizvodnju, a u nckim slufajevima mogu biti i neizvodive .
dok , Opel, suvije grube tole rancije dovode u pitanje ispravno funk cioniianje nekeg
s.kJopa . 10$ uvek trofkovi proizvodnje zavise iskljut ivo ad kvaliteta (tolerancije. visme
to)erantnog polja), ali ne i od polotaja lolerantnog poJja. Kvaliteti I .. 4 primenjuju se
pri izradi memog mla i u precilnoh mehanici , od 5 ... 11 z.a spoljne pret nike , a od
6 ... 11 za unutraJnje prec!!nike u OpUem maSinstvu , a ad 12 ... 18 prj prcrizvodnji po-
luproizvoda. Na osnovu naznaeenog kvaliteta odrel1uje se m!1!ina oa kojoj te se obrada
izvditi. Ked najrnodemijih m3!ina alatki, kod kojih s.e obrada vrii primenom elektronike
tr~kovi proizvodnje oe z.avise ad kvaliteta.
Karakter nekog naleganja zavisi od srednjih mera skJopnih deloVii . U proizvodnJI
najvet i broj komada koji se izral1uju izraden je sa srednjim merama ill sa merama mo
bliskim srednjim merama . S tim u veri mogute je da se neki uobic!ajeni sk.lop zameni ne-
kim drugim, grubljim i jeftinijim sa stanovi!ta proizvodnje , na ovaj nac!in : nen je npr
=
uobitaj.ni sklop ~ 50 m /[7 za koji je srednji zazor Zm 50 ~m (sl. 2 .9) Ako so sod.
mesto polja In upotrebi polje H8 treba potraiiti ana polje za stablo koje te obezbeditJ
srednji zazor blizak srednjem zazoru ad 50 JLIIl. To se Vl1i na ovaj jednostavan nac!m:
iz slike 50 vidi daje Zml = T,, 12 + bll l+ Tol 12 = 12,5 + 25 + 12,5 = 501ffil Ako" I
za osovinu usvoji kvalitet 8 bi~e la l 2 1= Zm I - T,2 / 2 - To2/ 2 = 50 - 39 / 2 - 39 12 =
= I t ,urn, odn . - 11 ,um. lz tab . 12 .5 u Dodatku vidi se da je najblita vrednou a,2 =
=_ 9 ,um Uo odgovara poloi.ajnoj o7.naci g. Srednji z.azor Zm2 je z.a sklop sa naleganjem
H8/ g8 4 8 !J1Tl, !to je bUsko zazoru ad 50 Iffil·
Od svih mogutih kombinacija naJeganja ISO je izdvojio sarno neh , a od oVlh ll'
dvojenih prvenstvo pri izboru dao je z.a 17 naleganja u sistemu zajednitko! otVOf1. i 1J
u sistemu zajednitkog stabla.
H8
H7
o '"'" 01 CO
~
o
<:>
'"'" It\
It\
....
01
'" (7 g8
51. 2.9 - limen:! sklopa ~ rlllljlm lolcnnClJama lklopom s.a JfublJun tolcrancijam&
(lcnlitetl1 umenJeru su. Icnhtefltna 8)
JJ
Tabticn 2.1
Preporucenil ,wleganja
Tabtica 2,2
Pn'meri primene raznih vnta na/eganja u sistemu zajednickog otvora
A) lab,lV3 nalcg:lnj:l
H7m Za klizna letilu malina nlatki. ~ letitia bregastih osovina, kardansltih vtatila, 13
lculisne lclizD~ e u meh3nizrnima
H7 / g6 Za I1ksij3ino pomerljivc zuptanike i spojnicc, UI leliitl1 molornih poJuga, za klipnc
~ntiie, Z3 sldopovc clcscent.:ua i ogrlicn
H7 / h6 Z3 slclopove dvodelnih leiijta , Z.1 poklopce rcduktora , t.:l pomcrljivc zuptanike i
spojnice, za ce ntrisanje spojnica i cevi, :z.a z.am:ajce sa tnngenlnim klinOvtJ1l3
H8/d9
Z:a kHpne prstenove u kan3lima, UI brzohodll Idizn3 ie1iiu, za pJand!e.re pumpi,
za Je!ula poljoprivrednih malina, z.a Idi.sta turbogcneratora
H8/f11
Za ak.sijalno pomerljive zuptanike i Spojfll CC, za ukrsne glave u vodicama, ZIl Ie!i! ta
Obrtnih pumpi i vcntilalora, za zuptaste pumpc
HS / hS
Za prstenovc z.a poddavanje, za lc1ijta poljoprivredfllh nU!inil i dizallCil. Z.3 C!ivij~
H9/e9
U eentrisanjc, z.a uictnjllte, z.a lcfina vodctlh vrctena suuga, za vratila sa vilc oslo-
naea, za c!awe prednjih lotkova na motornim vozilima, za vtatil3 prenosnika
HJ I / all Za ve!aljke gibnjeva, z.a ruk-avec u lc:b!tima vrala lotgta
HlI / bll
HlI /cll Za lefiJu grubih poljoprivrednih malina, ta osovinicc kotionih poluga na vozilima.
t:l Osovinict nil vralimllloii!I:l, o$ovinice; u~lavljata
HlI / hll
Za distancione prstenove na vratilimll, z.a slepc navrtke , zn osoviniec l.glavaka
34
Nastavak labtice 2 2
b) Neizvesnn nalcganj3
H7 /j6 Z3 postelj ice u klipnj3~3ma motora. ZlI jcdnodeln~ PChlcljicc koj..:: w: ~c 10 mc-nJ;tju
H7/k6 Za ~UP~3~1k1! na vr.lhlima Shuga. za n~vljlV3nje k.ijl~nib. zarJUJoJo I wblJe oplcre-
eelllh rU~IC3. 1.:1 pod~cnc ~Ivlje
H7 /n6 ~ kosulj.i~1,\ u dlindnma mol ora, 1.:1 vczu ck...ccnt3f3 ~ vra llhrru . ;u podelc:ne tavrl.
nJe, za letdnc ~aurc u kufiC3ma redukl0r.l
C) Cvrsta naleganja
H7/r6 ~ ~3nduie vagon)kih I lokomotivskih to.tkova. 7..3 venee pu'nih zuptllllb 11.tJ1;1\-.
IJelllh n3 lotkovc od swog hva, Z3 OSQVIllIC< U klipc)VJm.:a mOiora u. unulfunjlm Q.
gorcv!l..IlJc m
H8/u8 Za vcne(! i gl:lvtinc zuptanik:J. z.a :z.amajce. III u~vrltivanjc \pojma nl Yf:aliluna bel:
H8/x8 upotrebe klina. za presov::lJlc sklopovc r3Zhc!itl! namenc
gde ie:
a [OC- I I _ temperatumi koeficijentlineamog li renja, odn. slruplja.nja.
I [mm1 - dutinska mera na temperntun to . I
'1 [OC I - temperatura na kojuje deo zagrejan ili ohladen.
35
SL 2.10 - Utic:aj !(!mperatume ptomene nl ka.n.k:ter sklope
P rim e r 2.1: Sklop klipa ad lake legure i cilindra ad sivag liva treba do. je na
radnaj temperaturi ¢ 50 H7 / g6. Pita se kaje naJegllnje treba propisati no. osnovnoj tempe·
raturi od 20°C, aka je srednja racina temperatura klipa 150° i srednje radna temperatura
cilindra HXloC. Koeficijent a za laku leguru za klipove je at = 23,4 . 10- 6 °C- 1 , a za sivi
liv <rc = 9 . 10-6 °C- 1 • Na sl. 2.1 1 prikaznna su tolerantna polja spregnutih elemenata
na radnim temperuturama i njihov polotaj na osnovnoj temperaturi. It slike se vidi daje
H71g6 S'"
t -to ..,
'
_JlII_~
" 0 H7/c6
O· 0'
'tl e
..,d-
<I
O
- I
t k-lO
36
Kad se ove vrednosti uvnle u gomju jedna¢inu dobija s.e
1150 H7 / c6
Iz s1. 2. 10 i 2.11 se vidi da temperatume promene ne utitu na promenu visine tolerant-
nih polja, odn, n. kvalitel.
.y
O~--+--+--~++--T-r-~.-
I
-y~--------~--------~
51. 2.12 _ UVl'tan prc~k ncuvmna ob",l1cnc povrilnc {hnJYwo'l) na.rtfcttntDOJ dwnl I iIO I
I n
R
•
= III 0J Iyl-<u '" 1: I)" It" ,
1
R.1J0111 0.012 0,Q25 0,05 0,1 0,2 0,4 0,8 1,6 3,2 6,3 12,5 25 50 100
K1ua
hrapavosti I 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
T.bUca 2.4
Klosa povrlinske hrapavos/j zavisno ad IT kvaliteta
IT l"Vlllitct 5 6 7 8 9 10 11
K1asa povr-
tirukc 4 ... 7 5 .. . 7 6 ... 8 6 .. . 9 7 .. . 10 8 ... 10 8 ... II
hrapavosti
Napomen:a lIZ tablicu 2.4: MlInjim mernmn odgovarnju manje vrednosti povrsinskc hrapavosti i obrnu-
to. Npr. za kvnlitet IT 5 i za d c 3 . .. 18 odgOvrull kM 5, a Z.1 d= 80 .. . 250 k13~3 6 , :1 prcko 250
llis< 7.
Tablica 2,5
NaCin izrade zavisno ad IT kvalilela
IT kvalitcl SpoljJ!ne povdinc UnutrnJnje povdine
I Gl.acanje,lepovanje
2 Glacanje, lepovanjc
3 Lcpovanje. honovanje
Glacanjc, lepovanje
4 Lepovanje, honovanjc
BruJenje
Rnvrlanje
6 Fino ~lrugtlnje. bruJenjc
7 Fino slruganje. bru!cnj c
Fino slruganje. bru!enje
8 Fino slruganje. bru~enjc
Struganje, grubo brmenjc
Glodanjc. struganjc. prosccanje,
Ijtdtenje, izvlacenjc
9 iSli~kivanje
g1odanjc,lcndisanjc
10 presovanje
11 Izvlatcnjc, struganjc
12 Struganjc, ptesecanje
Valjanje, Sl ruganje,
13 presovanjc Siruganjc, prosecanje
14 SLIuganjc. prosccanjc
Rucna obrada, rendidanje.
stluganje Struganjc. prOScC3njc
15
Kovanje u kalupu, livcnje
16 u kOkiti Kovanjc u kaIupu. Iivcnje
u kokili
38
2.5 TOLERISANE MERE U NlZU
Tolerisane mere u OlZU javljaju se kada je potrebno da se dva ill viSe delava sa
tolerisanim merama sklope sa nekim lretim delom . Najveta mera trettg deb biu tada
jednaka zb iru najvetih mera. a najrnanja zbiru najrnanjih me fa komponenata. Aka Ie sa
M oznati tolerisana mera, l1 sa N njena nominalna mera, mo1..e se napisati
gdc je a i ad gomje i donje odstupanje. K.o Ito jc vet objalnjeno smo ad ovih odstup'.
nja mot~ biti vete, manje iU jednako nwi.
Sabiranje tolerisanih mera vrii se taka Uo se nominalne mere saberu. gomja odsru·
panja saberu j danja odstupanja saberu:
Kaa Uo se vidi kad mere Ml menja se pri izostavljanju zagrade polo1aj i predznak jednOl i
drugog odstupanja. Tolerancija T, = • \ - ad 2 - (ad I - a,2) = I&.\ - ad I + ',2 -
_ 3 2 = T + T • kao i kad sabiranja. 'bdstupanja su uvek sa predznaJcom (v. Tab. 12.S
d t l
i 6).
P rim e r 2.2: Za prikazani dec (51. 2.\3) sa funkcionalno va!rum merJJ11' a
i b treba izra~unati meru c. pogodniju za merenje od mere Q . kOJa te obezbedJtJ. p<:JIlo-
janje mere a. Zadate mere su a = 20h9 i b = 70h6.
• c
+0.022
Sa ovim vrcdnostimll. mCT3 C = 50
+0 ,00
Proycra:
+0,022 _ - 20119
M,=M - M,= 70 _ . ) - (50 ) = 70 _ 0 ,03 - 50 _ 0,022 -20 _ 0 ,052- .
b 00
Ovakva zalllcna mera mogU(~a je sarno tada kada je tolcrancija mere koja 51! zam cnjujc
(mera a) veta od tolerancije druge mere (mera b), jer je razlika ave dYe tolcrnn cije tolcran-
cija nove mere (mera c).
Kao UO nema apsolutno tatnih mera taka nema ni apsolutno ta ~ nih oblika, a ni
polotaja. Odstupanja se javljaju u raz.nim vidovima, "pro kao oV310 05t, konj i!nos t , odstu-
p:mje od ravni. ad paralclnosti. ad pravog ili nekeg drugog ugla , od koaksijalnosti itd .
SV3 ova odstupanja posledica su nesamene izrade odnosno ab rade dela va. U radu m a!ine
raditice javljaju se rami oblici grdaka kao npr. one koje su posledica pohabanos ti le1iUa,
ili vodic3 , lupeanika itd . !to mot e dovesti do vib racija; tu su zatim g re ~ ke kojc po ti~u
od upoucbljcnog al3t3 i njegove net3~nos ti , od uticaja susednih ma!ina i njihovih vibra·
cija. lemperatume promene u toku rada ild.
Ods tupanja oblika lubaca lup~anika. l avojnic a zavrtanja i mera kotrljajnih le2i! ta
obuhv3cena su poscbnim standa rdima.
40
3. KLiNOVI
II-h'
tga= - - (sl. 3.2).
I
S1. 3.1. - Veza vratila i zupCanika kukastim klinom (1 - vratilo, 2 - zup/!anik, 3 - ku-
kastI klin, 4 - glavcin. zupCanik.: strelic. pokazuje k.ko treba usmeriti udarce ce-
kiCa u cUju izbijanjs klina).
2 ---------- -----,
,
------------------
- ----- 1
.,1L4========l-::t
I
~l F--- j
51. 3.3 - Prost! DOrmaIn! kilo
1.2.2 UZDuZNl KLINOVI SA :-'AGlBOM
Ova vrsta uzdufnih klinova
ima na spoljasnjoj strani nagib
1 : 100; izuzetak cine tangentni kli-
novi kojima je nagib na bocnoj
strani. Kada je veza klinom pravil-
no izvedena, boI'ne mane ne uCe-
stvuju u preno~nju obrtnog mo-
menta (izuzev tangentne klinovel,
vee samo spolja1;nja i unutra1;nja
strana na kojima vlada jak povrSin-
ski pritisak kao posledica prisilnog
zabijanja klina u Zlebove (napon-
ska veza). 0 glavniro oblicima uz-
duZnih klinova sa nagibom date su
glavne karakteristike.
Sklop vratila sa glavcinom
treba da bude cvrst, jer bi kod 'a-
bavog sklopa, usled naponske veze,
doslo do ekscentricnog pomeranja
glavcine u odnosu na vratilo. Uobi-
cajeni su sklopovi H/k i Him. 51. 3.' Izrada lIobo rAvnun!kbnun p,daIom
Prosti klin (51. 3.3) upotrebljava se Kada ;e klin pristupacan sa obc
strane: klin se zabija sa zadnje, a izbija sa prednje strane udarcuna. Pred-
nja i zadnja strana su raYne. Zleb u vratilu . kOjl se izraduje gloda!ljem
pomoeu ravnog Zlebnog glodala (51. 3A), mora bit! do\·oljr.o dugacak radi
izvlacenja klina (51. 3.5); iJeb treba da Je najmanje d\'aput duil od kltna,
Ij. Z'>2Z.- ne racunajuci tu prelazna zaobljenja u ziebu (51. 3.11 3.5), uko-
liko vratilo nije podebljano na mestu veze 151. 3.6).
Po polozaju prema vratilu i po obliku popreenog preseka razlikuju se:
prosti normalni klin (sl. 3.7), prosti tetiml klin (51. 3.8), i prostl izd:JbljCnI
klin (st. 3.9). Najcesce se upotrebljava normalni klin. Tetl\~:n. a pogoto\'O
izdubljenirn klinom ne moZe se prenositi potpun obrtni moment kojl od-
govara vratilu.
Podaci 0 merama prostog klina nalaze se u tablici J 1.
KIm sa kukom (kukasti klin - sl. 3.1 i 3.10) upotrebIJa\"l! !'e kad:l je
veza pristupacna sarno sa jedne strane ; kl:n se zabija I izblJa sa zadn)e
strane na kojoj je kuka. Kuka sluzi za iz'.'lacenje. i.bljan je. Radi bezbed-
nosti personala kuka se obicno pokriva kapom , Da bi se \rukasti kim mc-
gao izvlaciti po potrebi. treba predvldeti dO\'oljno dugacak zIeb.
1 kukasti klin moze blli izveden kao normalni. letn·;.1 I izdublJeni
43
(>21.
S1. 3.5 - Prostl normalnl kiln u veu (prama .trellca pokazuje smer
zabljanja, 8 puna stner lzbljanja kllna)
II I
SL 3.9 - IzdubIJenl Idin
st. 3.10 - KIln .. kukom
44
TabU•• U
Uzdldnl kllnovl
Mere u mm
Pmno JUS M. 0 .020. 011 1 OU
Olvor u ,laVelnl
Pre ~ nl k vrotlla Normalnl kiln I Tellvnl I.dubl)enl
kiln be. naglb. kiln kiln 11 normllnl II kiln btl
kiln na,lbt
d b Ih I I I hi b h I b h f r f. f.
10 121 4 4' 2.4 7 1 d 1,3
Iznad 12- 171 5 b 2,9 8
+
d + 1,8
17- 22 6 6 3,5 9 d 2,1
22- 30 8 7 4,1 10 8 6 1,3 8 3.5 3,2 15
+
d + 2,4 d + 3,2
30- 38 10 8 4,7 12 10 6 1,8 10 4 3,7 19 d + 2,8 d ... 3,7
38- 44 12 8
- 4,9
-12
126\ "7.8 -12 - -
4 3,7 22 d + 2,& d + 8,7
44- 50 14 9 5,5 13 14 6 1,4 14 4,5 4 n
50- 58 16 10 6,2
d + 2,9 d + 4
I~ 16 7 1,9 16 5 4,5 2\j d "- 3,2 d + 4J
58- 65 18 11 6,8 17 18 7 1,9 18 5 4,5 33 d ... 3.S d ... 4.1
65- 1S 20 Il 7,4 19 20, 8 1,9 20 6 5,6 33 d i· 3,9 d ... U
- - 8,5 -22 -1- - - -,-
75-
85- 95
95- 11 0
85 22 14
2.\
28
14 8,7
22 9 1,8 n 7 6,5 43
25 25 9 1.9 25 7 5,4 4S d + 4,&
d + 4,8
I d + U
d ... e,4
15 9,9 28 28 10 2,4 28 7,5 6,9 55 d + 5.4 d + e.g
110- 130
130-I SO
32
3ti
18 11 ,1
2uI 12,3
32
36
32 II 2,3 32
36 12 2,8 3&
8,5
9
7,9
8.4
65
15
d -
&, 1
d + 6,9
I d ...
d + U
8,4
-1--
150- 110 40 22 13 ,.~ 40 40 14 4,0
17U-200 45 15
-1- - - '
d "- 7,7 I
15,3 44 45 16 4,7 d + 8,9
200-230 50 28 11 48 SO 18 5,2 d + 10,1
730- 260 56 32 19,3 51 d + 11,8
260-290 5J 32 19,5 60 d + 11 ,5
290-330 70 36 22 68
- - - - - - d + 13,1 I
330-380 80 4U 24,6 75 d + 14,.\
380-440 27,S d T 1&,6
90 45 d ;. 18.7
410-500 100
1 :
50 30, 4
I
Nnpomen e uz tnbllcu 3.1 :
1) Uobl~ajene su ave vrednosll .. dullnu kllnovo : 14, 16, 18, 20, 22, 38,21. II. ..
40, 46, 60, 56, 63, 70, 80, 90, 100, liD, 126, 140, 160, 180, 200, 220, 260, 280, 115, .... 800.
2) VI. lno h merl se .a prolU I .oobllenl kiln no debl)em laoju (II. J.J I 1.11), a ..
kiln sa kukom no odstoj.nju h od unutraln). atrane kukl (.1. J.10),
3) Zno~.nje reel "otvor gloveloe" f. luozl I••1. l.lS; f. mlr! " na dutaD Iaaju.
Na crtd1ma trebn redovno ozna~ltl vred.nosl/. 1 b u .llvetnu. Zna¢enjl dub1De ~
/ l.lazJ Ix , I. 1.14.
4) Ivle. kllna Ino,U so po poirebi .RSeei (zoko, Itl), a Ivl« tlebova ""obUU.
6) Rodo Ie prl radu jovljaju udarl III kad. Ie eello mtnlo amer obrtanj. """"
lie nam t.!itltl d V D klinn, pom e rcn ~ za 120' po obimu.
6) Zna~enjo oznaka b, Ii, hi, d I f vldllo na 11,3.7, J,8, 3,9, 3.1Q;. lol, J.t) I. po-
lupre~nlk Izdubljcnja kllnu.
7) ToleronclJsko pnlj. r.lrlnc kiln. jo h9, Ilrino !leb. u 1I.,·elnJ .. klln 14 11111-
born j. DI0, xu kiln tcz nnsibo j. P9 111 J9, 0 ... lleb u vratU u P1I1I1 Ng, p~a n=onl
45
· klinu nalaze se u tablici 3.l.
Podacl 0 kukastom bl'ava se kada ni sa jedne njegove stra-
Zaobljeni klm (s1. 3.11) upotr~. '~n'e ni za izbijanje; zaobljeni klin se
ne nema podesnog mesta ~: z;a':e ~ati~ naglavljuje tocale (glavcina). Zleb
najpre umeee u Z!-eb u vra u 'k koliko i klin i tacno je izraden prema
je u ovom SlUC8JU dug~~ !~\~obljeni radi lakSeg navlacenja glavcine
obliku klina.
tocka. Za KraJeVl
izradu zIeba upo t re bl J'ava se ceono zlebno glodalo (sl. 3.12).
J m
'\
r , - ' -'- '-'J
l I,
I
SI. ] .11 - Zaobljenl kiln
...,
"tl
SOl.,. 630
631.,. 800 I
I \ N
INN
Nil I
ITT
T ~I S
I kl~n I I kl~n
fl<b fleb
d I I I b I f d I I I b I r
60 7 19,3 1 1,5 410 30 108,2 2,5 3
80 I
70 7 21,0 1 1,5 440 30 110,9 2,5 3
8 24,0 1 1,5 460 30 113,6 2,5 3
90 8 75,6 I 1,5 480 34 173,1 3 4
-- ---- ---
100 9 28,6 I 1,5 500 34 125,9 3 4
110 9 30,1 I 1,5 520 34 128,5 3 4
120 10 33,2 I 1,5 540 38 138,1 3 4
130 10 34.6 1 1,5 560 38 140,8 3 4
-140-
II 37,7 I
- - --
1,5 580 38 143,5 3
-4-
ISO II 39,1 1 1,5 800 42 1 .~3 ,1 3 4
160 12 42,1 1,5 2 620 42 155,8 3 4
170 12 43,S 1,5 2 640 42 15M 3 4
--
180 12 44,9 1,5
- - --
2 660 46 168,1 3
-4-
190 14 49,6 1,5 2 680 46 170,8 3 4
200 14 51.0 1,5 2 700 46 173,4 4 5
210 14 52,4 1,5 2 720 SO 183.0 4 5
--
220 16 57,1
--
1,5 2 740 SO 185.7 4 5
230 16 58,S 1,5 2 760 SO 188.4 4 5
740 16 [,9,9 1,5 2 780 54 198,0 4 5
250 18 6l,6
. 260 - 18
2 2,5 800 54 200,7 4 5
- - 66,0 2 2,5 820 54 203,4 4 5
270 18 67,4 2 2,5 840 58 213,0 4 5
780 70 72,1 2 2,5 860 58 215,7 4 5
20 73,5
- -20
290
300 i4.8
2
2
-
2,5
2,5
880
900
58
62
218.4
227,9
4
4
5
5
320 22 81 ,0 2 2,5 910 32U,6
340 62 4 5
22 83,6 2 2,5 940 62 233,2 4 5
360 26 93,2
-380 2695,9
2,5 3 960 66 242,9 ~ 5
2,5 3 980 66 245,6 4 5
400 26
Napomene uz tabUcu 3.2.
98,6 2.~ 3 1000 66 248,3 4 5 I
1) Klinovi se mogu namestlU ns razmnku' 1800 po obimu, kado bi se zbog raZIna ..
ka cd 120' javljale Ie!ko~e pri monlall (81. 3,1~).
21 Naglb klloova je na bofnlm slranama I Imoll 1:100,
3) Za prefnlke vrailia kojlh nema u labllel, uzlmaju se Z8 dubln. tlcbova f vre-
dnosU kOje odgovaraju prvom vet:em prefnlku, a Airina !leba odreduje se po obroscu
b-V I(d f}.
4) Oznake su date na aI. 3,1~ I 3.16,
48
Tabllca 8.3
-,: - - 'tl
I t. J
t
51. 3.2 1 - Oknlgll S1. 3.22 - Zaobljeni slobodni klin bez nagiba
kJJn (elvija)
fkmT ftZ(/~
--- '--- '---.---
---
r 1--- - - -1-
I.
51. 3.23 - Prost sJobodni kJin bez nagiba 51. 3.24 - Pri~rSceni zaobJjenl
klin bez nagiba
Podaci 0 klinovima bez nagiba nalaze se takode u tablici 3.1; za ove
klin ove vrede jednake mere kao za normalne klinove ,a nagibom, izuzev
mere za otvore giavcina.
Kod klinova bez nagiba proveravaju se
ponekad naponi smicanja u materijalu klina,
kao i specificn i povdinski pritisak na dodir-
noj povr:;;;:i klina i glavcine.
Napon smic:rnja
r
'
=!.--
A
= ~~rd'
b · l. -
ISO
udarima
I
,
/-.
--
udarima
50
Klin bez nagiba za
cellk
80 53 I 27
{vrsto vezivanje Hveno gvoiOe 30
SO 40
I VoJeci kli" bez nagiba ~elik
51
· tn" 2a pri~vr~civnnJ' e kllnova bez nagiba nalaze se u
Podae! 0 zavr Juna . diz' d t j
lsblici 3.5. Detaljan crtd zavrtnja i otvora zavrtnJa za 0 8nJe a e na
sl. 3.26.
b
d
TabUc> s.s
Zallrmji =a klinolle bez 1tagiba
Premo JUS M.C2.060
~1"e re u mm
Otvori u kllnu , Lavrlan)
-
Prosek kiln. ' ,
b I II I 0, , d,
, c I , I d I I
Segmentni klin (Vudra{ov (Woodruff) klin , s1. 3.27) Idi u zlebu seg-
mentnog oblika, izradenom ravnim z!ebnim glodalom (uporedi 51. 3.4). RUn
je prost. Vratilo je znatno oslabljeno relativno dubokim zlebom . Segment-
nl klinovi upotrebljavaju se ceslo na masinama alatkama; prilagodavaju
SE' sam! od se\:-e zl~bu u glnvclni.
52
\. _ _ _----.J
51. 3.27 - 5tiJlltnmi klin
d I I b h9 " h12
I
I
I I 0
I f
- I I.
Izn.ct 3 do 4
4 6
I
1,5
1,4
2,6 I 3,8~
6,76
I
4
7
I
2
I
t
d -
d +
0,5
~,l ,
6 8 2 2,6 6,76 7 1.8 d + O..Q
I
6
8
8
IU
~
3
3,7
3,7
I
9,6Ii
9,66
10
10
2,9
2,5
d +
d +
0,9
1,1 I
8 10
.
3 5 12,65 , --
13
..
3,R
I
d + 1,3
--
8
10
10
12
3
4
6,5
5
15,72
12,6\
15
13
5,3
3,5 I d ~ 1.1
d + 1,6
I lU
10
12
12
4
4
6,5
6,5
15,72
18,57
16
19
5
6
-
d .;- 1,6
9 • 1.6
.
12 17 5 6,5 15,72 16 4,5 d - 2,1
12 17 5 7,5 18,57 19 I 5,S d t ~.l
12 17 5 9 21,63 22 7 d .. ~.~
18,57 I!i I 5,1 d 1 2.':>
17 22 6 7,5
21,63
I 22 ! 6,6 d .... ?;,
17 22 6 9
-- 7,6 d ~ 2.5
17 22 6 10 24,49 25 I
I 8.6 d + 2,\
17 22 6 11
9
27,3.1
2 1,63 I
28
22
I
I 6.2 I d • 2.9
22 :10 8
11 22,35 28 8,2 d i- 2.9
22 30 8 d .. 2.9
22 30 8 13 31,.\3
27,35
I :t! I
---l----
28 i.8
10,2
--
d + 3,3 I
30 28 10 11
13 31,.\3 32 9.8 <l ... 3.3 I
30 38 10 J
- I
46 12, d
30 38 10
I 16 .\3,08
I •
Naporoene ua tablicu 3.6:
1) Dui!ne I 50 rafunom Qdn!deoe.
2) Tolerancijslto poIje sa IirII:w b ~ bi, • sa v\o!I>D h ~ bU-
3l Znafenje oznph nalazl se na sl. 3..:!7.
S3
S.U OBELEZAVANJE UZDUZNIH KLINOVA
51. 3.28 - Klin za podesavanje polozaja 81. 3.29 - KUn za podesavanje posteljice
posteljice u glavi motome poluge, sa u gIavi motome poluge, sa dye navrtke
dva zasebna zavrtnja
._._._L._._
51. 3.30 - Konstrukcioni crtei ukrsne glave sa popret:nim klinom
Prt~A-A
-0 :.:
::.:: ~
: I
r I I
.F
F F
p=-=-
A, bd,
a na povr~ ini A,
p~ -F = - -F- -
A, b (O-d,)
pa se iz ovih obrazaca lako d ' .
uzima da je debljin kIin b ~ogU 0 redlti nepoznRte velicine; obicno se
ravnomerniji potre~ . a d -ljId" a IjI=O,25+0,32. Da bi pritisok bio §to
tacno pode§~e . no le a povr~Ule naleganja budu dobro obral1ene i
S6
SI. 3.35 - Rupored alla na Prelecl 1tIJ-
SI. 3.36 -
kllnu na Wo1en.l Imlcanju
bh'
Po~to je otporni moment W pravougaonog preseka W - - , bi~e lz-
6
raz ZB odredivanje vlsine klina
/I = , ! 3FD
Y4bdq'
Kako je presek kline gotovo redovno pravougaonik sa zaobljenJm m-
jevlma, trebalo bl odrediti otporni moment ovakvog preseka ta~o; medu-
tim, dovoljno je kade se re~Wla sa srednjom vlslnom pravougaonika h..
(91. 3.35) pa ovako prora~uneta visina malo pov~a zOOg zaobljenosti kJ.lna
ns krajevlma. Vislna I'. je visina klina otprillke u sredini veze : na j~om
kraju klin je vl!l, na drugom nlfi zOOg naglba, tj . h'>h>h". Vlsine h' I hM
BU konstrukclone vrednostl, a I'. je Clsto ra~unska vrednost, nepolrebna za
lzradu klina u radlonic!.
Klin je oslm toga lzlo!en i smicanju u dvema ravnima (s!. 3.36 -
pomenute ravnl BU ta&ama oZDa~ene). NajjsCl je napon ad smle&nja:
SF SF 3F
r---_--.-
, 2·2,4 2.2M 4bh
gde je A - Ill'. povrtins jednog preseka lzlofenog smlcanju. Medutim. na-
pon ad smic&nja je matno slabljl ad n.pona kojl poti~ ad savljanja PI _
,.loga kl ' ovi obicno ni ne racunaju. na smicanje. Iskustvo je pokazalo da
'e klm, m , savlJa
zbog iznenadnih preopterecenJa, .' pre nego •XI 0 poc·ne Proces
smicanja (odsecanja) . . . •. .
Osim sile F koja deluje popreko na kim za vr~me rada, 1~I.ozem SU.'
klin i delovi koje on vezuje prelhodnom. naprezanJu kOJe police od pn·
nudnog zabijanja klina. Stoga je. veza khnom naponska veza. Pr~thodno
naprezanje postoji, prema tome, 1 kada delov~ vezanl .klm?~ mlru)u. S,la
F, koja stvara prethodno naprezanje. dodav~ce se sill F .'11 oduzlmall od
nje u zavisnosti od nacina delovanJa sile.F: Slla Fa ne mo,:e .se .odredltl; all
se, za svaki slucaj zasebno, moze zaklJuclll da 11 Fo smanJuJe III povecava
silu F; to je vazna cinjenica 1.a Izbor dopustenih napona.
Za izbor dopu.slenih napona radi proracunavanja klinll narocito je
vaZoo poznavati kako se menja ~oprecna slla F za vreme r~da I kakva na-
prezanja izaziva ova sila u vezl. Kao primer neka po~luz\ ve~a ukrsne
glave i poluge klinom: ovakva vez~. nalazl s~ u m~haruzmu . khpn!h ma-
sina (sl. 3.37). U cilindru pame masme nalazl se khp na kO)I . deluJ~ para
naizmenicno (cas na levu, cas na desnu slranu klipa) pa se kllp krece na-
izmenicno pravolinijski. Pomocu mehanizma - klipne poluge, ukrsne gla-
F.
l
6. l.
51. 338 _ Deformacloni dljagram ve,ze kltnom (stanje posle ub!:anja k..Unal
F N
/ i\
F,
F, 1\
\ Ii
, \
I
\
I'
F,.
1/
V 1\ III~
' .
r- l/
1/ F.
r;
1\ F. ill"F'-
.'
6,r .6,(
I\I!II It
" 0 A. J. 10 '
60
iii pri ulazu poluge u vezu pa je tu poluga stanjena (sl. 3.40) ili je, naJzad,
ceo zavrSni dec poluge koniean pa je naleganje ostvareno dull toga konu-
sa (sl. 3.41 - najcesei slucaj).
Pri izboru obLika i polozaja klina treba se r ukovoditi .teznjom za sto
prostijom izradom i obradom i sto povoljnijom raspodelom napana i na-
stojati da klin bude pristupacan. U tome pogledu bolje je birati kiin
sa jednostranim nagibom i sa zaobljenim krajevima, s(o Je vee ranije po-
menuto . f'hgnutu stranu klina treba tako namestiti da bude u dadiru sa
h h
// ~~
I~
/
/
1 - -._'- - .~
I
./ , / I
/
.
-'i' I, V
"*'
/ /
Ir
vratila, narocito za manja opterecenja (sl. 3.43). Dobra irn je strana jetti-
na izrada kako samih civija tako i otvora u elementima koji se vezuju.
Sem toga koncentracija napona koja se javlja u oblasti otvora manja je
nego kod veza pornorll uzduinih klinova. Ci-
vije se isporucuju fino obradene sa preenici-
rna koji se nalaze u tolerancijskim poljirna
m6, h8 i hll, prema potrebi. Materijal za kru-
te 6vije je celik jocine 370.;- 700 M Pa, za-
Vlsno od namene, a za elasticne Civije celik
za opruge jaeine od oko 1400 M Pa. Podaci 0
eivij arna dati su u tablici 3.7
Civije su izloiene povrsinskom pritisku i
smicanju. Spreg koji se javlja usled.obrtnog
momenta koji civija prenosi teii da Civiju
smakne. Napon smicanja u ugroienim prese-
cima eivije, sl. 3.44, iznosi:
To
r , = -rI <- ru,
..
SI. 3.44 -. Shcm:1 oplc[ctcllj:l 2A __I
clv ije 2
62
Ovde je To [Nml obrtni moment koji se prenosi, A ~ d' - " [m') povr-
4
sina preseka Nvije, a d, [m) preenik vralila.
Povrsinski pritisak nije raspore()en ravnomerno, vee se poveeava
iduci od centra ka periferiji. Ako sc pretpostavi da je ovo poveeanj" line-
arn~, opterecenje civije bice kontinualno po trouglu. Ako se ovo optere-
cenje zameni koncentrisanim silama F, moment koji se prenosi moze se
izraziti na ovaj nacin
To = F . a,
2
gde je U= - d,.
3
Konce lrisana sila F = A . P••• = !!!.d P.~ = _1_ d,d p_.Ovde je A povrSlna
2 2 2 4
4 10 U,6
0,6
0,8
I
2- 8
4- 12
I 2- 8
4- 12
6-
8-
14
18
0,8
I 0,4 0,2 0,8
10- 26 1,6 0,5 0,3 1,1
1,5 4- 16 4- 16 0,6 1,5
6- 20 12- 36 2,S 0,4
2 6 20
12 40 2,5 0,7 0,5 1,3
2,5 6-24 6- 24 0,6 2,1
8- 32 14- 50 4 0,8
3 8-32 4 I 0,8 2,8
lJl-4U 10- 40 16- 60
4 20- 70 6 1,2 I 3,4
5 12-50 12- 50 1,5 1,25 3,9
14-6U 14- 60 24-IUO 6
6
10 1,8 1,5 5,j
16 80 18 80 28 120 6,5
8 32-140 10 2 2
10 20-100 24-100 2.5 2,5 U
32-100 36-165 16
13 28-140 I~ 3 10,&
32-180 40-120 40-230
16 50-230 2t 4 4 I~
20 20 200 50 120
25 5 15,5
50'-200 55 260 18,5
25 60-260 a2 6
30 60-200 70-26U 40 8 21,5
40 80-200 50 10 30,5
80-260
50 100 200
• l4a.linskl etemrnU I
Ako se izraz za moment
uvrsU u obrazac za napon smicanja, dobija se
r,
........ "
~
r
. I '\
<
I I F- ~
!
I I I
I I I ~I
-.
- I - I - I - gj
Q.
~
~&I~ -
d
Ii I I ~I 0- r-
< i I "/
'" d d if
I-
d
51. 3.45 - Vrste flvlJ.
stog) zavdetka preseka vrallia, ina~e primenom ozlebljenog vrallia, iii pri-
menom presovanog sklopa. Prora~un presovanJh sklopova obra",uje se u
Osnovima konstruisanja (v. Vitas: Osoovi mMinskih konstrukcija I, Nau~
oa knjiga, Beograd 1984).
3.S.!.! Obel.uvanje llvlja
Civije se obelezavaju nazivom uz koji se stavlja proizvod precoika i
duZine, zaUm olOaka materijala i odgovarajuci broj standarda.
Npr:
Cilindri~na ~ivija 10.40 - (:.0645 - JUS M.C2.201
Koni~na bvija 10.40 - (:.0645 - JUS M.C2.205 iii
Elastifna Civija 10.40 - (:.2131 - JUS M.C2.230.'
•
'Il
t t - - - ._ ._ ._
•
rj'
1.<;'
Zavrtnji i navrtke, kao i klinovi, vezuju maSinske delove koji se, kad
je potrebno, lako mogu razdvojiti, a da se ne ostete ni oni ni zavrtnji. Za-
vrtnji u sklopu sa navrtkama sluze sem toga za pretvaranje kruZnog u
pravolinijsko kretanje pri cemu se obrtni moment pretvara u aksijalm,l
silu pritiska ill istezanja.
4.1.2 ZA VOJNICE
Zavojna linija postaje kada se npr. pravougli trougao obavija oko ci-
lindra (s1. 4.1); hipotenuza ovog pravouglog trougla ocrtava zavojnu liniju
oko cilindra. Nagib zavojne linije zove se odnos
Ii
tga = -
nd,
gde je: h = visina hoda ill hod zavojne linije,
<I,
d I = pr eenik cilindra, . . ..
a = ugao nagiba zgvoJne limJe.
•• 65
Nacrtana zaVOJOB linija je desna, jer se posmatrani dec zavojnice pe-
nje i Jeva nademo. Kada bl lie penjanje vr~ilo zde.t;na ulevo, dobila bi se
leva z3vojna linija.. . .. .. . .
Kada bi 56 oko cilindra, umesto llruJe obavlJala zlca prOlzvoljnog
preseka (trougao, (rapez, polukrug itd.), dobila bi se zavojnica (navoj, loza)
- Opel desna ill leva u zavisnosti od smera obavijanja. Premo. obliku pre-
seka Z8vojnica se zove trouglastom, pravouglom, trapeznom lId. Primeri
zavojnica dati su ns 51. 4.2, 4.3 14.4.
!
I
I
I
i
b d, b
j
6
d
Na slK' 4'12
_<__ . predst av I'len Je
. presek stvarne trouglaste zavo)' nice znatno
UV=<UI. ao .to se 'di tr . '
profil zavojniee' s~ 'st ougao u pra~om smlslu reci nije zadrian kao
moe nosenja za~j 0 ~ n~e na vrhu 1 dnu profila nepovoljno uticu na
nezgodne su za izrad~ ~ ~;at~neen!rael!e napo?-a i u zavrtnju i u navrei,
vrtnja i navrtke Sto 0 ?tezavaJU pravllno naleganje zavojaka za-
niea oblika na si. 4.I~az~u vrh 1 dn? trouglastog profila zaobljeni. Zavoj-
Sko je i skupo izraditi ovve se zavoJDlca sa punun profilom. Medutiro, te-
potpun dodir zaobljenja ~azaobl)enJa u tolikoj meri taeno da se postigne
~est" vrh profila na zavojeim:avo)c~a zavrtnja i navrtke. Zbog toga je
tako da izm~ dna 'edn 1 zavr .o)a 1 navrtke pravo odsecen (s1. 4.13),
) og zavoJka 1 vrha spregnutog zavojka postoji za-
68
zor - s.lobodan razmak. Takva zavoj:1ica zove se zavojnicom sa skrace.
mm pronlom. ZavoJnIc~ sa skracenim profilom upotrebljavaju se redovno.
Stvarno, I pune zavoJTUce irnaju mir.imalan zazor (rninimalno odstupanjel.
ZavoJ~~e sa punlIrl profllom upotrebice se kada se zahteva hermeticnost
u zavoJclma.
. Dalje, .zavojnice se mogu podelili na proste i fine. Fine zavoJnice ima-
JU manJu Slrmu profila I manji hod pa su zato naroeito pogodne za de-
l?ve IZ oblasti precI~ne .:nehanike ili za cevi sa tankim zidovima, posto
fma zavoJnIca Ima sltmJI profil pa manje slabi tanke cevi i fine delove
masina.
o
---...::.-
( ___ d
o-!-
/ /'
,
'/
H = ~ Pcotg ~ = 0,96049 P
2 2
R = 0,13733 P
72
TabUc. 4.2
D, mm
I-:-:-;--~-:---;---:----- _ _--L-_ . _
10 20 17.122
10 22 19.122
10 24 21,122
10 27 24.122
10 30 27,122
30.122
32,401
3S,404
88,404
41404
R
- --
'8 «,404
K 52 48,404
ij 56 •
SI,zJ6
fi bO ~,zJ6
6 84 ~,206
- 68- - , - - .
1-
m:
67,374 62.580 30,76 6,),290 6 68 63,zJ6
72 71,374 66.,580 34,82 I 69.~190 6 72
76 75.374 70,580 39.12 73,.290 • 6 76
80 79,374 74.580 43.69 77. 290 I 80 7~,zJ6
84
- 89-
83.374
- -
88,371
78,580
82,580
48,50
--
54,86 I
.
81,.190
86.290
IJ 6
84
89
711,zJ6
U.206
94 93.374 88,580 61,63 , 91,290 6 94 8II,zJ6
93.580 96.290 6 99 91,206
99
104
109
9S,374
103.374
10S.374
98.580
103,580
68.78
76,33
84.26
I 101 .•290
106.290
6
6
104
109
~.208
104,zJ6
---
108,."80
--92,60 .
Ill.:no 6 II. 109,206
114 113.374
I 119 118,374 I 13,5S0 101.32 116.290 6 119 114.2116
124 123.374 118.580 110.44 121._290 6 J~4 1111,206
129 128.374 123.580 119.95 126. 290 6 129 124,206
128.580 129.85 131,_290 6 134 129,206
~I
133,374
---
139 138.374 133.580 140,14 136, ....290 6 139 134,206
144 143,371 138,'.80 loo.f3 141.290 ti 144 139.206
149
154
148.374
153,374
143.580
148.580
153.580
161.91
173.38
185.25
I 146. 290
1.~1. 290
156_190
6
6
6
119
154
I;,g
144,206
1411.206
154,2Oci
159 158,374
- -.- - -- - - 16-1 l59.206
164 I 16.1,174 15l.580 197.51 161. 290 ti
169 I 68,:l7 4 163.580 21ll.16 I tiC, 2110 6 169 16.)06
174 173.374 168.580 223.20 171.290 6 174 169.206
179 17S.374 173.580 2.16.6' 1;6, 290 6 1,9 174.'06
184
--I
183,374 178.580
--
~oo. H
I 181,290 6 I 18 I 1<9.206
1- 186 "911
_
189 ! 188.374 183.580 I 284,69 ---6 - .
189
- -
1~4,m
73
Za narocite potrebe mo!e se Vitvortova fina zavojnlca praviti kao Za-
vojniea sa punim profilom.
Nomina1ni pre~nlk d. ove vrste fine zavojniee je navge zaokrugljena
vrednost precnika zavojnlce d u eelim milimetrima ; npr. zavojnlca prec-
lllka d=44,530 mm ima nomina1ni precnlk d. =45 mm (nlje izraien u eo-
lovima).
Cevna z~v.ojnica Ima sl?lljl prom od tine zavojnlce. Na s1. 4.16 dati su
uPkoredo p,:ofih proste (1), flOe (2) i cevne (3) Vitvortove zavojnice za jed-
na precruk zavojnlce d.
74
TobUco 4.11
I R
R
R
2
2 1/4
2 1/2
59,614
65,710
75,184
56,656
62,752
72,226
58,135
64,231
73,705
11
11 I
11 1 2.309
2,309
2,309
I,H9
1 479
1--.
0.317
0.317
I.H9 r 0.317
R 23/4 81,~34 78,M6 80,055 11 2,309 1,479 0.'17
R 3 87.884 84,926 86,405 11 I 2.309 1.479 0,317
R 3 1/4 93.980 91,022 92501 11 2.109 1.479 0,317
R 3 1/2 1OU.330 97.372 98.851
-
11
I
2.309 1.4i9 0.J17
_0-
R
R
R
R
3 3/4
4
4 1/2
5
106.680
113.030
125,730
138.430
103,722
110,072
122.772
135.472
I 105.201
111.551
124.251
136,951
II
II
II
II
2.JOQ
2.309
2309
2.309
1.479
1.479
1.479
1,479
0.317
0,311
11.317
0,l17
R 5 1/2 151,130 148,172
I 149,651 II
- i - - --
2.309 1.479 0,317
-
R 6 163.8-10 160,872 162.351 11
10
I 2.309
2.~0
- 1.•
1.628
7i! 0,317
0 9
R 7
R 8
R 9
189,230
214,630
240,030
185.978
211,378
236,778
262,178
187.604
213,004
288.404
263,80-1
10
10
10
I UtO
2MO
2.~0
I,' 26
1.626
I,!m
o,.~9
0.249
0.349
R 10
II
265.430
286.764 288.797
-----
8 3.175
-2,0:\3-
I
0.4.16
R 11 290,830
316.230 312.164 314,197 8 3,175 2.033 0.'36
R 12
8 3,175 2.03.1 0.4lo
R 13 347,472 313,406 345,439
370,639 8 3.175 2.033 11.4 )6
R 14 312,872 368.806 0,436
.98,272 394.206 396.2. 9 8 3.175 2.1XSJ
R 15
+-
R 16 423,672 419.606 421.639 a 3.175 2.03.1 0.436
0.436
449,072 445,006 447,039 8 3.175 2.1X'3
R 17 0,436
R 18 474,472 470.406 472.~39 8 I 3.175 2.1133
I
Napomene u.z tabllcu 4.3:
1) Nomlnaln] p~nlk u co1ovlmQ je prlbUlAn unulrUoJl ~JIr. ~vl .
2) Vrednostl U Ul(Todama po mO&U~DOSti l1be1avatL
3, V~nosti u tabUel vate 1 E.Q konJfnu zavojnieu
4) z, je broj zavojnlkn nl du1lnl I".
S) Zna~nje omak. dato je u tl. 4.I.U I tl. '.1.U I DO.t. oj It.
7S
4.1.4.5 Metricka zovojnica ISO
H = +pcotg ~ =0,8660 P
HI2
H 17
", = - H =0,6134 P
24
5 5
SI. 4.17 - Metri~ka zavojn!c. ISO
H,= - H= -O,8660P=O,5412 P
8 8
1
Z=-H=0072P
12 '
1
R=(jH=O,144P
Prema podacima u tablici 4.4 izlazi da je nagib npr.:
~ zavojnicu precnika 1 mm tg a; = 0,25 = 0 095
0,838 " '
za zavojnicu preenika 6 rom tg a; = 5I = 0,059
,35 "
za zavojnicu preenika 24 rom tg a; = 3 = 0 043
22,051 " '
76
za zavojnicu precnika 6
72 mm tg et = - - - - =0 028
68,103 It '
dn - d I
,
d,
I A tlem', Id, = D, I P
I
I D, I H, I
- I
6 4,773 0,179 5,350 I 4,918 0,613
8 6,166 0.328 7,188 1,25
-- -6,617 0,7b7
10 8,160 0,523 9.026 1,5 8,370 0,920
12 9,853 0,762 10,863 1,75 10,106 1,014
16 13,546 1,44 14,701 2, 13,835 I 1,227
20 16,933 2,25 18,376 2,5 17,294 I 1,534
,
24 20,320 3,24 22,051 3, 20,752 1,840
30
36 I 25,709
31,093
5,19
7,59
27,727
33,402 I 3,5
4, I 26,211
31,670
2,117
2,454
42
48
36,479
41,866
10,45
13,75
39,077
44,752
4,5
5, I 37,129
42,587
I 2,760
3,0,7
I
I--
56 49,253 19,05 I 52,428 5,5 I 5O,().I6 3,374
I 64
Napomena uz tabllcu 4.4:
56,639 25,19
I 60,103 6, 57,505
I 1,681
71
Pregled pre~ika i koraka metrickih zavojnica
Mere U mID Prema JUS M.B 0 011
':~ I 1,1
1,4
0,25
0,25
0,3
0,2
O~
0,2
1,6
1,8
0,35
0,35
0,2
0,2
--
2 0,4 0,25
-,
2,2 0,45 0~o
0-
2,5 0,45 0,35
3 0,5 0,35
3,5 0,6 0,35
4 0,7 0,5
5 I 4,5
S,5
0,75
O,B
0,5
0,5 I
0,5
6 1 0,75
8
7
9
1
1.25
1,25
0,75
I
I
0.70
0,75
I
10 .1,5 1~5 I 0,75
-- -- --
II -1,5 I 0,75
--
12 1,75 1,5 1,25 I
16
14
IS
2
2
I 1,5
1,5
1,5
1,25 1
I
I
- - -- 17 1,5
I
1
18 2,5 2 1,5
20 2,5 2 1,5 1
22 2,5 2 1,5 1
- 24 25
3 2
2
1,5
1.5
I
I
--
27 .J 2 1,5 1
30 3,5 2 1,5 I
2
~I
1,5
3,5
33
- - --
35
4
I
2 1.5
1,5 I 1,5
36 3 2
4 3 2 1,5
39 1,5
42 40 3 2
4,5 3 2 1,5
45 4,5 3 2 1,5
48 5 4 2 1,5
3
52
~ 5 4 3 2 I:5
4 3 2 1.5
~ 5,5 3 2 1.5
4
56 60 5,5 4 3 2 1,5
3 2 1,5
78
TahlIea U (DUtavall)
Nomlnaloi pre~ni k
lJvojnlce Korak z~vojnica
I.
1
2. I 3. norma'nel fin i h
slpena prionleta 1 I 11 I 111 I IV I V
64 I
68
65
70
I
I
d
6
6
4
4
4
IL-!-I 3
3
2
2
2
1.5
1,5
1,5
4
1_2_~'_
72
----
I 6
6
4
3
3 2 1,5
I
80
76 75
, 6
6
4
4
4
I 3
3
3
I
2
2
2
I
1,5
1,5
SS 1.5
---- I
6 4
I 3 1 2
90 6 4 3 2
100
95 6
6
4
4
1 3
3
2
2
I
110 105 I 6
6
I
4
4
I,
3
3
2
2
-- --
lIS
I 6 4 3
,-- - -
2 I
125
120
I
6
6
d
4
4
4
I 3
3
J
2
2
2
130
135- 6
I 4 3 2 I
-1-1
140 6 I 4 J 2
--
145- 6 4 3 ~ 1
150 6 4
1
3 , 2
6 4 J
160
I,.)
6 4 3
1 I
- -'- -
170 1
165 - 6
6
4
4
1
3
3
-1-·-
17.) 6 4 3
180
---;001
1
ISS 6
6
4
4 I
I
3
3 I
1---,--
I
1 6 4
I 3
I
190 6 4 3
200
1'210 I
1205 I 6
6
6
4
4
4 I 3
3
3 1
I
,
I
-I-~5 6
6
4 I 3
3
I
220 4
.) 6 4 3
I rs
235
0 6
6
4
4
,I
3
3
__ 1-;:;01 I
-
I 12425
, 6
6
4
4
3
3
,
250 j
6
6
4
4
1 3
,
I
260 I 6 4
-'- -'
,'I
Tabllea t.5 (_val<)
I Nomillaln~ ~re~nik
zavoJnlce
Korak z8 vojnica
I. I 2. I 3. nOnn.3Jne[ fin i h
sfepena priorlleta I I II , III
,I IV I V
I 265 !
4 ,
I 27"
~70 I 6
6
6
I 4
4
I
I
280 6 4
28; 6 4
'- - - - - - . --
290 I 6 4 ,
295 I 6 4
I
300
I 5 4
I
I I I
Napomena uz tabHcu 4.5:
1) U narocitim slul!!ljt:vima po potrebi mogu se kortstiti korae! iz ovog niza.: 3, 2-
1,5, I, 0,75, 0,5, 0,35, 0,25 1 0,2, prtlom za pre<'nlk 300 nun korak ne !reba da je manil
od 3 mm; z.a 200 mm: 2 mm; za 150 mm: 1,5 m.m z.a 80 mm: 1 mm; za 33 nun: 0,75 mm
i za 22 mm: 0,5 rnm.
\ ~~ I I Il d.-d I mm I
,
d,
I
,
d.= A,
mmd\ ~
A, P
H, 1 mm d,
P H,
em' mm mm em' mm
, mm 1
mm
\
1
10
12
14
6,5
8,5
9,5
0,33
O ,~7
0,71
8,5
10,5
12
3
3
1,2;
1,25
1,15
90
95
100
77,5
82.5
87,5
47,17
53,46
60,13
I 8<
89
94
12
12
12
I
5,5
5,5
5,5
16 11,5 1,04 14
4
4 1,75 110 97,5 74 ,66 I 104 12
I 5.5
18 13,5 1,43 16 4 1,75 120 lOS 86,59 113 14 6,
I - -I- -,
20
22
15,5
16,5
1,89
2,14
I 18
19,5
4
5
1,75
2
130
140
115
125
103,87
122,72
123
133 I
14
14
6
6
24 2,69 21,5 2 ISO 133 138,93 142 16 7
26
28
18,5
20,5
22,5
3,30
3,98
23,S
25,5
5
5
5
2
2
160
170
143
153
160,61
183,85
152
162 I- -'- -
16
16 77
nr
44 36,S 10,46 40,S 7 3 220 199 311,03 210 20 9
48 39,5 12,25 44
- -8 --
3,5
-230- 209 343,07 220
--
9
50 41,5 13,53 46 8 3,5 240 217 369,84 229 10
52 43,5 14,86 48 8 3,5 2SO 237 ~04 , 71 239 22 10
55
60
45,S
50,S
16,26
20,03
505
55,S
9
9
4
4
260
270
237
2 15
441,15
471,44
249
258 I 22
24
-
10
II
-
1
1 0- -4,5- ~o 255 51 0,71 268
1--
I 24 II
65 54,5 23,33 60
70 59,5 27,8 1 65 10 4,5 290 265 551,55 279 I 24 II
75 64,5 32,67 70 10 4,5 300 273 585.35 287 26 12
I
80
85
69,5
72,5
37,94
41 ,28
75
79
10
12
4,5
5,5 ~ I I
Napomene uz tabUcu 4.6:
1) Dvohode, trobode itd. z.avojolce imaju dva, tri . .. puta vtli hod P dok su osl3le
mere jednake kao i za jednohodu zavojnicu.
2) Znacenje oznaka data je u fl. 4.1.4.1 i M. 4.1.4.8 i aa sl. 4.19.
3) Pretnik zavojnlce d ujedno je i nominalnl prern.ik d..
••
precnika iii kada veza treba da se cesto razdvaja. ~rapezna . z~voJnica
sasvim je isti,cmula plosnatu kvadratnu zavoJ111cU, posta. lma Jatl koren,
dakle veeu moe nosenja, bolje joj je medusobno naleganJe zavojaka, a za
izradu je podesnija od kvadratne.
Podaci 0 prostoj trapeznoj zavojnici nalaze se u tablici 4.6. Moze se
pretpostaviti da je teorijski profil uzduinog preseka trapezne zavojnice
takode trougao, kome su vrhovi jako skraceni. Prema tome je teorijska
sirina zavojnice
H=O ,5 · P cotg 2 = I,866P .
2
Ostali su karakteristicni podaci
",=0,5 P+a
H, =O,5 P+a-b
D =rI+2a
D, =d,+2b
Pored proste postoje jos i fina i gruba trapezna zavojnica, koje imaju
jednak profil kao i pro.ta (tablica 4.6), no razlikuju se od proste trapezne
D~
zavojnice sarno po tome sto za istu visinu hoda fina zavojnica ima veci,
a gruba, manji precnik d od proste zavojnice.
82
jedn?m smeru: Na jace nagnutoj strani
i>r?fJla Je akslJalni zazor, minimalne VP.
heme. 0,2 mm. U tablici 4.7 sredeni Sl.: 0 0
o
glav,:u podacl.o prostoj testerastoj za- ~!::)
vOJnlCl. OdnOSl su ovi ~) ~
~=33·; y =3' ~~.*"
'9?ff~~ d
"r-~'--c-Y~_ ~
H= 1,73205 P; H, =0,75 P <:t ~
a =0,62607 P; b =0,45698 P ~ ;:
hJ=f!,+Z ~ ~
Z=O,11777.P; R =0,12427 P ~ /;>(;~h1~~--~ ~
d,=D+2a - H=D-O,6819 1 P a..
Pored proste postoje jos i tina i gru-~
ba te~terasta zavojnica koje imaju jed- A4r~,4.~f+~~~
nakprofil kao i prosta (tablica 4.7), no
razhkuJu se, sto pri istoj visini hoda finaL..<'--"-4''-"'-"'i':-H
ima veti, a gruba manji preenjk d od a b
proste testeraste zavojnice. Spolja5nji H
precnik zavojnice d=D ujednq je i no-
minalni precnik testeraste zavojnice d". SI. 4.20 - Te Itn~t:. u\"oina.
TabU.> 4.7
Testerasta zavojnica
(Kosi nonnalnl navojl) Prema JUS M. BO. 072
".,0 -dl dJ
I I I If'! dl
A, P 0, d, A, P 0,
mm mm em' mm mm mm
I em'
I mm 18m
! I
I
II
I
I I
I 1- I I
2"
1
rJ-1:- T.
f·
I
liT -
R]"
I 'j
I
I 7:...,)
I r
'i
I I I
: I I:
I
1.-
LJ U I
, I :
I I I I
H2~rl.5
, I-
Tr
?1, .s 7C~1I!. ~d~~l
I II
I
1
I I
I
I
I
: I : .J I
51. .. Z: ~ 19
6
dobiva se izraz za odredivanje sHe F.,
p
F,,=F- =Flg u
nd,
gde je a' srednji ugao nagiba, a d. srednji
precnik zavojnice.
. Stvarno, pri kretanju navrtke po zavoj-
Clma rada se trenje. Otpor koji potice od tre- "-'J_~F;~~~~t::~~
nja uzece se u obzir time sto ce se nagnuta IF,.}
ravan nagiba u fiktivno zarnenili nagnutom
ravni nagiba a + p, gde je p ugao trenja . Pre-
ma tome je stvarna sila, potrebna za kretanje
navrtke uz zavojnicu (zavrtanje) F
d,
F, =F tg (u+p)
Za kretanje navrtke niz zavojnicu (odvrtanje)
potrebna je sila
F',=F tg (a - p)
tj. nagnuta ravan je sad a fiktivno zamenjena F;
nagnutom ravni nagiba rx - p, posto otpor od ....... "
trenja otezava silazenje navrlke .Ovde mogu IF;,J
nastupiti tri slucaja:
51. 4.31
aJ bJ
SI. 4.31
T=. , - = F tg (a+p)--
<. d, d.
2 2
88
pa kada se stav! tg IX- ~! tg P=11 dobiva'8
n d
• I """""'
~-
t 80
a
I~
1;"'"
60
W[\b
;/
0
,
~
2a Ii'" .:.
'"
~~
~~
0 50'
10' 20' 30' 40'
<i: •
81. 4.33 _ Stepen iskori~tenja zavrtnja " U z3vlsnosti ad ugla nagiba
(a-za ~adratnu, b-za metri~ku z3vojnicu)
t g ( 45- ~)
'lm.% = ( p ) = tg' (45 - ..!:..),
tg 45+ - 2
2
Za p= 6' iznosi maksimum stepena iskoriScenja kvadratne zavojnice, pri
a.=42'
'Ilmu=tg' 42'=0,81,
a maksimum stepena iskoriilcenja metricke ISO zavojnice, pri a.=41' 43'
'Il'mu=tg' 41' 43'=0,79,
Trouglaste zavojnice imaju niske vrednosti 'Il, posto im je ugao nagiba
a < 6', Radi orijentacije dati su uglovi nagiba za nekoliko velicina stan-
dardnih zavojnica u ovom pregledu:
I Metrl~ka Z3\fojnica
d 1 mm 6 mm 24 mm 76 mm ISO mm I
\ a 5' 25' 3' 25' 2' 30' l' 33' oa 45'
I~I~ I~
1/4" 3" 6"
VitvoriOV(l z8vojnica
4' 12' 2' 30' 10 SO' I l' 14'
90
Stepen iskoriscenja Tj za najmanju standardnu Vitvortovu zavojnicu
d = I/4" ne dostize ni 40%; npr. za d=l", odnosno d=24 mm iznosi 11'"
= 28"10, tj. p:i navrt"!'ju navrtke gubi se na trenje 72"10 uloze~e energlje.
U gramcnom slucaju samokocenja, kada je a.=p, stepen iskoriscenja je
- Igp 1- IgOp
J1, - -- = -
tg2p 2
sto pri p= ,s' za k,;:,adrat.nu zavojnicu iznosi Tj,=O,495, dok Tj, za trouglastu
zavoJnlcu Ima nesto nlZU vrednost.
4.2.3 ODNOS SPOLJNfH I UNUTRASNJIH SlLA
91
i napon od tonije zbog trenja i momenta
T Fd, tg (a + p)
f,= w. = "dl
2 Hi
=====-=;===~ F
F VRE: T~N
T, VRHeNO
I
I
I .
.
I.
Tl
I.
F POSTOL ) £
I POSTO
I I T
F
S1. 4.35 - Ru~a dizalica sa vrelenom (desno: dijagram aksij al nc sUe F i dljagrarn
momenta T1 ; Tl je moment potreban za savladivanje otpora trenja nosal"a tereta
koji se ne okreCe po vretenu kaje se okreCc)
< f
o
e I
/ . ,
81. 4.36 - Veza cillndra i poklopt"S tavTtn)irr..a Sl. ... 31- Vez;a ~vl. z.avr-..nJ~ poClbodu
r
vi. Prema lome, zavrtnji tre-
ba da budu pretbodno zateg- (~E --==:=::::==::::::::33
nuti do !X>trebne mere; dru- ~
gim recirna, u njima vlada,
jos pre nego slo meSina ~e
da radi, prethodna uzduzna " ~
sila koja se naziva prethod- ~ ' //,-
nim zatezanjem. ZatezanJe se
ostvaruje kljucem (s1. 4.38).
Ukoliko je radni krak !djuea r--_ _ _=-L.::c-US - ZOcl
duii , u toliko se jab moment
. .
prilezanja maze ostvantl ..
Moment sile na !dJucu
treba da savlada 1) moment
otpora u zavojnici T, i 2) -- -- ----
moment otpora trenja izmedu
navrtke i !X>dloge T, tj. /'
T= T, +T,
Prema C1. 4.2.1 je
d,
T, = F, tg(a + p,) -2
gde je Fo - prethoclno zatezanje u zavrtnju,
d. - sreclnji preCnik zavojnice,
a - ugao nagiba zavojnice i
P' - ugao trenja zavojnice.
Za zavrtnje srednjih prefuika (veee od M 24) rnoze se usvojiti da je pro-
seCno d,~ 1,08 d a a + P' = 10', tj. tg (a +~,) - 0,18. Sa ovim vrednostima je
" T, ~ 0,1 Fod,.
Moment otpora trenja ispod navrtke koji stvarno nema nikakvol( uticaja
na naprezanje u jezgru zavrtnja, ni na prethoclno zatezanje Fo iznosi
(51. 4.38).
T, =Fo a tg P'!=w Fo a
gde je: Fo - prethodno zatezanje u zavrtnju,
a - rastojanje ose zavrtnja od sredine dodirne povr~ine navrtke
i podloge i
tg p'=\'u - koeficijent otpora pri klizanju izrnedu navrtke i podloge.
Koeficijent otpora 11,=tg P'! tesko je taeno odrediti. Otpor pri klizanju
navrtke po podlozi obieno je najrnanji pri prvom pritezanju navrtke. Pre-
rna ispitivanjima Debusa (Debus), posle 200 uzastopnih odvrtanja i prite-
zanja navrtke, otpor je oko dva i po puta veei nego pri prvorn pritezanju
- zbog babanja dodirnih povrsina. Kao sreclnja vrednost moze se usvojiti
da je \.U = 0,1, a krak a ~ d , pa je tada
T, =0,1 Fo d , .
Iz svega ovoga izlazi
T= T, + T, =F. L=0,2 Fo d ,
gde je: F. - ruena sila na kljucu,
L - radni krak kljuea,
Fo - prethoclno zatezanje u zavrtnju i
d , - preCn.ik jezgra zavrtnja.
Gomji izraz daje
F,= 5F.L
d,
Klada se uzrne da je raclni krak kljuca L=15 d, gde je d preenik zavojnice
12 az1
F.=75 ( :JF.
pa kako je za metricke zavrtnje :, ~ 1,16, dobiva se najzad
F.=87 F.
~o pri umerenoj ruenoj sill na kl jucu F . = 100 N d aje
Fo = 8,7 leN.
94
Ova bi uzduzna sila izazvala napen od iSLeZAIl)'a npr. u zavrlnlu MIG
F 8700 •
a, - A, 0.0000523 ~ 16.63 . 10' Pa ~ 166.3 MPa,
gde je A, ": 0,523 em' (v. Tab. 4.4), odD. A, ~ 0,0000523 m'.
. Dobl)ena vredno~l je dosla blizu napon. na granici mzvlatenja uobil!.>.
)enog ~e"ka za zavrtn\e 3.6
.. Kao sto se vidi iz ovih izlaganja, u zavrtnjima malog preenlka vI!<!
pnhko,,: pntezan)a na\'rtke kljucem mogu lako nastupiti preteranl naponi
u maten)alu zavrt.n)a koji .mogu dovesti i do kidan)a zavrtnja. Stag. male
zavrtnJe treba pazl)lVO pnt!"zati. posta su za n)ih kJjucevi ",la~ivno du-
ga~ki .. Tr:ba svakako imatiu vidu da ee ovi zavrtnji bili pored taga opte-
recent JOS 1 redovnom spol)nom silom u radu. Posledica ovoga je pravilo
da treba po moguonosli izbegavati upotrebu mali'> zavTtanja. ispod .'Y.12
ill M14 odn. 112" ili 5/8", na odgovorrum mestima u konstrukcijama, kad
ovi zavrtnji treba da se za,' reu pod prethodnirn opterl!<!enjem (prethodno
zatezanje) i kad 5U iZNu1eni od mekog celika za 2.3vrtnje. U velikim zavrt-
njima nece se pojaviti preterani naponi. posto se rukom 1 kljuteID nor-
malne duzine ne mogu ostvariti relati,'no Jaki momenti; ZB\-rtnji veltkog
preenika ne mogu se cesto ni pritegnuti do potrebne mere kJjutem nor-
maIne duzine pa se lada radni krak kljuCa po,·..cava natiClln)em cevt na
kljuc. Dva su pravila 0 kojima treba voditi racuna pri konstruisanJu:
I) da se za zavrtnje manjih preenika mogu dopustili man), napan! I
2) da je u 5tatickom pogledu balje, pa mogucnosti, uzimati za vcze
sliene 51. 4.36 i 4.37 manji braj jaeih zavrtan)a, tj. vl!<!eg prl!<!nika, pOOto im
je relativna moe nosenja veca, ukoliko drugi konstrukcioDl raxlozi Iii dina-
miCki uslovi ne nameeu supratno resenje, u kome bi slu~aju trebalo 1& dva
u510va celishodno pomiriti (npr. od ovoga je supratan zahtey, koji se pone-
kad postavlja, da ose zavrtanja budu sto bli!e sredini cilindra, ceVl ltd. pa
je tada potrebno uzeti Veel broj zavrta.1lJ3 manjeg preenika).
Za zavrtnje III grope naroeito je vaZno pozna"ali, kakav ce utical
imati 5poljne sileo koje deluju za vreme rads, i na za\"Ttanj i na celu Ve%U
koja je vee prethodno napregnuta ("naponska v ..za"). Elemenll kOje z,a-
vrtanj priteie neka budu nazyani ploeama (51. 4.39).
Prilikom pritezanja nRvrtke ra(!A se u Z3\'TtnJU, na kraju pntnanja.
unutr.snja sila Fo koja ga rasteze i izduiuje, a ploee sablJa 1 SkrACu\@. Po-
sto naponi ne treba da pr~u granicu elasticnosti pa ni granicu proporcio-
nalnosti (11<11, - 51. 1.2), vaz;ce Hukov zakon proparcionalnostl Izmedu
napona odn. pretl)odnog zatezanja i izduienja ili skratenJ3. Po zaY~m
pritezanju navrtke kljucem u zavrtnju ostaje prethodno zate:!aI1je F, kole
izduzuje zavrtanj za iznas ).,
F.=c, ).,
F
..:'
,
t.O
/
~ ~
~
f- ~
~
k'
t.:'
-A IlA fA
A2 A1 LlA
PLOCE- ZAVRTANJ
81. 4.39 - Deformacioni dijagram veze zavrtnjem
vrtnju poraiiCe od Fo do Fl, a pritisak u plocama pasce sa Fo na F" Jasno je
da i zavrtanj i pIeCe, srazmemo jedinicnim silama, uzimaju ucesea u pri-
manju spoljne sile F, i da u novorn ravnoteznom stanju Fl "" F" odakle se
logieno mo~ zakljueiti da je F,= Fl - F"
Iz iznesenog izlaganja izlazi cinjenica da definitivna, stvarna sila iste-
zanja, kojoj je zavrtanj izlozen i koja je rnerodavna za proracun zavrtnja,
nije ravna zbiru prethodnog zatezanja Fo i spoljne sile u radu F" vee ne-
koj drugoj vrednosti Fl<Fo + F,; Fl moze se odrediti na os~_o''ll dijagrama
(sl. 4,39), kada su poznati AI, A, i Fo na ovaj naein: iz dijagrama (s1. 4.41a)
vidi se da je sila Fl=Fo+t.F" gde je AF,=Clt.A. Sila F, moze se izraziti
kao zbir F,=Clt.A+C,t.A, odakle je t.>"=F,/(Cl+C') , Ako se ovako izrazeno
naknadno izduzenje AA zameni u izraz za silu t.F" dobiva se
t:,. F, = _.:..
c 1, - - F,
(",+(',
Ovaj izraz pokazuje da ee za neku silu F, dinamicko opterecenje zavrtnja
biti utoliko manje ukoliko je krutost zavrtnja Cl manja, a krutost ploca cr
96
veea. Optereeenje zavrtnja za vreme
rada varira od minimalnog F mI. = F.
do maksimalnog F mu = F. + ll.F, = F J. ~q:r~",'00:',"""-~~-l,tt±Jl,r'l
avo je obj asnj enje jos oNglednije ka-
da se ~retpostavi da su ploee potpuno
krut~ I . da su lZmedu njih, namesto F,
elasti~ruh zaptiva~a, umetnute opruge YI-Hl,(
(sl. 4.40) . Po l zvrsenom pritezanju
navrtki kljucem opruge ce se skratiti
a zavrtnji izduziti. Kada spoljna sil~
F, optereti vezu, pojacace se zateza-
nje u zavrtnj ima, a opruge ce se malo 51. 440 -
F F
t.::
0 A 0
J -
.A
<I ..
A, A
oj ti
S1. 4.41 - Deformacloni dijagram veze zavrtnj em (a - Tadnl dijagram. b-utac.3J prrt-
hodnog z.atezanja na odr!ava nje hennetifnosti i dopuUenih n3poru u u\'rtnJu)
7
Sl. 4 4:! _ DeformaQlQ :';:\Ttnja lsranje pre pritezanja navrtke, posJe prirez.anjlll. n;vrti:e i poIIt
pojave ,il e u radu)
A"",, C1 + c. A.-ifl
Odnos krutosti zavrtnja prema krutosti ploca, cl /e., obieno ie u granicamn
cd 0,5 do 0,08, tako da ie odnos C1I(Cl+C.)=0,33-;-0,074.. Posle pritezani a
navrtke zavrtanj ostaje opterecen na uvijanje usled momenta T,. Napon
cd uvijanja je
d
F. tg (a+p,)-1
2
T, = ---,:;;;---
d~
16
lzvedeni normalni napon u zavrtnju biee, prema tome
98
6, =
1,
a;~t -
(:Jill
;.. =,)
10
~:;lh
_ . Za\-rtn)i kOji, se pntci:t: pod op~e"ece"Jem, a :co;U ;>li • - e ~U ili>-
zeru prOlZ\'O]lDO )akoj :.t;;':;cinoj ~i., DC s::le-" se rahmati
spol)ne sile u radu ~.]u sarno ;u, osno~." neko!! p=zvollno r..s<"~J
= c.;>' =
is pffi-
hodnog u.tezanja, vee na osnovu sile oJa 'e, bo ;;:0 'e~, ~ do 3 p:;ta
\'eea od sile u radu F,. ••
Kada se u yen r•.alAZi '\*
z.a\7t.!..."'l.': .. po :;:']og'JCnoSti tre:" d. b:uta
istog konstruktivnog oblika, I). ill sarno !:4n~.;i be;: g;a,,~ rao
r.a ..1. 4.36
ili sarno za\TtnJi sa gla\'OIn kao na s1.. .. a ne... ja,!<ada 50 :r:avrtnJi
jedne I druge nste lZIIleSani. ?OSto sn a.--:-.Jl sUa ::.=.a : naprt2&l1je
nisu jednalo 1.. Z3\Ttnjirr.a .amog ebbra.
lzuzetne rue. kOJe tzazlYar.J ..." je.zgr.l ::.&\-T1r.ja :-~knaG..:a, selrundama
n"pre::an)a, mog.., biti vr~o ~tetne pa ::aU> ::......,ba ;rr'.=>eruti ...'" mere da lie
C:1e otklone ili, kada Je to ne:noguCe, da se h;.:- :t"\'eoa:l na rr - .... nm.. Tw,
npr., kad podloge n&\"rtke i glave Z3\-rtr;)a rU-.cu paraleln~ po,a''itf! lie U
za\TtnlU napeD od sa\iJanja i 2\7=) te se defO=.lS4t1 (s:! • • .• 3).
I:raz je za moment savija.:'lja --s!-
EI
M =-R
gde ie: E - modal ela;tiCnosti,
1 -moment inercijl! pre£eka j
R - polupTeen:J< knv.ne.
Iz s1ibosti trouglo\'" ulazl
R = ::d
c
pa kako se moment inerc:je 1 ::lc!e
otpornim momentom preseka W
1=-11
1
d
Ponekad se, slo se opet najvise odnosi na III grupu, moze u zavrtnjima
pojaviti sekundarni napon pod uticajem toplotnih dilatacija zavrtnja i
ploca . NaroCito pri visim temperaturama ove dilatacije mogu biti osetne
pa sekundarni i ukupni naponi matni, a to je utoliko nepovoljnije sto pri
viSim temperaturama jacina celika opada. Tada treba birati manje dopu-
stene napone iii materijal poslojan i na vBim temperaturama, npr. hrom-
molibdenov celik 10.9
LJ IV grupu idu zavrtnji koji su izloieni poprecnim sllama. Iako je za-
vrtanj po svojoj konstruktivnoj sustini uglavnom odreden da prima uz-
dume sile, ipak je ponekad izlozen poprecnim silama koje mogu u njemu,
prema prilikama, izazvati napone od istezanja, smicanja i savijanja. Pi-
tanje savladivanja ovih poprecnih sila resava se uglavnom na tri nacina.
Prvi je nacin da se zavrtanj umetne u otvor koji j~' veeeg preCnika
(51. 4.44) pa limovi iii ploce pritegnu navrtkom u tolikoj meri da se ostva-
reni otp~r P!otiv ~j~ limova s~protstavlja popreenoj sill F •. Zavrtanj
Ie tada lzlozen uzduznol sili F kOla se moze odrediti iz uslova:
p.F> F,
F= F,
)1
U_ovo~ je izrazu IJ. koeficijent otpora protiv klizanja; iznos njegov je
1l-:-0,}~O,2 u za~nosti od finoce obrade. Posto se ovde navrtka sna:zno
pnteze, odnos spollnih 1 ~utraS.njih sila slican je kao i kod zavrtnja III
gr.upe, pogotovo k';-da delulU lOS 1 uzduzne sile ns. zavrtanj. Zavrtanj je iz-
lozen naponu od lStezanja
100
F
d.= _ndj .
"4
Ovakvi zavrtnj~, koji se obieno zovu "nepode~eni zamnji", mogu se
upotrebltl za poprecr;e ~I le same kada je opterecenje mimo ili neznatno
promerujlvo. U slucajeVlma promenljivih opterecenja iIi udara navrtka bi
popustlla zbog sta!nih potresa, opala bi uzduzna sila F pa bi, prirod'lo, i
otpor p~otlv kllzanja \.1F postao manji; 10 bi izazvalo relativno pomeranje
hmova I .zavrtanj bl bio izlozen smicanju i savijanju. Stoga se, za slueaj
promenljlvog oplerecenja iii udara, upotrebljavaju za pnmanje popreewh
sila "podeseni zavrtnji". To je drugi nacin resavanja ovoga pitanja. Za-
vr~j se umece u otvor bez zazora (cak sa malim zadorom) i naltacnije je
podesen prema otvoru (sl. 4.45). Pod uticajem poprecne sile F, j3vlja se u
stablu zavrtnja srednji napon od smicanja
'f J = -
Frd'
" s
4
gde je d, precnik stabla zavrtnja koji je ravan preeniku otvora: J.=dt.
Ovde zavojnica igra sporednu ulogu. stablo zavrtnja glavnu. Navrtka
ne priteze limove znalnom silom; ona treba da bude toliko pntegnuta, da
spreei ispadanje zavrlnja i onemoguCi labavljenje veze. Mesto ebicnog
cilindricnog stabla moze se upolrebiti i znalno ,kuplje konieno .nabla
(konicnost 1 : 50 do 1 : 20) u konienom otvoru, eime se moie postiei mnogo
ravnomernije nale~anje.
,
--
/
,
b) vJ
81. 4.46 - Sredstva za rasterecenje zavrtnja od poprern..!b 5113
101
biee se ovi izrazi za pojedine vrste napona za met rick:, zavojnicu:
U pogledu savijanja zavojak se moze smalrat! uklJe~tenom gredom sa
naJve eim momentom savijanja na mestu
. .. oznacenom
. . t d tackama . na sl. 4.47.
Moment savlJanJa Je a a
M =F 1ft =0,2706PF
2
posto jelft=0,5412 P (v. cl. 4.1.4.5), a otporni
moment jednog zavojka pravoug"onog preseka
osnovice "d, i vi sine = 0,9 P
W= ~Jfd, . (O,9P)'.
6
Napon od savijanja u zavojcima zavrtnja iz-
nosi, kada ucestvuje z zavojaka u primanju
1ft d, sile F, M 6 . 0,2706 F P 0,637 F
0,= - - = ~
51. 4.47-0pterecenje zavojnica W zr.d,· (0,9 P)' d, pz
gde je F - uzduzna sila u zavrtnju,
d, - precnik jezgra zavrtnja,
z - broj aktivnih zavojaka i
P - visina hoda zavojnice .
Proizvod z . P=/n predstavlja ujedno visinu navrtke.
Napon od savijanja u zavojcima navrtke iznosio bi, kada akti.vno
ucestvuje z zavojaka,
0',= .,;,;0,,-6_37_F_
ctzP
gde je d precnik zavoJruce. Posto je O'/>rr/, jer je d,<d, merodavan je
napon od savijanja u zavojcima zavrtnja.
Zavojci mogu biti smaknuti po povrsini os novice "d. i visine 0,9 P.
Prema tome je srednji napon od smicanja u zavojcima zavrtnja, kada
aktivno ucestvuje z zavojaka
F F 0,35F
'(1'= - - = -
A z1td, (0,9 P) d, z P
a u zavojcima navrtke
r = _0,-,-
,3_5 _I:
, dzP
pa posto je d,<d, dakle 't,>'t' •• merodavno je 't, kao nepovoljnije.
. Za povrsinski pritisak merodavna je projekcija radne povrSine zavoj-
nIce ~a ravan upra\·nu na uzduznu silu F ; to je povrsina kruZnog prstena
srednJeg precnika d, i sirine b, kada se, sa minimalnom greskom, usvoji da
svaki ""vojak lezi u jednoj ravni. Povrsinski pritisak p n a zavojcima bilo
zavrtnja bilo navrtke iznosi, kada akti vno ucestvuje z zavojaka,
p = _F = F = F F _ 0,588 F
= _O,--,5_88_
A' zrtd,H, zrtd,(O,5412P) d, z P d, In
102
Ako se odbaei navrtka kao slabije naprernuti elemenat izlazi da je
napon od savi.janj~ zavrtnja crf jaci od napona ~d smieanja ... : i pored toga
lito Je "'d.<crdf, oblCno Je lzmedu dopustenth napona pri smicanju i savija-
nJu za cehk odnos ..",=0,8 crd/
Kada bi se oba napona crf i .. , svela na fiktivni napon koji 5e smatra
kao normaini napon cr, po obraseu
,...----_,o_
d. = ,"
a~ + I -lL t ,
\ Td~
)'
dobilo bi se kao rezuitat povecanje napona od savijanja pribiiZno za 21';.
tj. cr,=1,21 crf. •
Napon od istezanja u jezgru zavrtnja iznosi
f
d , = --:-,.,.- ,
u;r.
4
a napon od savijanja u zavojniei zavrtnja, zajedno sa ekvivalentnlm na-
ponom od smieanja,
",= 1,21 0,637 f
d, In
Kada se fell da zavojei i jezgro zavrtnja budu jednako napregnl._
treba uzeti cr.="f tj.
~= 1,2 1 0,637 f
d," d,ln
4
odakle se dobiva kao najmanja visina navrtke
In =0,605 d,.
Radi sigurnosti i zbog neravnomernosti naJeganja pojedinih zavoJaka
usvojena je kao standardna visina celicne navrtke
In =0 ,8 d
gde je d precnik zavojniee. ZahvaJJujuci ovome nastupa. u siucaju preople-
recenja, kidanje zavrtnja obicno pre u jezgru nego u w\'ojnici. Isto tako
popustice u vezi zavrtanj pre navrtke.
Kada zavrtanj i navrtka nisu od istog materijala, mcfe se na O$novu
napona od savijanja u zavojeima zavrtnja
0,737 F
"1= - - -
d, In
napona od savijanja u zavojeill\a navrtke
, 0,637 F
", = dl' n
odrediti vis ina navrtke od drugog materijaia deljenjem olfln dvcJu Jed-
nacina:
103
Posto je In = 0,8 d i posto ovde treba zameniti napon a, dop~stenjm vredno-
stima za savijanje adl za materijal od koga Je zavrtanl (celtk), IzlaZl nalzad
1~' =O,8 d, a~f
<Jd(
gde je d, - preenik jezgra zavrtnja,
adl - dopusteni napon za savijanje zavrtnja,
a'dl - dopusteni napon za savijanje navrtke visine I~.
Povrliinski pritisak p u zavojcima, s obzirom na dovoljnu duiinu za-
vojniee u navrei standardne vi sine In = 0,8 d, uvek je ispod dopu;;tenih
vrednosti, kada je zavrtanj izlozen mirnom opterecenju. Medu ~im,. dopu-
stene vrednosti Pd mogu biti lako prekoracene, kada Je optereeenJe pro~
menljivo, a narobto kada je zavrtanj stalno u pokt-etu pod opterecenjem
iii kada je navrtka niia od standardne.
Pojedini zavojei nece stvarno nikada biti podjednako optereceni, eak
ni kada su obe zavojnice - i na zavrtnju i u navrci - precizno izradene,
zbog cega bi na prvi pogled trebalo ocekivati polpuno ravnomerno nale-
ganje. Svaki zavojak prima deo sile F koja isteze zavrtanj, a pritiskuje na-
vrtku; prema tome, na rnestu prvog aktivnog zavoika. naibliZeg podlozi
navrtke, i zavrtanj i navrtka izlozeni su celokupnoi sili F . Na tome mestu.
dakle, i zavrtanj je izlozen najjaeem istezanju i navrtka najjacern pritiski-
vanju pa ce stoga tu nastupiti i najjace deformacije, zbog cega neee biti
optereeenje pojedinih zavojaka podjednako. Prema ispitivanjima, koja su
izvrSili MaduSka (Maduschkn) i Mice (MOtze), na lrapeznoj zavojnici iznosi
opterecenje prvog zavojka 520f0, drugog 250f0, treceg 13"/0 itd., ana trougla-
stoj zavojniei oplerecenje prvog zavojka 340f0, drugog 230f0, treceg 16'10
ltd. Naroeito prva dva zavojka, zbog preopterecenja, znatno ce se defor-
misati, elasticno, a ponekad cak i plasticno, pa ce se zbog toga ravnomer-
nije podeliti optereeenje na ostale zavojke.
1z ovoga izlaganj a moze se izvesti zaklj ueak da se nikakva korist nece
postiei navrtkama sa brojem zavojaka mnogo veCim od uobicajenog, jer
poslednji zavojci praktieno vise ne ueeslv\!ju u primanju opterecenja. U
tome pogledu broj zavojaka ne treba da prelazi 6 do 8 u navrtkama sa tra-
peznolTl zavojnicom, odn. 8 do 10 u navrtkama sa trouglastom zavojnicom
jer je kod ovih poslednjih podela opterecenja ravnomernija. U metrickom
nizu broj zavojaka u navrci standardne visine kreee se od 4.8 do 13,3, pre--
rna ovom ogledu:
~Z~av-:-rt:-.n-:-J- 'I'7:MC-:6:-lIC-:M7":':12"I""CM:-:2:-:-j'I"-:-:1-=56-:-01M:-:-::-so"I-::M'"'\=oo'
z; -1- \ 4,8 I I 5,5 6,4 \ 8,15\ 10,6 \ 13.3
104
81. 4.48 - Navrtka sa savltljlvlm zavojelmB SI. 4 .49 - Izdubljena. nBvrtka Wo!ena ~
viSe optereeen. Drugi primer resenja ovoga zadatka profa konstrukcija
navrtke na sl. 4.49, po Tumu (Thurn) i Vigandu (Wiegand) . Navrtka je iz-
dubljena, a polozaj prvog zavojka malo izdignut. Ona je u oblasti prv!h
zavojaka izlozena istezanju, a u oblasti poslednjih zavojaka pritiskivanju 1
time je ostvarena bolja ujednacenost optereeenja zavojaka.
4.3 KONSTRUKTIVNl OBLICI
••3.1 MATBBJ.JAL JUS M. Bl.023 I 028
Simbolicko obelefavanje kJasa kvaliteta Celika za zavrtrUe prema ISO
S1andardu sadrfi dva broja odeljena tatkom. Prvi se odnosi na jaQnu pri lcidanju
u MPa podeljenu sa 100, a drugi, iza tacke, na deselOstruld odnos napona na gra-
nici razvlacenja prema jacini pri lddanju. Tako npr. ce!ik jaCine R ~ - 400 MPa.
sa granicom razvlaCenja ~,2- 320 MPa ima oznaku 4.8 gde ja 4 - 400/100,
a 8 - (320/400) ,10, Prema ISO standardu Celici za zavrtnje imaju ove oznakc
ldase kvaliteta: 3.6, 4.6, 4.8, 5.6, 5.8, 6.8, 8.8, 9.8, 10.9 i 12.9. Najvafniji
podaci za ove materijale dati su u Tablici 4.9.
Tabllca 4.9
Karakterisr!cn! podac! za celike za zumnje prema JUS M.Bl.023 I 028
Simbol.
oznalta
~
0-
::;
"
'11"!
"
-~
J!
--'"
0
C 1'01 P 1"1 S 1%1 .
•
•
I .. , IK/
kvalil
•
0:: 0::
0.
a;;
max. m,". max. max.
'"25 (otpu!wual
lOS
Nastavak tabUce 4.9
8.8 800 640 0,8 0,55 0,25 0,04 0,05 12 723 (450)
9.8 900 720 0,8 0,35 0,15 0,04 0,05 10 683 (410)
10.9 1000 900 -0,9 0,35 0,15 0,04 0,05 9 613 (340)
12.9 1200 1080 0,9 0,50 0,20 0,035 0,035 8 653 (380)
d;
e
81. 4.50 - Norm.lnl zavrtanj (desno: Ilava la Izb«lnom)
106
-od slabijeg materijala. Upotreba razlicitog materijala opravdana je I onda
kada se moze ocekivati oksidacija (korozija) zavrtnja.
4.3.2 ZA VRTNn
U zavisnosti od namene i uslova rada izrat:len je ~itnv niz zavrtDnja
raznovrsnog konstruktivnog oblika. Ovde je izneseno ,amo nekoliko oblika
zavrtanja, uglavnom i7. oblasti opsteg maSinstva. Osnovni ,)blici nvrtanJa
za pricvrseivanje elemenata u masinskim konstrukeijama su ovi: normllni
zavrtanj (vijak sa sestostranom glavom za opstu primenu) (51. 4 .50 i tabU-
ea 4.9), zavrtanj bez navrtke (51. 4.56) i goli zavrlanj (51. 4.58).
1) Normalni zavrtanj (51. 4.50) ima glavu i navrtku standnrdno~ ~to
ugaonog oblika i najcesee 5e upotreblj ava. Delovi koje vezuje imaju neita.
sid otvor od prernika zavojnice d pa i od precnika stabla d" tj. Oo>d I
Do> d,. Radi smanjivanja koneentraeije napona zaobljen je prelaz izmedu
stabla i glave (51. 4.51); poluprecnik zaobljenja iznosi 0-·-(0,06 +-O,l)d; za
zavrtnje manjih precnika je veti, a veeih precnika manji (v. tnblicu 4.10)
Precnik stabla d. maze biti jednak iii man ji ad precnika zavrtnja d; pone-
kad je ovaj precnik veei ad precnika zavojniee d ($1. 4.45). Kada je zavr-
lanj namesten, prelazi mu zavojnica navrtku za x = 2+ 10 mm pa I yJJe
(manje vrednosti za manje zavrtnje).
JUS predvida tri klase izrade zavrlanja i to sa za"ojnicamn u tole-
raneijskim poljima Sh 8, Sh 10 i Sh 11.
F
I J
SI. 4.51 _ Zao- SI. 4 .52 - Is- SI. 4.5, - Za-
bljeni prelaz sa tegljivt zavr- vrtanJ sa kva-
stabla na gtavu tanj dralnom &I.vom
Normalni zavrtanj zove se podesenim (51. 4.451 ka'!..a s~ bez ;:azo~
uti5kuje u olvor precnika jednakog precmku stabla (Dc;; d.). naJ~~ )e
cak precnik stabla d. veei od precnika olvora d. zn H- 2 o. pa se utisku!.e
pod priti5kom u otvor. Podcieni zavrlanj pod~san Je. za !,rLmanJe poprec~
nih sila (v. cl. 4.2.3). Precnik zavoJnlce nesto Je manJ' QQ preCnLka &tabla.
d < di~tegljiVi zavrtanj (51. 4.52) pogodan jeza naizmenicna opten..oC('n)a i
d Precnik 5tabla manji mu je od precnlka zavoJnlce pa Je z~ toga
~a::~j ravnomernije optereeen i izdrtlJiviJi S obz.rom na zamaranJe
materijala. . ·t obltka
Propisana visina slandardne gla,'e sestougaonog pflzmaU no
107
je In 1= (0,6 -+- 0,7) d, gde je d precmk zavojnice. Pri navrtanju navrtke pri-
drZava se glava kljucem i tako sprecava obrtanje zavrtnja. Kada je glava
nepristupacna kljucu ill kada se zeJi da se spreci obrtanje zavrtnja bez
pomoci kljuca, primenjuju se razne konstruktivne mere koje su u glav-
nom dovele do naroCitih oblika glave pa je tako nastala npr. kvadratna
(51. 4.53) i pravougaona glava (51. 4.54) koje, oslanjajuei se 0 zid obliznj eg
konstruktivnog elementa, ne dopustaju obrtanje zavrtnj a. Tu je n ar ocito
znacajna pravougaona (pljosnata) glava koja omogucava da se zavrtanj
!lirom stranom glave viSe primakne nekom konstruktivn om elemen t u, sto
je cesto vrlo korisno. Obrtanje zavrtnja, pri-
likom navrtanja navrtke, moze se spreciti i
civijom iii rebrom (51. 4 .55) koji zadiru i u
konstruktivni element; to se radi kada je gla-
va npr. cilindricna (51. 4.55a), iii polulopta5ta
51. 4 .55b) .
HmB
81. 4.54 - Zavrtanj sa pra~
vougaonom glavom
a) b)
81. 4_55 - Zavrtanj sa okruglom
1 polulopta stom glavom
- -
51. 4.56 - Zavrtanj bez navrtkc
108
struklivni
' , element
, ovde igra ulogu navrtke, zavrtan' uvrnu t, prl!-
Kada ]'e]
j azl zavoJmca na stablu zavojnku u konstruktivnom elementu za x' ..
, (~,6";- 1) d; vece vred~osti uzimaju se za manje zavrtnje, Za zavrtnje
lzlozene ]a~~m promenl]lVlffi opterecenjima i udarima XI=d,
Zavrtn]l bez navrtke upotrebljavaju se kada je veza stalna, tj, kada
se zavrtn]l vrlo retko odvrcu, teSce odvrtanje ostetilo bi unutraSnju za-
T.btl.. 4.10
Norma!n; zat:rtnji (vijci sa sestostranom glavom)
Mere u mm Prema JUS M 81 060
Noml- Duflna de la sa DirnenziJe glave (nomlnllne I p
nnlnl
prtt. -'1- -'1---+-'1--'1-.. ,: . . .-..,.--1
zavoJnlco m b mere)
1- - - - -1
~orm.lne
dullne
_n_~ 1 _l~_~~_J~_a·_+-k_+-'I-,-+-_'.11_d_'-+I_ml_'_n--.-_m_ox_ I~_ml_n- -, :. . .__'__
-7
k
C
5__ 1: l_b- t_ _:.
I
6 17 22 + l,2 3,5 1 0,4 8 7,6 \ 8,6 I 0,4 0,2 20 do ~
+ 1,5 4 0,5 10 9,5 10,8 0,5 0,3 25 do 110
8 2l 26 + 1,9 5,5 0,6 13 12,3 l4,l 1 0,5 30 do 100
10 25 30 + 2,3 7 0,6 l7 16,1 l8,6 1 0,5 35 do 200
12 29 34 44 + 2,6 g 0,6 19 18 20,7 1,6 I 40 do 7JO
- - - - - - - -1- - - -1-- - -- - - - --\----\
(l4) 33 38 48 +3 9 0,6 22 20,9 23,7 1,6 1 45 do 220
16 37 42 52 +3 10 0,6 24 22.8 25,9 1,6 1 ~ do 220
(18) 41 46 56 + 3,8 l2 0,6 27 25,6 29,3 1,6 I 55 do 220
20 45 50 60 "' 3,8 13 0,6 30 28,5 32,7 2 1,2 6IJ do 7JO
(22) 49 54 64 ... 3,8 14 0,6 32 30,4 34,7 2 1.2 6IJ do 220
- - - - 1- - -1--1- - - - ----\
24 53 58 68 + 4,5 15 0,7 36 34,2 39,2 2 1,2 60 do 220
(27) 55 64 74 +4,5 17 0,7 41 38, 44,8 2,5 1.6 70 do 220
30 65 70 80 + 4,8 19 0,7 46 43,7 50,4 2,5 1,6 jj() do 7JO
(33) 76 86 + 4,8 21 0,7 50 47,5 54,9 2,5 l,6 lOO do 220
36 82 92 +6 23 0,7 55 52,2 60,3 3 2 100 do 220
I (39) -
42
88 - 98- 1--+-
94 l04
6 - 1- 2-<'-
+ 6,8 26
0,8
0,8
60
65
57
61.8
-1-- - -
65,9
71,5
3
3
--
2
2
lOO
l20
do
do
220
220
(45) 100 110 + 6.8 28 0,8 70 66,5 77,l 3 2 140 do 220
48 l06 Il6 + 7,5 30 0,8 75 71,3 82,7 3 2 ISO do 220
(52) I 114 1124 +7,5 33 0,8 I 80 76 88,3 3 2 Ijj() do 7JO
1
Napomene uz tnblicu 4.10 :
1) Nominalne prel:nike u zagradama po mogu~nOlU ltbegavaU.
:!) Duiine dela sa Z3vojnicom b navcdene pod a) odnose se na zavrtnje duiiDe ,
do 80 mm, pod b) za zavrtnje duflne 1 od 80 do 200 mm, a duiine na\·~ pod C) u
duzlne l iznad 200 mm .
3) Slvam~ mere z.avojnice moraju leta.ti unutar tolerandJsito, polja ,
4) Znatenje oznaka obja~njcno je na 51. .. SO.
vojnicu u konstruktivnom elementu, Da bi se izbeglo oSteeenje, kOle b.
moglo nastupiti zbog ceSceg odvrtanja za\'rtnjn, moie se uvrnul! u kon-
struktivru element celicna iii bronzana caurn sa spoljnom i unutralnlom
zavojnicom, narocito kada je taj konstruktivru element cd liveno!! gvotdl
ili od mekog metala (sl. 4,57), Ova caura mora se OSlgurah protiv cdntanj3
Zavrtanj bez navrtke ne moze se praviti kao pod~ru zavrtanl 1 ne
sme biti izloien popreenirn silama.
3) Goll zavrtanj (sl. 4,58) irna dye zavojnice na stablu : redo\'T\u 1 OSlIO '-
nu ; na redovnu zavojnicu navrce se nnvr~ka, a osnovna Ul3Z1 u koJUtcuk-
tivni element. Primer veze golim zavrln]em pokazule sl. 4.59. )man)e
10'1
rastojanje od ose zavrtnja do ivice konstruktivnog . elementa, je a.... =d.
Kada se gali zavrtan) jedared uvrne u konstru..1,.-tivru element on osta)e
stalno u njemu; veza se razdvaja odvrtanjem navrtke. Prema tome zavoj-
niea u konstruktivnom elementu nije izlozena troSenJu. Sa toga r-azloga
goll za\'I1anj je mnogo balji od .zavrtnja b"f navrtke. (sl. 4.56) za konstruk-
th-ne eJemente od livenog gvozd.a Iii mekSeg maten)ala.
5 1. 4.58 -
Goli %8-
yrtanj S1. 4.59 - Veza golim
zavrmjE"m
,, c
"
b
.,,'•
,;
SL • i>4 - Z-:lrnanj .. "kc~ &10
L-___ ; _ ______________________________
Ma11nI.k1 elemer.U 1
III ~
veze itd. Ovakvi zavrtnji imaju oblike koji najbolje odgovaruju numeni.
Naj~e~ce je u nj ih vrh naroMog oblika kojim se prenosi pritisak na susedni
element; stoga se vrh obi~no eementuje. Nekoliko ovakvih zavrtanja poka-
.;,
!/I
~
I 1-- . - - - .- ,,1
c ",
,
fl
b ..,
k I I J
ti+£--& 1:1
~~I
Sl. 4.66 - Zavrtanj sa ci1indrifnom glavom
zuju sl. 4.70 do 4.72 a primer primene vidi se na sl. 4.105. Za zavrlnje 11a
sl. 4.70 do 4 .72 dati su propis.ni podaei 0 merama u tablieama 4 .15 do 4.17.
e b
"
E ~ r
51. 4.67 - Zavrtanj so. u~k a m a
'- '- .
QI < a ,
a,
5 1. 4.69 _ Pot"ed~njc zapremina pri. upolrebi raznlh :tavrtanja J kljuOevD
e
n 30
}\t- (~
Tabllc. 4. 11
1 (4
T.bli.a 4 .12
---
d b I
I to ler. " I " R
I min max
-
I
T abU.> 4 .\3
Zavrtnji sa cilindrirnom glavom
Mere u U&lIl Prema rus M.Bl.:OO
,
DimenziJe glove . 'ormalne
Nomlnalni Du!ins dela " r
sa zavojnicom du210e
"I I I
precnlk
d b D n
min f max I max I
min
i 0,6\ -,-
~.4 1 I 0,4\
1,6 9 I 0,5 0,2 0,1 12 do I'
(1,8) 9 1,15 05 0,5 O,?5 0,2 0,1 12 do 16
2 10 1,3 3,8 0,5 0,6 0,85 0,1 0,1 14 do 18
(2,2) 10 1,5 4 0,6 0,7 I 0.3 0,1 14 do 20
II 1,6 4,5 0,6 I 0,7 I I ~ 0,1 14 do 25
2,5
- - - - --- - - 0,3 0,1 16 do 30
3 12 2 5,5 0.8 0,9 1.3
(3,5)
4
I 13
14
I 2,4
2,6
6
7
0,8
I
I
1.2
1.4
1,6
2
0,3
0.35
0;15
0,1
0,2
0.2
16 do lS
I do 40
2QdolJO
16 3,3 8,5 1,2 1,5
5
6 18 3,9 !O 1,6 1.8 2,3 0.4 0,25 ~5 do is
-
- - ----- - - - - - -
8 22 5 13 2 2,1 2,8 0,6 n.'" 26 do 75
30 do
!O 26 I 6 16 ? '
_ ,J 2.7 3,2 I 0,6 0"
-- --
Napomene liZ tablicu 4.13 :
1) Zavrtnje nominalnih prefnika fij e su vrednosti da te u UiJ'8dama po mocu~
nosti izbeg3vatl.
2) Zn3eenje oznaka objdnj eno je ns 51. '" .66.
JlS
Tl.bUca 4.14
Zat;Ttnji sa u§kama
(Vijci sa krilastom glavom)
Prema JUS M B1 230
. ere u m.m
,\\ 10 1,1112 1 AI16 AI20 ,\121
d I .\\2 i(,\\2.3)1,\12,5 .\13 1(·~13,5} .\\4 : ,115 1 ,1\5 1 ,\18
1
b I
b, 1 1,2
I I
1,2
1,5
1.2 \ 1,2 1 2
1,5 1,6
1,6
2
2
2,5 ~
I
2,5 3
~ 5 I ~
I 55 5
7
7
9 11
9
5 5 8 R 10 1 12 16 20 23 28 131 45
D 5 5 12 I 16 19 22 2. 35 ,
D, 4 4 .) .) 6
20
5
20 ,-
8
_ 1
10
32 40 50 6-4 72 190 112
• 12 12 16 16
15 20 24
h
H
3
5
3
6
4
,8 . I 2,5
4 5
10
5
10 12
6
4
8
15 I
5
10
20
5
~2
25
8
14
3!
10
36
11
45 1 55
I 14 18
I
R
r,
2 2 - ,~
i\' i c~ zaoblili
3 3
I, I I 1,2 1 1,5 2,5/
r, 0,5 0,5 , I I 1.2 ~,2 1 1,6 ~ 1 3 I
I 4 ,5
M 0":; 0.5 0,5 0,5
i . 9 11
I r, 1,2 1,2 1,5 1,6 ~ 2 2,5 3
Tl.bUC& 4.15
Zavrtnji sa unutrafnjom rupom u glavi
Mere U mID Premo JUS M B1 120
d 1,\\4 AI5 ,M6 AIS\ ,\110 A\l2 A\l5 I Al20 Al24 M30 ,\\35
AI8xl ,IIl0xl ,\\l2xl,5 A\l6xl,5 AI20xl,5 AI24x2 A\30x2 M35x3
I
D 7 9 10 13 15 18 24 30 35 45 54
e' 3,5 4.7 5,8 U 9,4 11,7 15,5 19,9 22,2 25,7 31 ,2
h 4 5 5 8 10 12 15 20 24 30 35
I, 13 115 18 22 25 32 38 45 5) 55 75
n 2,5 3 4 5 5 8 11 12 15 18 22
r 0,2 0,2 0,3 0,> 0,5 I I I 1,5 1,5 1,5
r, 0,4 \ 0,4 0,5 0,8 I I 2 2 2 3 3
• 3 ;; 5 6 8 10 14 17
i 19 22 27
i
Napomena uz tablicu 4 .15 :
Zna~en j e oznaka obja!njeno je na &1. 4.68.
116
TabUea 4.16
Zavrtanj za os;g!,ranje
(Uvrtni vijak sa cilindrienim zavrs-etkom)
Mere u mm p"""" JUS 1>1. Bl.:I91
~, I ~'; 1 ~,4 ~,5 1 ~5 ~:~ 0,7 ~,9 3,:, ;1.5 ~:~,2 2,3 3
~: I ~:~ ! l'S :,7 1 {: 2,.> ~,S I 3,; 45 6 7 9
9
12 I~
I
I ;,
u 0,3
I~:~ I ~~ ~:~ : ~:~ ~:: g:: ~::
0,4 0,4 0,4 0,6 , 0,6
1
0,8 , 0,
L ~:: , L I~ 1,2 I"; ~,6
I?
~&
1~,53
Napomena uz tablicu 4.16: _'--'---=-'-'-''--'''''-c...:'''-......:~~-.:.._....:~-.:~
Zna~nje cznaka objam;eno je na sL 4.70.
TabU... 4.17
ZoVTtnji za osiguranje sa Siljkom
Mere u m.m P"',n• .ruS 1>1. BI. 2110
d 1,1-\1,\\1,2 .~\I,4) ,I11,7 1.V'2 I 1.1-12,6 '013 (,\\3,5) 1/4 1/5 1(6 \/8 'olIO .\/12 1t1 6 M7O:
(,112,3)1 ---
TabUea 4.18
Zavrtnji za osiguranje sa unutraSnjom roPO'"
Men u mrn Prenuo n;s lo1. B 1. 2'11
a
> <0
,
1
•s ';
> •
~ ~
1
SI. 4.73 - Zo.\·rtnji kao zapu§acl ill 1.3lvara~1
.
/ ,,- ~\ desna
leva
r=== -_._- r- J
'+-- - - --
01 I- - - -
=
\. ../
,
le vQ
, desna
, -- -
----------""'-----., ;r~ -="-'i- -
I
bJ 1-- - I-- - - ----L ----4 f- - t"-- -I - -- r--- -\-
_-_-_*--=-.=:!J L \l.- - L
-
-~-....,
I
I I
\ )
SI. 4.76 - F~n
damentnl ZD.vr-
01 bl tanj sa !piral-
no uvljenJDl
51. 4.75 - Fundamentnl Z8vrtnjl stablom
118
· Nekoliko konstrukcija pokazuju sl. 4.75 do 4.77. Fundamentni zavr-
tanJ na sl. 4.75a l"2a raseceno stablo sa krajevima savijenim D3 suprotlle
strane, a na sl. 4.7~b okruglo stablo savijeno na kraju.
Za. temelJe teZlh I Jace opterecenih masina sluze kotveni (ankerni)
zavrtnJ!. To su uglavnom zavrtnji normalne konstrukcije stabla sa jakom
gla,:,om kOJa se oslan]a 0 plocu (sl. 4.78), nosac ili slieno koji se opet osla-
nJaJu 0 temelJ. '
10) Zavrtnjima je ponekad zadalak da vezuju limove iii druge ele-
mente na odredenom odstojanju. To su distantni zavrtnji iii sprefnjaci.
am se nalaze cesto u konstrukeijama parnih kotlova.
, /
, /
/
';- -r-~-(
,
/
/
~ /
//
// :/ / I /::
/
,
~1
I I
I ~. !
"-
, I
, II I,
"- I
I
I
I
.I ri'1
~ I ~
I
aJ bl vJ 9)
51. 4.79 - Spn&nja ci (za\'rtnji za VeZU na odstojanju)
I
S1. 4.80-
i
S1. 4.81 - S1. 4.82 -
I
I I
I !~
I
- - - - - - - lJ-.-+--l1
I I
I 1
-+- d'
S1. 4.83 - N,,- S1. 4.84 - Cr-
PTUvilnost prc- SI. 4.85 - Zieb
tanje prelaznog ns zavdetku
laznog del a 2.a- de1a 7.avojnice
vojnice zavojn1ce
120
tome lakSe se nasaduje navrtka i maze sc, bez ~tete po zavojnicu udar-
cima ~eklea izbiti zavrtanj kada je potrebne> Kod zaoblJenoll za;"""'tka
polupre~nik r=d ill je nesto veCi. ZavrSHak z"ntnja mof" biti i pro<lu-
zen (~1. 4.82) kada je imad navrtke potreban . ':or za umetanje osigura~3
(uporedi 51. 4.99) .
12) Zavrsetak zavojnice, rezane nozem n trugu, mje pravilan zoog
povla~enja noza, tj. na prelazu izmedu dela .~ zwojnicom i "latkog sta-
bla zavojnica nema pravilan profil (51. 4.83) '1" '""telima Je to prik07.anO
mal om krivinom na prelaznom delu stabla I 1. -I 84) Prela7_~i dec zaVO]-
nice sa nepravilnim profilom proteie sc OblC •• u .3 Jedan do dva zavojka;
zato ispod navrtke treba uvek da osiane 'OJ,:18 l" 3"·, mm duzin~ stabl.
sa zavojnicom.
Da bi zavojnica bila pravilna po cclc.j O"LL patn'bno JC do ae na
njenom zavrsetku napravi kru1ni zleb (5 1 48;;, ra], 171aska oo1a. Pre{'mk
zIeba jednak je precniku jezgra zavo]nicv ,I: je nesto manji. d' < d, Pc>-
Iupr~nik zaobljenja je p=0,2 d (d=prec"". L. JOice' DZina 1leba I, 1Z-
101ena mirnom opterecenju, Itreee se izme(Il;. 14 mm (manic vrednosll
za zavojnice manjeg pr~nika). Za za,.,.tnJe 1_.07ene promenlJlvom opte-
reeenju, savij anju i udarima, treba da bud(· d Jtma lleba nlljmanJe ravni'
polovini precnika zavojnice; Iml • = 0,5 d.
,.s,3 NA VRTKE
[OJ
, '. ....
,
t
,
!(
1 ,
II 1\
~I II
L.
IJ
,
I
S1. 4 . ~ - Cettcrostr:ma
n2vTtka 81. 4.89 - Navrtka sa u!kama
(6 -7Jd
-1. _ _
'~S-2
~ SL . :. -. - Zleb na dnu unu-
51. 4.90 - Navrtka sa ru~com t=!;:;)~ :.avojnice
..3.t PODMETACI
·•· . oblik podmetaCa ko)'i se stay ja 1=et!" :>.\7'.)<e : podlogt!
U o b lea)eru . ad Ce]-k.:: COO :::e5ln -a ...
po kazan J' e na sl. 4.92. PodmetaCi su "" t .... -br:
" ',.' ••
'OQC.3Cl "'"'') ue se - -
melalll, ponekad i od presovar-1 h m&Sa r~_,~ ",: .-
4.20. Po potrebi imaju podmetati 1 cir'JkCi}l 0:'.]<.
TabU .. 4.19
S~,04
( I\I~ I
.I\I~
22
2~
II
n
23.91
26,17
(M,2)
M16
80
8, 4,42 9~,H
•
,\\ 2
(lin)
112,b
I
I
1,'2
1.2
1.2
1.6
I ,
5
6
4
~
.)
12
\2
16
6
6
R
3
3
4
2
2
0,5
0,5
0,5
1.2
1,2
1,6
2"
I ,\\1 1.2 1,6 i 6 .) Hi 8 ~ 2.5 .- 0,' 1.6
(AIV» 1,6 2 8 6 20 10 5 ;J :0 0,5 2
0
~
N
,\\ 4 1.6 2 8 6 20 10 .) 3 0,' 2
',1 :,
,\\ 6
2
~,~
:\
2"
3
4
10
12
16
8
10
25
31
12
16
6
8
10
,
4 0"
I
1
2"
3
4
"I 8 12 40 20 S
,\\ 10 ~ 5
I 20 16 ,0 25 12 8 I 1,2 5
,1112 5 6 23 19 64 32 14 10 1 1,2 6
AilS 6 7 28 22 72 36 16 II 1,2 1,6 7
M20 7 45
,1\24 9
9
11
36
45
28
36
90
112 56
20
24
14
18
1,6
2"
2
3 11
9
I
Napomene uz tablicu 4.20:
1) Matcrijal za navrtke sa u~kama je temperisanl 11v (po lzboru) &llk C.4 i
me~ing .. A:ko nlje navedena oznaka materij ala , podrazumeva &e da je ~aterijal tem-
pcrlsam hv.
2) Znaccnje oz.naka objamjeno je na s1. 4.89.
124
or.bUea 4.21
Podmer.uti
(Podlozne plot ice)
Mere u rom Premo JUS M. B' 011 ..
Nominllnl
pretnik
I I i
c D
n ZLl zavoJnicu
melr. , vitv.
I Nominalni l eT 0
pretnlk j
I n ~
metr.
lJvojnicu
Yitv. I
1,8 0,2 4.5 0,3 1,7 43 I 1,5 ,
~ 7 ' 42 I 5/8"
2,2 0,2 5,5 O,~ 2 H5) 1 7 I 45 I 3/4"
(2,5) 0,2 6 0,5 2,3 50 ,5
1 I,) 9 8 4~
2,8 0,2 7 0.5 2,6 (54) 1,5 98 2"
3.2 0,2 7 0,5 3 8 , 52
58 1.5 105 9 56
(3,7) 0,2 8 0,' 3,5 (60) 1 1,5 110 9 58 2 114"
4,3 0,3 9 U,8 4 (02) I,' 110 9 1 tiD
5,3 0,4 II I 5 3 ' 11)" 66 1,5 liS 9 61 2 I, -,
6,4 0,4 12 1,5 .6 (70) 2 120 10 68
8,4 0,5 17 2 8 5116" 74 '1 125 10 72 2 3.4"
10,5 0,5 21 2,S 10 3/8" (78) '1 135 IO' 76 3"
13 0,5 21 3 12 82 2 140 12 80
(13,5 0.5 24 3 - I ''2 I (88) 2 145 12 85
( 15) 05 28 3 14 93 12 ISO 12 9) 3 I 2"
I7 0.5 30 3 16 5fS" I (9S) '1 1'55 12 95
-
(19) I 34 4 18 101 2,5 1751 14 100 4'
21 I 33 4 20 3,4" (It 9) 2,5 I v.)
(23) I 40 4 2'2 7/8" I 14 2,5 I:~~
5' 14
14 110
25 I 44 4 24 1119) 2.5 2 Jll 14 115 4 I 'r
(27) I 50 5 26 I" 124 :1 210 l :i 12J
(28) (129) 13 220 Iii .) . ~
I 50 5 27 1'1'> }
(29) I 50 5 28 134 ~ 220 16 13 }
I I 1 S" , (139) a 230 I:; )1-,
31
(33)
(34)
I
I
56
bO
60
5
5
5
30
32
33
I I ;4" I 144
( 14~)
3
3
210 :~
230 I
1411
I~;j
:;12'
37
(40)
1.5
I.';
68
i2
6
6
36
39 I 112" I
155 '3
i 25JI I i' I~ '
Napomene uz tablicu 4.21:
1) Nominalne prefnike u zagradamo po mo:;:ucnosti izbegav.1ti.
2) Znacen;e oznaka obja~njeno je n3 61. 4.92-
Podmetaci su potrebni:
1) kada je dodirna povrlina navrtke i podloge mala, npr zbog veli·
kog preCnika otvora u kome je zavrtanj, pa se umetanjcm podmetaC3
,manjuje povriiinski pritisak (vaino kada se navrtka jako priteie);
2) kada je ispod navrtke podloga od mekSeg mnterijnln, npr. aluml·
nijuma, drveta , koji ne podnosi jak povdinski pritisak;
.,
1' -
3) kada je podloga nagnuta prema osi z:,:vrtnja, da bi se izbeglo sa-
v:janje (v. Cl. 4.2.3); tada podmetac ima naroclt oblik (sl. 4 .93).
4) kada je pomina podloge
:$> brapava, neobradena, pa hi pri-
likom jaceg pritezanja navrtke
Cl zbog jakog povrSinskog pritiska
nastupilo preterano habanje na-
vrtke i podloge.
n
-- ~
51. 4.92 - Podmetaf 51. 4.93 - Cetvrtast pod-
metal: sa nagnutom stra-
nom
U.5 OSIGURACI
," ,
. /
I
,
J .,
S1. 4.96 - Osigura~
u vidu dve!u na\·rtki
, / /
??f
'~~~ %l
~
'- I
,
[1$1J
JI ;
/ ,
/:// ,;;.
/
l-lJ
~
?f~~
'l~ E +-
~
I
~ ~ ..-.\
~
, , ~
//
/'"/ //'
:".•P... .,j n u,; J cs·gur-.Jb 53
S:.... ~ .. -
$1. -197 _ Presek
:!..av:o:.<e
dl,re navrC.:c
r~
'"
1':"'
i Mdrnskl elemenU I
navrci je na suprotnim stranama profila (sl. 4.97). Zavojnica gornje na-
vrtke oslanja se 0 zavojnicu zavrtnja onako kako bi se oslanjala kada
ne bi bilo donje navrtke. To ma~i da je gornja navrtka glavna navrtka,
po~to ona prima opterecenje od uzduzne sile u zavrtnju, dok donja igra
ulogu osigura~a, po~to obezbe<luje pritisak u zavojnici gornje navrtke.
Zbog toga donja navrtka maze imati visinu manju ad standardne, a gor-
nja mora imati standardnu visinu In =0,8 d. 1z prakticnih razloga naj~e~ce
se uzirnaju obe navrtke jednako Yisoke, tj . stan-
dardne. Osigura~ sa dye navrtke je pouzdan osigu-
ra~; on se ne moze preporuciti jedino kl'.da je veza
izlozena vrlo jakim potresima. - Dve navrtke za-
uzimaju relativno mnogo prostora i povecavaju te-
zinu konstrukcije.
U;>otrebom finih zavojnica. u kojih je ugao na- ~
giba manji, moze se matno pojaea!i sigurnost na-
vrtke protiv odvrtanja.
W
o o
u
120'
120'
e
e
Za ',( 20 Za ,= 22~60 Za ,-64+100
SI. 4.10 I - Obllci navrtke sa krunom
128
Cesto
. primen)'
. . enn
.. sredstvo Je
. neposre dno spre~avanJe
. obrtan' a navrt-
ke. ~o Je naJslgu:n~)e sredslvo, .ali je ovim sredstvom tesko ostv~rili fino
podesavanJe poloza)a navrtke tJ. regulisati proizvolJ'no J'aX:~u '1' .
navrlke. Cu. pn ezanJa
Najprostiji osigura~ ?ve vrste je rascepka (sl. 4.98), mali koni~lli klin
(sl. 4.99), ClVl)a 1 sliello. Navrtka i zavrtanj probuseni su i u otvor J'e t-
nuta rascepka (sl. 4.98) malo ra- urne
stavljenih krajeva da ne bi ispa-
lao Otvor se moze nalazi!i sarno
upastablu zavrtnja
se u nj zabija iznad navrtke
npr. klin 1~~~[~===$====fPj
(s1. '" ~l p 4'
I .,,1'
4.99). U prvoJ konstrukciji zavr- '
tanj je oslabljen u opterecenom -I,,!- 4
delu. Ni prva ni druga konstruk-
cija ne dopustaju da se polozaj
navrtke podesava. S1. 4.1 02 - Rascepka
~ ,.,()
/
Nomi n.-'
Ini D e H h S U
R
asce-
Nomina·
lni D e H h
I 1
S u Rascepka
_p_re_t_ni_k~-+__~-4__~-+-4__p_k_a-+_p_re_t_n_Ik-+~,-~,,--~1 ~I~~_~______
1
M4 8,1 5 \ 3,2 7\ 1,2 lxl0 \ (M39) 55 69,3 42 30 \ 60 9 8x70
M 5 \10,4 5,5 4 9 1,2 lx12 'J\l42 581 75.0 44 32 65 9 8x75
J\I 6 11,5 7,5 5 10 12 1,5x 15 (J\l45) 62 10,8 47 35 70 9 8x75
M 8 16,2 9,5 6,5 14 2,5 2xl" '\<148 65 86,S 50 38 75 9 8x80
MI 0 19,6 II 8 17 12,5 2x22 (M52 ) 70 92,4 52 40 80 9 8xOO
1 - - - - -- - - - --1--1- -:- - - -1-- ---- -- -- - - --1- - - 1
M12 21,9 14 9,5 I 19 ~,5 3x25 II Moo 751 98 60 44 85 II 10xl00
(M 14) 2J 21,4 16 II 22 3,5 ;'x28 ('\\60) POI 104 65 48 90 11 lOx 100
MI. 22 27,7 19 13 24 4,5 4x32,5' M64 85 , 110 65509511 10x i00
(,\<\ 18) 25 131,2 \21 15 27 4.5 4x35 (,\<168) 90' 116 6852 100 II 10xl00
M20 28 3 1,6 22 16 30 4,5 4x40 '\<\72 9i 121 70 55 10" 11 10xi00
1____ 1._ - - - - - - - - --1 -- 1- - - 1-- ---- - - -- - - f - - - I
(,1122) 30 36,9 25 17 32 6
1
5x40 (M76) 100 127 75 60 110 11 10x120
,~80
I
I M21
M30
3. 41,626 18 36 6
(M27) 38 47 ,3 28 20 41 6
42 153,1 31 22 46 7
5x45
5x50
6x55
105 133 7862 115 11 IOx140
(iI\85) 110 139 80 65 120 11 IOx140
MOO 120 150 ;0 70 130 14 13x140
1 (M33) 46 57,7 34 25 50 7 6x60 (M95) 125 156 95 75 J35 14 13x140
T abll ea 4.23
R.tu<cepke
Mere u mm JUS M B2 300
I I
Nomin31ni prefnik.
ujedno p re~ nik otvora 0,61 0,81 1 1 1,5 1 2 3
4 1 51
6
I 8 1 10 \13 1 16120
d 0,5 1 0,7\ 0,9 \ 1,3 i 1,8 2,7 13,7 14,7 1 5,7 1 7,7 \ 9,7 112,6115,6119,5
to lerallci ja -0, 1 -0,2
, d, 0,5\ 0,61 0,8 1,2 1,6 2 3 4 I5 6 8 10 - I I I -I
13 16
,- I
\
D"II'" I 1,3 1,7 2,51'3:4'4:7 6:7 18.7110,7113,7\77,7 22,6 28,6135,~
I k 1+0,5
1
2+ 1 \ 2,5+ 1,5 1
I I, I
2,51 2.8 ' 313.71 4,5 1 6 8 I 10 \ 12 1 15 1 19 I 24 I 30 I 38
Napomena uz tablicu 4.2 3:
Znafenje oznaka obja§nJeno je na sJ. 4.102.
130
O~i~ranj~ sli~ne vrste postife se nnrocrtim limenlm podmeta~em ~iJi
se kraleVl saVllalu tako. da se na jednoj strani savijeni kraj oslanja 0 ~tra
nu navrtke, a na drugoJ 0 konstruktivni element (sl. 4.104).
•
~
SL 4.107 - KOl1la1o
SI. 4.104 - Sav!jena pl~a SI. 4.105 - Penov ,pro!l.re.nJe otvora U
kao oS!iUra~ oslgura~ zallTtanj
4.3.7 KLJUCEVI
KJjucevima se zavreu ili odvreu navrtke ili zavrtnji. Kljuc se sasto.h
iz kraka i celjusti (s1. 4.108). KJjuc je prost kada Ima celJust sarno na Jed-
nom kraju, a dvostruk.kada ima celjust na oba kraja.
Kljucevi mogu biti otvoreni i zatvoreni. Otvoreni kljuc obuhvata na-
vrtku delimicno, zatvoreni potpuno .
O~1:ori za zaVTtnje
Mere u mm
Z~~-;;;------;;~;;;-;:--;;=:;:-n__-;;-_____"":Pr~e~ma JUS :vI. 81.004
I ZovoJllicl1 _
_ _ __ p_ _f lik olvora Do
rct_ Z~\'OJflIc.::::I pre, nik oh"ora Do
Metri- ViI- " Vrstaizrade -- V r~ta Izrade
5:-1 Metn-
I ViI-
fk. vorl I. 2. 3. 4. ik. \' Oft
I' -
I 1 12. 3. 4. 5.
MI
M 1,2
1 1,1
1,3
1,2
1,4
I}
1,5
1-1-' ----':---Ild"
AI 30
30 I
3231135
31 32 33 ,1', 36
M 1,4 I,., 1,6 1,8 I 1/4" 33 , 35 ,I, 31!
M 1,7 1,8 2 2,1 I M 3.3 :14 30· 3A 40
M1 2.2 2,3 2,4 ft.1 35 36 38 ' 3 II
1---1--------- 1------- -
M 2,3 I 2,5 2,6 2,8 3 8" 36
M 2,6
M 3
2,8 3 3, I I I 3,2 3,5 3,6
1\1 36
l ,c2"
I 37
-IU
38
39· 40
11
-4,s
.;"
10 4 I
H
M 3,5 3,7 4,5 4,2 M 39 40 42· H 15
M 4 4~ 4~ 4J 58" 43 145 18 49
1
M 4,5 --'1 ----.;;- -5-'511- --',' AI 42 43 \ 45' 4 49
M 5 5,3 5,5 ,I 5:~ , I 3/4" 46 4R 50 52
M ~5 5J 6 ~ ,1\ 45 46 48' 50 '>2
i
ft.1 7
5, 16"1
7,4
8,4
7,8 8
9,5 M 5-2 -,"2" -, ~ 55 51!
oG.>0
60
6
M8
M9
8.4
9,5
9
10
9,5
10,5
10,5
1l~
M 56 2 I I 4" I ~~ uv
61 '5;
I 61 ti5
88
6A
318" 10 11,5 12:5 M 60 , 1_62 6S 70 7'1
--- -- - - - - - - -1- - - - - - - - - I
M 10 10,5 II 11,5 2 1/2" 66 68 ;2 7,'. 1
M 11 12 125· 13 1\1 64 66 70 ; 4 iti
, 7/16" 12 13 14 M 68 1 70 1; ~ 1S an'
~_~~~I~= ;~,
, I'
M 12 13 71 78 '! II
1/2" 13,5 13,5· iR ,.c2 "~I
!I~
9:' 105
105
110
M 24
I"
25
26
26 ' 27'
28
28
30
30
31
I
,II 100
3 3/4" 9
10";
Ill'.?
,lilt;
llO
I IS
133
i.'tim parom obuh\."oenih strana navrtke. Tu mogucno t ne dopu.sta klju~
sa nagibom ose eeljusti ad 30'. s ni potpuno prnv klju~, koji zahtevaju
slobodu kretanjs ad 60'.
Dyostruki ot,'oreni kljuc (51 4 .110) ima naj~e§ce nejednuke otvore ~e
Ijusti i to otvore za d,'e susedne. uzastopne vredno~ti preCnika zavojnice
(npr. 13 i 17 - uporedi tablicu 4.9). Kada je raspploiivo mesto vrl0 ogra-
nirena, olvori Celjusti d"ostrukog klju~a su jednaki, ali osa jedne ~eljusti
nagnuta je prema osi klju~a za 22'/" a osa druge &>ljusti 1eii u osi klju-
ca. pa se pri rukovanju !1aizmeni~no iskoru~cuj u obe ce1justi za istu na-
Htku.
~--' ---- - ~
Jedan krak ~eljusti pravi se kraci od drugog kraka (s!. 4.111), kad se
,eli da se ubrzs skidanje klju~a sa jednog para strana navrlke, i nami-
canje na susedni par strana.
Kad je mesto ograni~eno, a nije potrebno jako pritezanje navrtke,
mogu se upotrebiti l.:ukasti klju~evi (s1. 4.112); u ovom slu~aju potrebne
su i navrtke naroCitog oblika: okrugle, sa nekoliko otvora (obi~no 4) po
ohadu. u koje ulazi kuka na klju~u.
~~----- ~-@
51 4.110 - Dvostruki otvorenl klJut
SL 4.111 - K.lju~
sa nejednaldrn
krac.ima reljustt
iii o~~~vrtanje ~olo~ zavrtnja u~otrebljava se iii narociti kljuc (s1. 4.113)
Z tv otvoreru kljuC uz pomoc dveju navrtaka (sl 4 114)
a orem cevasti kljucevi upotrebice se kada je ~a~tka' ukopal1H.
134
Za manje zavrlnje predviden je kJjuc na sl. 4.115, a za vel:e na sl. 4 .116.
U zatv~reno,,:, kJjucu postoje dva unakrsna otvora u koje se \l1neee ~pka
radl pntezanJa, a pored toga mofe biti i ~estroslrana standardna glava pa
se pritezanje vrli obicnim kJjucem. Jo~ jedan oblik zatvorenog cevastog
kljuca pokazuje sl. 4.117.
4.3.8 IZRADA
".= -AlF = -
F
dllt
[Pal
4
gde je: F [N] - uzduZna sila u zavrtnju,
A, [m'] - povrSina preseka jezgra zavrtnja
d, [m] - precnik jezgra zavrtnja.
Hadi n~posrednog odredivanja povrSine preseka jezgra zavrtnia upo-
treblce se lzraz
F [m ']
A,= __
ad.
gde je (fd. = "(fho [Pal daptiSteni napon pri Istezanju.
138
. Kad je ~-:rsina AI prora~unala, nalazi se prernik zavojnice d iz Ia-
bhee za zavolnlee (v. odelJak 4.1.4) pa je time zavrtanj lJOtpuno odroden.
Iako je povrsinski pritisak p n" zavoicima gotovo uvek daJeko manji
od dopuStemh vrednosti 1'" ipak ie korisno proveriti ga narocito kada ie
optereeenie promenJjivo. Radi toga potrebno je odrediti stvami povrlinski
pritisak po obraseu (v. ~. 4 .2.4)
p= 0,588 F [Pa]
d,l.
gde je d, [m] - srednji prernik zavojniee, a
In [m] - visina navrtke iii, kada nema navrtke, visoa "zamiSJje-
ne" navrtke u konstruktivnom eiementu, npr. t. na sl.
4.56
i proveriti, da li ie ispunien usJov I' S 1'" DopuStena vrednost povrtin-
skog pritiska p. odredice se iz izraza
p. = ~'Pdo
gde ie 1''' tab lien a vrednost dopuStenog povrlinskog p>itiska (po lablici
1.4); podaei 0 faktoru ~I nalaze se u ~1. 4.5.1.
Opsti ie izraz za odredivanje povrlinskog pritiska
F
p= [Pal
zod.HI
gde Ie: z - broj aktivnih zavojaka, a HI [m] - korisna fuina zavojniee.
P rim e r 4.1: Zavrtanj sa uskom stalno nosi tere! (s!. -1.34),
F = 5. 10' N. Materijal zavrtnja je C.4.6 ; dec u koji je zavrtanj
uvrnut takode ie od ~elika. Zavoinica ie metrieka prema JUS M.RO.OJ '!.
1) PoJazna vrednost dopustenog napona za istezanje nalazi se u ta-
bliei 1.4 i imosi za ~elik C.4.6 , iacme pIi kidanju Rm = 400 M Pa, pri
mimom optereeeniu (1. slu~ai optereenja) r1... = 100 MPa.
Sa pretpostavkom da ce zavojniea biti kvalitativno dobro izradena
usvojiee se
AI = -r-- = 5·10'
6,25 · 10-' m'.
".u 80·10'
3) Prva veea "redoost, po tabliei 3.4 je AI = 7,59 · IO-'m' lito odgovara
zavoinici M36; dakle, usvaja se zavoinica preCnika
d=M36.
4) Stvami napon od istezanja iznosi
a =~ = 5·10' _ 6,588.10' = 65.88 MPa
• AI 7,59·10-'
A, = -
F = -=........:.=-:-
5·10'
= 8,928· 10-' m2 ~ 8,93 em'.
eld, 5,6· 10'
3) Po tablici 4.4 je najbliza veca vrednost A,=10,45 em'; njoj odgo-
vara zavrtanj precnika zavojnice M42.
4) Stvarni napon od istezanja u jezgru zavrtnja je
F 5·10'
0,= -A, ~---.:---.:.:....- 4,78·10' Pa ~ 47,8 MPa.
10,45·10 - '
5) U ovom slucaju je l!=42 mm, 10=57mm, d,=39,077 mm pa je
0,588 F 0588·5·10' .
p= , - -- = 1,79 ·10' Pa = 17,9 MPa,
eI, I, 3,908.10-'.4,2 . 10- 2
S obzirom da je Pd ~~, p",, =0,8.6 ·IO' ~ 4,8·IO'Pa=48MPa,
zna~i da je P <Pd'
. . Kao sto je izneto u 01. 4.2.3, zavrtnji 2. grupe zavrcu se pod outere-
eenJe.m pa. su .izlo";ni jednovremeno istezanju (odn. pritisku) i uviJanju;
uzduzna sila Je tacno odredena.
Napon ad istezanja (iii pritiska)
,..
0",= d~n
-4-
i napon od uvijanja
T, =F
_d....:',-t",-g-'..
( u",,+,-,p-,-)
lTd''
2 __
16
140
mogu se sloziti u zamiSljeni nonnalni (imaginarni) napan IJ'.
1;.=0,76 ~0,85;
vece vrednosti uzeee se za trapezne, roanje za trou.'llas:e zavojmce, a osIm
toga za manje preenike vrede veee vrednosti.
,. I
Prema i%lo!enome ra~naju se zavrtnji 2. grupe po prostom obrascu
F
..1 1 = - ,
OJ
p= ~ ~Pd.
zlfd.b
,
Ovde je F - uzdu!na sila,
z- broj aktivnih zavojaka,
d, - srednji preenik zavojnice,
H, - korisna Sirina zavojnice,
Pd -dopuSte.ni povrSinsJri pritisak.
Vretena sa zavojnicom i zavrtnji koji su stalno u pokretu (vretena di-
zalica, presa) podrnaruju se radi smanjivanja trenja i habanja zavojnica.
Zavojniee su im obi~o trapezne ili testeraste. Za njih se mogu usvojiti
ove vrednosti dopu~tenog povrSinskag pritiska Pd. (za zavrtanj od celika)
Pi>; 12..;-15 MPa za navrlku od ~lil>a j~ine 500..;-700 MPa
po.; 10..;-12 MFa za navrtku od ~lika jacine 300..;-500 MPa
iii ad bronze,
p.. = 7..;- 9 MPa za navnku od ~licnog Iiva, i
p .. = 4..;-6 MFa za navrtku od sivog liva.
Za zavrtnje koj i se relko nruaze u pokretu ill sluie za podeSavanje po-
lohja delova mogu se usvojiti i do 2,5 puta veee VTednosti dopu§tenog
pominskog pritiska.
. P rim e r 4.3: Zadatak j~ da se prora~unaju osno~e mere ruene di-
zalice sa vretenom (sL 4.35). Vreteno sa zavojnicom je od ~ C. 0545,
a trup dizalice ad livenog j(Vof"a SL. 20; trup je iskori§ten kao navrtka.
Zavojnica je sa samoko~njem . Dizalica !reba da elife lere! do 50 !tN.
1) Potrebna povrSina preseka jezgra vretena je
A,= ~= 5·1()4 7,8· 10-' m' = 7,8 em'
a" 6,4 . 10'
jer ie dop\lStenj napan za pritisak fI_, za 2. slu~lIj oplereeenja a de =
-~, ~,a.... _0,8.0,8·10. 10'= 6,4·10' Pa.
142
2) Prerna podacima za trapemu zavojnicu u tablict 4.6 nalazl se prva
veea yrednost A, = 8,30 em', ~to odgovara nominalnom prebllku d,,=40
mm; lzabrana je, dakle, zavojnica Tr 40.7.
3) Napon pritiska je
F 5· 10'
0,= - = = 6·10' Pa = 60MPa
A, 8,3· /0 - ' .
4) Napon od uvijanja:
ft . Ig (a+p)
= Fd,
"d'
2_3~
16
~to sa d,= 36,5 mm, d 3 =32,5 mm, F=5·IO'N, tg(Cl+p) = O,162 (racunalo sa
P
1'- = O,I ,· Ig!X --~= 0,007 = 0,06 I) dale
'
rt d, "0,0365
5·10'·0,0365·0,162
"'00325' = 2,2·10' Pa ~ 22 MPa.
2 - - ' ~--
16
5) Svedeni napon
C, = \IIa,, + (ad)'
Td T, = VI(6 . 10") + (10. IO'' .2,2. 10')' -
6,5. 10
Usvaja se In = 85 mm .
143
II MaJln.lk\ elcrncnU [
8) Kada je visina dizanja velika, postoji opas.nost da se pritisnuti dec
vretena izvije. Tada treba .proveriti i napon od IzvlJ~nJa :... . .
Ako se pretpostavi da Je maksunalna VISlna dlzanJa h- 2~.em 1 ako Je
visina dela vretena u nosa~u tereta hl=5 em, eelokupn.a du.zIn~ vretena
izlozena izvijanju l=h + hl =20+ 5 = 25 em. Slobo:!na duzm3 IzvIJanJa I, =
=2 1=2.2 5=50 em. Oyde se dec vretena unular lla-
Htke smatra da je ukljesten, a na gornjem delu, gde
F vreteno ulazi u nosa~ tereta, da je veza zglobn.
(sl. 4.121).
I, _ _..::.'0,~5_ _
Vitkost yretena ). = . _-'--- 61,54.
0,25 d, 0,25·0,0325
Ovde d: -dl
2 d'-d'
)' e d -
3" sre d n)1" preem
1'k trenJa
. na podnoinoj povriini no-
m-
, ,
saca tereta. Precnik d, je spoljni precnik, a d, unutr!iSnji preenik podnotja
nosaca tereta. Znacenje drugog clana u obraseu za moment M poznalo je
od ranije (v. cJ. 4.2.3).
Na osnovu momenta M proracunava se precnik rucice cI.
d, ~ '132M _ '110M [m].
V it a,a V ad!
Dopusteni napon t7dl usvaja se jednak ill noSlo vee; ad napona za slue.j
jednosmerno promenljivog naprezanja. '
Duiina ruciee
L~ M I F, [m],
gde je F, ruena sila koja se kre"e od J 00 do 250 N.
U datom primeru moment na rucici iznosi
M- T, + T, - 0,5 F[JLdm T d, tg(,, +p)]
- 0,5 . 5 . J ()< (0, I ·0,0408 + 0,0365·0,162) - 2,498· 10' Nm.
Ovde je racunato sa d, _ 0,05 mid, 0,03 m.
Ako se za rucieu predvidi celik C.0545, za koji je dopuSteni napon za a-
vI)an)e "dI-
100 MPa, precnik ruciee iznosice
d _ '110M _ '/10-:-249,8 - 292./0-'
r V ad V 10. 10' t m,
f1
..... ~
i V
1 1 a •
6", b''/,'
(kN/Cm
§ I'f-
1/
8 I
-
7 V V
I o·tV
6
17 ~
5
/ /
/
/
3
7
2
o 10 20 30 -'10 50 , 70 80 90 100
.,j (m m )
i S1. 4.122 - Do~uttcnl napont ~rJ istezanju z.n zavrlnJe 3. grupe (I ~- 10' Pa )
p.suju vredno5h '7J• .za zav~tnJe za vezu cevi - u zavisnosti od precnika Z3-
v~tnla 1 ,:,ogu se pnmemh 1 n3 ostale. z~v.rtnje 3. grupe koji rade pod sli~
nun uslo\lma (npr .• za vezu poklopca 1 clhndra klipnog motora). Dijagrami
na 51. .4:lJ122 vue za sluea) kada protiee kro7. cevi voda, a kada proticu vreli
gasOVI 1 para, treba vrednosti smanji ti:
. UJoI=~:J U'd,o
gde )C ad<, [Pal - dopu~telli napon za istezanje prema dijagramu na
sl. 4.122, a
~. - laktor za popravku; ~,= 1 z~ vodu do 120·C. ~" =
= 0,8 kada s.u ~ cevima gasovi ili para zagreju-
nosh do 300 C I ~.=O , 64 kada se ladi 0 pregl'c-
146
j~~oj pari do 400·C. U svakom slucaju treba vo·
dltl reeuna 0 kvalitetu obrade zavojnice (taktor
Ii, - e1. 4.5.1).
Postoji i empirijski obrazac, resto primenjen za nepo,;redno odrediva-
nje preemka )ezgra z.vrtnja 3. grupe
d J ~ ~ VFR + 0,005 [mJ,
goe je FR [NJ - spoljna ,ila u radu, a
~ - faklor tija vrcdnost iznosi: ~ "'" 1,27. 10 - -4 pri vrlo ta~noj izradi
zavojnice i povrsina naleganja, ~ = 1,58· 10-' pri ' Iaboj izradi i
. ': = 1,43. 10- ' pri osrednjoj (prosetnoj) izr.di.
Po§to )e nemo~6e odmah unapred odrediti a", iz dijagrama, dok joA
I)reemk zavrtn)a ~I)e .poznat, najbolje je proraeunati zavrtanj prema ova-
me obrascu pa zatlm ,sp,tat, da Ii napon od istezanja odgovara dijagramu;
ako n~ odgov~a, treba preenik menjat! dok se postigne podudarnost sa
podaclma u dl)agramu. Ovo ispitivanje vrli se po obrascu :
a,= F: [kN/cm'j
nUj
'j
pa kada je a,~ ad, po dijagramu, usvaja se proraeunati p~n1k zavrtnia.
Staticno proracunavanje zavrtnja 3. grupe na osnovu deformaclonoll
dijagrama svodi se na proveravanje maksimalnog slofenog (izvedenog) na-
pona u stablu zavrtnja. Ovaj napon treba da je manji od napona na gra-
nici razvlacenja. Pri tome treba voditi racuna 0 promeni napona nl fP'&-
nici razvlaeenja zavisno od temperature.
Za vezu cevi (51. 4.37) ill poklopca sa cilindrom (sl. 4.36) uzima Ie nlz
zavrtanja. Razmak izmedu znvrtanja e (51. 4.36) ne SIne biti pmerano v~
lik, po§to bi se ploea, izme<lu zavrtanja, mogla saviti i tako prouzrokovaU
nehermeUcnost; cak bi pritisak medijurna u cilindru mogao istisnuti zap-
livac. Kao op§te pravilo za odre<livanje razmaka maZe poslunti:
e ~6d,
gde je d nominalni precnik zavojnice, a e razrnak i2:me<1u au dvaJu IU-
sednih zavrtanja, meren po kruznom luku srednjeg (osnog) kruga mvrta-
nja precnika Do. Za poklopce klipnih mdina sa pritiskom f1uida do 10
bar·a(=IMPa) ie emu=150mm, a pri visim pritiscima ._=120mm. Za
vezu cevi sa obodom propi.sani ou ra7.maci s Iv. odeljak Cevi) i korilno je
priddavati se ovih propisanih razmaka i u drueim slicnim ironstrukcIlama.
P rim e r 4.4: Treba proracunati zavrtn)e za vem poklopca sa cilln-
drom klipnog kompresora. Zavrtnji su od celilca C.4 .6 ,cilindar i poklo-
pac su od livenog gvoMa. Temperatura vazduha na kraju sab1lanja je
ISO·C. Ostali su podaci (sl. 4.36 i 4.59):
pre~nik cilindra . D = ~90 mm,
precnik osnog kruga zavrtan)a Do = 700 m,
debljina poklopca b, = 30 =,
pritisak pare p= 12 bar .
Tok proracuna bio bi ovakav: .. ..
1) Broj zavrtanja za vezu poklopca sa clhndrom pn na)veeem dopu-
~tenom razmaku izme<lu zavrtan)a e_ = 120 mm
l = nD, = dO = 18,~.
e 12
Usvojeno z= 20. 147
D~ff
2) Povr§ina poklopca izlozena pritisku pare je - 4- ' Medutim, posta
Y
d 3 = E FR, + 0,0.0.5 ~ 1,43· 10. - ' V1,1lT:-'o' .;. 0.,0.05 ~ 2,424 · 10- 2
m.
Ovoi vrcdnosli odgovara zavrt. nj M 3D.
5) Proveravanje napona prema dijagramu na sl. 4 ,122.
FR. 1,81·10.'
CI,= - = 3,487 · 10.' ~ 34,87 MPa ,
A, 5,19 ·1 0. - '
a ad' ~ ~. ~J ad,. ~ 0.,8·0,8·5,4· I 0.' ~ 3.4 56 . I 0' ~ 34,56 MPa , 510 pokazuje da
zavrtanj nc odgov.ra i da !reba birali prvi .veei M 36.
6) Radl saielosli konslrukeije upotrebicc se goli zavrtanj, za nj treba iza·
brali jos i ove mere I, I, i I, (51. 4.59). AKlivna duzina zavojniee za uvrtanje
(el. 4.3.3) je 1, ~ (1,3 ';- 1,5) d ~ 1,4·D,036 ~ 5,04 ·1O - 2m ", 5em ; usvojeno je
I, ~ 50. mm. Ukupna duzin. I ~ In + b. + I, + 11; gde je visina navrtke In = 29 mm,
b, ~ 30 mm, I, ~ ~O mm, a dodal3k 11 sastoji se iz zazora izmeelu poklopca i
eilindra (debljin. sabijenog zaplivaca), koji se moze uzeli da je uko 3 mm, i
OSlal.k zavrtnja, iznad navrlke, oko 3 mm. Prema tome je I ~ 0,029 + 0.,03 +
+ 0.,0.5 + 0,0.03 + 0.,00.3 ~ a, 115 m. Usvaja se I ~ 115 mm. DUlina dela sa zavoj-
nieom za navrtku neka bude takoele I, = 50 mm.
Prerna tome je izabran goli zavrtanj M 36.115.50..50.. JUS M.B 1.261.
1) Precnik' otvora za zavrtanj pri vrsti izrade 3. (tabliea 4.24) je do=
= 39rnrn.
8) Povrsinski pritisak u zavojeima je racunski znatno ispod dopustene
vrednosti za liveno gvoide:
0,588 FR, 0,588 · 1,81 ·10.'
P= -'---"'-- 1,0.99 · la' Pa,
d, In 0.,0.334·0.,0.29
medutim, treba imati u vidu da ovde nije uzeto U obzir prethodno zatezanje
u zavrlnju. Sasvim grubo moze se uzeti da je prethodno zalezanje dva do
tri puta jaee od spoljne sile u r.du, tj . Fo,,"(2.;-3) FR , . Sa ovom, sasvim proiz·
voljnom pretpostavkorn, bllo bi u najnepovoljnijem slueaju p = 3,3· I a' Pa. a
148
dopustena yrednost Pd ~ ~, Pdo ~ 0,86·6· I 0' ~ 4,8 Pa. OYde je prelposlavljeno da je
Po ~ 6· 10' Pa, posto je promenljivost opterecenja lakYe prirode da so moie
smatrati da se oplerecenje nalazi izmedu mirnog i jednosme rno promenljivog
(izmedu slu~aja Jill prema lablici 1.4).
9) Proveravanje na osnovu deformacionog dijagrama vrmo bi se ovim
tokom: Maksimalna sila prethodnog zatezanja, zavisno od napona na gra-
nici razvlacenja, iznosi
Fo "ox = 0,75 ·A ml• ",, = 0,75 A, RpO.2 = 0.75· 7.59 . 10-'· 2,4· 10' = 1,366 10' N.
Napon istezanja u zavrtnju izazvan ovom maksimalnom silom prethodnog
zatezanja
",= F, mu = 1,366 ' 10' = 1,8' 10' = 180 MPa
A, 7,59·10-'
Maksimalni napon istezanja dobija se kad se ovom naponu od prethodnog
zatezanja dod a napon izazvan viskom opterecenja usled dejstva spolJne
sile u radu. Ovaj visak opterecenja ilF R iznosi (v. N. 4.2.3)
L' C, F
b, IR= R,
L,+C,
Krutost zayrtnja e, = A, E, /I. = 7,59· 10-'·206· 10'/0,033 = 4,74· 10' N/m.
'(e + 8)' - do' (0,055 + 0,033)' - 0,039'
a krutost podloge cp = Ap Ep/lp = 4 "Ep/lp = 4
Napon od uvijanja
1,366 ' 10' ·0,2309·0,0334 ,
F'me, tg ( u+p )d• = ~::':::~~';:;'~T:::-=::..:c.- = 8.93 10 Pa.
f , = - 2 _, d'n_ 0,03109'"
2 -".'-::..:c._ _
16 16
Maksimalni slozeni napon
(j I =
(~893'107)'
\J, "~ox + (~"T,) ' = \J,-( 1, 86
0"
. I ) + 64 '
_ 2.1 7 'I O'pa'IIOje
Td . . l'nJ'aR _ 24,10'Pa.
manje ad napona na granici razva",e pO.2· . _.
. 44 . P ekad se des.va da, lZ naro~l(jh razloga,
Napomena uz prlm~r ... ~~ti toliko malen da se navrtke ne mogu
razmak izmedu za~rtanJa mora tome se slu~aju ~esto normalne na.vrtke
pntezall standardmm klJu~em, U za otvor kljuca smanji na naJbliiu
abrade taka da 1m se proplSana mer,a
manju standardnu meru za otvor klJuca,
H9
P rim c r 4,5: Odrcdili nnjpovoljnijl mntc.rijal za Ulvrtnnj M 16.2 z.n vczivanjc poklopca
motome polug:e :.3 polugom ako jc siln u rJdu po jed nom UlVTtnju FR = 8000 N. Pri rdavanju ovoga
zadotka potrebno jl.". k30 pf"\'o. dn Sf' proracunaju krutostl z:lvrlnjo i pod loge i da sc ilI3cunn din:l.-
miek-n komponcnln optcrctcnjc ~FR/l.
I:.tc~ljlvi Ulvrtnnj na ~1. 4.113 je rclntivno dugacnk i stab lo mu jc na dclu bez Zcllvojnicc nn dva
mens ~utcno, Svakom de-Iu stabill. znv1(nO od povrline preseka I dulinc. odgovarn druga krutost.
n
AL = Il c, + llc~ + ,., Ilc n
I: t /cj= Ezi (L ilA, +L~/Al + .. , +Ln /An l =
i=J
4 dl'+d~.
= -
_
- (L I L /d 4l + L 1 /d'1 + L 4 I( mm
I d;I+I _nun )=
Ezor 2
4
=-- -
206 . 10' +:-::------
2 . 0,005
=
0,0145·P + 0.0132431
150
za D' ck .. pcrimcntalno dobijcn. D' :- 1.2 . dO + 0.14 . Lz. = 1,2 17 + 0,14 . 90 = 33 mm. PJ je A p .
= 628.3 mm } , tako da jc
C
p = 206 . 10' . 628.3 . 10 '/(90' 10 .) ) = 1,44 10' N/m
=0 17', d l
.. mm
·rr/ 16 =O.0 I2S) ' " / 16=<3.83' 10 ~ m) pajc Tt=3.26·10 1 Fo(\fe dnjl~c!nlk
d, 12 = 7,35· 10 - ' m) .
Stcpcn sigurnosti Ss = RpO.2 /0I' a stcpc n sigUIn o~h SO::: 0Arrd t 'Oa- ~3ron 0Aredjc ndu-
kovana amplituda irortljlYosti OAred .= ~I . OA / fJk, ,'rednost kOjJ. sc uz.ima 11 SmitoVOJ dljaJ::rama
za zavrtnje ($1. 4 . 124), a faklor ~l' kojl uz.lma u obzir vclit mu prc<,ekJ 7.1.vtlnja. IZ sJ " 12S U DYI"
tanj Mt6jc ~l =0,9.
,"'J,
6fX) ,
aD I
""',
-100 I
SI. 4.124 _ 5m110\1 d iJa~raffil La maltr1Jak: La
I 51
1
~Z
0,5
o 8 16 2t 32
d(mml
U donjoj tabhd dati Sll rClultati prorlll!un:t z..a nckoliko m3terijaia z.t1VTlllnja.
Materijnl
zavrtnj:t 10.9 9.8 8.8 6.8 5.8 5.6 3.6
Kao sto je receno u CI. 4.2,3, tri na~ina, lri mogucnosti posloje da se
zavrtnji osposobe za savladivanje poprecnih sila.
Po prvom na~inu (sl. 4.44) ra~unaju se "nepodeseni" zavrtnji prem~
uzdui,noj oili
152
gde je: F, [N) - popre~na ,ila kOja otpad~ na jed"n zavrtanj 11 _ koefl-
cijent otpora protiv kUzanja (I-'=O,H-O,2). Polreban presek ~avrtnja do-
bija se iz
d, = V4 , 1 Iml
n
ISJ
5. ZAKIVCI
5.1 OSNOVNI PO.TMOVI
5.1.1 ZADATAK
Zakivcima se c:vrsto vezuju delovi Sfazmerno male debljine - uglav-
nom limovi. Da bi se "eza ost"arila, stavlja se zakivak sa jednom gotovom
glavom u nesto sire otvore u limovima. fijc se ose taeno poklapaju (sl. 5.1).
i udareima iii pritiskom pravi zavrsna glava.
d' , Glave zakivaka s!ezu limove i tako spreeava-
c ju njihovo rela!ivno pomeranje. Dakle, otpor
protiv klizanja je sustina vezivanja limova
b
zakivcima.
Otpor protiv klizanja limo va znatno je
poj aean, sa jedne strane, sto se zakivak zakiva
u usijanom stanju pa zbog skupljanja pri hi a-
~ denju pritiskuje snaino limove, a sa drugc
strane sto se zakivanje vr,i pod jaklm pntl-
skom. Kada bi sila F (sl. 5.23) postala vee a od
olpora protiv kllzanja izmedu limova, nas_tll-
pilo bi klizanje limova i zakivak bl blO lzlozen
smicanj u u ravni dodira Hmova.
SI. 5.1 _ Zakovana VCZ3 ~ade. se ~:l.i. ~a.zd~oji~i. z~kov.ana .ve~a ,
(l -du-
tina stabla zakivka pre zaki_moraJu se umstllt Ih ostetIh bllo hmovl bIla
vanja - ;zrade druge glave, a-zakivci. Prema tome, veza zakivcima ubraja
oblikat, b-zavdna glava) se u "nerazdvojive veze".
lJ
81. 5.2 - Jednose~cni troredni preklopni sastavnk
sa naizmenl~nim rasporedom zaklvaka
.],
""
T
, o
Ii :r
51. 5.3 _ Dvosetni jednorednl sastavnk sa
dva podmctn~a
155
"tavci (s1. 5.2, s.4 i 5.5). Posredno vezivanje vdi se pomo~u podmeta~n, 11
krajevi limova se su~eljavaju; tu se .razlikuju jedno~trano pokri,:,enl 5a-
stavci sa jednim podmeta~em (51. 5.6) I ob05trano pokrlveni s,stavcl sa dva
podmeta~n (sl. 5.3). Kada su dva podmeta~a, oni mogu bili jednako §iroki
(sl. 5.3) iii je jedan, uvek unutra§nji, §iri (51. 5.19).
Prem. zada lku koji treba da vr"e sastavci se dele na : 1) ~vrste sastav-
ke, 2) nepropuslijive (hermeti~ne) sastavke I 3) ~vrste i nepropusUjive
sastavke.
1) Cvrsti sastavci izlozeni su Jakim sHama i nalaze se na ~el\~nim kon-
strukcijama (mostovskim dizalicama, ~eli~nim mostovima, ~eMnim kro-
vovima ltd .).
,
, r---
Gi~
I
I
I
I
I .. I
I I
~:~
I
I
I
I 0 0, 0
51. 5.4 - Jcdnosc- 51. 5.5 - Jednosc ~ nl dvorednt 51. 5.6 - Jednorcdnl Jcdno.e-
ent jednorednl prc- pl'cklopni snstavnk sa para lc- ~nl ,ostovak sa jednlm pod-
klopnl saslavok Inlm rasporedom zoklvokl' metotem
2) NepropusUjivi sastavci izloieni su rela\ivno malim silama, aU trebn
da budu tako ura".nl da obezbede hermeti~nu vezu limova; takvi sastave!
upotrebljavaju se na rezervoarlma te~ nosti i gasova, koji nisu pod Jakim
pritiskom.
3) Cvrsli i nepropustljivi sastavel izloieni su jaklm silama, no pored
toga rhoraju obezbediti i polpunu h ermeti~nos t veze. To su sastavci parnih
kotlova i rezel'voara pod priliskom (sudovi pod priliskom).
Ovde te bili prou~avani uglavnom kotlovski sastavei , koji Idu u tretu
grupu, a prve dve grupe saslnvoka idu u predmel "Celi~ne konslrukeij e".
5 .1.3 ZAKIVCI (ZAKOVICE)
Znkivei su od topljenog celika C.0246 joci ne pri kidanju R _ 340+ 420
MPa, zUlim eclika C.0247, C.024B, C.0446 I C.0447, izuzetno".;d celi kn sa
niklom (ponekad za celicne konstl'ukcije). Zn male sile oni mogu bili od
bakra, a zn lake konstrukcije od aluminijuma.
. Najbolje je kada su limovi i znkivei od jednorodnog mnterijala. Ne-
Jednake toplotne dilatacije zbog raznorodnosti mnterijala zakivaka i limo-
va mogu bi ti uz~ok n.ehermeli~nostl. Osim toga, kada su ~eli~ni kotlovi i
rezer,:,.oan, u kOllma Je tec,:,ost, zakovani znkiveima od drugog materijala,
posto~~ opasnost od stvarenJa termoelektri~nih strujn koje mogu bit! uzrok
korozlle.
156
I TabU ... 5.1
Zakivci sa poluokruglom glavom za kotlove i !udove pod prltilkom
Mere u mm JUS MB3.023
Nomlnalnl pretnlk d'i 10 13 I 16 \19 1l/2 2~ 128 ful3 1 ~7
0 18 2313013; ~O 4~ 50 ~5 -6~ ~
1-
Mere ghlVt: I, 7 9 12 -1 14 16 18 22 20 11 26
9.5 12-l5.5 · 18 'wi , ""231-25 ,5 . 28 -j' 30.5 1-34~ ,
Zoobljenjc
R
, 1,5 2 2 2 2,~ ~
~ 3,6
- 4
Pre~nlk otv or8 d II 14 17 I 20 23 26 29 32 35 38
Tabllca 5.1..
Dutina zakivaka 1 •• virno od deb!jine limova s
Mere u mm .JUS M D3n23
d II I II !
,
17 ,, 20
IOutlno
23
I 26 29 I 32 I i~-I J!\
s J'JklVka f
8 26
9 28
10 28 32
II 30 32
12 30 31
-- -- - - ---- .. - .
13 32 34
14 34 35 45
15 34 38 45
16 36 38 48
17 38 40 48 52
- - .- - - r- ,.
I-
i
16 38 40 SO 55
19 ·10 41 50 ~~
20 42 42 52 58
22 45 45 55 bO 62
24 4~ 48 ~j 62 6.~
26
-48 - - - - --.
50 60 65 ti; 70
26 50 ,~2 62 6~ GlI 72
30 52 55 65 68 70 75
32 55 58 65 72 7~ 78 80
34 58 60 68 75 78 80 80
36 60 62 70 78 60 60 S5
38 62 65 75 60 80 85 R; Clt,
40 65 68 78 80 85 as 90 \10
70 80 85 8; 90 !JO 95
42 68 9) IOU
44 72 80 as 90 90 !J.>
---- -
- '-' -- - --- 9; 100 lun
46 75 85 9U 9U 95
gO 95 95 100 IOU lOll
48 85 Ill'; 1Il,j IIU
g1 95 9~ Illl) 100
W go 100 100 10, II).) Ilu 115
52 9~ II \
54 100 100 10; 105 HI'; liD
--
Nastavak tabHce S.l.a
I d I II I 14 I 17 I 20 I 23 I 26 I 29 I 32 I 35 38
I
55 100 105 10} 105 11 0 11 0 120
I 58
60
I 105
105
105
105
105
11 0
110
110
110
115
11 5
11 5
120
125
I 11 0 115 11 .\ 120 125
62 11 0 11 0
64 I
I
110 I 11 0 11 5 11 5 120 120 125
I 11 5 11 5 115 120 120 125 130
66
68 115 115 129 120 125 125 130
70 120 120 120 125 12\ 130 135
12\ p'
72
74 I 120
125
120
125 12j
_J
130
130
130
130
130
135
140
1 76 I 125 p_J' 130 130 130 135 140
I 78 130 130 IJO 135 135 135 145
80 130 130 IJ5 135 135 140 115
82 135 135 135 140 140 140 145
84 135 135 140 140 140 145 150
86 140 140 140 140 145 145 150
88 140 140 140 14 5 14 5 150 155
90 145 145 145 14,\ 150 150 155
92 145 145 145 150 150 155 160
94 150 150 I ~o 150 1.55 155 160
I
96 150 150 155 I 155 1:;5 160 165
98
100
150
155
150
155
155
155
I 160
155 155
160
160
100
165
165
102
104 I 155
160
160
160
I 160
160
160
165
105
165
170
170
106 160 165 165 165 170 175
I 108 165 165 165 170 170 175
I 11 0 165 165
, 170 170 17.\ 180
11 2 170 170 170 175 175 180
I 114 , 170 170
, 175 175 175 185
, 11 6 I
I 175 17.1 175 170 180 185
11 8
I 120 I
175
180
175
180
180
180
180
180
1BO
185
185
190
I 122 I I 185 185 190
Na pomen a uz tabli cu 5.1:
Zn a ~ e nje oznaka obja snjeno je na 51. 5.7.
Zakivak ima ave elemente: gatavu glavu, stabla i zavrsnu glavu kaja
se dabija prilikam zakivanja. Stabla zakivka je mala kanicna. Naminalni
precnik zakivka je precnik stabla nezakavanag zakivka, meren na adsta-
janju ad 5 mm ispad gatove glave. Naminalni preonici zakivaka za kotiove
i rezervoare su d' = 10 + 37 mm; uzastopne vrednosti standardnih precnika
razlikuju se za 3 mm. Precnici otvora za zakivke su za 1 mm veci od no-
minalnih precnika, Ij. d = 1l+38 mm, apet sa razlikom uzastopnih vred-
nasti za 3 mm (v, tablicu 5.1),
Za praracun meradavan je precnik olvara d, sa jedne strane, sta je lim
za tu vrednast aslabljen, a sa druge strane, sta zakivak, kada je zakovan,
gatava patpuna ispunjava otvar pa mu se precnik paveeava ad d' na d.
158
~r~a tome, prec~U< otvora d je jednovremeno "racunski" pre~nik zakiv-
a. on se u proracununa kratko zove prel'nik zaki k
. Podae~ 0 standardn~ zaki veima izneseni su u t~b~'ei 5 liS I a Cetiri
oblika zakivaka upotreblJavaju se za cvrste i nepropustljiv~ kotl~v;ke sa-
s
stavke: zakivct sa punom glavom (s1.
5 5.7), zakivc, sa delimicno ukopanom
'hI glavom (s1. 5.8), zakivei sa potpuno
r ukopanom g13vom (sl. 5.9) i zakivei
7
, I '' , I
-
,~
I R_ ._ ._ .
r
,I ,I
,
h 1
SI. 5.7 - Zakivak sa pu- 51. 5.8 - Zakivak sa deli- 51. 5.9 _ Zakivak sa po_
nom glavom micno ukopanom glavorn tpuno ukopanom glavorn
h,
d
159
S.U KOTLOVSlU SASTAVCl
Parni kotao sastoji se iz nekoliko cilindrl~nih dobo~a (na sl. 5.12 tri
cloboSa) i dva danceta (dna, eeona lima). Dobooi se dobijaju savijanjem
ravnih limova eiji se krajevi prekJapaju na izvesnoj ~irini i vezuju zakiv-
elma. Ovakav sastavak zove se uzdUZni s!lStavak kotla po~to je paralelan
uzduZnoj osi kotla (s1. 5.12). Za kotlove izlozene ~im pritiscima, Jerajevi
limova se su~eljavaju i vezuju zakivcima preko podmetaca (s1. ·5.13).
Dva susedna dobo~a vezuju se u jednu celinu na taj na~in ~to se jedan
dobos uvla~i u drugi na izvesnoj duZini (s1. 5.12). Prema tome, spolja~nji
pr~nik manjeg dobosa jednak je unutraSnjem preCniku veceg susednog
dobosa. Krajevi dobo'a vezuju se zakivcima, rasporet!enim po obimu;
ovako dobijen sastavak zove se poprecni sastavak, jer leZi u ravni uprav-
noj na uzduinu osu kotla. Rede su konstrukcije gde se dva susedna dobosa
jednakog preCnika sui'eljavaju i vezuju ?akivcima pomocu spoljnjeg prste-
nastog podmetaca (s1. 5.14).
.8. Pr~se>< I·I
I-j I
A ~t ~.i...i";_:_:_:_. i.!
~::::'!';::I
_ ._ 1
I:
I
1 I--1
,~
, --'---
t'
L
I
L _ _ . _ _ ._ .. ..!
I" - I
I
- i-!- _ ._ L
I
I! I ~ 1 I
51. S.H - Su~ce ve-
81. 5.13 - Uzdui.n1 sastavBk sa sureIice veza- umi dobo~i (pop~ni
nim !imom do~ (sa. dve podmeta~a) sastavak)
::A
11~
II B
I
--:-- -- - ---~--=t\... t- - -
110
-----~~-- -@-- , ~
. , 'II
(@ (~\,~
I I A II
1.;-----~ --~
!.. - -f=!t ~II ~
Tabllcn 5 .2
Napomena :
Po.lednjl f eUk je hrom-moUbdenov feUk za koj ~ za sada, ne posto)1
odlovara J u~a omaka po . tandardlma JUS.
162
"
"II", + ,
'+'
1-/
-+~~~-~--+~~~=;J- A
"11'+
','"" +
,1111+ + + + +
+ + + + +
~ -+ - - - - - - - --------
J3 111:+ +
''', + + + + +
:::u..
II '\~~-..L II",:=+==+==+~=-"-==>
I~
II ~;r + + +
ilII +'
+ + ====-==':======'=-":"---~r-
H++
II
I
I'
II ++
I I: +
\ "': + +
~ r1~:--~+=-------+::;=~+'~-~+
~1 Ir~
\ 1-- + + + + + 'I' +
~ + + + + + +::i +: - ____ ...E
T -----------------j1r--H-
'+ + + + + +,,, I
\ +++++:::'
, ,+
~======~=====;==:::~J:
- R
----r"--
-- --- -
_ _ _ _-J
Presek 1-1
Presek B-B
5.1.5 IZRADA
164
a oblikQC izraduje mugu gla (I 5 1) HI "
6e za evrste i nepropustljive~as~~vke.· adno znklvanJe ne upotrebli~va
0 ~akivanje izvodi se ruello iIi maSinskim putem. RuCno zakovanl
Satnda
ak
z IVCI JU slablJU vezu sastavaka od m- x l1lS' ki zak nih I
"" ova - ug aV1)om
SI. 5.21 -
1 5
gde je , - relativno izdidenje, l=exM. Ovde je ex temperaturni k?eficl-
jent linearnog skupljanja, a At razlika temperatura .tt 1 to; tl
je temperatura na koju je zakivak bio za~j~. na pOCetk~
hlac!enja, a to je temperatura vazduha u radionICl gde se m,
zakivanje,
E- je modul elasticnost! (£ - 2· 10" Pal·
Ako se pretpostavi da je napon usled omete,:,og
skupljanja rr. = R 0 , dobi6e se temperaturna razhka
tt -to: P ,-
e RpO .2
tJ.i=-=--
a Ea
Za obieao i!elik za zakivke (C.0246)RpOf2IO MPa ,
koeficijent '" = 11 . 10 - ' K -1 take d a je ova razlik a
F,
_--,2._1_' 1
_0_'_ = 95 ' C
2· 10" . II . 10-'
sto je daleko manje od temperaturne razlike prilikom
stvarnog zakivanja. Prema tome se sa sigurnoS6u moze
racunati sa silom F. =RpO.2 J1 kao sto je u pocetku reeeno.
51. 5.23 - SUe na U cvrstim i nepropustJjivim kotlovskim sastaveima
koUovskom
sastavlru glavnu ulogu u odrlavanju veze igra otpor proliv kli-
zanja F" a ne otpornost zakivka protiv smieanja. Smiea-
nje bi moglo biti merodavno tek kada bi nastUpilo klizanje i kada bi za-
kivak potpuno ispunjavao otvor. Vruce zakovani zakivak ne moze potpuno
ispuniti otvor, posto se on, po izvrsenom zakivanju, skuplja i zbog pad a
temperature j zbog poprecne kontrakeije koju izaziva uzduzna sila Fo.
Jedino hladno zakovani zakivak moze potpuno ispuniti otvor, ali hladno
zakivanje ne dolazi u obzir za kotlovske sastavke.
Otpor protiv klizanja moze se ovako uraziti
F,=f1Fo F,=2~.
prema tome da Ii su zakivci jednosecni iii dvoseenl; tu je \.I koefieijent
otpora protiv klizanja ("koefieijent trenja"). Otpor F" zavisi od stanja
dodirnih povrsina limova, od materijala limova i zakivaka, od duzine i
precnika zakivaka, od nacina i kvaliteta operacije zakivanja. Podbljanje
limova i glava zakivaka' utice pozitivno na otpor F,. Sve o\'e cinioce ne-
moguce je poznavati, pa se prema tome otpor F, ne moze racunski odre-
ditL Iz toga razloga moralo se pristupiti labcratorijskom odre~vanju sHe
F pri kojoj nastupa prvo klizanje; ta vtednOst sile F neka bude oznacena
sa F" - otp~r na granici klizanja. Da bi se omogucilo porec!enje zakivaka
ra:nog precnika, racuna se otpor protiv klizanja u odnosu na jedinicu po-
vrsme preseka zakivka [em'). Tako se dolazi do pojma specifienog otpora
protiv '<lizanja
f,-
-~
lid'
[Pal
-4-
166
koji se na granici na koj oj po~inje klizanje obeleiava sa f,i. Ne SIDe se
dopustiti da sila F izazove kJizanje limova pa su stoga propisane vredrto-
sti dopustenog specificnog otpora proliv klizanja fd, < f" za kotlo vske sa-
stavke. Prema tome, u kotlovskom sastavku mora bili stvarni specUiCni
otpor Proliv klizanja manji od'doptiStene vrednosti; dakle
f,~h
Dopustene su ove vrednosti
Id, = 60-;-70 MPa za sastavke .sa jednosecnim zakivcima,
Id, = 100-;- 140 MPa za sastavke sa dvosecnim zakivcima .
Otpor protiv klizanja nije svagde jednak. On je najjaci u neposrednoj
okolini zakivka, a utoliko je slabijl , ukoliko je rastojanje od zakivka vece.
Vrednosti sa kojima se racuna prema tome su srednje vrednosti u polju
uobicajenog razmaka izmeau zakivaka.
Otpor protiv klizanja gotovo je dvaput veN u sastavcima sa dvosec-
nim zakivcima nego u sast.a vcima sa jednosecnim zakivcima.
Sasta"ci sa dvosecnim zakivcima pogodnij i su za jace sileo
U kotlovima iii sudovima pod pritiskom nalazi se para ill gas pod pri-
tiskom koji opterecuje zidove kotla ili suda. Na 51. 4.24 predstavljen je
jedan dobos ci lindricnog kotla, unutraSnjeg precnika D [m], izloien pri-
tisku pare P [Pa]. Pri tisak pare deluje podjednako u svuna praVClma
na kotao. Kada se zamisli da je gornja polovina kotla odvojena od donle,
2F
e •I
f-. -
D
adA = -eda
2
.,1 .,2
J
2F-2p dA sin a~Dep sinallu J
o 0
Zblr sv1h eJementamih horizontalnih povrlina dA lavan je pravougaoniku
kome je jedna strana D, a druga e, kada je u7.et u razmatranje pojas ~i
rlne e. lz toga Izlazi
2F=Dep
pa Je
I F = Dep [N]
• 2
!
I
gde je: F, [N] -
ukupDa sUa kOja optere-
-- -C>-
I:uje polupojas sirine e,
D [m] - preenLlt kotla,
• [m] _ proizvoljno uzeta sirin a
(
pojasa - obicno se U7.ima
e jednako razmaku osa
dvaju susednih zakivaka,
Bl 5.25 - OpteretenJo popre- koji se zove korak zaki-
&>01 IUtaVk;a
vaka,
p [pa] - pritisak pare u kotlu (manometarski pritisak).
Sila po jednom em tirine pojasa bil:e
F,= ~p [N/m]
o= Dl'p
-.=..:."----- ;,
2(e-d)od.
Red·
broJ
y"ta •• ,tovk. .P; (~p) (:m( t
(kN/emJ' (em)
~L ~
2,75 t3 0,618
oc
~ 1\ "+-+-+ - --- Ug
4,30
I:? ~:~
11 9) 0,587
o·
+
"
'"
4,85 21 0,580 ~ I
- -1 - - - - - - - -1- - - - 1 - - 1 - 1 - - , - . _ - -
1 I
5,00 17 0,712 "l I
5,70 119} 0.7051 'I
2 6,50 21 0,698 :.!; :ll .:; I
7,20 23 0,694 <D - .,;
8,00 25 0,687 '"
.------ - - - - - - -I1 - - - - - -
-1,70
I (IS) 0,694
• U
otb ITn--t--~
+ + 5,4.1 17 0,685
~F'
3 6.20 (19) (1,680
7.00 21 O,h7 .)
+ 5_1 7.70 23 (1,671
--1- ,
I
~EII un--:~-r
+ + +
+ + +
"1
,
7,35
8,20
21
23
0,753
O,H8
~
~
I "'-~
~FII
4
+ \ 9,10 25 0,742 I M
"
--- --.--, -- ---
7,10 23 0,671 +
25 0,677
7,85
8,90 28 0,663 ".....
<D
- ••• -+--
- - ._- - - - .- I
,
,
0,763
O,7~8
fl,7S's -r
6 0,752 :ll
14,00
10.60
17,;10
21
·23
0,750 1 M
;.
-1--,-
I
7
19,10 25 0,706 ..,"
21,60 28 0,702
I
• 1 kN/em 10' N/m Pt
N ... I... ak tabUce 5.3
DP .( Dp \ d
!led Vrsta saslavka -2- -~ ) ~ e a a, a,
brol 1m] [em]
IkN leml
++ +
8 }--~--t--4
do
16,00
0,82 -.,+
o.
...o·"
+ w ""
"
9
do
23,UO 0,85
""-"l. 00
'"!
°
6 Imml 5·8 6·10 7·13 9-14 11-16 14-19 17-22 20:26 23-29 27-33
d Imml 13 (1 5) 17 ( 19) 21 23 2'> 28 31 (34)
172
oslabljen otvorima z~. ~akivke. Najmanji dopwteni korak ogranj~en je
uslovom da. se omogucl lzrada zavr~ne glave. S obzirom na standardni alat
(pr~sa, ~eklc) z~ lzradl1 zavr~~e glav.e, koji zauzima izvestan proster prj
zaklvan)u. (sl: ).1), utvn1ena Ie donIe granica za korak e~I.=(2-;..2,5) rl.
Rasto)an)e ose zaklvaka od ivlce lima ill podmeta~a je obimo a = I ,5 d.
R~mak iz,?eOu :edova zaklvaka iznosi al = (2,2.;- 3,5) d; on se naj~e~ce
odre(\ule u zavlsnosh od koraka: prl paralelnom rasporedu zakivaka a, ~
'" 0,8 e, a pri naizmeni~nom rasporedu al = (0,4 -;.. 0,6) e.
0' = F; ~ ad,
• (Ii-O, I) (e 2d)
gde je F:[NJ sHa kojoj je izlozen lim u ravm srednjeg reda U1kivaka
Sila F',<F" posto jedan dec sile prima pcdmetaf ; tal deo slle srazmeran
In
je broju zakivaka i njibovib aktivnih preseka u najudaljenijem redu zaki-
"aka. Za sastavak br. 9 je F'.= : F., poSto u najudaljenijem redu dYe po-
Jo\'ine, odn. jedan ceo jednoseCni zakivak na duzini e prenosi srazmerni
deo sHe na podmetace, a u celom sastavku ima na duiini e jedan jedno-
secru i eetiri dvoserna zakivka; to je isto kao da ima devet jednosecruh
zakivaka.
Za red zaki\'aka najblifi rastavku limova bite
F"
r"'= ~ ~a'!l
, (0-0,1) (e-'ld)
4
gde je F." [N] sUa koja istefe lim u ravni toga reda zakivaka F",= gF..
poSta je do toga mesta na podmetaee vee prenesl"ns. sUa jednim jednosee-
rum i sa dva dvoseCna zakivka, tj. sa pet jednosecruh zakivaka ad ukupno
de\'et jednoseenih zakivaka. Napon 0;' < a;
poSto je F; <
F;, a imenitelj u
oba slu~aja jednak; stoga nije ni potrebno proveravati a;', kada a', za-
dovoljava.
Za sastavke je svakako najvainije da se proveri da Ii je specifieni
otpor protiv klizanja u dopulitenim granicama (v. Cl. 5. 1.6). Ovo provera-
vanje vrii se po obrascu
f,= F. ltd' 5:.J.,
iy+lz)-
4
gde je: F = Dep [N] - sila koja deluje na pojas k"tla ~rine e,
, 2
Y - broj jednose~ zakivaka u celom polju dunne
koraka e,
z - broj dvbseCnih zakivaka u celom polju duZine
koraka e,
d [m] - preenik zakivaka,
f. [Pal - specifieni otpor protiv ldizanja Iimova,
fa. [Pal - dopusteni specificni otpor protiv klizanja za
jednoseene zakivke.
Broj zakiv3ka )' odnosno ;: racuna se, prirodno. sarno sa jedne strane
ad rastavka za sastavke sa podrnetaCima. Neka to bude objasnjeno na neko·
liko primer:!. Za popreeni saslavak br. 3 y = 2 i = 0, a fd. = 60 -;- 70 MPa.
Za uzduini sasl.vak br. 7 y = 0 i == 3:
merodavno je [." ~ 45 -,- 5 5 MPa. Za
uzdufui saslavak br. 9 l' I i == 4: merodavno je fd. = 45 -;- 55 MP•.
P rIm e ~ S.l: Treba proracunati uzdufni i popre~ni sastavak parnog
kNia unulrasnJeg precDika D = 2000 mm: prilisak pare je p = 16 ba.ra (= 1,6·
. IO'Pa), pn lemperalun () 300 ·C( 573,6 K). Priblizna dillin. jednog
koLlovskog dobo;a lzmedu najbliiih osa zakivaka u popreenim S:lstavclma
neka bud. L'= 1880mm (v. ,I. 5.12). KOllov,ki lim je od celika C . I~06 sa
graOlcom razvlaeenJa na 3 = 300 · C, err 3 - 190 MPa (v. lablicu 5.2) .
A) Uzdu!ni sastavak.
174
I) Prema iznosu proizvoda
Dp 2 · 1,6·1 ()6
-- = - 16· 1()6 ,'m - 16kN,cm
2 2 '
bi ra se vrsta sastavka po tablici 5.3 ; usvaja se ssstavak br. 9.
. 2) l.l izabrani sa t,v:k je srednji. koef.c.jent slabljenja '? = 0,8 5 a st.pen
s.gurno II F= 1,65 (v. cl. ) .2 .~); 0 dale dopu~teni napon Z3 istezanje t1 -
RpO.~ l)j SF = 190'1 ()6/ 1.65 = 115 · 10' Pa. •
Debljina kotlO\'SKog lima
Dp 2·16·10'
<
u= - - + 0,00] = ' + 0,001 = 0,01737 m.
2", "J, 2 . 0,85 . 115· I ()6
zaokruglice se na 0= 18 mm.
3) Precnik zakivka, proracunat po obrascu
d= ,0,05 0 - 0.007 = "0,0 - . U,OI - 0.007 - 0,023 m
4) Racun;ki korak zaki\'aka je
e=6d- 0,02 6 ·0,023 + 0.02 = U,158 m.
Na dulini L' = 188 em biee ukupan broj jednoseCnih zakivaka u krajnjelll
r edu uzdu2.nog sasta\'ka (v. sl. 5.1 9)
L' I, 8
X = - -1 = - - - 1- 10,9
" 0,158
dakle X =I I zaki\'aka, sto daje slvarni korak
L' I,
L'= 0, 1566 m.
X+ I 11 + 1
5) Na osnovu stvarnog koeficijenta slabljenja, bliskog pretjX»ta ....
Ijenom,
<p= 2- d = 0.1 566 - 0,023 _ 0,853
e 0.1566
moze se vee zakljuCiti da je napon od istezanja lima u ravnl
r eda jednos"Cnih zakivaka u dopustenim granicama, ~ se vidi Iz Of'd
knN"
sil. koja opterecuje uzduini saSl3vak kotl. n. 'in ni k mka jednaka je
F= Dep = 1·0. ~66 :..! .6. 10' _ ~,5 06 .IO>N .
·21
Ova sila izaziv3 U limu u ravni jednoselnih Uki\.1 k3 napon od i tela.
,, _ _ _ _F' _ _ _ = '506·10'
.: ' _ _ _. -_ I,IO).IO"Pa.
, (o-O,OO I )(r-d) (0.018-0,001)(0,1566-0,013)
a to je manje od dopuStenog a. = 1.1 5 · 10 Pn . .
SUa koja optereCuj e lim u r avni srednJeg reda zakivaka
F" = ~ F=- 1.506.10> ~,11 · 10> '
• 9 • 9
I
izaziva napon od istezanja
a = , F, = 2,228·10' - - = 1,185 · IO· Pa ,
, (~-O,I)(e-x·d ) (0,01 8- 0,001 )(0,1566-2 · 0,023)
pa posto je to vece od dopuStenog napona <1;,= 1.15·10' Pa. moze se, prc-
ma prilikama, iii uzeti neka druga vrsta sastsvka, iii povecati dcbl j ina
lima raeunajuci je prema sili F'. u srednjem redu zakivaka. U ovome slu-
'laju, prema tome, merodavna je r avan srednjeg reda zakivaka . U ovom
primeru izvrsiee se pokusaj sa drugom " rstom sa s ta"ka . Na osno vu pro-
izvoda Dp/2 i tabliee 5. 3 n eka to bude sastsvak br. 7. Za ovaj sastava k
moze se zadriati precnik zakivka d = 23 mm, sa koefieijentom slabij en ja
'1'-0,709 i korakom e _ 3d + 0.01 = 3 · 0,023 + 0,O l = O,079m. Za L' = I,8 8 m,
x = L' /e- I - I, 88 /0,079-1 - n .8. usvojeno x = 23 , pa je stvarni korak e jednak
e= L' ~.88. =0,0783 m.
x+ I 23 + I
Napon od istezanja u najjate napregnutom preseku lima
Dep 2·0.0783·1.6 ·1 0' 1,3D·IO' Pa,
a, = _-::-_':-"":0......_ __
2 (8 - O,OO I)(e- d) 2 (0.018 - 0,001) (0,0783 - 0,023)
Mo je takode veCe od do pu~te ne vrednosti.
Ako se zadrzi vrsta sastavka i svi proracunati podaei osirn debljine
Ijma, dobice se, ako se debljina lima poveea na /) = 21 m m,
2·0,0783·1,6·10'
G = _.-- - - - - - I , 132· 10' Pa
, 2 (0,021 - 0,00 1)(0,0783 - 0,023)
~to je manje od ad, - 1,15 · 10' Pa.
176
x pomno!enom brojem zakivaka na pojasu mine ~. Broj zakivaka Z=
. ~ . n= 233=69 zakivaka 22.105. Ovde je n broj zakivalta na pojasu
Sirine ~.
B) Poprecru sastavak
I} ()dlu ka 0 izboru vrste popreenog sastavka donosi se na osnovu
proizvoda
Dp 2, 1,6 · 10' ~ 8.IO'N/m ( ~ 8kN/cm)
4 4
Sto odgovara sastavku hr. 4
2) Deb Jjina lima i precnik zakivaka ostaju nepromenjeni, tj. 0=21
mm i d= 23mm.
3) K orak zakivaka je za popreCni sastavak br. 4
e=3d+0,022 ~ 3·0,02 3+ 0,022 ~ 0,091 m
pa je potreban broj zakivaka u jednom redu poprecnog sastavka, racunat
za srednj i preCnik kotlovskog doboSa
y= (D+&) 1t = (2+0,021 )TC~ 69,77.
e 0,091
Radi pojatanja hermeticnosti i smanjivanja specificnog otpora protiv kli-
zanj a = ja se Y=Th, sto daje stvarni korak
e= = (D+&) " = (2 + 0,021 )!f ~ 0,08466m.
y 75
4) Silom F, koja optereeuje poprecnik sastavak 11a sirini e
F = Dep = 2 · 0,08466· 1,6· 10' 6,773. 10' N
'4 4
prouzrokovan napon od istezanja izn06i
F, 6.713' 10' ~ 4,98. r01Pa, a to je
a, (S _ 0,00 I) (e _ d) (0,021 - 0,00 1)(0,091 - 0,023)
manje od dopu ~tenog napona ad, ~ 1, 15· 10' Pa.
5) Specificni otpor klizanja
F, 6,773 · 10'
~ 5,434·10' Pa
f. = nd' = '" 0,023 '
(y+2 Z) - 4 (HO} '-4 -
11 Ma!inlJki ~lemenU I
177
Ugaoni sastavci mogu takode imati r azne vidove, sto zavisi s jedn e
strane od debl]me luna, a s druge strane od n aoina delovanja op ter eee-
nja. Za jednosmerno opterecenje m oze se prirneniti jednostrano zavareni
sastava k. Pri tome treba voditi rac una da sira strana p reseka Sava prima
opterecenje od istezanja, a koren sava b ude opterecen sarno na pritisak
(sl. 6 .3) . Za naizmenicna opterecenja primenjuju se obostrano zavareni
"astavei, koji su jaci od jednostrano zavarenih sastavaka.
F F -F F
L
/
1/ f:::
V V
l'\. ", , ,
\ '\. '\." '\.~ '\.
Tabllc. 6. 1
179
11'
6..J.1 MATDUAL ZA ZAVABENB KON8TBUKClJIl
-F
~
*;~J;
ska duZina sastavka h manja je od stvarne duZine I,
L
h=!-2a
F gde je a debljina sastavka
?/2T~ 6.4). Za reone sastavke ra~unska de-
(~va)
bljina sastavka a uzima se obi~no
(51.
~
jednaka debljini lima S, a kod ugao-
~
~
" nih odgovara visini zamiSljenog tro-
-
~
-F
t--f.
~
~
§ ~ ugla upisanog u poprecru presek sa-
= ~
stavka. Skra6ivanje stvarne du~ine
~
~H
a
t
-
1l111ll11ll ))) III
.'"!!!!i,,iIl
S1. 6.7 _ PreklOPDO uvareni sutavak op~ momentom)of
)'
.~
a
Ic
I
I
-1 _~~w=
(Wl~"-:,-::::::::-}-rl =--~~'I __ >I
2) Moment
2ac+ah
inercije zavarenog
sastavka s obzirom na osu X je
* y
- + 2 - + a~It+a
1, =It'a
12
--) [ca.12 2
'J [m']. S1. 6.9 - Preklopno zavareni sastavak
uz primer 6.1
i 5 obzirom na osu y
Iy = 12
ha' +ah (.>.,-a/2)'+2 [ 12
ac' +ac (a + c/2-x,)' ] [m']. Oba ova mo-
182
6.4 DINAMlCKI PRORACUN ZA VARENlH SASTA VAKA
Tablica 6.2
Podaci to [aklor fl
Isteunje-pritisalc 0,7
Ceoni V S3...101avak sa zavarenim korenom Savijanje 0,85
Smicanje (torzija) 0,.\5
Istezanje-pritisak 0,7
Ceoni X sas lavak Savijanje 0,85
Smicanje (tortija) 0,55
hteunje-pritisak 0,6
Obostrani Y sastavak bez 0,8
Ceoni Savijanje
zavarenog korena Smicanje (tonija) 0,5
lstezanje-pritisak 0"\
Upon; Obostrani izdubljeni Savijanje 0,85
Smicanje (Iomja) 0,.\
183
Nasta vak t.bli ee 62
P rim e r 6.2: Praveriti dinamitki stepen sigumosti zava renog s.s tavka za vew
t!Upa zup tanika i glavtine (sL 6. 10), ako su poznati ovi podaci : materijaJ C.0370. pret·
nil< glavtine D = 100 mm, ratunska debljina sastavka a = 4 mm , kvalitet zavarivanja I,
maksimaJni obrtni moment T max = 10 kJ, minimalni obrtni moment T min = 5 kJ. Svaki
var nosi 1/ 2 opterecenja.
ZalT m = 5,625 . la' Pa u Smitovom dijagramu nalazi se T A = 110 . 10· Pa. Za izdubljeni
ugaoni sastavak ~I =0,5, faktor b = 0.6 (procenjeno). Sa ovim vrecinostirnaje
184
Za slutaj da u zadatku n ijc ladata debljm. vara prvo bi se izratunao dl'pu.\tem
na ponT dw· Zatim bi se za proizvoljno odahrane podatk.e za a izracunaJi Olpoml momenti
Wo i pomoO" njill, i amplitudnog obrtnog momenta T" amplitudni napon ~a i za svaku
dob ijenu vredn ost na.\ao dinamicki stepen sigurnosti Na "'novu najpo\'Oljnljeg Slepella 51
gu rn osti usvojiJa bi se deb ljina vara a.
Tablica 6,3
Precnik racke d i dopu5rello sral1cKo oprerec:en;e
/ lQ smican;e F za celik C.0360
F[kNI
s[mm] d[mm] j(-dno~eenl dvos.,."tru
3 9 5,3 0.2
3.5 9,5 6,2 11.6
4 10 7,0 14
4,5 10,5 7,9 16
5 I1 8,5 11
Fit)
...
F F
d . : l..d I
oj b)
I '
7. STEZNISKLOPOVl
Stezni sklopovi slufe za ~vrsto vezivanje ; mogu d. se ostvare na dva natina : a) pri·
men om tesnog naleganja i b) prime nom sile proizvedene pritezanjem zavrtanja.
Presovani sklop nastaje kada se u dec sa otvoTom, koji je manji od pretnika stabl. ,
utisne stablo . Za sklapanje mora da se upotrebi ill sila (uzduzno ostvarena veza) iii topla·
ta, zagrevanje dela sa otvorom odn. h1aaenjem 'tabla, taka da se izmeau sklopnih povr·
~ina stvori zazor i veza ostvari bez upotrebe sileo Posle izjedna~enja temperatura veza je
cvr;ta (popretno ostvarena veza).
Deformacije nastale posle presovanja mogu biti u oblasti elastitnosti i u oblasti
plastitnosti. Plasticne deformacije javljaju se obit no sarno u delu sa otvorom (sl. 7.1 i
7.2).
S1. 7. 1 - D~fo~acij e elcmcnata presovanog sklopa : spoljni e lemcnt je pr o~ire n usled t:mgencijalnog
napona oe 1 radljalnog Or. a unutrasnji sabijcn usled tancijalnog napona Uc i radj alnog napona - ar
186
a•
..
oj bJ cJ
SI. 7.2 - Naponi istczanja u spoljnjem eiementu: 3J U oblasl1 elaJtlfn~tt. b) delcm u oblad'
eJasticllosti a delom u pla.'ItH~no~tl. 1 c) potpuno u oblasti pLast,tnosll Oe 1> Rpfl:,2
I 7
S1. 7.3 - Visinc ncravnina: pre sklapanja he i hi i njihovo smanjenje posle sklapanja
Me i 6hj; ra ~ unski zador Pr i stvarni zador P
Ovde je l'J'i srnanjenje pre~ nika stabla, a {;he povecanje pre~nika otvora
posle sklapanja.
X relativni zador X = P/ d; za pre~nike preko 500 rnrn ~esto u primeni,
Fs stati~ka otporna sila , lj . sila pri kojoj p o~inje relativno porneranje sklop·
ljenih del ova pri progresivnorn opterecenju prilikorn razdvajanja sklopa,
Fp sila utiskivanja ill presovanja (s!. 7.4) ; ova sila je rnerodavna za kapacitet
prese.
(Fj,)
oj b)
SL 7.4 - Sila utiskivanja Fp. statitka sUa Fs (polazna sila pri istisk ivanju)
i Fk sila klizanja prilikom istiskivanja
Fk sila klizanja ; to je sila koja razdvaja sklop posle dejstva sile F"
/.I koeficijent prionljivosti sklopa. Ovaj koeficijent je ~isto ra~unski podatak i
odreduje se merenjima na osnovu merenja sila Fs. Fp i Fk . Prema tome
postoje koeficijenti /.I" /.Ip , i /.Ik , a zavisno od toga da Ii dejstvuje aksijalna
iii tangencijalna sila postoje npr. /.Ik, i /.Ikt.
P pritisak na dodimoj povrlini ; postoji Pm.x za slu~aj rnaksimalnog zadora
i Pm in koji odgovara rninimalnom zadorn. Pritisak P jednak je
188
~j pomocna ve li tina :
,
~, = l (m j - I)+(m, + IH; lIlm,E, (I - .p,)] [Pa-') ,
~e - po mocna ve lieina:
.p; . (R ~ + R')' P
o = , gdeje R , <:' R <:' R.,
c R' . (I _ .p' )
e
K e =(J+.p')
e / ( I - .p')+
e l / mc.'
Faktori 0 kojim a treb. vodit i rat una pnlikom proratun'V3flJI p'eJO''MIili opo-
va su o velitina i karakte r opterece nj a, eve nt ualno dej tvO ""ntnfugalne nle (b3l1JaI na
toe ku linskog vozila) , tempera tumi ullc.ji i njiliov efekat (\eza topo" e <e I J n.l<nc
koluljice) , oblik delo .. koji odstupa ad idealnog (np r robra ill p'OCt nJ gI.-,mum lIX'
koval, kvalitet obraa ene povrii ne. nat in zagrevanj. pnlikom id.Ipanjl (u truJI IPU U
ulju . primenom elektritne muje). i, najL.d, d. Jj Je skJop u obwtJ .1.btJ~n tJ II,
ti¢nosli .
I 'I
Pri prorat unavanju pre,ov.nih sklopov. pO' loje dva pUI. : I) za usvojene konslruk·
tivne podat1c:e i malerijale i za dato opleretenje izabere se sklop i proverava da li ovaj
skJop zadoyoljava u eks tremnim slueajevima; pro,"crava se nosivost sklopa za sluf aj mi-
niroalnog zadora (preklopa), odn . naponi u elementima sklopa za slu t.j maksimalnog
zadora. avi naponi treba da su manji ad napona oa granki razvlatcnja, aka se radj 0 sklo-
pu u oblasti elastifnosti i 2) 7.3 zadane uslove prorafunava sc minimalni potrcbni zadoc,
• na osnovu podalaka 0 malerijaiu , maksilani dopwteni lad or, pa se zalim lra2i odgov •.
rajuee naleganje.
Ako se u prvom slutaju pokale da provera ne zadovoljav. , podaci se menjaju. Tu
posloji vile mogucnosti: iii se mellja skJop (nalcganje) , ili se povct.v. povrlin. naleganja
skJopa , ill se usvaja jat j materijal . iii se propisuje finija ob rada sklopnih povrlina.
t.D . =~ D. · p
I e I '
t. d e = ~t .I ·de ' p -
Ako se ave deformacije sabccu dobija sc ratunski zadoc Pro Prcma tome je Pr ::; tJdj +
+ &1e = «(e D; + (; de) . P = «(e + (;) . d· p . Pri unapred izab rallom ratunskom zadoru
P, mofe se sad a odrediti pritisak na dodimoj povrnini 'klopa
P,
p =-"":""'-
«(e + (j)·d
ovo je jednatina prave p ~ a · Pr, gde je [«(e + (;) . dr' = a, koe ficijenl smera (sl. 7.S).
. Slla kOJu sklop sa slgum o§tu prenosi odgavara minimalnom pritisku koji sc ostva-
ruJe
. za slut aj minim al nog zadora·
. 'F.= P m ln
, ...
"'k . A, gde J· c A -'TT'
- d ~.
L pov,,)lOa -,
ndJega-
nJa delova u sklopu. Podaci 0 koefic ljentu prio!lljivosti i 0 visini neravnina IJ . i II nalaze
se U la blici 7. 1 i 7.2. 1 C
190
p
JI
i V P,- P,
Tablica 7.1
Faktor prioTlijivosli skwpa
Mattrijal
Pllll t.
spoljal nj eg C.0545 SL.20 Cu58 ZnPb AlCu5Mg2 CL.
masa
<lela
A) Uzduino presovanje
S ta nje
Podmazivanje maJinslrim uljem Suva Suva Suva UIJc + 60j
povriillC
11, 0 ,08 . . . 0,25 0 ,09 .. . 0,17 0,04 . . . 0,10 0,Q3 .. . 0,09 0,33 0,1 .. . 0.2
Ilk 0,05 .. . 0,19 0,Q7 ... 0.12 0,03 . . . 0,Q7 0,Q2 .. . 0,06 - 0.08 . . 0.10
IIp 0,054 . . . 0 ,22 0,07 . . . 0,13 0,05 .. . 0,10 0,02 .. . 0,08 0 ,5-4 0 ,08 .. . 0,10
Jls 0,13 . .. 0,24 0,13 .. . 0 ,18 0,17 .. . 0.25 0.10 .. . 0,15 - 0,35 ... 0 ,40
Ilk' 0.08 . . . 0,19 0,Q7 .. . 0,09 0,05 ... 0. 14 0,05 ... 0,06 - 0. 14 ... 0,16
f'ka 0.055 . . . 0,12
191
Maksimalni napon istezanja na unutr3!njoj povr! ini spoljnjeg elementa
gde je P ma • maksimalni pritisak na dodimoj povdin i. ~ba ova napona lIeba da su manja
ad odgovarajuteg napona na granici razvlatenja R pO,2'
Na osnovo prorat una tv" toce elemenata i no osnovu izabranog naleganja dolaz i se
do ovih podataka: Dc, Di , de, d i, P max , Pmin , L, Eo, Ei m e, mi , R pO,2,i i R pO,2,i
zotim he i hi, 0 za usvojc.u natin presovanja izabere se podatak za Ilk. Sa ovim podaeima
odrea uju se sve pomot ne velitine, rat unski preklopi , povdina sklop. i minilani prilisak
Pm in, pa se prove rava da Ii je sila Fk = Pmin . Ilk . A ;;. F, gde je
F sila koju sklop treba da prenosi. Cesto se zahteva, cadi sigumosli, da sila Fk bude u
odreUenom odnosu veta ad sile F , pa sc stoga u ra t un uvodi faktor opteretenja 'I' ill
slepen sigumosti Sk . Zatim se proverav3 da li su naponi 0emax i 0emnx manji ad odgova-
rajutih nap ana no graniei razvla¢enja RpO ,2'
Kada je pOlIebno da se za prorat unate preklope, maksimalni i minimalni, odredi
nalegan]e postupak je ovaj. Tole raneija sklopa T, = P max - Pmin deli se na toleraneij u
olvora Tr i staola To i to ill taka da su u oba slu¢aja kvaliteti jednaki, pa je Tr = To,
ili taka da kvalite t mere OIVora bude za jedan kvalitet grublji ad kvaliteta mere stabla,
Tr = 0 ,6 . T, i TO = 0 ,4 . T,. Da se odredi naleganje po trebno je d. budu ispunjcna ova dva
uslova :
ad + To '" Pmu 1
ad - Tr ~ Pm in .
<:>
I
°d
}-- - _ Pmo, - -- -1
<:>
51. 7.6 - Uslov za dor\ie odstupar\ie presovanog skJopa u oblasti elastifnosti:
G'd + To < Pmax i ad - Tr :> Pmin
odn . temperatuma razlika potrc bna da se sklapanjc obavi termi¢kim ~utem. Pri prora¢~.
navanJu sile Fp ratuna se sa stvamun zadorom Psmux koji odgovara izabranom naleganju
192
po ISO. Za popretno ostvarene veze razlika u preCnicima nastaia zagrevanjem (iii hla· ~
denjem) treba d. je tolika da sc skpaianje ostvaruj. sa zazorom. Kao orijentacionl podotak
za vclitinu zazo ra Zp moie se uso vjili Zp = p, m•• /3, gde je p ,m.x stvami m3kJimalni
zador usvojenog nal.ganja. Prema tome je polr.bna temperalumn radika:
Tablicu 7.3
Temperaturni koejicijeflli lilleam og !irellja
6
Malcrijal Kocficijc:nt Q ' 10
Aluminij um 23 ,8
Duralwnin 23
Bcrilijum 12,3
SiJ umin 22
Sivi Uv 9
Ugljcnitru Cclik II, I
Lcgiranitclik JO ... 16
CeliCru liv 13
Titan 10,8
Volfrum (tungsLon) 4,5
Bronz:l 18
Mcsing 58 18
Plrutitnc moue 46 ... 70
P rim e r 7.1 :
Izrat unati, odn. odredili naleganje, toleran cije sklopnih mera i
temperaturu zagrevanja spoljnjeg elemenla sklopo prikazanog na 51. 7.7, ako je ladano:
Fk,l = 12 leN, De = 240 mm , de = 120 mm di = 0, L = 140 mm, h, =he = 15 JUlI ,
R P0 2 ,e
I
=360 MP., RP02 . =275 MPa, Ee =Ei
• ,.
=200 GP. , me = m, = 3,33 lS'k =0,1.
~l=lmi - I)/ (E , ' ni,) = 2 ,33 / (2 '10 " ·3 ,33) = 3.5· 10- " Pa " l
PavrSin, nJleganja sklapa A =". d L =" . 0 ,12 . 0 ,14 = 5,28 . 10- ' m' pa je minimalni
patrebni pritisak POlin = F k . 1 I (Pk . A) = 12 . 10' 1(0 ,1 . 5,28 . 10- ') = 2,273 . 10' Pa.
Minimalni ratunsld zadar i', = (~c + ~i) . Pmin . d = (9,84 . 10- J1 + 3,5 . 10- J1) . 2,273 .
·10' . 0,12 = 3,64 . 10- 6 m.
~1inJl1lalni st v,rni Lador Pin In : 1', + 1.2 . (hi + "e) : 3.64 . 10-' + 36 . 10- 6 =
=
= 39 .64 ' 10-' 40 11 m.
l}ol11oene vclicillc'
Makoimalni racullski zador i', max : (~e + U . Pc ma < ·d : (9.84 + 3.5) . 10- " . 18,3 .
. 10' . 0 ,12: 2 ,93 . 10-' m = 293 11m , pa jc maksimalni zadar (preklar) P max : 1', "'ax +
+ 1,2' (I" + he): 293 + 36: 32911 1TI . T a leraneijo sklapa (n.legaoja) T,: P", ax - POlin =
= 329 - 40 = 289 11111 . Talerancija pre~luka a tvara T, = 0.5 . {, : 0,5' 289: 144 ,511111.
Toj taleranciji adgava ra najbliza vredllaS! 14011111 za kvalitet IT 10. Akas. za slabla us·
vaji prvi manji kvalit.1 to I;e To biti 8711111.
Minim .lna donje adstupanje stabla ad on in = T, + Pm in : 140 + 40 : 18011111 . [ z adgava·
rajuce tablice u Dodatku vidi se da je prva veta poluiajna oZllaka x sa donjim odst upa-
njem ([u :;: 210 11m. Prcma tome je trazeno nalcganje
194
7.1.::.2 PrOrUc.(wl pre5 0vDnog sklopa U Ob/aSII piollitllOlti
"....
•
51. 1 B
KOllicni sklop kod koga se pritisak na dodirnoj povriini ostvacuJe pntezanjel11 na·
vrtkc u cilju uvlafenjn ko ni t nog stabla u konitnl olvor spolJnjeg element3 gla ... eme pn·
kal.On je na sl. 7.9. Konitnost je slandardilOvan. i ilJ10si 1.10. SIO odgovar. uglu konusa
ff = 5.73° (5 ° 43' 30"). Ohrtn i momen! koj' sklop mole da pren"" lallValjUju<' "onju
T r = I' p' lI ·<im/c.
IQ
51. 7.9 - Konil!na VCl.3
2· F,
F z = - - tg (.6 / 2 + p),
/l" d m
i ako se ovaj izraz za sHu uvrsti u ranije navedenHzraz za moment Tr dobija se zavisnost
priliska pod sile prilezanja zavrlnja F z
p = A · tg (p/2+ p)
Najprostij i slezni element sasloji se od dv. prs lena, od kojih je jedan sa unulras·
njom a drug; sa spoljasnjom konic nom pov ~ in om. Sila kojom zavrtnj i pritiskuju slezne
pr.;lenove rasle prilikom prilezanja poslepeno. U prvoj fati, koja Iraje sve dotle dok sila
ne postigne vrednost Fo I sila sabija sklop p on ~ tavajuci zazore i ne utice na stvaranje pri.
196
tiska na dodimim povrninam. sa glavtinom odn . vr.lilom. Posle ove pocctne vrednosti
sile , u drugoj fazi pritezanj. , javlj. se pritisak p na navedenim povrli nama koji raste 've
dotie dok sila ne postigne svoj maksirnum Fr. Razlika Fr - FO = FA jc kompanent. sile
koja je jednaka
I
4
SI. 7.10 - Stezni prstenovi, desno: sila FA iF
Kada u nekoj konstru kciji scm obimne sile dejstvuje i aksijalna sila Fa tada)e ratun-
ski obrtni moment TR dat ovim izrazom
I kod stelO il, elemenata. kao i kod konusne veze , treba racunati ... mogutnDltu
proklizavanja i stoga uzimati u obzir stepen sigurnost i Sr tako daje Tr = T . Sr , odnosno
Tr = TR . Sr·
Stezni elementi su standardizovan i (interni fabricki standard). 'jihove mere, OIta-
li potrebni podaci dati su u tablici 7.4.
Tablica 7.4
Prsfenosfi stezn; element; (izvod)
dlmml D(mml L (mml f ImmJ F, IkN) FAlkNI T, iJ I MaS3 (kgl d,lmml 1o.lmml
10 13 4.5 3.7 6.95 6.3 7 0.00182 10.1 12.9
15 19 6.3 5.3 10.75 13.5 22.5 0 .00526 15.1 IB ,9
20 25 6.3 5.3 12 .05 IB 40 O,OOBI7 20,2 :!4,8
30 35 6.3 5.3 B.5 27 90 0,012 30,2 3'.B
40 45 B 6.6 13.B 45 199 0.023 40.2 44.8
198
8. LEM LJEN II LEPLJENI SA "TAV
8. 1 LEMlJENl SASTAVCI
Lemljenje !llu!i Zli spajanje dclovoi od tehka i gvo/d:a. !.lom h fa '" It: .. ") em a
kao i plemenitih TlletaJa Spaj.mje ~ n::'1 plUnenom meraJmh \<'tl.)\"' tV J n • ¢I)I Je
tatka lopljenja relalivllo niska. I)ostoje mela i 1",'rd:a It'tTUia i le":ila I ... hlll :. 11 ~r:U
lemHa tope se na ICmpl!laturi ispod 450°(" (uda Ill' Itmpeu.~ur Ifl4 41 :5 t I I. J !
na bazi srebra na 740 t 120or. PovrsutC koje ~ spajaju lemlJenJcm trd I d. IU tu:\t I d~
se bo takvc odraz3vaju III \"feme raJa Ova Sf pO:loUU primen(JfT1 '''Pit }i J'lrl NJ
borata. bromida, nuorida, koiofonijuIIl3 itd l.3tim 'lone lbthne Iii r flY,
Ibor 1enu1.
vrsi SC .lavisno od melaIa ko}i se Jeml , l.aum l.3\'isno r.d radot temrera: Jr(' I e.. utote If'
se ad saslavka traJi. Sas lavci Ireba da 'liU tuo pOSlavlJcm da bud., ~ r«rna ij"ID!t
iZllzrtno, i 10 samo kod (vrdog lem1Jenja. mogu d3 budv opttn:c4ni 1 ~ , ... J..:Jt
. - (20
JC r ~t - ..
80) MP.
I ·
l..J ",do , .. . (140
~
:-,,)'11'.
TW"::;' ±- JO MPa. po H.lrnJI 'WI - f 65 \W .. I rn Sl\lJ nJ
gumostt je obitno oko ::! , najteste yet i ad 2. Ceoni s3Stavci ne dolaze U obzir, U primeni
su sarno preklopni sa dutinom prckJop:1 (4 ... 6) · s. Vatno je da se vodi ra tuna 0 razlici
u kotficijenLima lopio lnog $irenja iJi sk upljanja zbog pojave zaostalih napona . Debljina
s1oj' kmil. kroce so od 20 ... 500 ~ m. najcel¢e je oko 100)l!11 (0 ,1 mm) .
Lepljeni sasta\"ci poCinju da se primenjuju od 1934. godine , na ~iru prim enu naiJaze
lek tokom drugog svt. Lskog ra la , a n3 naj~iru poole 1946. godine . 1958. g. proizveden je
pm telic!ni most u Znpadnoj Nemac!koj cija je konstfukcija sastavljena lepljenjem. Danas
se on~ primenjuje u gradnji ielelica, automobila, mo·peda i u nilu drugih industrijskih
grana. Lepljenj c konstIukclJc odlikuju se ravnomemom podelom opterctenja, njima se
posuze mteda na te1.ini (olpada pOlreba za zak.ivcima), ne izaz.ivaju koncentraciju napona,
olpome su no korozjju , nepropustljive su, primenljive su za raznorodne materijale i , naj·
zad. ne iziskuju sk upu opremu scm, eventualno , prese i urcdaje za zagrevanje. Nedosta·
tak im je nemogut nosl ispith'anja razaranjem i ogranic!ena cvrstoca na povi!enim tempera·
lurama. Vet na oko 100°C neke nagIo gube na c!vrs toci, metlutim ima ill koje jzdr1avaju
300, p. f ak i 500'C, 1(0 je jo! uvek u fazi ispitivanj • . U (.blici 8. 1 d.t je pregled pod• •
taka II ntkoliko mtl lepkova.
T.blk.8.1
Vnte lepkovQ prefTUl sastavu i njihove osobine
,r
FenoJ..vmil I ISO 20 min 0,8 17 .. . 35 100 ... 130 vtlo dobra
Epohid I (2) 20 24 h d IS ... 45 80 ... 175 dobra
300 3 min d
Epobid·
-najlon I f 175 I h 0,05 25 . . 42 90 ... ISO dobrn
Epok.~i·fenol I r.{ 165 Ih 0,8 20 260 dobra
PoUuelin 2 r 20 24h d
35 90 dobra
175 Ih
Clanoakrilat I r 20 do 10 min d
" 10 . •. :20 80 slnba
Poh.aknlat I r 20 1.. ,2'4 h d
120 5 ... 40 90 ... 200 dobm
1 min d
200
I
Tobli ta 8.2
luCille /epfienih saSlovakq
Cvrsto¢:J na I1-(5iVid<;;a;iOihlid;;n,:
OI VTdnjaV3 na hladno V:!:"~"rl<,!,'!
k '!'...,"":r.:::-:::-::=,--1
vrdnJIYiI nll top
na 1micanjc
MPo Jed nosecni I)yo~ t n i J edno~ e nt DvO$Ctnl
'111 6,' 13 21 33
TJ 4.8 8 13 19
1\V 2,4 4 6 10
SL. 8 .2 _ Lepljeni S3stavci. Go re : pri meti u.~l.vaka . dole: b ka \..ORit.ruLClJ. tzJa4eJ:u kp,e:DJrm
:III
9. OPRUGE
9.1 ZADI!.TI!.K, PODELl!. I MATERIJAL
Oprugama se elasticno vezuju masinski delovi. Stoga je elasticnost
gla\'T1o obeJeije opruga.
Uglavnom se opruge dele nn flck sione i torzione. Tme im dolazi od
vrste naprezanja kame su izlozene. Fleksione opruge. koje se najcesce
nazivaju gibnjevima, izlozene s u pretezno savijanju (s1. 9.1l , Torzione
opruge izloiene su prelei;no uvij anj u (51. 9.2).
Glavne su namene opruga:
1) amortizacija (prigusivanje) energije udara, npr. kad vozi1a: auto-
mobila, lokomotiva, vagona, zatim spojnica, odbojnika itd .;
202
jatine p~i k id an ju ~m . 550. 800 M1).1. Za jata 1 promenljiva opt.erKenjD
upotreblJava sc legJ~anl l:~bk u..kome ,Pored ugljenika mote bitt sUici)um:l,
man gana, Morna, mkla, vanad11uma 1 volframa. Take )e. npT. uobibjem
sastav i:elika 7.a zeleznil:ke gibnjeve: 0,4+0,55e ,.C,
1,5 + 1,8'/. Si, O ,5~
-'c 0,75'/, Mn; fosfora i sumpora felik ne sme sadrtali vUe od 0,05'/,. NaJ-
mRnJ a mu )e lacma pn ktdanJu Rm = I~OO \1P.t. sa n.3.jmanjom granlcom
razvlacen jaRp u.2- I IOO MPa. Za automobilske gibnjeve upou-eblj:w a se
teJik j.tine pM kidan ju Rm = 11 5 0 ~ I J50 ~ira . lma i drugi h v.. to 101(1-
ranog telika za gib njeve za ' koje jatina pri kidanju lmosi I do RAt -, ~('II.)
1800 \1 1\1. a za Lieu i do 270U ' 3100. 1Pl Zlce:r.a opruge man)t' vred·
nosti Izv late se u hladnom stanju, 3 za opruee veUke vrednosu termJ elo
so obra<luju bilo pre bilo posle urade; poslednje je boljo. Limovi "" opru-
g. valjaju s. u hladn om stanju. IzdrtlJivost o"ruge mot• .., znltllO 1'0)0-
tali obr adom povrline m lazom celicnih loptiea i nal finijom obradom spot -
ne povr~ine.
Modul elastifnosti telika za opruge je E ~ 210 GPJ ( 2) 0 iI~ Poi J mo-
dul kll13 l1j3 G ~ 8 1 GPJ .
Kao ma tcrijal za orrugc mogu ~e pond-ad upcHrebltl i "run1a J mc~n@.
l..'l brclIl7u jc jaclna pn kldanju R" 900 \1Pa. :1 r 11 GP. odD(hOO
G :.. -t 5 GflJ, a ~ a mc ~i n g je R\, __ 700 MPa, E .. 95GPa I G 35GPJ.
Ulogu opruga mogu da vrle i druge vrste e1astitnog materijala Uo'
guma npr. kod fundame n ta maSina, zatim pluta, vazduh npr. u lupl)im
gumenim toekovlma motornih vozila ild. .
lzlaganja ovog poglavlj. odnose se sarno na /oeUtn. opruge , to opte-
Tee e!!\." 1,It/ cld i dinamitkJ.
T3blica 9.1
CeUci :. upmg< J ~S CBO.551
Ij/Il J \... J
F ,
F
til 9.3 - Ulib prw1.e ne1a1one
0""".
sUe kojoj je opruga izlo!ena i od ma-
terijala, oblika preseka i dufute opru- F
ge. Zavisnost deformacije od sila rove F
se karakteristikom opruge. Karakte- 51. 9 4 - ZavoJna tordona oprup Clevo:
. tika mote biti prava iIi kriva lini)' a. opt.ereeena na pritiaak, u nedlnl : aeo-
ns .' pt.ereeena. d~o : opt.ereeena na lst.eu-
Karakteris tika opruge je prays JiIU)a aj.)
ksda je ugib proporcionalan sill (51. 9.5); ugao nagiba karakteristiJre a.
je nepromen1jiv
f, - f, = const.
19 a=
F,-F,
JedinJcrtim ugibom (skrsl'enjem ill izdufenjem) opruge rove se odnos
C=f,-f, [miN)
F.-FI
i on pokazuje koliki ugib u m izaziva sila ravna jedinici (obi~no 1 N ill
I kN). Zs gibnjeve na vozilima ova 50 vrednost resto izrafava u mmfk N
ill mm/I O kN. Recipro~n. vrednost naziv. se kruto!l'u opruge
1 F
c= - = - fN lmJ
C f
i .ona ~kazu je kolika je sila potrebna da izazove ugib ravan jedinid du-
lin. (Obl~ O 1 em). Za oprug. sa pravolinijskom karakteristikom IIU C I c
konstante.
,
( ",,)
,
J
F. F(WlI F
F, F.-F,
F_
F, • I
51. 9.5 - K ar aktubUk.a OPl'UIe : 51. 9.6 - ~ opru,re:
pray. Unlj. Jaiva J..lDJJa .
204
·. ~a op:uge n~enjene prigu!1van'u'
ko]. ]e, pn pravolinljskoi ,,_'-'~~, :, et1Ug1l~ ~ ma an )e nd
- - ~UCI prem.e. sl.. .. ..:.. }fda ....
1\ = Fj [. ·m].
2
Kada se izraz z.a rad npr. flelWonih opmg. l'~ (v. B. 9
Vo'
'~-= ~
E
gde ie: TJ - fakwr Wwru6enja Z4pr~. O»r.!p.
V[m'l - zapremina opt"~g ..
o ([Pal - capon opruge pn savifanju,
£ [Pal - mOOn! elasni!no5ti.
. Faktor TJ ~visi od "blika i pi ~j. opruge I polraDlle. kW ~
PDjMinim alub.jeVlIna ISkori!een mateti}al upotnbl "" z:a opn;.gu. -
Kruia je karakteristika opruge kriva lml~ (01. .61, ugao ug.ba E
promenJjlV pa le •
I~ I I~ J ~~
, ,
.<:1 ,
~
I ~
\'utl grostog //
or
,
~
21 ni' V
~
•
1'7 -;';
I 1 I
$1. 9.8 51. 9.9 51. 9 10
6FI
-( 1- - X)
Napen od savlJanJa 6FI 6 FI
of:. (PlI
°1,. _
bhl I
0", _ - -
b h'
°bt - -bh'
6FI
NaJvec!i n'pon
o/~ (Po)
Dopu~teno optert-
I 6FI
°/_1l - -
bh'
bIz ' od]
OJm..s:. .-
F _ bhlOdl
6FI
b hi °1_ - bh 1
bhlOdl
F_ - - - FM<I% - -til-
ten Ie F-.s r;) 61 - 61
4Ft'
f.- l:t - t;;;;E .
J ~dn.ttn. eluli tne
_ 2Fa~)'(3_ ~) • - 6FI' (~r
[(I-f)"'+6~ -4]
II nlJe I bh'E I
billt t
'2;3
S;J======1=!9
~-----r<>r
.,iL~
._-----'--.
I . . .,
51. 9.1 J - Trapez.asti gibanj Sl. 9.12 - RU('nI s tczac (m engelicill
S3 prostim glbnjcm
. 4Sl' F
J ~. bl,' C-
gde ic 3b
S"" 2b+b'
Svi dosada opisani oblici idu u grupu jednokrakih prastih gibnjeva.
Oni se ugl avnom upotrebljavaju radi elasticnog priljubljivanja iii razmi-
canja delava, naracito u bravarstvu i preciznoj m ehanici. Jedan kraj im je
prifvrScen zavrtnjem (sl. 9.12) iii je ukljesten izmedu ~eljusti. fino obra-
d:enih, cesto sa podmetacima od mesinganog lima , karton s. koze i s1. radi
zaitite povrSina ukljestenog dela opruge. Kada opruga treba da budc na
mestu uklj estenja probusena, patrebno je udaijiti otvor od ivice mesta
ukliestenia najmanje za 3h, gde je h debljina opruge (sl. 9.13) . Drug; je
kraj opruge, prema potrebi, savijen, ispupcen iii snabdeven uskom radl
mogucnosti vesanja tereta iIi vezivanja.
Dvokraki gibnjevi su ukljesteni Hi pricvrSceni na cba kraja. Jedna
vrs!a dvokrakog prostog gibnja d~ta je no sl. 9.14; ovakvi gibnjevi se upo-
trebljavaju za delove i postolja koja osciluju. Prora~un dvokrakih gibnjeva
moze se svesti na jednokrakc pravougaone gibnjeve. Moze se uzeti, posta
208
je moment savijanja u sredIni rDVan null, da se dvoknld glbonj _ tojl ad
dva jednolcraka sa upola manjom duflnom. Tada I_
0, ... = 3Fl
_
bh '
a ukupni ugib f ravan je zbiro dvalu iednakib pardjalnth ugtbe
FI'
I- bll •E ,
-
J
1
8 'h'1- - -- -- -- - -
l' I
I' ~ 3h
,
SI. 9.13 - Uk.1je~te nj e probUSeDOg gibn ja
'F .
..
'/' /,-;;;r
F r
F F
2F
"'1..:~~~=-:::=-=:":-=l:i@+ -- - - -~
.-------
•
s ;~ '1 I '" - G .ba:1. u ie:ezru~k.a. ~ (dol~ prom lr.Ike sa U.ebom
1 lSpu;itoc'l z.a voden Je I ~mazh·anJe
210
ne imaju jed nalru dufinu Do 1 g1avna, a zavrietak 1m nile tnl"',Ht (ol.
9.1 i 9.17). U Tadu, pr! aavljonju, poj~ trUe taru .. ~; avo
=je pomaie prigu!iVllllju ~enjL
Primer gibnia za ieJeznlfu vozila dat je na sl. 9.17. Pram poj&eQq
preseka ima naroCit oblik; tu su i kana li za mazivo. Sw tnke 50 U sredini
ukljeMene. u glav&ti. Sirina glav&e ne SlIl@ biti !U~ velika, pelto bi
se time matno smanjila eJastialost gibnja; ana De !me da prede deseti deo
duline glavne trake. Cesto Je potrebno !preati popnmo reJativno pm=-
ranie traka. To se moie postifi sa nekoliko drlata Iuo na .l 9.18, koja
p,-"dstavlja automobilski gibanj kame su trake stegnute zavrtn·.." ume-
sto glavtinom .
Naponi, ugib i drug. veliane (sl 9 .1~)
rafunaiu se isto l<ao za prost, ali dvoknl<
F gibani . Napon ie ad sav\jonJa:
bFI
4,=zbh-t [Pal
a naivefi ugib
WI'
J : zbh'E [m]
gde ie z ulrupan broj. traka, a ~ koefidjent
SL ., 1S _ Shem.a aloienoi libnla korekcije koji je ranl]e Cltiran.
Rad ~bnj a pri ugibu f iznosi ,
A=FJ ~zbh l41 [Nm].
9E
212
Pod uticajem momenta T opruga ~• .., Uv!jati, tj. njen krajnj! pr~
sek okrenute ~.e za ugao ;j. premn preseku na mestu ulcljeil<!nj Ov •
ona de!ormaclja ill ugao uviiania IjI iznost a. a uga
t -~
I, G
gde ie: 11m] - dulin. opruge,
T [Nm] - moment uviiania,
I, [m'] - polarni moment inerelje preseka,
G [Po] - modul klizania.
Za krufni presek pr~nik. d Im] je
1fd' d'
1'~ - "' - lm'l
32 10
Karakteri stika toruone opruge j e linija koia pokazuie .. mnost ugla
.jI od momenta uviianj a T . Iz izraza za IjI vidl se d. ie karlllrtensllka pro-
Y'
T,
T,
51. 9.2 1 - Presta tonlona opru.co. (torzi- 51. 922 _ Kanklut,Ulu. pnIlte toniCDt
ont ttap) OPr"UI'!
ste torzione op ruge prava liniia (s1. 9.22), jer su vndnosti I, I. i G u od~
d:enu oprugu konstantnc. Prema tome mote se napisati
IjI-C T
1,13 dG
IJ
t' rufnon pre sckn. analogno rndu rerlek sione opru ge
Rad lonio ne oprugc " :!
JC T Y a- r. ,,/ .
A- - - -
2 16 G
d'.
. k.da 50 zapremina opruge obelefi sa V == I, pretvarB U
ovaJ se lzraz, ~
,
A - V" (Nml
40
Kl da se ovaj izraz uporedi sa izrazom ~a rn~ fleksio~ opruga u ~l.
~. L2 i u t.nblici 0.1, izJazi da je faklor iskoriSCenJB zapremln~ proste tor-
none opruge TJ = 1/ 4, tj . veti oct naj vete vrednosti Tl za flekslo~e opr~ge.
Proste torzione opruge upotrebljavaju se uglavnom za tol"Zlone dina-
mometre; red.e se upotrebljavaju i u gradnji 8uto~obUa.. .
Glavni predstavruk tornonih opruga je
tilindn~n. lavojna oprug. (s!. 9.2) koia im. F
najAiru primenu u ma!inslvu. Ona postaie od 1:s=;;;j""'~1J--l
fiee, krubog iii pravougaonog proseka, kada ~ .J)
se ova uvije u vidu Z8vajnice .
Opruga na ,1. 9. 23 nalazi se na podillOzi'Fa ct
odozgo ie, preko plore, opterel:ena ,. om .
Pod utie'iem sile F opruga fe se skratiti, ug- j)
nuti za neku veli~u f. Kada se nB proizvolj-
nom preseku dod,ju dYe iednake sile F su- j)
-
protnog znaka, dobija se momenal T =F . T,
koji w ale presek uvijanju, i sila + F. ko]a sa- lot
bill ill skraruie oprugu, priblifuiuti me<lu- "
sobno susedne zavoike. Napon od pritiska pod F
uticajem sile +F je neznatan. pa se pri uobi- (
-F
t:ajenom, priblifnom na~inu prora~unavanj a -F
ne uzuna u ohm . Napan ad torzije je glavno ,..
abeldie avih opruga i pa njemu one nose ime. S1. 9.23 _ CllIndrU':na uavojna
Rafunanje napana od torzije svodi se na slu- oprugn
aj prost. tonione opruge, ti . pretposla\"\ia se
d. je uvojnica opruge isprnvljena i pretvorena u prostu tomonu oprugu
dutine L = 2 ..a , gde je z broj aktivnih zavojaka; ovakvo ral':unan je je
uobitajeno i za praksu dovoljno ta~no, iaka je u osnovi., sarno pribll!no.
', = - T [PaJ
W.
Ide ie: T l mJ - moment uvij anja; T - Fr
!Yo (mJ) - polarni otporni moment preseka.
PoUo je ugao uvijanja
LT
t = I.G '
214
blce ugib Opruge, lZazvan momentom r _ F-
=1«1'/32 " za knIInJ praek .. 1.-
f - rt = l2rLFr
~d'G
ill kada se zameni dutin. hce sa L _ 2 rItZ
f 64zr' F 4nzr'r
= d' G ~ dO' [m)
gde ie: z - broi aktlvnih zavoiaka.
r [m) - srednii poluprecruk opruge,
T, [pa) - napon od u-n janja,
dIm) - prelnik hce,
G [Pal - moduJ klizania.
Z. rad oprug. dobiia se
"t
A=~
40
odakle izlazi da je !aktor iskoriltenja zapremine ~ = 'I,' materiJal Je da-
kle, takod:e odli~o iskori.§Cen. I I
ovde je " = F,
~, I;" b'
Na ,51. 9.27 najnifa kriva predslavlja fakt or is:kori!&nja l.&pttDllQt opru.
ge '7). UlVJsn o od odnosa h/ b.
U tablici 9 .2 d.ti su pO<I.aci za prorafunavanje tomonih opruga. I to
za tri osnovna tipa ovih opruga: Z8 cilindrienu zavojnu opru,gu kru!Dos
prosek. fice (51. 0.24), za konifnu zavojnu oprugu kru1nog p.......ka ti~
(sl. 9.25) i za cilindrifnu ""vojnu oprugu pravougaonog preseka bee (II.
9.26). Za oprugu pravaugaonog preselui fice dati su na d.jasnmu (sl. " 27)
potreb~i podaci za odredivanje Iaktora ~, t. i tt u zavisnoatl 00 00'-'
dufe i krafe strane preseka ~. = hfb iii ~. = blh, • tim Ito je u brople1)u
uvek du!a 5trana preseka. Nekolilto primera ltonil'nih oprup data ~ III
51. 9.30; one se upotrebljav.ju za jafa oP~J .. ~to poaledn). 00
dva pokazan. tipa (npr. za vagonske OObojnike).
•
T,bll", 9.3
TOTzione zavojne oprugt
"T
"T
"T _
r r
r.
51. 9.24 51. 9.26
51. 9.25
N.pon od '
lorzlJc "
[Pal
., --- ---
16F,
~d'
SF,
dl . -----
II
16Fr,
:ld)
'SFr,
d'
Fr
Nllvcc!e
opterctc- .d' f4
F:-"W--
cP'tti tcd' rtl d'f'd
F- - - _ --
nJe 16r Sf 16" Sri
FIN]
Rae! E,'bhLt'1
II: F/ lid' L f,' V't ,' _d L(r,' + f,')f,,' A-
A= ~ - A_ 21. G
! 16G 32,,'G
[Nml
'G
- --
flVr,1
G
Flktor is-
l.ull!l'e· I
q- - "'+'.'
q- - - --- I.'
11)1 Ulpre-
mine 'I • 8r,'
q--
21.
Krulost !. 1.I1'G
F d'G c-
c-- c- - ... Od'G
I- c-
d'G 2.11z'"
I S'zr' . I..r' ISz(r, + r~)(r ,I + , ,1)
(NI"I - !.!.I1'G
Lr'
218
I 0,30
I I?"'"
7, (" (. -;:/'
0
?j /
/ Iff,
/I
0,20
?
O.I~
~ J----
1 2 J ~ ~ 6 7 B 0
(.,"~
51 . 927 - Vrednosli (aklora T). ~I I ~I %0 pro-rat un tonlonf opruae
pravoullaonOi prt"Seka
<2) Q) (9
"
....
,
/
.
/ //
•• ] .;z5/9.]9
SI. 9.28 _ Prlmcri 051011;0:1)a Cllindntnlh L;j\ ,nih "true:. ~t rcknl ~'rtlt!a·'
(tl\ IJonjl ,
za ®
6 2~L
~--L-
- 1- 2tL za CD
zo ®.® 1- tL 1+-t zo @>'®
2. 0
~
I
y
/
v
./
®
f, 5
:...-
~
(0
V
,~ 'S'
~ V f-"" ®
V® ~ v
5
0.5 1 ~5 22,5
I t ~L (It 2fL ) __._
Sl. 9.29 - Vrednostl kocllcljenlll v :.-a SJutiljCV{' osl on!anjn 6 d o 9 11:l s 1. 9.28
~ 4.
@)~@~
5L 9.3J - ObUd Ulvrlelaka oprula oPter~enih na lste.zanje
220
P rim t r 9 .1 : Promtunatt i kon.'llrUI~Jll Cllindritnu ,,~vo·
.... Jn u oprugu, opt tfctcnu IllI pi' l u.u
La OY( rldne uslove : prt'thodno oplC~retcnje F. :: 400 N , Inllksinulno opteretcnje F ~ 1000 N I . .
• f. /. '" 20 mm, ,de jc ugib I . iUZVln 5ilom F" II ugib /, silom F Mau/9.l .' uglbl
CABO . 5hemaliki prik:u opruge sa oznakarna dll t je nil sl. 9.34. • " IJ oprugt JC tl:hk
I I ' min
tg /J : c : FI I
11. odnosa (F I - F.) II'" F J If. dobija se da je I, ; F, . f l (F. - Fe) C 1000 ' 20 . JO ' I
/(1000 _ 400) '" 3.33 . 10 -1 111. OprUtla jt d ina mit:ki optc reeena pa jc pol rebno da sc iU:H~ U.n:aju
srednjc i amphludno optcrctcnjr . Sred njc optclctcnjc Fm :: (F I "t Fo)/ 2 :: 700 N, il nmrlJtl.ldno
Fa • (1-. 1 - Po )/ 2 '" 300 N. S obzirom dOl Sf: U obrascu Z.:l prccnik lice juYljllju dve nc!X'zn:J l e: pretnik
b et 1 .rcdnJ] precmk op r u~e D 10 Cc se uvesti pomoclli faklor'P = DId p.l &- ~C. u odabranc ",c Jn o~li
o~ug faktora , koji mo£..: dOl bud~ u Ill lc(V311.1 od -I •.• 20. pror:l1! unJll OV3 dY3 prccnika. Proe lpo'H3 vlju-
ju ~e ~ vrcdnosti faktorn 'P: 4 . 5 , 6,) i 8 lSl3ndlud ni brojcvj), U )t3 lickom delu prorJc Il n3 TJCU n!l ltt! Sll
dOpu.\ ltnim nJponom OJ torziJu Tdt "" 500 MP:l , i to odgo\'ara I!cliku C.4 2JU.
III Stll\lc!kl prol"lc!un
l
, S · F,·r.p
P'ttttul. titt d · ---
S ' F, · D
--
Broj ZJ~ojakJ. .: ... d I, . G/(S ' ~' F, ),0. :' - .: + 1.5 .
Du1uu 0PfUIt: I, '" I _ I, '" fm in'" AI. gde jr 6 /zbrrno minimalno f:tStojanj e z..avojaka o p.
n&l:e.. PodDuk u AI, UYlSno od pfl'lnib fJl'e d i odnos:a r.p ,. Di d. doti su u lablici 9.4 .
Ou hnl oprugt' u nt'Oplt~e(nom )I:anju f .. I , .. I, '" t, + I .,
T.blica 9.4
lbirno minima/liD rostojollje 6[ premo stondordu DIN 2095
'I' 4 5 6,3 8
d Iml 4,5 ' 10 -) 5 ' IO -J 5,6 ' 10..J 6,3 ' 10 · '
D lml 18 ' 10 -1
, 23,5
25 ' 10 "
12
35 - 10- )
7,5
50 · 10 · J
4
15
"'min Imml 111~
13,5
67,5
9
50,4
5,5
34 ,65
oflmml 7,14 4 ,5 8,06 5,76
" Imml 119,64 72 58,46 40,41
limml 152,94 105,3 91,76 73,7
S, 2,68 2,65 2,64 2,63
III. 4~ 9 3,16 2,7 2,16
222
Statieki sttpen sigurnosti u odnosu na granicu razvlatenja 5 s = RpO)/r . gdeje
mu
Tt mu = 8 . Fl ' DI(d' . 11') = 8 . Fl ' 'P1(tf ' 11') . Odnos I/fl je mtrilo stabilno$li prema
izvijanju i t.reba da je 11f t .; 2,5 . UkolIko to nije slueaj treba predvideti vodenje oPruF.
b) Oinamitki pIOraeUn
Dinamjtki prora¢un JYOdi se na proveru dinarnitkog s-teptna sigumos ti So =
=!. ' ! • . TA/(flk . T,) , gde je T. = 8 . F • . op/ (rf' . rr). Dinamifk. izdrtljivost m'Ie"jala
z.a opruge izlottne toriziji '0 kreee se u granicama cd 340 ... 450 MPa , a amplituda iz.
drtljivosti 'A = 360 MFa. Futon h i Ilk. dati su u taboo 9.5. Faktor ~I lLSV2ja se dajc ,
s obzirom na kvalitet obrade, jtdnak jtdan.
T.bUca 9.5
Fakron' h i Ilk zo cilindritne zavojne opruge
d 2 4 6 8 to 12 14 17
~ 1 0,9 0,78 0,7 0,65 0,58 0,55 0,5] 0,49
Di d 4 5 6,3 8 10 U,5 16
~k 1,4 1,31 1,24 1.18 1,14 I,ll 1,09
Za 4 izabrana odnosa Di d dobijeni su ovi rezultati z.a 50 : 1,3.1 ,35,1 ,36 i 1,37.
Da jt bila upotlebljena ob rada opruga mlazom ¢elitnih loptica avi steptni sigumosti
pove¢ali hi SoC z.a 38%.jer je faktar t .. u tom sJu¢aju 1,38. Dobijeni rezultati pokazuju da
,ve ¢etiri opruge zadovoljavaju S obwom 03 stepene ~igumosti , me4utim S obzirom na
stabilnost zadovoljava sarno orpuga pre¢nika D = 50 nun, d = 6,3 mm, du1ine I = 73.7 ~
~ 74 mm,!3. brojem zavojaka z' = 5,5 . Ova opruga prikaz.anaje na sl. 935. Korak: opruge
P jednak je l t d , gde je I =Imox / z (z je broj aktivnih tavojaka) .• Imu =I - 1m •• '
Z. izabranu oprugu je 1m .. = 74 - 34,65 = 39,35 mm, p. je 1= 39,35 / 4 = 9.84 mm i
n.jzad P= f+ d =9 ,84 + 6,3 = 16,14 mm.
d
s;:
1 Z"
z',5,5
-t' Imin ,3'p5
~
"-
--! , 10 =60,4
F..max :l150N
~ I
etJ,:_ 1£\
.56,5
51. 9.3 5 - Orpup tZ pruner2 9.2
223
t.e T . 'JIRA TE OPRUGE
Tan ''''' U opru~ jt oproga kOja Itt, na omotnt zarubljene kllpe sa
UC lorn P" rhu .,)nu,", (01 ·' . 3~) . Ove opruge opteretene su nn
~ /\II fru .. hi ,manJUje ..., pod opteretenjem on visinu h. l'Te-
rna J' UIlb
t-lu-h(m]
Il f, l « , 1
f - F _- ~.!.'-- a
226·10'.,' T 226·10',
d.ld, • /I' y
,
f '226
-
.. r.' ad-
0,69·0,1' 1,5· 10' - 0,00318 m.
. 10'ys 226.10'· 1,38 ·0,0 1
b) optercCtnjc kame oprugn moze dOl se izlofj
a~ 226 · 10'I
a.r/
[~ ( ho_ L) . . y s]_226 . 10'·0,00318 [ 1,22 (0,005 _
2 0,69.0,1 2
~to je veee ad dopu~lenog naponll 1,5 . 109 Pa. Aka sc ranije proratunati ugib
um llnji mnofenjem odnosom naponll ad/a, dobija se ugib f. ""II ' ad/a - 0,00318·
1,5/1,87 1 - 0,00255 m.
F_ 226· 10'· Is' [(h o-f) (ho _L) + s] _ 226 · 10'·0,0255·0,01 '
a..r~l 2 0,69.0,1 2
a~ 226'10'/ ["(,
a,.r,2
" I) '0 - -
2
...
]
y s - 226 · 10'· 0,00255 [ I 22 ( 0005 -
0,69 .0,1 2 "
- 0,00255)
-- 2- + 1,38·0,01 ] - I,502·10' P"
226
9 .S OPRUGE OD GUME
Materijal za izradu opruga od gume su produkti vulkanizacije priroo nog iLi sintetit.
keg kau¢uka . Zavisno ad postupka vulkanizacije dobija sc guma razliCitih kvaliteta. Jed.
na od najvat nijih osobina je tvrdoe3 , za lim ja¢ina, mot prigu~ivanja. otpomost prema
hemij skim uticajima, otpomOSI peema slarenju , ponaSanje na pov~enim tempera lurama
itd . ZahvaljujuCi razvoju Jepaka guma se dobra lepi za ¢elik, iegu re lakih me tala i Icgure
bakea .
Opruge ad gume proizvode se u obliku oprut nih elemc nata koji se grade na osnovu
sherna prikatanih na s1. 9 .28 . Pri konstruismju Dvm elemenata mora se voditi rat un. 0
nekompresibiln osti gume , ~ to znati da guma mote da radi kao opruga sarno aka joj je
om oguCeno slobodno defomUsanje , pri Cemu joj zapremina ostaje nepromenjena.
Gum a stan pod uticajem dugotrajnog izlaganja svetlu , toploti i kiseoniku (ozon).
Opterecenje n3 istezanj e ubrz3va starenje . Sinteli~k.i kaueuk otpomiji je od prirodnog.
medulim pri tempe r:l:turi ispod - JO°C i on postaje tvrd i krt. Temperaturni interval
upo lrebe gume krece se od - 30 do + 85 °c (izuzetno i to sarno kratXotraj no ad
_ 60 . . . + 220 °e. Cuma je osetljiva na konccntraciju napona pa s tim u veri treba iz-
begavati o~ tre h'ice i prel.a1.e pod uglom bez odgovarajucih za obljenja.
KJasiflkacij a gume mi se na osnovu tvrd oce izratenelLSlcpenima Sora (Shore) od
o .. . 100. ..; primeni su tvrdote od 30 .. . 70, lvrdota 30 odgovara mekoj gumi a 70 Ivr·
doj . U tablici 9.6 data je zavisnost gustin e, modula elasti c! nosti i modula klizanjtl ad Slepe-
na tvrd otc.
Tablica 9.6
Zavisnost modu/a E i G i gustine p od tvrdoCc
3
--,---,
Tvrdot:l po Soru Gustina [t / m ] E [MP,] G [MP.]
-F
, I mer 9.4 : OdredJlj tvrdotu gume ne oprugc ptcma she mj 2 u tablici 9.6 akojezadBta
ILlaF "' SOO N,pomennjej - 5 mm, povri ma Icplje nja A "35 cm 2 (A "' J ' h "" 2,5 '1 4 :: 35),
Napon smicanjJ T · FrA "" 500 /(35 . 10- 4) - 1,429 ' lOS Pa; it obruca G .. F' ,/(.It , f) '"
4
• 500 · 0.025 /(35 ' 10- , 0.005) .. 7.14 ' lOS Pa, Ako se naerta dijagnm C IE I (tvrdo~e po Soru)
dobija IC da je: lnUn.2 tvrdota 58 Sorovih Uc pc:nL
218
10. CEVI
10.1 OPSTA OBEI.E2·JA
Cevima se sprovode teblostl, gaaovi, para, ponekad ! ~vnta tel•. Cevi
s~ odret1ene dufine pa se, kada je potrebno, nastavljaju obodima, n&glav-
ClD'la, navrtkama sa zavojn!com ! zavarlvanjem. Niz opojen!h ctvi &l
cevn! vod. Na ograncima, priklju~c!ma ! krivinama cevnJh vodov. naIaz&
se cevnJ element! na~ltog obli-
ka: ra~ve, lukovi, ukrmjac! ltd.
Cevi ! cevni elementI, koj! se o
~esto upotrebljavaju, dobili 5U
v~ ustaljeni oblik ! mere obu-
hva~ene standardizac!jom.
Cev! su u ma!!nstvu gotovo
redovno metalne: od Hvenog
gvol/!a, ~el!~nog I!va, C!elJlca, za-
tim mes!nga, bakra, kalaja, cln-
ka, olova ltd. Od nemetaln!h ce- ...
vi treba !staH staklene, gumene,
drvene !, nar~to u novij. vre-
me, cevi od plastlbl!h mass (ka-
pron, devkon ltd.).
Standardi za cevi ! cevnu o
armaturu (slavine, vent!1e !td.)
o.m!vaju se na skaU nomlnaln!h o
pritlaaka (tabUc::IIO.I). Nomlna!- 81. 10.1 - Liven. cev sa obodom
nim prlt!skom p. [bar] zove
81! onaj prlt!aak za koj! "" raeu-
naju cevi ! cevna armatura. Stvarn! radni prltlssk u cevi p [bar] mo&
b!li najvi!e ravan nomlnalnom pritisku ill niH od njega, u zavisnOltl od
toga da Ii su teenost !I! gas koj! prot!~u kroz cevi vi!e iii nife zagrejan!,
jer to ut!~e na ja~!nu materijala. Predvidene su tri grupe najvifih dopu-
Atenih radn!h prlt!saka:
1 - za te~nost!, gasove ! paru do 120'C,
11 - ZIl te~nost!, gasove ! paru do 300'C i
111 - za ~nostl, gasove I paru do 400·C.
Nomlnaln! pritiscl p. poklapaju se brojno sa radnlm pritisc!ma II IN-
1'0 1. Npr .. cev ra~unata za nomlnaln! pritisak 20 bar. ( - 2 MPa). mo&
229
~ upotrebiti za radn1 prilisak od 20 bara hda lroz nju protl~e &3\ zagrejan
najvik do 120'C ( 393 K). Ako je temperatura gas3 200 ..c, radnl pritisak u
cevi ne sme preti 16 bara pn nominalnom prilisku od 20 bara. prema
tablici 10. I.Radni pritisak grupe 11 dobiJ3. se priblitno kada se nominalni pri-
tJsak pomnoi.i ~ 0,8, a radni pntisak grupe III kada se nominalni pritisak
pomnoii sa 0,64. Za svaki nominalni pritisak propisan je probni pritisak
Pp [bolr): 10 je proplsani pnl1sak
za Ispilivanje ~vrstoce cevi iii cevnog
elernenta (Ispitivanje vodenim priti-
skorn). Probni pritisak je mahom za
50% veel od nominalnog. Za radne
prlliske ispod 1 bara je probni prllisak
za jedan ba r vi~i od radnog. b cevo-
vode u kojima je vakuum probnl pntisk
je 1.5 bar.
SlI O.2 _ OboeS1 cevl .. upUv;t&:m u
ud~bljenju (p~t.om kanaJu) Kada je temperatura gasova ili
. .. . . pare viSa od 400·C, moie se upotrebiti
~pa radOlh pntisaka Ill, ali ceVl tada Ireba da budu od materijala izdr-
zlJlvog I na vlSim temperaturarna, ill se maze upotrebiti cev za prvi v~i
nominalni pritisak.
TabUu IO.l
Skala nomin41nih prjtisalea
JUS C 85120
I P (borl 'J
p, I I I III I III p,
(bul
La abode
I II abode 111 obode ' u c~VI (bar)
I I c(vl I cevl , I
2
I
2.0
I
I 1
2.0 2
5
I
4
10
6 6
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25
25 25
, 20 20 16 .0
40 .0 I 32 I 32 25 60
6. 64 .10 .0 40 !16
110 100 80 64 64 1.10
160 160 12) 100 100 2'0
I
2.10 2.10 200 I 160 160 375
400 '00 320 2.10 250 600
-- -
640 640 .100 I 960
1000 1000 I 800 I - 1.100
.J J bar - IO Pa
,
U standardlzaciji cevi vainu ul . . .
je skraceni nazi v za nom ' I' o~u Igra poJam n6mmalnog otvora; to
. lOa m unulrasnJ' i p t 'k .D '
T1 s u standardlzovani i izvod lZ tih t d d re ru ceVl ... NomU'~~lni otve-
san ar nth vred nosti dat je u tablici 10.2.
230
Tnblica 10 .2
N om inalni otvori cevi
D.
2
1.2 1,5
4
5
8
10 20
I, 32 (60)
70
(90) 12, 200 300
'0 100 1,0 (225) (325)
Imm l 1.5 3 6 25 50 80 (110) ( 175) 250 350
/ / /;:
.-
ci Cl
~_J
s1. 10.1 prikazana je cev sa obodom sa po-
trebnim oznakama. Obadi susednih cevi ve-
zu ju se zavrtnjima; broj zavrtanja je de- L
ljiv sa 4 (4, B, 12 ... ) tako da obod u ravni -
5 1 10 4 Nnstavljanje cevl zalti-
glavnih asa (verlikalnc i horizontalne) ne .' - vnnjem
bude oslabljen otvorima za zavrtnjc. Uobi-
cajene su duzine cevi, ad kraja do kraja obada, L = 2000 i 3000 mm za no-
minalnc olvore D,. < 200 mm, i L = 3000 i 4000 mm za D,, > 200 mm. Za
Do > 1200 mm moze bi ti L de 5000 mm.
231
TebU.. 10.3
I,
II SL 10 80- SOO
Ccvl,. Cenlrlfuc.l-
Ino 1h t nt
n.. lnkom livenc:
SL II " 16
10
16 8J- seo C.JI.OJO
C.J6.101
10 40-1200
II ~'ku
Bel ta'" ~L~ 10
do 115
ZI\'.rc:nc C.I2UJ 300-600
.
,
BCI 11'11 ~0_'03 Prob 1'1.. - 32 1/2·- 2"
enl sa laYtrcne .I?W oi 2'; 11'1- 2"
uvoJnJcom Bel An. (:0003 prill- 32 I/H- 6" C.B5-221
ZavICroe ~ 12'JO SIlk no 2; 118- 6" C.BS 225
Bet In. ,,0003 hlad - .0 1/8-- 6"
ZlVucne C. 12.)O nu 32 1/8- 6"
Bu h\'. C.OOU3 I - 100 100 80 64 1/8-12"
ICcvi sa obodom SL 14 10 10
I IO-12~O
M86.05 1
C.J 1.0 13
232
Na.sbvak tabllc:e 10.3
Prelaz izmed.u cevi i oboda m ora biti postepen radi smanjivanja kon-
eentraeije napona i livaeko tehnoloskih obzira. Radi lak.e obrade nije eel a
prednj a povrSina oboda iskoriscena kao dodirna povrSina. lzmc~ u dodimih
povrsina susednih oboda stavljaju se zaptivaci ; kao zaptiva{: mogu da po-
, "
\
L_ ,
-- ---'-
____ L
slute guma, klingerit, k. rton natoplj en lirnajzom, azbest, olovo. !>akar. 01>-
lik i more zaptivaca dati su u standardu JUS M.C4.100. Najveea debljina
zaptiva~a je 2 mrn . Za pritiske vise od 10 at Slavlfa se zaptiva{: u naroata
U Mallnakl ~1~m~n tl 1
udu'>ljcnJa (s\.lO c); lime Je l.ptlva~ wtl~en od Istlsklvanja. Obllk I mere
udubljen]a I od8avaraju~ih Iz~lna dati su II: st~ndordu JUS M.B6 ..027~
Polio se prl ....klap.nju maraju cevl sa udubl]tn]em I IlboNno.m nk.slj~
no pomerltl naj~ se upolrebljavaJu ""vi sa ravnlm dodJmllll povrsl-
nama obod.' sa niwm urez.anih konc:entritnih. ! lebova koJt znatno osigura-
VIJU polauJ zaptlva~a.
Za pritiske vi.., od 16 at ""vi sa obodom prove se od feUfnog liva.
'hbU... 10.4
O.
f I 8
p.. .. 6 bar
10,1 b 10, , d I
-"-&
p. _ lO bar \ ;'. _ l6 bar
d -4:-71 -=0 : b l-=oC""".TI-zT!-:d- I
"'Io::-,TI-:-bT\-=0',\-,'I:-:-
10
15
2
2
6
6
75 12 35
60 12 4u 4 MIO 6
• ~IIO 6 90 I.
9,\ 14
.0
.5
• MI2 6
• Am 6
90 14
9; 14
.0
.5
• M I2
• ~:~
20 2 M 90 I. 50 4 ~IIO 6.5111.\ 16 58 • A\I1 6,5 lOS 16 58 • M!~
25
32
2
2
7
7
1011 14 to
12 16 7U ,•
A\lu 7 m 16
~I 12 7 14U 18 ~I : ~:~ ~ :!~:: ~ : ~m
--- - - - - - -------------- ..
'0 3 7':' 130 ' 6 10 • AII2 ? 5 150 18 M • AII6 7.5 150 18 M • MI6
50 3 7.5 \40 16 90 4 Alil 7.\ 16.\:ro lUI • AilS 7,$ IGS 20 102 4 M~~
tiS 3 8 160 16 IIU , AII2 8 18,20 12'1 • Mlb 8 185 2U In • M I~
10 133 8.S 190l 18 128 1 ,\116 ~.\1OO n 133 • ~1I6 M 2UO 21 133 8 MI6
~ IIu! 18 148 • AI16 9 210 22 ~.5 220 2. 158
-- --
100
8 M 16
150 3 10 265 20:1<)2 8 All, 10 285 21 ,09 8 MI6 II 2115 26 212 8 ~~~
(175) 3 II 295 n 233 8 All. IO.! 31526 239 8 AI2012 31S 28 2.2 8 M20
2UO 3 II no 'll 258 8 ~1I6 II 340 161264 8 M20 12 3-10 30 1263 12 M20
(22.\) 3 12 34522263 8 ~II. 1I.5~70 28 '191 8 MlU 13 370 30 'I9S 12 AI20
-;;0- J 12 375 24 312 12 M 16 -;;- 395 M20 UI3i9 12 ~ .OS 32 320 12-;rn
300 • 13 "02' J6\ " AI2U I~ 44528 3,7 12 AI2J IS .60 32 378 12 M21
35U 4 14 100 2S m 12 AllU 14 505 30 427 lti M20 16 S2U:W;.33 16 MI'
.00 • 14 5.0 28 .tiS 16 AI20 15 S65 32 ! .71 16 M2. 18 580 33 .90 16 AI27
500 • 16 615, 30 S7U 20 MlU 17 6103. 58212UIM24 21 715.261020 M30
D. II D I 6
I 2000
L i D. I D. I I
1
250 27< 12 5UUfI I 291 353 103
•
TabU .. 10.6
Gasne cevi
Mere u mm I o:olovl:na
linutrainji
pretnik
1/·1" :i
6 1'1
.1\" 1/2" :i/l"
/:) 20
I" 1'14" )' /2" 2"
25 ,2 38 51
2'/2"
63
3"
76 102 ." .I"
12,
SpolJnJ I pretnik IJ5 17,2 21,3 2',9 33.7 '2,' '8,3 60,3 76, 1 88,9 11 4,3 139,7
Tabllc:a 10 .7
Preklopno znvaTcne ccvi
Mere u mm (p. u bar-ima)
I Debl/ina zldll
D.
,0
I 0
,7
I p.... 2.6 I
I,S
p.. -6
I p,,=IO I P. = 16 I p._2, I P. - .O
2 2,5
60 60 1,5 2 2,5
70 76 2 2,5 3
80 ,9 2 2,5 3
100 108 2 2.5 3
I 125 133 2" 3 3,5
150 159 2,.1 3 3,5 3 4 6
200
2'0
300
216
267
318
2,5
2"
3
3
3
3,.1
3,5
3,5 •
' ,5
5
6
8
g
4 5 7 11
350
' 00
368
'19
3
3 •• S
5
6
6
8
9
12
14
' SO
I 500
470
521
I
3
3 •• 5
5
7
8
10
11
15
16
236
Taullca 10.8
D.
I I D Debljtna zidiJ 1I I D
p. - 32Ip. - 40!p. _ ~Olp. _ 64!
,I DtblJLoa :l1d a 6
Ip.:801p,, -100
a I
4 8 I.~ 2
6 10 I .~ 10 2
12 I,~ 12 2
10 I. 2 14 2~
IS 20 2 18 2.1
20 2; 2 25 2..1
2; 30 2.5 30 3
32 38 2.5 38 3
40 44 .5 2.5 04~ ,5 3 3..1
50 57 2,75 3 57 3.5 ' .5
(60)
70
80
70
76
89
3
3.25
3
3.5
3.5
3.5
4
70
7. •
' .5
5
5.5
' .5 89 5 6
100 108 3.75 ' .5 5 108 6 7
125 133 4 '.5 5 6 133 1 9
ISO 159 '.5 5 G 7 159 8 10
200 216 6 7 8 9 216 11 I.
250 267 6.5 a 9 11 :m 14
300 318 7.5 9 11 14
J5j) 358' 8 10 12
40U '19' 9;\ 11 I.
.SO 470 10.5 12
500 521 11.5 14
1
Napomene U% tabllcuIO.8:
1) Gde ntma mtra, on~ Ie uzim.ju z.a prvl vett p...
2) Podacl u tabUd vale z.a C.02Oe.
3) Za felik C.121S podad pod p. 31 vdt 11 pro 40. pod p._ IO u p . _50. pod:
p,. - 50 II p. -6-4, pod P. 64 11 p,, -80, pod p.. =80 II p.. 100
4) Brojevt sa z.vez.dlcom prelau u 381 t 432 11 P. - eo
Ce\; od plasti¢nih m:lS3 iaaduju se od lvrdog polivinilhlorida (PVC tip 100), peema
JUS G.C6.502, od polietilena i ad akrilonitril-butadien-stircna (ABS) . Ovi materijali od-
likuju sc malom guslinom lP =- 1.4 . 10 3 kg . In -3), modul elasticnosti im je E = 3 CPa,
jacina Rm = 60 MPa , a Icmperatumi koeficijclll lineamog $irenja Q = 8 . IO- s °C- I •
Primenjuju se za podzemnc vodove za pijatu vodu za pritiske do 10 bar-a i za otpadne vo-
de za pritisak do 4 bllr-a , zatim U1 transport naftc, mleka itd. lzraduju se u raznim duzi-
nama i to od I , 2, 5 i me mctarli. Cevi se proizvode sa naglavkom (51. 10.3) oa jcunoj
strani pa se vezivanje u ccmi vod \'I1 i taka !to se kraj cevi na kame nije nagJavak stavlj a
u naglavak druge cevi. Za zaptivanje slufe prstcnovi od kaucuka otpomog na starenj e.
Spoj ni clementi su kratke ce vi sa obodom i sa nnglavkom , od plastitne mase iU sivog liva,
zatim ..T" kOnladi, redukcioni komadi z.a prelaz sa jednog pretnika na drugi i lukovi
(sl. 10.13).
Glavna odlika ovih cevi jc mala m3S:l i s tim u "ezi olak!ano sklapanjc, zatim ctpcr-
nost no korozij u i mali hidraulit ni ot pori zahvaljujuti g1atkim zidovima . Sem loga otpor-
ne su na mineraJna ulja . masti . benzin i kiseline pod uslovom da je temperatu ra ovih
fluida najvi~e do +40°C. Nil tempe raturi ispod oDe ccvi postaju kr te pa su tada osc lljivc
na udar. Dimenzije cevi propisane su standardima JUS G.C6.50 1 i 505.
TabUca 10.9
Vodo~'odJ1e cell; cd piaslicflih maso
Mere u mm
Nominalni pw!nik d j 50 65 80 100 125 150
Spoljni prc~nik de 63 75 90 11 0 140 160
Pre~ nik n:.g1avk:a D 80,7 92,8 111 ,6 136 172 195
Masa [kg / mJ 0 ,854 1.21 1.74 2,6 4 . 16 5,46
TabU .. 10.10
MCIe u mm KOfUJlizacione cevi ad plasticn'-h maso
238
10 5 CEVI 00 PLASTI NIH MASA
(t'f1 od L... ruh "IW llraJuJu SC od tvrdeg polJvinilhlorida (PVC tip 100). prema
Jl::, c..; (to •• O:, od poLet.J~n.a) od tl:ri.1orutril·bulddlcn-stircnn (ABS) . Ovi materijali 00·
.1 • nulom ,oI'lntJnOOl tp 0: 1.4 10> kS In -'). modul elasticnosti Un je E = 3 CPa,
J.:UU tt: • 00 \Ir. i lC'mpcnluml kOtfi..::ijent linelnlcg ! irenja Q' = 8 . IO- s 0(- 1.
rl'llDlmiU~ K 'J POdUTUJlt YOOOyt 1.1 plJlCU \'oou La pntiske do 10 bar-a j za olpadne vo-
de' u pntl\d do 4 bJr-.a.. ",lUll l.il traruport nanc:. mlekll itd . luaduju se u ratnim dut.i-
namA 1 to ad I ~. 5 I \-u,e mHlfll (eV) se proizvode sa naglavkom (sl. 10.3) 113. jcdnoj
llrara PI It "Ul~Jn IC U CeYru .,OJ rni take Sto se kroj ccvi n3 kome nijc nagJavak slJvija
U fU: 'uk Jf'\.Ilt "e\01 La l 3ptl Vanje stule prstenOvl od kau~uka olpomog oa starenj<".
Spain.. eitmcnlJ 'JU kr~tke c(vi sa obodom i sa nag.!lIvkolll, od plaslicne masc jli sivog UV3,
l.lb'll .,1"' komadL redukcioni komlldi za prelaz su jednog preCnika na drugj i lukovi
1.1 10 J.11
GLHlU odlih o\-lh «vi J( mala m.ua i slim u vezi olakSano sklapanjc , zatim otpor-
noll nJ korollJu i m.t.h hidraulttni otpori Lahvaljujuti gl:1tkim zidovima. Scm togJ o(por·
ne ),J PI mmerunJ ulja, m.1.SlJ. benzin i k..istline pod uslovom da jc temperatura ovih
llm•.lI IUIJVht do T40"C ~J lemperuluri ispod O°C ..:evi postaju krtc pa su lad:! OSl'tijlvl'
nJ uJ.I1. DuntnlJje cevi propisane su standardima JUS G.C6.501 i 505.
T.b~ca 10.9
Vodomdne UJ'i od plastienih nUlsa
\tnt II mm
Tablic:J 10. 10
\f,,~ II mm KQflQlizacion~ cevi ad pUzstien;h masa
PrcCruk d. 105 119 152 ,8 191 237 299 380 .4 4 75,6 599.1
Putruk de. 110 115 160 200 250 315 'DO 500 630
J·,ctn.k D 128 1'5 174,3 216,2 283 .3 352,1 4.$4 55 1 691,6
'IN [kJlmj 1,64 1.93 1,88 4 ,59 8,33 13.53 22.35 36 .31 ~O,O5
.
N..IpomtnllU ubhcu 10 10 ' N . I
. . omma OJ prctnik
> •
OVlh cc.vi JI.'i spoijni prctnik d >
c
238
10.6 NASTAVLJ ANJE CEVI
Za sastavl janje livenih cevi slui.e obodi i naglavci. kako je to vee u-
neto u cl. 10.2.
Medusobna veza celicnih cevi i veza celicnih cevi sa arm aturom maze
biti r azdvojiva i ner azdvoj iva. Nerazdvojive vezc ostva ruju se zakiv~njem
zavari vanjem i lem ljen jem, a r azdvojive u potrebom obada, cevnih navr~
taka i naglavaka. - Med usohna veza cevi m oze biti i okretljiva (zglav-
kastal·
Lemljeni nastavci cevi retki su i sluze sarno za sporedn e ciljeve. Za-
kova ni nastavci (sl.lOA) upo~reb l javaju se kad a su cevi velikog precn ika,
i to uglavnom za sprovoden)e vode II turbins ki rn instal aci jama. Zavareni
nastavci danas se najvise upqtrebl javaj u; oni su se dob ra poka zali i u in-
stalacijama visokog pritiska. Upolrebom zavarenih nastavaka smanj uje se
broj cevnih sastavaka sa obodom iIi naglo.v ko m, 5to zn:lt no olaksava nad-
zor nad cevnim vodom. Na s1. 10.5 pokazana su dva tipa zavar enog nastav-
ka: jedan sa nepromenjenom i drugi sa pojacanom d ebljin om cevi n a
mestu sastavka. Oblici zavarenih sastavaka obuhvaceni su standardima
JUS M.B6 .025.
Vezivanje ceVl pomocu oboda ima najsiru pr imcnu u masinskim in-
stalacijama, cak i pri visoklm pritiscima 1I cevnim vodovima. Veza je pri-
stupacna i hermeticna, ali skupa; ona nije pogodna k3.da zavrtnj lma koji
pritezu susedne obode preti opasnost od korozije. Obodi mogu biti pr icvr-
sceni za CE'V iii slobodni.
--rr_f
r ,
i
I
I
r
I
I
51. 10.6 - Prlmerl vezivanja eevi sa obodom putem uvaljh:a nja
239
.. u upotrt:bi, III VI:;(' pnt.i··~ ~lcupotr~bljivi: Uvaljivanje
..J ubodom :tIl ~~ [Cle lzvodl za CCYI deblJe od 10 mm.
-t!fi pnmer.) u\'JljanH: ced, U ~bode; u donja.. dVe: pri-
mt.'ra pojatann]e Slgurnost veze time sto je
_~ ~ oboci JO$ I posavrnut odn . privaren liZ cev.
il~ . 3. sl. lO.7dnt je primer cevi vezane zavari-
:) vanj cm na naroeit oacin. Prilikom razdva-
.......-'
i _. . ,
!\JTl)\
L---_ sast.lvljanju
janja uklanja se sav u koji se pri kasnijem
panova zavaruje. Zavarivanje
,II
~..:..._ _-+I....!.I.....:._":"'-"'--- cclog trup' oboda da lo je odlicnc rezultate
(sLID ). i pri visokim pritiscima. Obodi sa
I I za\'oj nicom (s1.l0.9), na vrnuti nil kraj cevi
I podesni S ll i za te~e uslove rada; ~esto s~
I 1 _ Vwvan!e revl 1i.vari-ovakvi obodi pri varuju n a kraju.
, I'm (ptlJikon r lst41Yl;a nja vo:
n2 Inf."Shl II trcba uklonlli)
/
~ I
/
/ I
I
-
7,.\ 115 18 4 I II 18 61 4 MI ' 9 140 24 65 4 10118
32 2 7,5 140 20 " 4 hllE 7 14 ' 18 78 4 Ml,
40 3 8 150 20 RI 4 M ,I, 7, 15 18 81 4 loll 9 170 26 85 4 10120
50 3 8\ \I;'; 22 10l ' MI l 8 16 20 102 4 loll lu 180 '20 9l 4 10110
65 3 S'.\ 185 24 In 8 Mil 8. 18: 12 121 8 loll 10 21l.j
26 115 3 10110
10 3 10' lOO 26 IJ' 8 M 'I 9 i!~ 24 138 8 loll II 2 1528 13J 3 1 10110
100 3 II 231 2; 158 8 M J( 10 23 24 158 ! 10121 I 'J 250 30 16" I 10124
125 3 12 ~ ;~ 18 188 8 .,,24 II 21 26 188 8 M2 JJ 29; 34 18; 3 10127
151) 3 13 I~, 30 218 8 ~\24 12 30 18 218 8 10124 14 JH 36 1I5 3 10130
(II.; 3 14 B3 32 218 I I .'1 14 13 35 32 :60 12 M2, 15 315 40 245 12 10130
20J 3 1.\ il 34278 12 fi12 . (4 31 34 2;5 12 Ml 16. 415 42 210 12 10133
2.10 3 1~ 12 ' 36 ·1 3; 12 ,\\l 7 16 ' 5 J! 345 12 .\I~ I 19 470 46 325 12 1013]
J,Jo) 4 2" l8' 4J 39~ 10 ,\\27 II 515 42 410 10 MJ 11 5.)0 52 JI~ 16 10133
, 50 4 21 5j' H 150 16 .' no 19 5~C 46 461 16 , M1 23 .00 56 4J5 1oI3ti
16
41?J .. "] ~ ti2 48 505 16 .\133 21 GoO 50 .sJ5 16 ; M ~ ~ '26 tHO liO 4R5 10139
')1;:) 4 29 IJ( 52 _15 20 .'\ 3 .1 2 1 7755161 5 2J , Ml, 31 ~OO 61 590 201' 1 10145
241
lIiln nl.il"gnnj€m zavojnice koja je tada .n: ~.lo konic.na, i1~ u ~eta ll jem. n ~
topliene kudel]e medu zavoJke. Mo~ b,l, , Z1sobm zJ pl.'vac, na krJJeVl-
rna navrlke ili izmedu kraJevo cevl. Sh ema vezc pom?cu cevne !'3vrtke
dala je na sl. 10.11. prJ raskl apanJu Ireba
j e~nu cev aksijalno pomerali. To se mo-
r// / / ////, ie izbeCi kad a se na jednoj cevi predvi-
r/ / /
."'"'"'
di mnog o duza zavojn ica pa se pri od-
vrtanju na\'rtka krcce po njoj; radi osi-
- - - - - .- .- .- guranja cevne navrl ke polrebna je u
ovom sluea ju jo§ jed na nav r lka - kao
V/ /,
r/ / / / / / / ///I "''' '\
osigurae. Na s1.1 0. 12 dal je primer vezi-
vanja cev i dvema
JUS M.B6.4 30.
nav rtkarn a prema
-tJ--j ._ ._ .
I
- -7K- -
I
bJ vi g} dJ eJ
51. 10.13 _ Raznl obllel cevi
je a-pr~ vougJa racva, b-kosougJa raeva, v-J uk g-reduk tor d- kole no,
e-ukdn;ak ,td . (v" JUS C.JI.440, zalim 470 do 476). '
dut . Zbo~ ~afeJanosti izduiuju se cevni vodov i, ulol iko vis~ ukoJiko su
1 1 U 0 1 o · Je telnperaturska raz ll ka vec a. 2 3 manit> tempe raturske
242
hbU.. 10.12
Ol!mo vne mere za pri klju ~ke c:e vi Be obodom
M ere u mm
Prema JUs M.aa.oaG+1IM
:-...
~
I
I I
/
I (
I ~ - '-
I
S1. 10.14- Kompcnzacione cevi
244
,2) prora~un~vanje deblj ine ccvi s obz irom na materijal i pretnik cevi
prlUsak u cevl.
K.d se s.a Q [m'/s] obel.ii koli~l na teonos ti, gas. ill pare koji proll~
kroz cev 7a ledan sekund l a sa v [:nJs] srednja brzina praticanja dobil:e
se jz jedna ~i n e 1
,
D'n
v =Q
4
Izraz za p rara~unavanj e unutra!njeg prccnika cevi
D,-2V Q nV
[m]'
'
Ovako proratunati p re~n ik treb a saobraziti standardnim nominalnim
otvorima cevi.
Kaa prihlifne vrednosti srednjih brz ina 11 mogu se usvojiti
za vodu u ulaznim cevima klipnih pumpa 0.8 + 1 mls
za vodu u izlaznirn cevima klipnih pumpa 1 + 2 mIl
za vodu u ulaznim cevima obrtnih pumpa 1 + 1,5 mil
za vodu u izlaznim cevima obrtnih pumpa 2 5 +- 3 mil
1
245
co [m] _ dodatal< zbog trosenja i korozije u vezi sa vekom
cevncg vuda. Z3 celicne C7:--' l C 1 ~ O.~OI m; ~ \'0-
dove bez trosenja i kOrOZl)e ('1od o'/l za ul.J.e za
podmazivanje i 51) .C!=O; za vodove u hemlJsko}
industriji moie bltl ~> 0,001 m.
Koeficijent sJabJjenja Unasi
,= 1 z;a cevi bez s a v a , . _
=0 7~0 9 za cevi uzdui zavarene (za Jednostrano zavarene cp-
<;I I" • d t
=07 - za obostrano Z3varene ili zavarene)c nos rano
na b~k3rnom podmetacu fi)=O,8; za obostrano zava-
rene, zarene i ispil?ne ~=O, 9),
9=057+063 za 7.ako\'ane cevi, sa jcdnirn redom zakiva~a. nopuS1~ni
napon za' cevi ~d livenog g\'oida iznosi . 11. =2.~ MPa. Ob?d . JC optere<:en
silom F~ koja ga savija. 1z momentne Jcdnacme za saVIJanJt:
~-----<
D'nLl o
F'a= - - - u;1
6
jednacine
F'c.: D'n
_~ P
1
izlazi (sl.lO.16) d. je debJjina abada
b= 11 Jl5',.Pti [m] 0'
Y 2D'Odl SI.l0 .16-
246
goo je Ap prltl.sak potreban .. Avlacllvan}e otpc:c. priltrul I n
kroz ceVDI vod: aD II uJda
Ap-r;~P"' [PaJ
2
9 gde Ie: ~ - koefl-
\
clje1t
\
7
\
\
\ , V
./
o [mi.) -
p [q/m'l -
otpora,
brzina
proti-
eanja,
gIIIIIna
6
\/ \CfJ Koefidlent otpora
cev ~oo1 ~ -)JJD"
~
tluld&.
za pnvu
/
\ gde Je: ). - ltoeficiJent
\
koJI p~
5 ,, Eberl""
tm.:.I
l.-O.Ozoe,
, " I [m) - dnfln •
\:t
I
en!,
D, lm) - UIlutrdnjl
probUk
J ceovI.
2
~ OstaIe vrednooti koeficijenta
otpora ~ date au u dllagnmll
na sL IO.17.
'0
(J\.
--- ---
"-
raNnati prorafunski radii!
pritlJak za dobavljanj. koll-
fine Q-loo m'/h b 1edne vocIe
na vislDu od 50 In. Du!IDa
voda Je 100 m. U YOd au II-
0 100 200 JOO ~ 5)0 klJul!ena 2 oblfDa venllla I 4
a. (mmJ-- kolena pod iO". UnoJeDa Ie
bnlna stNjanJa 0 - 2 mt•.
Sl. IO.IJ _ Koellcljent otpora ..v!mo ad protnlka ~ prttlab po-
c:evi (bin 1: za oormalnl ventil 'p nma aL l1.3!1, mbno za Avtamvanj. 011"*0
lain 2: q venW prana aL l1.3b, krtn S: D za·
aun, krtva t: u luk. lain I: D c.. cnd dulioe u c:rmom YOd\I
10 ED. i lain I : q «,u.o4 4u.t:me 100 m
Ap-().l/D,+ 2!..-.+
+4!.-)~ [Pa]
2
Preauk cevl D, Jednak Je
D,- ,/iQ _ ,I 4·100 _O,ISlIID.
y." Y.MOil·]
=
U.".ja '" atandardnl prernlk D, J 50 mID.
KodIrljetlt olpora 1;....M.-~,4 (v. d1JlI8rwn no !l.1O.17),
Koo.!icl~"l oll"',a ~- O ,~ (v. d1jagram no 51.10.171,
IUltina vud" p - I WO kg/m', po le, prema !.orne
248
11. CEVNI ZATVARACI
11.1 OPSTI POGLED
Zatva ra ci imaju zadat ak da 'c if
;!osti, gasov3, pare itd.) kroz cevi ~r{~~ 1 e ~ sck~ce proticanje fluida (let·
ciji i naeinu delovanj a razlikuju s c ~o~e a Je potrebno. Po konstruk-
priklopci, zasuni i s lavine (51.11.1). e In osnovne VTste utvaraca: ventili,
- -f -
oJ hJ -I 91
51.11.1- Shcme osnovnih vrsta cevnih zal\'ara ~a (a-vcnW, b-prildo~c.
. v-z.asun, g-sJavina)
2-1 9
zasuna: teska izrada i jako habanje zaptivnih povrsma, i velika sila po-
trebna za odizanje. Z3Suni se mogu upotrebiti sa uspehom i za najvete
preseke cevi.
Slavine (sl.ll.lg) se obrcu u sedlStu LIZ k1i7.anje i imaju otvor u svome
trupu koji stvara prolaz. One su proste i jeftine, :1 upotrebljavaju se za
male preseke; daju prav prolaz bez skretanja. Mana im je sto je polrebna
relativno velika sila za obrtanje i sto se brzo habaju zaptivne pavrsine;
osim toga, tesko je odrlavati henneticnast.
Pod du zinam zatvaraca razume se duzina u pravcu ase cevi, a pad
visinom - dUl-ina upravno na osu cevi.
Kr~tanj e zatvaraca moze se ostvarili: 1) rueno, 2) 3utornatski - pod
uticajem razlike pritisaka sa abe strane zatvaraca 1.1 cevi i 3) prinudno-
-mehanicki - pomocu mehanizma koji nnjcesce periodicno U odredenim
vremenskim r azmacima pokrece zatvarac.
Zatvarac mora na prvom mestu da obezbedi hermeticno zatvaranje,
a zaptivne povrsine moraju biti pristup3cne r<\di odrZavanja: drugi je va-
ian uslov pri konstruisanju zatvaraca da skretanje toka pokretne mase i
promena preseka proticanja budu sto m anj i.
Ovde su izneseni sarno opsti pojrnovi 0 svirna zatvaracima, i glavne
karakteristike zatvaraca za cevne vodove, a proucava nje zatvaraca sa
drugim namenama ulazi u sastav drugih predmeta (motora sa unutrasnjim
sagorevanjem, pumpa, parnih kotlova, parnih turbina itd.).
Na zatvaracima se nalaze ove oznake: nominalni otvor D n , norrtinalni
pritisak p~ i strelica koja pokazuje smer proticanja.
7
~
6
:t J
I
2
3
250
KuCica ventil. je od m ..!Hruke bronze (do 22S'C za D :;; 100 I rI
IIsak p < 16 ba r-a) ,lIvenog gvofda (do 22S'C za D. ~200 ~ IPS'l~'~'"_~ ,I:
D. ,:;;; 100 mm _I p ~2Sba r-~) , ~Hfnog Hva (do ~OO"C za D. ,,; 300- mm I p _
_4U bar-a) 1 ~ehka (do 500 C za D. $: SO mm I p - 100 b",- keda N 1m! _
ralure vi~ I k. da ~sloji opasno.l od rdanja, upotrebljav~ R legiranl f~k
(\egiran hromom, niklom, molibdenom). Oblik ventila prllag04en Ie tlo
pogodnijem toku fiuld. (.1. 11.3). !ladl prlklju~b na cev ku~lca je ma~
vena oboduna.
a/ b) v/ 91
Sl. 11 ) - Runt obUd ~ lca ventUa (u obllk a : koet1djnt otpon. ~-~. obWI:
b : ~ - 2.5, .. obllk .: ~-1", .. obllk , : t-I)
I
I
I
odakle lzJazi
d
h= ...!. [mj
4
gde je do [em] preroik otvora na uUu IOdl!ta
(51.! 1.7).
Sirina sedilia b mora biti to1lka d. pritlsak
na dodlrnoj porninl ne pre<!e doputtenu vrednoIt:
"
nd~bp,'" 4 (d;-d')p
'7 )em
51.11.6 - Ploc.a ventUa 18 rebrlma u vodenje t .. knlkl.m ~ pi
p. - 5 MPa za kofu,.
p .. - ts MPa za S IVI hv, CuSnI
Pd - 15 MPa za mali nsku bronzu. CuSn4 I CuS jz ....
Pd ~ 20 MPa za kalainu bronzu, cusn~Zn:
Pd - 35 MPa za hrom-nikl ~Iik, C.5420
b411 n
.
Slobodni otvor izmedu ventilske plo~e I unutraSnjeg zld. ku~ice mora
biti najmanj e ravan otvoru na u~cu sediSts.
r. 1 1f 2
- (D'-d) = - d0
1 ' 4
D~ Ydi+df [m]. d
iIi aka se zanemari ~i rina se-
di~ta b kao srazmerno mala
pa usvoji do .... dl. izlazi
D -l,4 d, [m]
Za ventile sa koni~nim
sedinem treba pri odrediva-
S1. 11 .7 - Shema venWa
nju ~irin e b uzeti proiekciju
povrline sediUa upravno na
osu vretena, a pri odred:iva-
nju hods h uzimati kao visinu otvora najmanje rastojanje izmet1:u potpuno
razmaknutih koni~nih povrlina secillta i plote.
Kada ventilska plo~a ims rebra za vod:enje. treba ra~unati sa korisnom
ill aktivnom povdinom otvora sediSb, tj , oduzeti povdinu rebars.
Ventilsko vreteno ra~ un a se ili ns istezanje iji na pritisak sa izvi-
janjem, prema tome sa koie strane deluje pritisak na plocu ventila Pii
otvaranju.
SUa koja istet. ventil pri otvaranju je, za p u [Pal
F-'4" (dJ- c1')p [N]
Kada ie venti! za!voren, on ie pritisnut uz sed;!te sa p'= 5 + 6
Pa radi hermetitnost~ a za to je potrebna sila
F. = "d.. bp' [N] .
Vreteno ie izloteno pritiskivanju odn. i.zviianj u !<.!lela pritisak deluie
oduzdo. Sila koia ga izviia ie
F. = F + F."" : (dJ-d') p+ nd,.bp'[N]
Obrtni moment na ru~om to~ku izaziva u vretenu i napon od torzije;
moment torzlje odre<1uje se po obrascu
T=I'. tg (a +p') d, [N m]
2
Ide ie: F. [N] - ukupna sila koja pritiskuje vreteno,
d. [m] - srednil preOUk zavojnice,
II - ugao nagiba zavojnice,
p' - ugao trenja.
254
11.3 PnIKLOP CI
I
81. 1J.9 _ Zasun S3 plotom U 0brku
I klinI .
. I 11 9 0 5novn1 elemenal zasuOIl Je
Najprostiji z.sun pokazan Je na si, : . bi~no izmedu I .8 l I: lJ)
ploea koja ovde ima obhk kh n a (nagl Je 0
':.55
Obrtanjcm rUCnog locka podiie se navrtka, a s njom i plo~a koja se u po-
cetku odi ie sa klizanjem pa posle odvaja od sediSta (Ieii~t"). Visina H
ovak vog zasuna je nepromenljiv3, jer se toCo.k nc podize pri otvaranju,
Fino ugJacani prstenovi po obimu ploce, pritisnuti vretenom uz sediSte,
obezbeduju hermeticnost zaptivne po\' rsine, Jednaki prstenovi nalaze se
i u sedistu 5 jedne i druge strane
ploce. Prstenovi su iIi utisn uti iIi
uvaljani u plocu, a prave se od li-
venog gvozda za gas niskog priti-
ska, a od mesinga, masinske bron-
ze iIi specijalne legirane bronze za
vodu iii pam. Zavojnica vretena
nalazl se spolja kada postoji opa-
snost ad oksidacije. Materijal poje-
dinih delova zasuna sHean je u-
glavnom materijalu koji se uzima
za venUle pod istim okolnostima.
Zasu ni sa plocom u obliku kH-
na upotrebl javaju se kao zatvaraci
cevi za sprovodenje vode i gasov3,
pa i pare niskog pritiska i niske
temperatu re. P ri viSim temperatu-
rama ploea se nejednako siri i lako
moze da se zaglavi u sedislu; ne-
jednako sirenje ploce moze biti uz-
rok neher mclicnosti.
Za paru viseg pri tis ka i zagre-
janosti, pogotovo p regrejanu , mno-
ga su balj i zasuni sa paralelnim
plocam a (sl.1 l.1 0). Para jednostra-
na pritiskuje placu i pamazc adr-
Zavanje hermeticnosli. Mana je
ave kanslrukcije, sta se pri atva-
ranju zasuna dadirne pavrsi ne
jaka taru i habaju. Vretena zasu-
na na sl. 11.1 0 podize se pri otva-
ranjl1 zasu na - navrlka se nalazi
u rucnam tacku. Ku cice ovih za-
suna su gatava r edavno ad celic-
n?g li va, a zap tivni prstenovi ad
mkla, legura nikla iIi vrlo tvrcJag
~eHka kaji ne raa.
Pritiskivanje ploce uz sediSta
cesto je pajacano mehnnickim pu-
tern; nn laj na~ in maze s(: cak
ostvariti pritiskivanje abeju plafa SI.Il.lO - Zasun .. por·.lcln~n kllz:l~ lm'
(plofama)
uz sediSta.
f Pri v~sokim prilisci m~ ~ veliki m na minalnim atva rima (D,,> 150 mm)
pa~r~bn a J ~ pl.ocu rast~retlh pre otvaranja radi ] ak~g dizanja i r adi tll-
vanja zaphvmh pavdma; to Se pastize ill zaobilaznim kanalom molog
256
precnika koji se ranije otvara, iii mallm otvorom u ploCi. koji pri diz.a.nJu
vre,ten,a prop~ta paru pre neg~ sto ~e dizanje ploce. Mof..e se 1.0 pitanJe
re!;~ti , 1, nn ta~ n~~m. Sta ce se ~zazvan s}abljenje- pntlska na zaptivnoj po-
vrSm~ 1 ~dva]anje ploca ad sed.l~ta pre dizanja plore; zbog toga nastUp3 ra.
s te r cccnJC ploce, a plo{;a se w.e bez lrenja.
Dop'Jsteni prtttsak na za ptt vnim povrSinama je za 60+70"/. niii od
dopus tcnog pritiska Pd za ven tile.
1 2 3 4 S 6 7 8
258
,
f- •
.I
I
I
Qo ~ . .
I ~It+'
! t~ f4
··. a
.
~ h •
b::
a.
I-;:
~
:1 I-
/.i.
j.
±
... -
v: - .~ .,-
I
.::r: S
:±
~ ~-L. :i:
~
~ / ~·S
.J.TI •
•
~ :! ~ :! ~ ~ ~
• )0
:! ; ~ ~ ~ •~ ~ ~ ~ ~
~I
·
~
.-
o
j
,
>!!
~
4
=
~
-
•
~~
-'"
~
.,;
·
~
~
.!
• •
. j , - i , I~ ~
- r 1
--
,
- - l-
..... •
-...
~
~
,-
- ' ~
2
.
, .-.. c
~lt ,
~
1 -'
H+ '1
g: ~
•if E
e •
f-i
~1 7 ~
-- ~ ,,~ !:b
~
c H
I ti .i.
"'.... , :
1-,
f->.
, t- ,
•
~ - •
~
H
c
0
,
0
=
"c~
E
... a
....
T
~ .'
H f-
,
,
"" E
~
1 - ~K I"
-.. ! : '"[• ~
l
, . . • E
n-
•
, - +-
o
5
1-' ,.~ V; ! -
(j
-'.
.:j -f-
•
~
,
~
'/ & N
"
" ~
, ~L~ ~
~
I vi
0
- - " •
• ~ • .-
l ' ,-f- ,..
-
.'
0
.il
...2
- >:
~
0
~
" .J,..
E
,l!. •SO
~ ~
~
~ c
~
c 1
a ~ ~
c
<;
E
E
~
"."s •
1l
~ ~
>:
u
&
~
~
:;.
... ~
S:
.. ~ ~
, -2-
>:
IJ
. . ._ .,
I
-
~
"
I•
""'-
I
~~
~
"-
t 2.3 Srniwvi dijagntmi
5 00
1/
, 00
1507/15
I I
17
17
I C.08Jt5 1/ )
1/
I.... II.O~ .
1/ V.
v
e.O' V II
V1 C. 0J1I. V II
00
V
r."
.
I 00 I 17
.I
II I
0 300 ~ 10 S( o
V
1/
r/
[/ am ["'Par '::
-/00
17
- 1.~ II
I
I
Isfezanje- priliSak
-
• )0
21>2
20
,
100 ,
1/
,~
1 C.s· (10 1/
90
.).,-! C. hJ2' V. II
!/1/ 1/ I
VV 1/ II V
V tS'I20 '/ J I
V- 7
700 I I I
I 1/ j
C. '/720 .:/;
00 : ./ :;..- / 1/
I 1/ 1/ 1/ 1/ Y , J
500 !/ v V 1/ 1 1/ II I I II if
v.: V I / J
00 ~ I 1/ II ,II 1/
~ / j ' 1/ 1/ v I
3
1/ V 1/ II I 1/ V I
1/ V I
1/ /, :/
200
1/ 1/ " /
,
1/
10 0 l/ 1/1/ I,
1/ / 1./1/ I
a 1/
I
~
200
1(0 400 500 600 700 6 0 ' 900 1000 " 0
'/ V I rVm[Mp-( I
- 100
Vy V ' 0
- 200 / V V" !
1/V w Isfezanje-priflSak ,
I
I
!lj
-3 00'1/ I
iO I I
1
00 ,
I
-500 -
SI. 12. J. 2 - Smitov dijngram z.a legiran tdit
5
c.'O~II~ V
VI
V V
06'1S . V II
II I . II
'00 V '/ VI
V
C. 05115 I
i /J I
1...- . j V I
t.. C.0'1'15, ' V I
1....- 1/
1...- v 6.03#5 . v
V II
II
.,
o
II I
c: 200
II
~ .
-., <'I ¥
I I
I
-
.,!!
/ I
-(5
o 100
V
1/
/
,I
II
,V ) I I
i7 if
0
IJI I
I lO ll '2OU 3 0 ~~ '51 0
am LNPoJ ~
II
100 IVI 1/
IV
1/
1/
200
1/
Savljanje
- 300
17
] 00 H-f-
100
/ ++-++--i/~V~V~f--!I+..!.....1
I/-hl?-J-
1/ /
1/
I I-.!.--+
V / //'
I --l.-J
I / /1/
I
I"
I i
'I
I
1/ I I ,
P ...A-. / II
o , a 11 a I~ ~ 0 1500 ' 600 7 a , 81 a 1~ IIt1D
9011
H+-t-:-jl.:..f-7F>4--A4 + · ''--'-8-=-10
4 - j
VV V , * lM~ --,
- ,00
j A/ I
'/V I I t-- t- .' -
-]00 I
/ V / '/ Savijanje ~-'- H-' . i
-300
I/ i/ "--+-+-l
;'/
V, cos
, ,•
, ,
,, -1- ..
., ~ •
Torz/ja
. H=R
.! !
, I I '
, I
.L Torz/ja .,
Q
,W I
L) J",
C.5420
C.m2
I
'
I~
"-4720
-
JOO
'A' I
I .
I•
'00
.
0
.,,,,,
10,p' I ,
l'"lHPJ'
0 ,
.~
~JOO ;
266
/100
, T
/ -L /I
'1000 17 1 I I /7
T/ 1 -
t
800
,r:
./
/
;
I :~ I ~-
1/ ,
/
/-.
7 -t-
I I
,-+-
./ I V , ,
600 ./ / If
,+
I
/ I I I 1
/ 1
I
, 1
-ri-
00 1/ 1/ I
V I I
V 'I I , I
,/ I I r
;/ I I
/ I , I
7 I , I
.- 1/
0V
/i I
200 400 / 600 I 18 ()
~
I} ~
, (J'" [I.; Par -
00
/
V
/
, 1
I
I
/ lelik za g~ It
5red.njt! vr i I
/
-4 , ~
I
I 1
I
1
, Ii
-6 'h 1/ " Savijanje,
I I
•
; ,
• I
I ,
i
I I
SL J2. 1. 7 - Smitov dija&rlm D lA oJ'fUIt.
:.
It
00
TabUca 12.4
OS'lovne (olerallcije u mikroflima
I 0 .• 0,7 5 f),9 1.1 1.3 I.G 1,9 2,2 2,5 2,9 3.1 3,G 4,0
Tablica 12.5
.. . - - I< - 20 - 25 - 32 - )2 40 40
1- 16
.. - 6 - 10 - 13 - 16 - Ib 20 - 20
8
h
j
1- 16
1- 18
5- 6
7
..
.
ad.
..
-
-
-
-
-
- 2
0
- 2
- 4
- 4
-.0
- 2
- 5
0
- 2
- 5
- 6
-)
- 6
0
- 6
0
- )
- 6
- 7
-
- 8
0
. -. - 7
0
8
8
9 . -
- 6 - 9 - II - 13 - 13 - 16 I'
2.
.. -
- 12 - 15 - 18 - 21 - 21 - 26
_ 42
10
II
.. -
- 20
- 30
- 24
- 37
- 29
- 45
-35
- 55
- 35
- 55 • 65
'2
65
.. + 0 +1 +1 . 1 • 1 +2 • 2
k 5- 7
..
m
8 - 18
5- 11 .... +
+ +2
0
+4
0 0
+6 +7
0
+7
0 0
.. 8 .8
0
+ +4 +8 + 10 + 12 + 12 , IS • 15
n 5 - 11
.. +6 + 12 + 15 q8 + 18 '22 .. 21
,P
5- 11
5- 11 . +
+ 10 15 19 23 23 24 28
, ..
. + I' II 28 28 H 35
t
5 - 11
5- 11
. + "- - - -
33
-
33 "
'8
5- 11 + 18 2l 28 '1
,.u .. + - - - - )9 '7 55
,
5 - 11
5 - 11
.. + 20 28 )4 40 '5 54 64
Y 5- 11
..
.. + - - - - - 6) 75
z
z.o
5-
5-
11
11
.
.
+
+
26
32
40
)5
42
50
.2
52
67
50
64
90
60
71
108
7J
9
116
"
11
160
zb 5- 11 +
tC 5 - 11
.. + 60 80 97 no 150 188 1II
.!t.Q
-........ Grupe I podp-upre nomuUllnlh ~ u rruli~tnl1U
-•b
.. )0
do
40
. 310
- no
:
50
- no
- 180
50
do
1>5
- 340
- 190
-
-
65
:
360
200
-
-
80
do
100
380
220
- 410
-
100
do
120
2~0
120
do
1'0
- 460
- 260
- S20
- 280
1<0
do
160
- S80
160
do
180
- 3 10
, - 120 - 1)0 - 1"0 - ISO - 170 - 180 - 100 - 210 - 230
d --SO - 80 - 100 - 100 - 120 - 120 - 145 - 145 - 145
•r -25
-SO
- 25
-60
- )0
-60
- )0
- 71
- )6
- 71
- )6
- 8S
- .)
- 8S
-. )
- 85
- 43
•• -9
0
-9
0
- 10
0
- 10
0
- 12
0
- 12
0
- 14
0
- I~
0
- 14
0
) -5 - 5 - 7 - 7 - 9 - 9 - II - II - II
- 10 - 10 - 12 - 12 - 15 - IS - 18 - 18 - 18
- 23 - 23
- I.
- 31
- I'
- 3I - 37 - )7 -.) -_27
- 27
')
- )1
- SO
-
-
)I
50
-
-
31
50
k .,
- SO
-80
0
- SO
- SO
•2
0
- 60
.,
- 95
0
- 60
- 9S
"0
- 70
- 11 0
>3
0
- 70
- 11 0
+)
0
- 80
- 125
+J
0
-
- 125
80
.3
0
-
- 125
.)
80
0
m · 9 ·9 • II +11 +13 • I) +IS .IS . IS
n - 17 ' 17 .20 .20 +23 +23 +27 .27 + 27
_ 26 .26
P + 32 + )2 .37 • )7
, )4 )4 'I 43 51 +54
+4)
6)
+4)
+ 6S
+ 43
+ 68
,• 43 <J
+S<
53 59 71 + 7. 92 + 100 + 108
, '8
60 +70
66
87
7S
102
91
124
• 104
+ 144
122
170
+ 134
+ 190
+ 146
+ 210
• 68 81 102 120 146 17) 202 228 252
• SO
9.
97 122 1'6 178 f~ 248 2S0 3 10
,Y 11 2
II<
1) 6
1<4
171
174
210
214
25S
25 4
) 10
• 300
36S
)40
41S
3S0
465
1<8
" 180 226 214 3) 5 400 470 535 600
,.zb 200
2),
242
)25
300
40S
)60
' 80
445
585
525
690
620
SOO
700
900
7S0
1000
270
Grupe I podgrupe nomuulnlh mna u mLlunn.nlN
Po lotlti-
no. oz- ' 80 200 225 250 2SO liS 155 <00
nak.
' SO
do do do do do do do do do
200 22S 250 280 1. 5 155 ' 00 '50 500
, - 660 - 140 - 820 - 920 - 1050 - 1200 - 1150 'SOO - 16~O
•
c
- 340
- 240
-
-
380
260
-
-
420
280
- ' SO
-300
- 540
- 330
- 600
- 360
-61>0
-400 - ....
- 160 - '9
.S<i
d - 170 - ,,0 - 170 - . 90 - 190 - 2 10 - 210 lJO 234
,
f
- . 00
- 50
- . 00
- 50
- ' 00
- SO
- li D
.,
- 56
- 110
- .,
-56
- 125
- 62
- 115
- 62
- IlS
... - 135
- 61
•
h
- .5
0
- 15
0
- .5
0
-
0 0
-18
0
- 18
0
-!O
0
- !O
0
J - 13 - 13 - 13 - 16 - .6 -18 -18 -20 - 10
- Ii
- 21
- 36
- 21
- )6
- 21
- )6
- 26
- .0
-16
- 40
- 28
-"
-10
- ....
-70
3'
- 'S
-71
-!;
-71
- 57 - 57 - 51 - 65 - 65
k
- 92
- 145
•• 0
- 92
- 145
+4
0
- 92
.,
- loiS
0
- 105
.,
- . 60
0
- lOS
- ' 60
••0
- I IS
- . 80
••
0
- I IS
- . 80
• •
0
- 125
-100
..
0
- 125
-200
0
• l
"P
,"
• lJ
,"
.lJ
,"
.lJ
• 20
d .
.20
t )4
.21
d7
-"
." ...· 23 · ll
.. .
· 611
()
'I~
+50 .50 .50 . 56 .56 ... 62 .62
, 11 80 84 9' 98 . 08 II ' III
~
1S8 110 .90 208 :!J2
• .... 122 130 140
. 96 21 8 240 268 29' JlO
:
t .66 180
l IS 1,0 190 <15 . 90
236 258 28'
,u 28' 110 .340 185 '25 415 ,34
660
5"
-'0 20
x 350 385 '25 <15 525 590
425 410 520 580 650 no 0 ,20 1000
,Y 110<1
:~
,. 515 640 71 0 190 900 .000
520 I "}O
740 820 920 . 000 JlSO 1300
u 610 ISO 2.00
1050 1200 . 300 . 500 !t·jO
880 960 : 4 ,)(1
1550 1100 .900 ~IOO 'OlIO
11 50 .250 1350
"
: ~ I
Tabl;« 12.6
Karokten·$fit no grDnitflo O(/)"llpa"ie Ii miJ..701';nw ::.ootvo re
Cru!"! I poJgrupt' nomlnalmh ml!fA u milimelnmll
Polo· Kvahlet Jdslupa.nJ
, 6 10 18 2' 30 '0 50 .5
taJ O~·
..'" predlnalr:
I
do do
3
6
do
10
do "
do
18
do
l4
do
30
do
,0
do
50
do
65
do
,0
A 2- 16 Ad +
3
210 210
"
280 290 190 300 300 310 320 340 360
., ,,0 140 150 150 150 160 160 170 180 190 200
+
B 2- 16
.. 70 90 ~ 95 ,,0 110 110 130 140 150
C 2- 16
.. +
+
60
20 30 '0 0 SO 65 65 80 80 100 100
D 2-16
. 20 25 3l 32 '0 40 SO SO 60 60
E
F
2-
1-
16
16
."
+
+ "6 10 13 16 16 20 20 25 25 30 30
G
H
t-
1-
16
t6 . +
+
2
0
•0 5
0
6
0 0
•7
0
7
0
9
0
9
0
10
0
10
0
J
•7 .All + 2 5 5 6 6
11
8 8 10 10 13
18
13
IS
8 .
..
+
+
4
6
12
6
10
15
8
11
18
10
15
1I
10
15
1I
20
26
" "
20
26
24
31
14
2'
31
28
37
28
37
9
. +
29 35 35 42 .2 50 50 60 60
10
.. + 20 24
45 55 55 65 65 80 80 95 95
K 6
11
. +
+
30
0
37
2 2 2 I I 2 3 3 4
•
7 ".. + 0 3 5 6 •
6 6
10
7 7 9 9
I.
M
8
6 -. - + 0
2
5
I
6
3
8
•
8
4
10
• 0•
12
4 "• " 5
0
5
7
8 .. - -
2
-
0 0 0
2
0
2
0
• 4
0
5
0
5
0
5 5
.. - ~
4
I
9 11 14
N 6
.. - 5 7 9
" "1 "8
1
8 ..
.. -- -
4 4
2
4
3
5
3
5
3
1
3 3 3
8
3 , "•9
9
9 -11 - 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
..
P 6
.. -- 6 9 12 15 15 18 18 21 1I 2. 2.
7
.. - 6 8 9
" 20" 22" 14 17 17
"35
21
R
8
6 .. - 6 12 15 18 IS 22 2. 2. 12 J2
. 10
" 16 20 14 2' 29 29 31
7
8- 11 .. -- 10
10
II
15
13
19
16
23
16
23
20
28
20
28
25
3.
25
3.
30
41
32
.3
272
r
..... .. ..
nomlJllatb _ _ • _h-...,. .
bJ
0 ......
80
do
100
do
120
do
140
do
160
do
180
do
200
.0 m
do
250
do
210 115 )U ..., 451
100 ". 14{) 160 180 200 m 2.10 210
do
lIS
do
ns 4SO SUO
"0
"5
85
'3
I4S
as
.3
"0
170
100
so
IS
170
100
SO
LS
170
100
so
IS
190
110
5'
17
190
110
56
17
210
125
.2
II
110
12.1
"
II
. ..
no
J1I
1O
ZJI
US
»
H 0
I.
0 "0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
..
J 18 18 18 22 22 2l 2.1 2.1 29 29 JJ JJ
"
22 22 2. 2. 2.
.,
30 30 30 36 36 39 )t 4l CJ
34 34 41 55
4l
70
'3
70
50
80
50
80
"
50
80
57
'7
57
'7
57 .5
55
.S
60
70 '" " "
70 77 11
92 92 92 lOS 105 115 lIS 12.1 115
K
110
4
110
4
•12 12, 12•
125 125 I2S 145
S
145
5
145
5 , ,
160 160 180
7
180
7
• •
:100 :100
M
10
"6
..•
10
20
8
20
8
20
•
13
2l
8
13
22
8
13
22
8
"2S
9
"2S
9
17
21
10
17
21
10
II
)t
It
II
It
10
0
• •
0 0
8
0
8
0
8
0
9
0
9
0
9
0
9
0
9
0
II
0
11
0
II
•
11
N 16 20 20 20 20 22 2l 22 2.1 2.1 26 16 21 n
, •
10 10 12 12
• •0
12 14
,
14 14
",
14
" "5 , • 11 J1
P
0
30
0
36
4
0
3.
0
36 3'
S
0
<I
0
41
5
0
41
0
.7 47
5
0
5
0
51
u
0
51
• ..
.. ..
'7
0
os
R .
2.
37
38
51
28
4l
47
41
28
4l
56
.8
63
28
.3
S8
50
6S
21
.3
61
53
68
Jl
so
68
60
77
33
,0
71
6l
80
33
so
75
67
84
36
94
36
" "
",. ,." " 101 111
IS 19 97
II'
II'
lit
U2
"
zn
, GNpe I podpupc nomllulruh men u ruiltmc:tnrn3
-
'.:: K_
5 6
1
predmak
AI
•
-
-
1
do
)
\4
I'
)
do
6
16
IS
6
do
10
20
17
10
do
"25
21
"
do
18
25
21
18
do
"31
27
24
do
30
31
27
30
do
'0
38
3'
.0
do
50
38
34
50
do
65
'7
42
65
do
80
53
.8
T
I-II
6
·
-- -- \4
-
19
-
23
-
28
-
21
-
35
-
3S
37
43
43
.3
.9
S3
60
S9
69
U
t-11
1
6
1
--
·
..
-
--
-
-.-
ta
II
-
-
20
19
-
-
2S
22
-
-
30
26
-
-
)0
26
-
-
)7
33
.
33
4\
'0
39
'8
55
51
'S
54
65
61
70
55
66
81
76
87
64
75
96
91
102
1-11
.. - II 23 28 33 H 4\ '8 60
V 6
.. - - - - - 36 43 51 63 76 96 114
1
.. -- -
-
-
-
-
-
-
-
32
39
39 47
55
S9
68
72
81
91
102
109
120
1- 11
.. -
'7
\1 6 140
X
1
6
..
.. -
20
20 ,.
2S 31
28
37
33
42
38
50
46
60
56
75
7\
92
88 I II 135
I-II
.. - 20 28 34 40 '5 5' 6. 80 97 122 146
Y 6
.. - - - - - - 59 7\ 89 109 138 \68
1
.. - - - - - - 55 67 85 \05 133 163
I-II - - - - - - 63 75 94 \14
'" 174
Z 6
..-- - 26 32 39 '7 57 69 8' 107 131 166 20'
- 26 31 36 .3 65 80 103 161 199
.....
1 53 J 27
I-II - 26 35 42 50 60 73 88 11 2 136 172 210
ZA 6 - 32 39 49 61 74 9' 114 143 175 220 268
1 - )2 )8 '6 57 70 90 110 139 17\ 215 263
I-II --
-,
- )2 42 52 64 77 98 11 8 148 180 226 27'
ZB 6
.. - 40 47 64 87 105 135 156 195 237 294 354
1
.. - 40 46 61 8) 101 128 152 191 233 289 349
I-II
.. -
-
40 50 67 90 108 136 160 200 242 300 360
ZC 6
.. -
60 77 9. 127 I" 184 214 269 320 399 474
1
I-II
.. -
60
60
76
80
91
97
123
130
143
150
180
188
21 0
218
265
27'
316
325
39'
405
469
480
274
"'... erupt: i podp'upr nomJftIlnab ..... IllIIiIilDdli.
'"
ovub 80
do
100
100
do
120
do
1<1)
eo
160
do
180
do
200
do
225
do
250
do
210
do
)1 5 )55 400 '50
do do do do
120 "0 160 180 200 225 250 210 3IS lS5 400 '50 500
S 64 72 85 9) 101 III III I) I \49 161 179 197 219 239
58 66 71 5 9) 105 II) III Il8 ISO 169 187 209 229
71 79 02 100 108 122 1)0 1<1) \58 170 190 208 212 252
T 84 91 11 5 121 139 \5 7 171 187 209 ll\ 257 28) 3t7 347
78 91 107 119 1) 1 \4 9 16) IJ9 198 220 247 m 307 137
91 1()4 122 1).1 \4 6 166 180 196 218 2'0 268 294 330 360
U 11 7 137 16) 183 20) 227 24 9 275 306 34 1 )79 471 127
'2'
III \3 1 115 I7S 195 21 9 2'1 267 291 )30 l69 4\4 467 m
124 144 170 190 210 236 258 284 )\5 llO 190 .ll '90 540
139 165 191
" \33
1'6
119
172
187
202
221
213
228
245 271
237 267
lO I
293
III 376
323 361 401 .,.
'16 .64 119
10.
182
172
647
617
262 284 310 3. 0 385 .25 '71 510 1.1 660
X 171 203 2' I 27 l 303 341 316 416 .66 116 579 649 727 S07
165 197 233 265 295 333 368 408 '11 SOl 169 619 m 797
178 "0 2<8 280 310 310 385 '21 47S 525 190 660 7<1) 820
Y 207 247 293 333 l73 41 6 461 SII 571 641 719 809 907 981
201 24 1 285 325 365 408 453 SOl 560 630 109 799 891 971
21 ' lS5 JOO l 'O 380 425 410 520 580 650 130 820 920 1000
l 15I JOJ 35B '08 45 8 511 566 611 101 18 1 889989 1081 1237
145 291 350 .00 450 SOl 55B 623 690 710 819 919 1077 1227
25 B 310 365 41S 4 65 520 575 640 110 190 9001000 1100 1150
ZA 328 393 .63 528 593 661 13 1 BII 911 991 II 39
1181 1431 1587
322 387 4S5 520 585 653 123 SOl 900 980 1129
1279 1427 )577
335 400 470 535 600 670 ,' 0 820 920 1300
1000 1150 1450 1600
lB ')8 518 61l 693 713 871 95 I 1()41 1191 12.91 1489 16)9 1837 2037
512 605 68S 165 863 943 1033 1180 1180 4790 1629 1827 2027
')2
«5 525 620 100 180 880 960 1050 1200 1300 \500 U50 18S0 2100
ZC 578 683 793 893 993 1141 1241 1341 154 1 1691 188' 2089 233 7 2587
671 785 8 5 985 1133 1233 Illl 1530 1680 1879 2079 2327 2571
572
585 690 800 900 1000 1150 1250 tlSO 1550 1700 1900 2100 2400 2600
, 5
-
12.7 Toiemncije za zavrtnje
Tablica 12.7. 1
Osnovne lolerancije zo srednji precnik d 2 u mi/..7ometn-'na (izllod)
Kvalitet
NomirWni Konlt
p Fini Srcdnji Grubi
pn:~niI<
dmm mm Slepen toletancije
3 4 5 6 7 8 9
Oblasti prec!nib. Iamnja, obuhvatene standardom JUS M.BO.320 su ove: 1.5 . . . 2,8 , 2, 8 ... 5,6 .
5.6 . . .11.2. 11.2. . .22.4. 22.4 . . .45. 45 . .. 90. 90 ... IBO. i 180 .. .355.
Tablica 12.7.2
Osnovne toleronelle to srednji precnik Dl u mikrome/n'ma (izllad)
Nominalni Kvalitet
Koruk
preC!nik p Firti Sred nji Gru bi
d mm mm
4 5 6 7 8
Preko . . . do 0.75 85 106 132 170
1 95 118 150
5.6 11.2 190 236
1.25 100 125 160 200 250
1,5 112 140 180 224 280
1 100 125 160 200 250
1.25 112 140 180 224 280
1,5
11 .2 22 ,4 1.75
. 11 8 , 150 190 p6 300
125 160 200 250
2 132 31 5
170 212 265 335
2,5 140 180 224 280 355
276
Tabuca 12.7.3
Zavisnos( slepeno lolerandie ad dutine nolerti6
DuiiN. nok nja
J(valilct
toleran cijc S N l
d d, d, 0, 0, d d, d, 0, 0, d d, d, 0, 0,
Fini 4 3 3 4 4 4 4 4 4 I 4 I I I 6
Srcdnji 6 I I 5 5 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7
Grubi 8 8 8 7 7 8 9 9 8
•
Napomena uz tablicu 12.1. 3:
Oznak3. S znati kr.J. tku dufinu nok nja . N normalnu , I L duptu.
~ i~
F
m !h-m
JL~
.-
F
;n t:"--k.
~;~ It.-¥'!! !?-t
r loo t
~.6,
44-') f
t1i.t f)=o
lj
a: _, It
-9'
~ ... ..,
.J;
41
,~ ~
~ ~
,~~~ i i
, 'iii I
i1~« i"~ " ~ !'" .'O:ti
12. I .
% D
Obrasci 1.8 izrawnav&l\ie nomiMbrib ~ UtS
..,
LITE RATURA
Dt'C\r:er. K.H.: l-otll sc!nnenelcl1lente. 3 Auflage. Carl Hanser Verlag. Munchen, 1966.
Dubbel. TIlchcnbu ch fur den M:l<c!unc nb:ltu , 14 . Aunage. Spn nger- Verla.g. Berlin, H eldel~r . Sc"
York . 198 1.
FaIres. V. M.: Dcs ~n o f Machme Elc m ~·nt (. Thl' Macm illa n Company , New York, 1955.
Gross, S.: Bercchnu ng und Gedall ung d ~ r Fede rn, Springer- Ve rlag, Be rlin. J966.
H ~II , A.S .. Ho lo " cnko . .,. .R .. Langh lin, H.C . : S c h a un1' ~ Outline of Theory and Pro bl em~ of Machme
Design. Sc:l hu m P ubli ~ h i n g Co .• New-Yo rk. 1961 .
Icko\it. G.. Cc rn3 v ~ kjj , S .A . K I ~c l cv . V.A ., Bo ko\,. K.N. i Bont.()smoloVlkij. ~'- A .: Sbornlk zadat I
prclIlt."IOv ra ~ t O l 3 po ku,,,u de talcJ mas- n. lzda IClslvQ Masinoslrojenija . ~I oskva. 1965 .
Tuch... nbuch M3(cillnbau. Band 1, 2,d ufCh bcl'chene AU n3{!~ . VEB VC Tla gl ~ chmk. Berhn . 1961 .
Toch t t rm3nn / 8 od('n ~ t c m : Konot.truk h o nsclemcn t(' d es ~fJ ~c1l1n c n b.:lu e~. Er ~ t e r tt il . Spnnger erla,.
Berlin. H ~ l1delbc rg. Nl'W Yo rk . 1968.
Vita.... OJ .: M 3!i ll ~ kl clemt:1I11 I. N3 u ~n3 knJlg3 . Bcogr3d, 1965.
Vilas, OJ .: Osnovi n13 sm ~ k lh k o n ~t r ukclj a 1111. N3 Uen3 knjigl . Beop1l d. 198-4 .
Schult. W" Dlc tma nn. 1-1 ., Remer. G .. R3d3j. D.: Zu m l 11c ml " Schwingfe$ t igkCJt gehrbter Bautellc"
Konstruk. lio n 9 / 85, S pn n!!cr - Vc rJat:.
Standard i: J US I ISO.